"Davanje statusa kandidata je ponuda Evrope za BiH. Ovo radimo za narod BiH. Ali to takođe dolazi sa velikim očekivanjima. Na eliti je da to pretvori u stvarnost", poručio je komesar za proširenje Oliver Varhelji (Oliver Varhelyi).
On je naglasio da se nakon oktobarskih izbora očekuja brzo formiranje institucija kako bi se mogle fokusirati na ove uslove. On je najavio mogućnost da Savjet EU odluči o kandidatskom statusu za BiH na samitu u decembru.
Osam uslova
Komisija je preporučila da Vijeće EU da Bosni i Hercegovini status kandidata ali da se podrazumijeva da se preduzimu sledeći koraci:
- usvojiti prioritetno izmjene integrisane u amandmane u postojećem Zakonu o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću
- usvojiti zakon o visokom sudskom i tužilačkom vijeću i usvojiti zakon o sudovima Bosne i Hercegovine
- donijeti zakone o sprječavanju sukoba interesa
- preduzeti odlučne korake za jačanje prevencije i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala
- odlučno unaprijediti rad na obezbjeđivanju efikasne koordinacije na svim nivoima kapaciteta upravljanja granicom, kao i obezbjeđivanju funkcionisanja sistema azila
- obezbijediti zabranu torture, posebno uspostavljanjem nacionalnog preventivnog mehanizma protiv torture i zlostavljanja
- garantovati slobodu izražavanja medija i zaštitu novinara, posebno osiguravanjem odgovarajućeg sudskog postupanja u slučajevima prijetnji i nasilja nad novinarima i medijskim radnicima
- obezbijediti rezultate u funkcionisanju na svim nivoima mehanizma koordinacije o pitanjima EU, uključujući razvoj i usvajanje nacionalnog programa za usvajanje pravne tekovine EU
Uslovi su uglavnom vezani za 14 prioriteta koje je Evropska komisija predstavila 2019. godine, u mišljenju o spremnosti BiH da postane zemlja kandidat.
Osvrćući se na 14 prioriteta, Varhelji je podvukao da su nepromijenjeni i nisu predmet pregovora. Ovi prioriteti, kako je naveo, ostaju ključni za otvaranje pristupnih pregovora između BIH i EU.
Te godine je Evropska komisija samo izašla sa prioritetima koje BiH treba da ispuni kako bi otpočela proces pristupnih pregovora i nije izašla sa eksplicitnom preporukom za status kandidata.
Uslovna kandidatura uz negativan izvještaj
Evropski komesar Varhelji u sredu 12. oktobra objavljuje paket proširenja zajedno sa individualnim godišnjim izvještajima za svaku državu pojedinačno, u koje je Radio Slobodna Evropa dan prije imao uvid i objavio.
BiH ove godine ima relativno negativan izvještaj Evropske komisije. Evropska komisija zaključuje da u ključnim poljima BiH nije učinila nikakav napredak.Loša ocjena u godišnjem izvještaju je razlog zašto su, kako se saznaje, neki komesari bili protiv da se preporuči status kandidata za BiH.
U slučaju BiH donedavno nije bilo govora da se preporuči status kandidata.
Preporuka EK da se Ukrajini dodijeli status kandidata ali da se podrazumijeva da će zemlja naknadno ispuniti neophodne uslove, a potom i dodejla ovog statusa za Ukrajinu, pokrenulo je pitanje BiH kao zemlji čiji je kandidatski status povezan sa prethodnim ispunjavanjem kriterijuma.
Na samitu koji je održan 23. juna ove godine, države članice su pozvale Evropsku komisiju da izradi novi izvještaj o reformskom procesu u Bosni i Hercegovini, nakon čega bi EU bila spremna da razmotri mogućnost dodjeljivanja statusa kandidata.
"EU je spremna da BiH dodijeli status zemlje kandidata i u tom cilju poziva (Evropsku) Komisiju da bez odlaganja izvijesti Savet EU o implementaciji 14 ključnih prioriteta navedenih u njenom mišljenju sa posebnom pažnjom na one koji predstavljaju značajan skup reformi kako bi se Evropski savjet vratio da odlučuje o ovom pitanju", stoji u usvojenim zaključcima šefova država i vlada EU na junskom samitu.
Nakon preporuke EK, status kandidata za jednu zemlju razmatraju i odobravaju države članice EU, na nivou šefova država i vlada.
