Za mnoge skorašnje maturante u američkim srednjim školama, ovo su vrlo napeta vremena, dok čekaju da doznaju jesu li primljeni na studij. Sve veći broj srednjoškolaca bira gdje će studirati ne samo prema akademskim interesima, već i prema svojim vjerskim uvjerenjima. Ovaj trend obradila je novinarka Naomi Schaefer Riley u svojoj novoj knjizi "God on the Quad – Bog na sveučilištu" s podnaslovom "Kako vjerski koledži i misionarska generacija mijenjaju Ameriku".
Dok je pripremala svoju knjigu, Naomi Schaefer Riley obišla je oko dvadeset vjerskih koledža – od evangeličkog kršćanskog Wheaton Collegea do mormonskog Sveučilišta Brigham Young i prestižnog katoličkog Sveučilišta Notre Dame. Ipak, gospođa Riley kaže da da sve te obrazovne ustanove imaju nešto zajedničko.
"Svi ti koledži i sveučilišta pokušali su integrirati vjeru u predavaone. Te institucije žele navesti studente da razmišljaju o tome kako će vjera utjecati na njihove živote kada budu gotovi sa studijem. Uprave tih institucija potiču studente da presele u kulturne i političke centre zemlje, da napreduju u svojim profesijama do samog vrha," kaže nam naša sugovornica.
U koledžima obuhvaćenim u knjizi "Bog na sveučilištu", studenti i predavači gledaju na politiku, znanost i umjetnost iz vjerske perspektive. Gospođa Riley piše da u Sjedinjenim Državama ima preko sedam stotina vjerskih institucija višeg i visokog obrazovanja, na kojima je do sada diplomiralo preko milijun i 300 tisuća studenata. A u takve institucije se, dapače, kako kaže, prijavljuje sve više mladih. "Broj studenata upisanih u evangeličke škole porastao je od 1990. do 2002. za 60 posto. Prije desetak godina na upisu u takve škole inzistirali su roditelji – danas ih mladi biraju sami," kaže Riley.
Naomi Schaefer Riley u svoju je knjigu uvrstila profile studenata poput Jenny Ebbeling, dobitnice prestižne nacionalne nagrade za istaknute studente, koja je nedavno diplomirala na Sveučilištu Baylor, baptističkog sveučilišta u Teksasu. "Doista sam željela studirati na kršćanskom sveučilištu. Čula sam da sveučilišta postaju sve liberalnija. Nisam željela ništa previše dogmatsko. Željela sam ostati otvorena za svijet ideja. Baylor je u tom smislu uspostavio savršenu ravnotežu," kaže mlada studentica.
Gospođa Riley sudjelovala je u studenskom životu na svakom sveučilištu koje je obišla. Otkrila je da je nastavni plan i program strože strukturiran nego na svjetovnim sveučilištima, te da su studenti vrlo savjesni. Također su politički i društveno konzervativniji od svojih kolega na svjetovnim sveučilištima. "Više ih zanima rani brak, a manje ih zanimaju izlasci i piće. Gotovo da uopće nema droga. Mnogi od tih studenata dolaze iz srednjih škola u kojima su morali braniti svoj vjerski način života, pa kažu da im je studij zapravo olakšanje," kaže.
Jenny Eberling sa Sveučilišta Baylor danas radi na jednoj televizijskoj postaji u Kaliforniji. Kako kaže, nada se da će jednog dana postati novinar za vjerska pitanja i zauzeti svoje mjesto u "misionarskoj generaciji" koju u svojoj knjizi spominje Naomi Schaefer Riley.
