Linkovi

Izdvojeno

Poslanici usvojili neustavan Nacrt Zakona o VSTV RS

Narodna skupština RS, decembar 2021.

Poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS) su usvojili neustavan Nacrt zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu (VSTS) RS, koji predviđa osnivanje entitetskog VSTS. Za Nacrt je glasalo 45 od prisutna 64 poslanika.

Nacrt zakona sada ide na javnu raspravu od 60 dana, poslije kojih će poslanici ponovo da raspravljaju o zakonu u formi prijedloga - nakon čega slijedi usvajanje.

Zakon je neustavan, jer prenosi nadležnosti sa državnog na entitetski nivo, što je moguće učiniti samo u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine (BiH).

Zadatak VSTS RS bi bio imenovanje sudija i tužilaca na teritoriji tog bh. entiteta. Zakonom se uređuje rad VSTS, organizacija, nadležnosti, ovlaštenja, uslovi i mandat za vršenje sudijske i tužilačke funkcije.

"Nesporno je da postoji ustavni osnov za donošenje ovog zakona, a mi imamo sve argumente za donošenje ovog zakona", rekao je Srđan Mazalica, poslanik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u završnoj riječi.

On je istakao da je RS kroz strukturalni dijalog od 2011. pokušala da ukaže na loše stanje u bh. pravosuđu.

Između ostalog, poslanici su usvojili – takođe neustavni – Prijedlog Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti.

Ovaj zakon propisuje osnivanje entitetske Agencije za lijekove i medicinska sredstva, a neustavan je jer se i njime prenose nadležnosti sa nivoa BiH na entitet.

Koja je dalja zakonska procedura?

Nakon što je Nacrt usvojen, ide u javnu raspravu, koja bi trebalo da traje 60 dana.

Sljedeći korak je sastavljanje Prijedloga zakona, o kojem se ponovo raspravlja u NSRS.

Ako zakon bude usvojen, ide pred delegate Vijeća Naroda RS, koji razmatraju da li je povrijeđen vitalni nacionalni interes jednog od konstitutivnih naroda u BiH.

Ukoliko Vijeće utvrdi da je povrijeđen interes, zajednička komisija Vijeća i NSRS ponovo odlučuje po tom pitanju.

Ako se ni oni ne usaglase – Ustavni sud RS odlučuje da li postoji povreda vitalnog nacionalnog interesa. Ukoliko postoji, sve se vraća na početak zakonodavnog procesa.

U suprotnom, zakon ide predsjedniku entiteta na potvrđivanje, i stupa na snagu nakon objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srpske".
Nacrt zakona o entitetskom VSTS-u navodi da bi on trebalo da stupi na snagu tek godinu dana nakon objavljivanja.

Zakonodavci pojašnjavaju da to rade zbog "komplikovanih procedura koje se moraju sprovesti da bi došlo do formiranja Savjeta". Nakon toga, ministar pravde donosi pravilnik o kandidovanju i izboru prvih članova VSTS-a, nakon čega kreće rok od 90 dana za početak rada Savjeta.

Pokušaj jednostranog vraćanja nadležosti na entitetski nivo nije ništa nego napad na ustavno-pravni poredak države, i ta aktivnost ima elemenata državnog udara, poručio je poslanik Stranke demokratske akcije (SDA) Senad Bratić na sjednici Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS).

On je dodao da mu je "žao što mora da upozorava na ovakvo djelovanje, jer ono može da stvori pravni haos i anarhiju, ne samo u RS nego i u drugom entitetu".

On je pozvao nadležne institucije, kao i Kancelariju visokog predstavnika (OHR) u BiH da reaguje.

Opozicija pita ko podržava osnivanje entitetskog VSTS

Igor Crnadak iz opozicione Partije demokratskog progresa (PDP) je pitao – ako se radi o tako važnom zakonu – gdje su u skupštinskoj sali član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik ili predsjednica RS, Željka Cvijanović.
Takođe je podsjetio da niko iz Srbije nije rekao da RS treba imati svoj VSTS, a da ni zvanična Moskva nije dala svoju podršku.

"Ušli ste u ovo grlom u jagode, bez ikakvog šireg plana", upozorio je Crnadak.

On je naglasio da zakon stupa godinu dana nakon usvajanja, a dok se sve proceduralno ne završi – negdje sredinom 2025. u idealnim uslovima bi ovaj Savjet možda počeo da radi.

Podsjetio je da su poslanici na sjednici 10. decembra Vladi RS naložili da povuče saglasnost za formiranje VSTS-a, što oni nisu učinili.

"Od tada Vlada nije imala vremena, hrabrosti, čega god, da usvoji jedan zaključak da povlači saglasnost", podsjetio je Crnadak.

Evropska komisija i Sjedinjene Američke Države su osudile ovaj Nacrt zakona, istakao je on.

SNSD: Data uslovna saglasnost za osnivanje VSTS BiH

Šef Kluba poslanika vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Igor Žunić, izjavio je da je NSRS 2004. godine dala, kako kaže, uslovnu saglasnost za formiranje VSTS BiH.

"Narodna skupština je tražila da se kroz zakon ugrade rješenja koja će institucionalno i suštinski sačuvati uticaj entiteta što podrazumjeva formiranje podsavjeta sa jasno definisanom ulogom i procedurom njenog rada u odnosu VSTS BiH, ali nije ispunjeno", istakao je Žunić.

Žunić je rekao da je tada definisano da će NSRS, ukoliko suština tih zaključaka ne bude sadržana u prijedlogu zakona, povući svoju saglasnost sa sporazuma o VSTS-u BiH.

On je rekao da nije ispunjeno ni da se tekst sporazuma prije potpisivanja uskladi sa terminologijom Ustava, kao i da sjedište VSTS-a bude u Istočnom Sarajevu.

Visoki sudski i tužilački savjet BiH je nezavisna institucija osnovana 2004. godine u skladu sa Zakonom usvojenim iste godine u državnom parlamentu.

Formiranje je svojom odlukom iz 2002. godine naložio visoki predstavnik u BiH Volfgang Petrič.

VSTS BiH imenuje sudije i tužioce, te uspostavlja i čuva nezavisno, efikasno i odgovorno pravosuđe na svim nivoima vlasti.

Visoki predstavnik u BiH, Christian Schmidt, je govoreći o nacrtu zakona, poručio da će o ovom pitanju i njegovim posljedicama razgovarati sa ambasadorima Upravnog odbora Savjeta za implementaciju mira (PIC).

Podsjetio je da su država BiH i oba entiteta u martu 2004. godine donijeli jednoglasnu odluku o uspostavi jedinstvenog VSTS-a za BiH.

See all News Updates of the Day

Borba protiv oružanog nasilja: Amerika u ratu sama sa sobom

Samo praćenje svih pucnjava postalo je teško, s lokacijama, okolnostima i imenima žrtava koji se spajaju u naizgled beskonačan trag krvoprolića i tuge.

Sve se više osjeća kao da je Amerika u ratu sama sa sobom.

U New Orleansu, samo nekoliko dana u novoj godini, 14-godišnja djevojčica je ubijena iz vatrenog oružja, zajedno sa svojim ocem i stricem. Nekoliko dana nakon toga, u učionici u Virginiji, šestogodišnji dječak je izvadio pištolj i ustrijelio svoju učiteljicu iz prvog razreda. Tu je vijest zasjenila masovna pucnjava u kalifornijskom plesnom studiju prošlog vikenda u kojoj je ubijeno 11 ljudi. Dan kasnije, nekoliko stotina milja dalje, poljoprivredni radnik otvorio je vatru u gradu na obali, ubivši sedam kolega. Još troje je ubijeno, a četvero ranjeno u pucnjavi u kući za kratkoročni najam u otmjenoj četvrti Los Angelesa rano u subotu.

A mnogi su Amerikanci duboko pesimistični da će se nešto uskoro promijeniti. Kada je predsjednik Joe Biden prošle godine potpisao zakon za borbu protiv oružanog nasilja - prvu takvu mjeru koja je prošla Kongres u generaciji - znatna većina ga je podržala. Ali 78% je reklo da vjeruje da će učiniti malo ili ništa, pokazalo je istraživanje Pew Research Centera.

Sam broj ubistava i brzi tempo političkog odgovora "rađaju osjećaj nemoći i očaja", rekao je Pedro Noguera, dekan obrazovne škole na Sveučilištu Južne Kalifornije i sociolog koji je više proučavao oružano nasilje. više od dva desetljeća.

"Mislim da se niko ne osjeća dobro zbog ovoga gdje se nalazimo - čak ni ljubitelji oružja", rekao je.

Ali ako bi vas zbog svega toga moglo pomisliti da je Amerika otupjela na oružano nasilje, Zeneta Everhart se ne bi složila.

Njen tada 19-godišnji sin, Zaire, radio je honorarni posao u supermarketu u Buffalu prošlog maja kada je upao naoružani muškarac tražeći crnce koje bi ubio. Desetorica su poginula u napadu. Zaire je pogođen metkom u vrat, ali je preživio.

“Ne mislim da zemlja postaje otupjela na to, ali mislim da je zemlja frustrirana”, rekla je. “Mislim da su ljudi umorni.”

“Znaš, ne želimo čuti o ovome. Ne želimo čuti o tome da nam djeca umiru od oružanog nasilja i ne želimo čuti o našim starijima koji su ubijeni u napadu na studio u Kaliforniji. "Kako užasno. Kako srceparajuće.”

Ali to čini Everharta i druge još odlučnijima u pronalaženju načina za zaustavljanje nasilja.

Mjesec dana nakon pucnjave u supermarketu, ona i rođaci drugih žrtava otišli su u Washington, D.C., svjedočeći pred odborom Predstavničkog doma o potrebi donošenja zakona o sigurnosti oružja. Dva tjedna kasnije, Biden je potpisao zakon o oružanom nasilju.

Taj uspjeh i kontinuirani oporavak njezina sina daju joj energiju.

Ali u zemlji u kojoj su stavovi o oružju i nasilju često kontradiktorni, zacrtavanje smjera djelovanja stvara neugodnu računicu.

Sveukupno, 71% Amerikanaca kaže da bi zakoni o oružju trebali biti stroži, prema anketi koju su 2022. proveli Harris School of Public Policy Sveučilišta u Chicagu i Centar za istraživanje javnih pitanja Associated Press-NORC. Ali u istoj anketi, 52% je reklo da je također vrlo važno zaštititi pravo Amerikanaca na posjedovanje oružja radi osobne sigurnosti.

Prošlogodišnji zakon o oružanom nasilju osmišljen je kako bi se postupno pooštrili uvjeti za mlade ljude da kupuju oružje, uskrati vatreno oružje većem broju obiteljskih zlostavljača i pomogne lokalnim vlastima da privremeno oduzmu oružje od ljudi za koje se smatra da su opasni. Većina njegovih troškova od 13 milijardi dolara otišla bi za jačanje programa mentalnog zdravlja i za škole.

Međutim, ove je godine broj smrtnih slučajeva od pucnjave već duboko obeshrabrujući.

Prva masovna pucnjava u zemlji prošle godine dogodila se 23. januara. Do istog datuma ove godine, nacija je već pretrpjela šest masovnih pucnjava, ostavivši 39 mrtvih, prema bazi podataka koju su prikupili The Associated Press, USA Today i Northeastern University. Prati svaki napad u SAD-u koji je odnio najmanje četiri života, ne uključujući napadačev, od 2006.

"Nažalost, mislim da smo postali imuni na to", rekao je Mark Gius, profesor na koledžu Quinnipiac koji proučava oružano nasilje i javnu politiku. “To je postalo dio života.”

Fred Guttenberg, čija je 14-godišnja kći Jaime ubijena kada je naoružani muškarac divljao po srednjoj školi u Parklandu na Floridi 2018., predobro zna koliko nasilje može biti ogromno.

Neposredan instinkt kod ovih pucnjava, rekao je, jest pomisliti "evo nas opet." Ali tu nije kraj.

“Nije da Amerikance nije briga. Radi se o tome da smo dopustili da ode predaleko", rekao je. “Amerika obraća pažnju. Ljudi su više angažirani po ovom pitanju nego što su ikada bili.”

Godinama se u Kongresu i na Floridi zalagao za zakon poznat kao “Jaime's Law", koji bi od ljudi koji kupuju municiju zahtijevao da prođu iste provjere kao i za kupovinu oružja. Zakoni su više puta zapeli, ali on ne odustaje.

Dok masovna ubistva poput Parklanda privlače veliku pozornost, više od polovice od oko 45.000 američkih smrtnih slučajeva od vatrenog oružja godišnje je samoubistvo.

Od ubistava iz vatrenog oružja, velika većina ostavlja samo jednu ili dvije mrtve osobe. Mnoge od tih smrti ne dobivaju pozornost, osim vlasti i ljudi koji su pogođeni.

"To je tužna stvar", rekla je Noguera iz USC-a. "Gotovo je potrebno biti pod izravnim utjecajem da biste shvatili koliko je opasna situacija upravo sada."

To je stvorilo situaciju u kojoj se čak i ljudi koji mrze oružje mogu naći u situaciji da se pitaju trebaju li ga kupiti.

"To je razumljivo", rekao je. “Ljudi misle: ako nas država ne može zaštititi, onda moramo zaštititi sami sebe.”

Osam mjeseci nakon napada u supermarketu Buffalo, liječnici dosad nisu uspjeli izvaditi sve dijelove metaka koji su se zaglavili u tijelu Everharina sina, neki od njih opasno blizu vitalnih organa. No njegovo preživljavanje ju motivira da nastavi gurati vladu ka promjenama, a ona poziva druge da ne odustaju od borbe kad čuju za još jednu pucnjavu.

"Nemoj biti neosjetljiv na ovo", rekla je. “Ovo bi te trebalo boljeti. Trebao bi osjetiti nešto.”

Hoće li evropska zabrana ruskog dizela podići globalne cijene goriva

Evropa poduzima još jedan veliki korak prema prekidu energetskih veza s Rusijom, zabranom uvoza dizelskog goriva i drugih proizvoda proizvedenih od sirove nafte u ruskim rafinerijama.

Zabrana Evropske unije stupa na snagu 5. februara nakon embarga na ugljen i većinu nafte iz Rusije. Blok od 27 zemalja pokušava prekinuti svoju posljednju upotrebu ruske energije i prestati hraniti ratnu mašineriju Kremlja kako se bliži godišnjica invazije na Ukrajinu.

Najnovija zabrana nosi rizike: cijene dizela već su skočile od početka rata 24. februara, a mogle bi ponovno porasti za gorivo koje je ključno za globalnu ekonomiju.

"Ostavljamo novac na cesti kako bismo pružili svoje usluge", rekao je Hans-Dieter Sedelmeier iz obiteljske njemačke autobusne i putničke firme Rast Reisen.

Većina stvari koje ljudi kupuju ili jedu prevezu se u nekom trenutku kamionima, koji uglavnom rade na dizel. Također pokreće poljoprivrednu opremu, gradske autobuse i industrijsku opremu. Viša cijena dizela ugrađena je u cijenu gotovo svega, pomažući u povećanju inflacije koja je otežala život ljudima diljem svijeta.

Opći pogled prikazuje Novorossiysk Fuel Oil Terminal (NMT) u crnomorskoj luci Novorossiisk, Rusija, 30. maja 2018. REUTERS/Natalya Chumakova
Opći pogled prikazuje Novorossiysk Fuel Oil Terminal (NMT) u crnomorskoj luci Novorossiisk, Rusija, 30. maja 2018. REUTERS/Natalya Chumakova

Evo ključnih činjenica o nadolazećem evropskom embargu:

HOĆE LI EMBARGO PODIĆI CIJENE DIZELA?

Ovisi. Dizel se, kao i sirova nafta, prodaje globalno, a Evropa bi mogla potražiti nove izvore, poput SAD-a, Indije ili zemalja Bliskog istoka. Ako to prođe glatko, utjecaj na cijene mogao bi biti privremen i skroman.

Evropa je već skoro prepolovila uvoz ruskog dizela, s 50% ukupnog uvoza prije rata na 27%. Američki dobavljači povećali su zalihe na rekordne razine, s 34.000 barela dnevno na početku 2022. na 237.000 barela dnevno do sada u januaru, prema S&P Globalu.

Najviši energetski dužnosnik EU-a, Kadri Simson, kaže da su tržišta imala vremena za prilagodbu nakon što je zabrana objavljena u junu. Čini se da su se i Evropljani opskrbili ruskim dizelom prije roka, a uvoz je prošlog mjeseca porastao.

Postoji komplicirajući faktor: Grupa sedam velikih demokratija razgovara o nametanju ograničenja cijena ruskog dizela koji ide u druge zemlje, baš kao što su učinili za rusku sirovu naftu. Kao i s naftom, ideja je zadržati dotok ruskog dizela na svjetska tržišta, ali smanjiti prihode Moskve.

Ako ograničenje funkcionira kako se reklamira, globalni tokovi dizela trebali bi se preraspodijeliti, pri čemu bi Evropa pronašla nove dobavljače, a ruski dizel nove kupce, bez većeg gubitka ponude.

Ali teško je reći kako će gornja granica funkcionirati bez znanja gdje će biti postavljena cijena i hoće li Rusija uzvratiti uskraćivanjem isporuka.

"Kada je ruski izvoz ograničen, iz bilo kojeg razloga, to bi naravno izazvalo probleme u cijelom ovom procesu preustroja", rekao je Hedi Grati, voditelj istraživanja goriva i rafiniranja za Europu u S&P Global Commodity Insights. “Europa bi se natjecala s drugim velikim uvoznicima, a to bi izazvalo pritisak na povećanje cijena.”

Ako ograničenje ne blokira velike količine ruskog dizela, moglo bi doći do "kratkotrajnog skoka cijena" dok se tržište prilagođava. Kao prvo, tankeri bi imali duži put do Evrope iz SAD-a, Bliskog istoka ili Indije nego iz ruskih luka na Baltičkom moru, naglašavajući kapacitet broda.

Ali golemi novi rafinerijski kapaciteti pokreću se u Kuvajtu i Saudijskoj Arabiji kasnije ove godine i u Omanu 2024. To bi "moglo dodatno ublažiti sve tačke pritiska zbog ovog razvoda od Rusije", rekao je Grati.

ŠTO SE MOŽE POSTIĆI OGRANIČENJEM CIJENA DIZELA?

Nada je da će se reproducirati učinak gornje cijene nafte, koja je zapadnim firmama koje uvelike kontroliraju usluge prevoza zabranila rukovanje ruskom sirovom naftom čija je cijena veća od 60 dolara po barelu.

Rusija kaže da neće prodavati naftu zemljama koje poštuju gornju cjenovnu granicu, ali ograničenje i pad potražnje zbog usporavanja globalnog gospodarstva znači da kupci u Kini, Indiji i drugdje mogu kupovati rusku naftu uz velike popuste, smanjujući tako prihode Kremlja.

Potaknute skupljom sirovom naftom, cijene dizela porasle su prošle sedmice na više od 1000 dolara po toni sa 800 dolara po toni početkom decembra. Dizel košta više od 40 dolara po barelu više od sirove nafte koja se koristi za njegovu proizvodnju.

Jedan od razloga povećanja cijena bila je oluja u decembru u SAD-u koja je poremetila rad rafinerija, rekla je Barbara Lambrecht, analitičarka u Commerzbank.

ŠTO SE DOGAĐA AKO DIZEL POSKUPI?

Cijene goriva bile su glavni faktor iza bolne inflacije u Evropi koja je potrošačima oduzela kupovnu moć i usporila ekonomiju.

Cijene dizela na pumpama su se u godinu dana kretale s 1,66 eura po litri (6,43 dolara po galonu) na 2,14 eura po litri (8,29 dolara po galonu).

"To je gigantski porast", rekao je Christopher Schuldes, treća generacija njegove obitelji koja vodi njemačku firmu za prevoz kamionima Schuldes Spedition.

Firma ima 27 dizelskih kamiona i 50 zaposlenih u gradiću Alsbach-Haehnlein između Frankfurta i Heidelberga u jugozapadnoj Njemačkoj. Već je smanjio troškove goriva opremajući kamione učinkovitim motorima, osiguravajući da kamioni odlaze potpuno natovareni i obučavajući zaposlenike u vožnji s učinkovitom potrošnjom goriva.

“Sve smo to učinili davno, mnogo prije nego što je Rusija napala Ukrajinu”, rekao je Schuldes. "Nema više mjesta za optimizaciju."

Kako bi smanjila dodatne troškove dizela, firma je pokušala pregovarati o višim cijenama s kupcima koji imaju dugoročne ugovore. Neki su pristali, neki nisu. Čak i ako ugovor dopušta rast cijena s troškovima dizela, postoji odmak od dva mjeseca.

Što se tiče embarga, "imam dva mišljenja o tome", rekao je Schuldes. “Moram se pobrinuti da firma bude u dobrom stanju i da naša nabava bude što ekonomičnija. S druge strane - na osobnoj razini - kažem da se Rusija ne smije podržavati."

U međuvremenu, Rast Reisen, autobusna i putnička firma u blizini Freiburga im Breisgaua u jugozapadnoj Njemačkoj, zabilježila je porast troškova dizelskog goriva s 12%-15% na 20%-25%. Budući da je 15 od njezinih 25 autobusa dio regionalne mreže javnog prevoza, firma ne može automatski povisiti cijene karata, a vladina povećanja do sada su "kapljica na užarenom kamenu", rekao je Sedelmeier, direktor za javni prijevoz.

Rast Reisen je morao dodati dodatnu naknadu za dizel od 10 do 15 eura na putovanja do popularnih odredišta poput sjevernonjemačkog otoka Sylt ili hrvatske obale jer su cijene skočile nakon što su katalozi štampani. Iduće godine će cijene putovanja jednostavno biti više.

ŠTO BI MOGLO POĆI PO ZLU?

Energetska tržišta gledaju prema Kini i pitaju se kada će se drugo najveće svjetsko gospodarstvo oporaviti nakon završetka drastičnih ograničenja vezanih uz COVID-19. Uz nisku potražnju za gorivom kod kuće, kineska vlada dopustila je rafinerijama da povećaju svoj izvoz.

Ali ako putovanja u Kini porastu, taj bi dizel mogao nestati sa svjetskog tržišta, podižući cijene kako se povećava konkurencija za gorivo.

Turska: Opozicija pod pritiscima dok Erdogan nastoji osigurati reizbor

Turska: Opozicija pod pritiscima dok Erdogan nastoji osigurati reizbor
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:02 0:00

Ustavni sud Turske odbacio je poziv druge po veličini opozicione Narodne demokratske stranke da se odluka o gašenju stranke odgodi do okončanja opštih izbora u Turskoj, koji su zakazani za maj. Kritičari kažu da ova odluka povećava zabrinutost da Erdogan koristi pravosuđe da potkopa opoziciju.

SAD optužile tri osobe za pokušaj ubistva američko-iranske novinarke

Američki sekretar za pravosuđe Merrick Garland.

Američki federalni istražitelji optužili su tri člana istočnoevropske kriminalne organizacije, koja je povezana sa iranskom vladom, za kovanje zavjere da ubiju američku novinarku i aktivistkinju iranskog porijekla, saopštio je u petak sekretar za pravosuđe Merrick Garland.

Rafat Amirov, Polad Omarov i Kalid Mehdijev optuženi su da su plaćeni za ubistvo i pranje novca zbog uloge u zavjeri iza koje stoji Teheran, ističe se u saopštenju Sekretarijata za pravosuđe.

"Žrtva je pisala o slučajevima kršenja ljudskih prava od strane vlade Irana, o diskriminaciji žena, suzbijanju demokratskog učešća i izražavanja, proizvoljnim hapšenjiima, torturi i pogubljenjima", naveo je Garland.

U saopštenju nije navedeno ime navodne mete zavjere, ali Mehdijev je uhapšen prošle godine u New Yorku zbog držanja puške ispred kuće novinarke Masihe Alinedžad u Brooklynu, dugogodišnje kritičarke iranskih zakona o pokrivanju glave, koja je promovisala na društvenim mrežama video snimke žena koje krše te zakone.

Alinedžad, koja živi u egzilu u New Yorku i saradnica je Glasa Amerike, potvrdila je za AP da je ona bila meta.

"Nisam uplašena. Iranski režim misli da će pokušajem ubistva ušutkati mene ili ostale žene. Međutim, samo me jačaju, čine još moćnijom da se borim za demokratiju i dam glas hrabrim ženama suočenim sa oružjem i mecima na ulicama da bi se oslobodile Islamske republike", rekla je Alinedžad za AP po obljavljivanju optužnice.

Mehdijev se izjasnio da nije kriv za posjedovanje vatrenog oružja sa izbrisanim serijskim brojem. On se nalazi u pritvornom centru u Brooklynu, u New Yorku, gdje čeka suđenje. Misija Irana pri Ujedinjenim Nacijama nije odgovorila na zahtjev agencije Reuters za komentar.

Američki tužioci su prošle godine optužili trojicu Iranaca da su kao navodni operativci obavještajne službe Teherana kovali zavjeru za otmicu novinara i aktiviste iz New Yorka. Garland je rekao da je žrtva pokušaja atentata i pokušaja otmice ista osoba.

Nakon neuspješnog pokušaja otmice 2021. godine, Amirov - koji ima prebivalište u Iranu - poslao je informacije o meti Omarovu, sa prebivalištem u Češkoj i Sloveniji, saopštili su tužioci u petak. Omarov je zatim poslao te detalje Mehdijevu, koji je živio u New Yorku.

Amirov i Omarov su zatim organizovali da Mehdijev dobije 30.000 dolara u kešu, čime je kupio pušku i municiju. Zatim je nekoliko dana obilazio komšiluk mete u julu 2022. godine, ali je zaustavljen zbog saobraćajnog prekršaja i uhapšen kada je policija pronašla oružje, naveli su tužioci.

Amirov je uhapšen van SAD, rekao je Garland. U četvrtak je predat Americi i izjasnio se da nije kriv pred sudom na Manhattanu kasnije u petak. Određen mu je pritvor bez prava na kauciju. Omarov je uhapšen u Češkoj Republici ranije ovog mjeseca, a Sjedinjene Države traže njegovo izručenje.

Sjedinjene Države su 2011. godine uhapsile jednog muškarca za kojeg se tvrdilo da je povezan sa iranskom zaverom za atentat na tadašnjeg ambasadora Saudijske Arabije u Washingtonu, u restoranu koji je tada redovno posećivao u prijestolnici.

Washington optužuje Teheran da podržava terorizam i razvija nuklearno oružje, što iranske vlasti odbacuju.

Objavljen video snimak brutalnog policijskog prebijanja Afroamerikanca u Memphisu

Snimak hapšenja Nicholsa. (Foto: Memphis Police Department/Handout via REUTERS)

Američki grad Memphis, u Tennesseeu, objavio je u petak veče šokantan video nasilnog obračuna petorice policajaca sa 29-godišnjim Afroamerikancem Tyreom Nicholsom, koji je podlegao povredama tri dana nakon što je pretučen.

Policajci, svi crnci, otpušteni su i optuženi za ubistvo drugog stepena, teški napad, tešku otmicu, nedolično službeno ponašanje i ugnjetavanje tokom službene akcije u slučaju smrti Nicholsa, kojeg su zaustavili u saobraćaju zbog navodno nesavesne vožnje.

Na jednom snimku vidi se kako policajci izvlače Nicholsa iz automobila dok on viče da "nije uradio ništa i da samo pokušava da ide kući". Zatim ga tjeraju da legne na zemlju i da se okrene na stomak, dok ga prskaju u lice biber sprejom.

Nichols zatim uspijeva da ustane i pobjegne dok ga policajci jure, od kojih najmanje jedan upotrebljava omamljivač.

Snimak hapšenja Nicholsa. (Foto: Memphis Police Department/Handout via REUTERS )
Snimak hapšenja Nicholsa. (Foto: Memphis Police Department/Handout via REUTERS )

Na odvojenom snimku nasilja vidi se kako policajci sustižu i tuku Nicholsa. Dva policajca ga drže, dok ga treći šutira, a četvrti udara palicom, prije nego što ga još jedan udara. Policajci u jednom trenutku ostavljaju Nicholsa prislonjenog uz vozilo, dok proslavljaju svoje poteze.

Može se čuti i kako Nichols vrišti "mama, mama" i "da želi samo da ide kući" dok se bori sa policajcima. Njegova majka navela je da je Tyre bio blizu kuće kada je pretučen. Na snimku se vide i nosila, čak 19 minuta nakon dolaska prvih ekipa hitne pomoći.

Nichols je preminuo u bolnici 10. januara, tri dana nakon što su ga policajci pretukli. Njegova smrt najnoviji je u nizu slučaja optužbi za prekomjernu upotrebu policijske sile protiv Afroamerikanaca i drugih manjina proteklih godina, što je izazvalo proteste protiv sistemskog rasizma u američkom pravosudnom sistemu.

Protesti protiv rasne nepravde izbili su globalno poslije ubistva Georgea Floyda u maju 2020. godine. Floyd je preminuo nakon što mu je bijeli policajac u Minneapolisu klečao na vratu više od devet minuta.

Nicholsova majka, RowVaughn Wells, upozorila je u obraćanju ranije u petak na "užasavajući" snimak ali je pozvala na mirne proteste.

"Ne želim da palimo naš grad, razaramo ulice, zato što se moj sin nije za to zalagao. Ako ste ovdje zbog mene i Tyrea, protestovaćete mirno", poručila je Wells.

"Ni jedna majka ne bi trebalo da prolazi kroz ono što ja sada doživljavam, da izgubi dijete na nasilan način na koji sam ja izgubila svoje", rekla je Wells.

Nakon što je objavljen video na američkim medijima, velika grupa demonstranata okupila se u Memphisu uzvikujući "nema pravde, nema mira" i noseći transparente na kojima je pisalo "narod zahtijeva da se okonča policijski teror. Demonstranti su u jednom trenutku blokirali saobraćaj na jednom od autoputeva.

Protesti su održani i u drugim američkim gradovima. Američki predsjednik Joe Biden rekao je da je "bijesan" i "duboko ožalošćen" nakon što je odgledao snimak. Biden je takođe razgovarao sa Tyreovom porodicom.

Protesti u Memphisu zbog smrti Nicholsa. (Foto: REUTERS/Leah Millis)
Protesti u Memphisu zbog smrti Nicholsa. (Foto: REUTERS/Leah Millis)

Policija prvobitno nije saopštila mnogo detalja o okolnostima hapšenja Nicholsa. Čak je i okružni tužilac Steve Mulroy bio neodređen u pogledu detalja incidenta kada je objavio optužnicu protiv policajaca.

Objavljeni video obuhvata snimak sa kamera na tijelima policajaca, iz policijskog vozila, i bezbjednosnih kamera u blizini incidenta.

Pojedinici koji su ga odgledali prije objavljivanja i o tome govorili za medije nisu iznosili detalje, ali su naveli da je uznemirujući.

"Vidjećete nepoštovanje života i dužnosti, na koju smo se svi zakleli", rekla je za kablovsku mrežu CNN šefica policije Memphisa. Direktor FBI-a Christopher Wray rekao je u petak da je video snimak i da je bio užasnut.

Advokat za ljudska prava Ben Crump, koji zastupa Nicholsovu porodicu, snimak je uporedio sa videom policijskog prebijanja afroameričkog vozača Rodneyja Kinga 1991. godine. Četiri policajca su oslobođena optužbi za njegovo ubistvo četiri godine kasnije, što je izazvalo višednevne nemire u Los Angelesu.

"Ovaj mladić (Nichols) izgubio je život na užasan način što ukazuje na prijeku potrebu za promenama i reformama da bi se se osiguralo da se ovakvo nasilje ne događa tokom akcija koje sa sobom ne nose veliku prijetnju, kao što je zaustavljanje u saobraćaju", saopštili su Crump i njegov kolega Antonio Romanucci.

Nichols, otac četverogodišnjeg djeteta, će poslije objavljivanja snimka vjerovatno postati novo lice pokreta za rasnu pravdu u SAD.

Nichols je odrastao u Sacramentu, u Kaliforniji, prije nego što se tokom pandemije koronavirusa preselio u područje Memphisa gdje je živio sa majkom i očuhom i radio u Fedexu.

Sva petorica policajaca - Tadarrius Bean, Demetrius Haley, Emmitt Martin III, Desmond Mills Jr. i Justin Smith - otpušteni su 21. januara nakon što je internom istragom utvrđeno da su prekršili policijske standarde, uključujući i upotrebom prekomerne sile.

Uhapšeni su, a četvorica su puštena uz kauciju, dok je Haley i dalje u zatvoru. Određena mu je kaucija od 350.000 dolara. Dva pripadnika Vatrogasne službe Memphisa, koja su odgovorila na incident, razriješena su dužnosti do sprovođenja odvojene istrage.

Optuženi policajci (Foto: Memphis Police Department/Handout via REUTERS)
Optuženi policajci (Foto: Memphis Police Department/Handout via REUTERS)

Prema zakonu države Tennessee, za ubistvo drugog stepena predviđena je kazna d 15 do 60 godina.

Sekretar za pravosuđe Merrick Garland najavio je u petak federalnu civilnu istragu Nicholsove smrti.

Biden je pozvao na smirenost u četvrtak.

"Gnjev je razumljiv, ali nasilje nikada nije prihvatljivo", naveo je Biden u saopštenju. "Tyreova smrt je bolan podsjetnik da moramo učiniti više da osiguramo da naš sistem krivičnog pravosuđa ispunjava obećanje o pravičnoj i nepristrasnoj pravdi, jednakom tretmanu i dostojanstvu za sve", rekao je Biden.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG