Taj dokument, koji će se naći na sastanku šefova evropskih diplomatija zakazanom za 21. februar, će služiti ministrima inostranih poslova zemalja članica Evropske unije (EU) za pripremu mišljenja o tome kako dalje pristupiti situaciji u BiH, piše Radio Slobodna Evropa.
Kada je riječ o sankcijama njihova primjena se sugeriše samo u slučajevima daljeg pogoršavanja situacije.
U dokumentu, služba koju vodi evropski šef diplomatije Josep Borrell (Žozep Borelj), se upozoravaju države članice da su u najgorem slučaju u BiH "mogući bezbjednosni incidenti", ako instrumeti kažnjavanja (financijske ili restriktivne mjere) ne uspiju da promijene negativan tok djelovanja, i ako je zemlja ušla u izborni period bez dogovora o ustavnim i izbornim reformama i daljem sprovođenju secesionističke politike.
"Ministri se takođe pozivaju da daju smjernice o ciljanom korištenju finansijske pomoći EU u BiH, kao i o mogućem korištenju restriktivnih mjera, a ove posljednje samo kao posljednji instrument u slučaju dalje eskalacije situacije kako je opisano u ovom dokumentu i u skladu sa utvrđenim procedurama", stoji u dokumentu.
Koje su sve eventualne sankcije predviđene?
U dokumentu se predlaže da Savjet ministara razmotri mogućnost sankcija u slučaju da "jednostrano preuzimanje nadležnosti sa države na RS postane operativno".
Među restriktvnim mjerama sa predlaže zamrzavanje imovine i zabrana putovanja fizičkim i pravnim licima.
Restriktivne mjere, prema navodima u dokumentu se mogu razmatrati i u odnosu na druge aktivnosti koje bi predstavljale prijetnju po zemlju, u skladu sa postojećim okvirom.
"Takvi instrumenti bi trebalo da ostanu posljednja mjera, kada prethodni propadnu, kao što je to slučaj značajne rizike da skrene put BiH ka EU. U svim slučajevima, za postizanje rezultata potreban je pažljivo odmjeren pristup. Na kraju krajeva, sve predviđene mjere treba da budu postepene i reverzibilne", podvlači se u dokumentu.
Osvrćući se na financijske mjere koji bi se eventualno mogle iskoristiti u BiH, u dokumentu se naglašava da se financijska pomoć "može iskoristitit kao poluga" ako se ukupna politička situacija ne popravi u kratkom roku.
"Ovo treba da bude podržano jasnim narativom i jasnim signaliziranjem unaprijed, kako bi se ponudio efikasan podsticaj za promjenu ponašanja, kao i pojačan pristup svim građanima u BiH. Takav pristup bi posebno trebao izbjeći kažnjavanje onih koji nisu odgovorni za situaciju u BiH (tj. građane) i ako ometanje finansiranja omogućavajući BiH da napreduje u reformama vezanim za EU", navodi se u dokumentu.
Čemu se daje prednost?
Međutim, kabinet Josepa Borrella se prije svega zalaže za politički dijalog kako bi se prevazišla kriza.
U dokumentu se navodi da je potrebno kontinuirano angažovanje na visokom nivou kako bi se olakšao dogovor o reformskom paketu. S tim u vezi se ističe neophodnost da se u ovom procesu aktivno uključe sve evropske institucije (visoki predstavnik EU, Evropska Komisija, države članice EU i Evropski parlament).
Prema navodima u dokumentu, najviši evropski zvaničnici smatraju da se najavljeni opšti izbori u BiH moraju održati po planu, bez obzira na ishod reformi.
U vezi s tim, u dokumentu se predviđaju tri moguća scenarija:
- U najpozitivnijim izgledima, postoji sporazum o reformama i izbori se održavaju u skladu sa novim izbornim okvirom;
- Ukoliko se ne postigne dogovor, lokalni akteri bi mogli da pokušaju da spriječe održavanje izbora, npr. blokiranjem neophodnog finansiranja;
- Može se predviđeti i dalja eskalacija zahtjeva, uz mogući bojkotovanja izbora i/ili osporavanje rezultata, te povećanje nefunkcionalnosti Federacije.
Kako prevazići krizu u RS?
U dokumentu koji je sačinio EEAS, a koji će biti predmet rasprave na predstojećem sastanku ministara inostranih poslova EU, naglašava se i da bi EU trebala da intenzivira napore kako bi se opredijeljenost rukovodstva RS da se u potpunosti vrati državnim institucijama pretočila u konkretne korake.
Angažman EU, kaže se na papiru, treba da se fokusira na omogućavanje pokretanja konkretnog dijaloga unutar državnih institucija o pitanjima koja uporno podstiču političke tenzije. Spominje se neophodnost da se mobilišu svi relevantni akteri EU koji bi nastavili angažman na visokom nivou sa vlastima i političkim akterima BiH, naglašavajući i posljedice ako se situacija brzo ne popravi.
Visoki predstavnik EU za zajedničku spoljnu politiku i bezbjednost, Josep Borrell bi prema ovom dokumentu trebao da nastavi sa kontaktima na visokom nivou sa liderima BiH, kao i da nastavi da se angažuje i koordinira sa njima.
Spominje se u dokumentu da se i treće strane angažuju u političkim prilikama u BiH. Srbija i Turska se hvale da se na visokom nivou angažuju na normalizaciji situacije, a "ostale strane" , kako se kaže, koriste postojeće podjele da potkopaju reformske napore i EU perspektivu zemlje.
"Postoji znatan rizik da destabilizujuće aktivnosti mogle intenzivirati kroz entitet Republika Srpska, ukoliko se ukupna geopolitička situacija dalje pogoršava", upozorava se u dokumentu.