Linkovi

Trumpovi saveznici pozivaju se na slučaj Hillary Clinton kako bi napali slučaj povjerljivih dokumenata. Postoje velike razlike


Pristalice bivšeg predsjednika Donalda Trumpa okupljaju se ispred Mar-a-Laga, u Palm Beachu, Florida, 11. juna 2023.
Pristalice bivšeg predsjednika Donalda Trumpa okupljaju se ispred Mar-a-Laga, u Palm Beachu, Florida, 11. juna 2023.

Dok se bivši predsjednik Donald Trump priprema za pojavljivanje pred sudom u utorak zbog optužbi vezanih za rukovanje strogo povjerljivim dokumentima, republikanski saveznici pojačavaju, bez dokaza, tvrdnje da je on meta političkog gonjenja.

Trumpove pristalice pozivaju se na odluku Ministarstva pravde iz 2016. za nepodizanje otpužnice protiv bivše državne sekretarice Hillary Clinton, njegove demokratske protivnice u predsjedničkoj utrci te godine, zbog njenog rukovanja povjerljivim informacijama. Njegove pristalice također se pozivaju na istragu o povjerljivim dokumentima u vezi s predsjednikom Joeom Bidenom kako bi ukazali na navodni dvostruki sistem pravde koji kažnjava Trumpa, neospornog ranog kandidata za nominaciju Republikanske partije za Bijelu kuću 2024, za ponašanje u koje su se uključile demokrate.

„Postoji li drugačiji standard za demokratskog državnog sekretara u odnosu na bivšeg republikanskog predsjednika?” rekao je guverner Floride Ron DeSantis, Trumpov primarni rival. „Mislim da u ovoj zemlji mora postojati jedan standard pravde.”

Ali ti argumenti zanemaruju obilne činjenične i pravne razlike – uglavnom koje se odnose na namjeru, stanje duha i namjerne radnje opstrukcije – koje ograničavaju vrijednost bilo kakvog takvog poređenja.

Pogled na istrage protiv Clintonove, Bidena i Trumpa i šta ih razdvaja:

Šta je Hillary Clinton uradila?

Hillary Clinton
Hillary Clinton

Clintonova se oslanjala na privatni sistem e-pošte radi pogodnosti dok je bila glavni diplomata Obamine administracije. Ta odluka ju je proganjala kada je 2015. godine interni nadzornik obavještajnih agencija upozorio FBI na prisustvo potencijalnih stotina mailova koji sadrže povjerljive informacije.

Istražitelji FBI-a bi na kraju zaključili da je Clintonova slala i primala mailove koji su sadržavali povjerljive informacije o tom nepovjerljivom sistemu, uključujući informacije povjerljive na strogo povjerljivom nivou.

Od otprilike 30.000 mailova koje su predali predstavnici Hillary Clinton, FBI je rekao, za 110 mailova u 52 lanca e-pošte otkriveno je da sadrže povjerljive informacije, uključujući neke na strogo povjerljivom nivou.

Nakon otprilike jednogodišnje istrage, FBI je zatvorio istragu u julu 2016. godine, utvrdivši da Clinton nije namjeravala prekršiti zakon. Biro je ponovo otvorio istragu kasnije, 11 dana prije predsjedničkih izbora, nakon što je otkrio novu seriju mailova. Nakon što je pregledao te komunikacije, FBI se ponovo odlučio protiv predlaganja optužbi.

Za šta je Trump optužen?

Donald Trump
Donald Trump

U optužnici koju je podigao specijalni advokat Ministarstva pravde Jack Smith navodi se da je Trump, kada je napustio Bijelu kuću nakon što mu je mandat završio u januaru 2021, ponio stotine povjerljivih dokumenata sa sobom na svoje imanje na Floridi, Mar-a-Lago, a zatim je više puta ometao vladine napore, koju je nekada nadgledao, da vrati dokumentaciju.

Materijal koji je Trump zadržao, kažu tužioci, odnosio se na američke nuklearne programe, oružje i odbrambene sposobnosti Sjedinjenih Država i stranih zemalja i potencijalne ranjivosti napada - informacije koje bi, ako budu otkrivene, mogle ugroziti sigurnost vojske i ljudskih izvora.

Osim gomilanja dokumenata - na lokacijama uključujući kupatilo, plesnu dvoranu, tuš i njegovu spavaću sobu - Ministarstvo pravde kaže da je Trump pokazao vrlo osjetljiv materijal posjetiocima koji su bez sigurnosne dozvole i opstruirali FBI, između ostalog, usmjeravajući osobnog pomoćnika, koji je je zajedno s njim optužen, da premješta kutije po Mar-a-Lagu kako bi ih sakrio od istražitelja.

Iako su Trump i njegovi saveznici tvrdili da može raditi s dokumentima kako želi prema Zakonu o predsjedničkoj evidenciji, u optužnici se ukratko izlaže taj argument i niti jednom se ne pominje taj statut.

Sve u svemu, optužnica uključuje 37 tačaka krivičnih djela protiv Trumpa, većina prema Zakonu o špijunaži koji se odnosi na namjerno zadržavanje informacija o nacionalnoj odbrani.

Šta su razlike u slučajevima Hillary Clinton i Trumpa?

Mnogo, ali dvije važne razlike su u namjeri i opstrukciji.

U inače oštro kritičnoj ocjeni u kojoj je Clintonovu praksu e-pošte osudio kao „izuzetno nemarnu” tadašnji direktor FBI-a James Comey objavio je da istražitelji nisu pronašli jasne dokaze da su Clintonova ili njeni saradnici namjeravali prekršiti zakone koji reguliraju povjerljive informacije.

Kao rezultat toga, rekao je, „nijedan razuman tužilac” neće nastaviti sa slučajem. Relevantni slučajevi Zakona o špijunaži koje je Ministarstvo pravde pokrenulo tokom prošlog vijeka, rekao je Comey, svi su uključivali faktore, uključujući napore da se ometa pravda, namjerno pogrešno rukovanje poverljivim dokumentima i otkrivanje ogromne količine zapisa. Nijedan od tih faktora nije postojao u istrazi Clintonove, rekao je on.

To je u direktnoj suprotnosti s optužbama protiv Trumpa, za kojeg tužioci kažu da je bio umiješan u pakovanje kutija za odlazak u Mar-a-Lago, a zatim je aktivno poduzeo korake da sakrije povjerljive dokumente od istražitelja.

Optužnica ga tereti, na primjer, da je sugerirao da advokat sakrije dokumente tražene pozivom Ministarstva pravde ili lažno predstavlja da su svi traženi spisi predani, iako ih je ostalo više od 100.

U optužnici se u više navrata navode Trumpove vlastite riječi protiv njega kako bi se dokazalo da je razumio šta radi i šta zakon kaže, a da mu to ne dozvoljava. Opisuje se sastanak u julu 2021. u njegovom golf klubu u Bedminsteru, New Jersey, na kojem je pokazao Pentagonov „plan napada” ljudima koji nemaju sigurnosnu dozvolu da pogledaju materijal i izjavio da sam „kao predsjednik mogao ukloniti tajnost s njega”.

„Sada ne mogu, znate, ali ovo je još uvijek tajna”, navodi se u optužnici.

Taj razgovor, audio snimljen, vjerovatno će biti snažan dokaz do te mjere da potkopava Trumpove često ponavljane tvrdnje da je skinuo tajnost sa dokumenata koje je ponio sa sobom u Mar-a-Lago.

Šta je sa Bidenovim odnosm prema povjerljivim dokumenatima

Joe Biden
Joe Biden

Bijela kuća je u januaru objavila da je, dva mjeseca ranije, Bidenov advokat pronašao, kako je rekao, „mali broj” povjerljivih dokumenata iz vremena kada je bio potpredsjednik tokom pretresa uredskog prostora u Washingtonu Bidenovog bivšeg instituta. Dokumenti su predati Ministarstvu pravde.

Bidenovi advokati su naknadno locirali dodatnu grupu povjerljivih dokumenata u Bidenovom domu u Wilmingtonu, Delaware, a FBI je pronašao još više tokom dobrovoljne pretrage imovine.

Otkrića su bila ponižavajuća prepreka za Bidenove napore da napravi jasan kontrast između njegovog postupanja s osjetljivim informacijama i Trumpovog. Ipak, kao i kod Clintonove, postoje značajne razlike.

Iako je državni tužilac Merrick Garland u januaru imenovao drugog specijalnog tužioca za istragu Bidenovih dokumenata, nije podignuta optužnica i, barem do sada, nisu se pojavili dokazi koji bi ukazivali na to da je bilo ko namjerno premjestio povjerljive dokumente ili pokušao spriječiti istragu.

Dok je FBI prošlog augusta dobio nalog za pretres za pronalaženje dodatnih povjerljivih dokumenata, svaka od Bidenovih pretraga obavljena je dobrovoljno uz pristanak njegovog tima.

Ministarstvo pravde je, u međuvremenu, ranije ovog mjeseca obavijestilo Trumpovog potpredsjednika Mikea Pencea da neće podizati optužbe nakon otkrića povjerljivih dokumenata u njegovoj kući u Indiani. Taj slučaj također nije uključivao navode o namjernom zadržavanju ili opstrukciji.

XS
SM
MD
LG