Izdvojeno
Poslanici usvojili neustavan Nacrt Zakona o VSTV RS
Poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS) su usvojili neustavan Nacrt zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu (VSTS) RS, koji predviđa osnivanje entitetskog VSTS. Za Nacrt je glasalo 45 od prisutna 64 poslanika.
Nacrt zakona sada ide na javnu raspravu od 60 dana, poslije kojih će poslanici ponovo da raspravljaju o zakonu u formi prijedloga - nakon čega slijedi usvajanje.
Zakon je neustavan, jer prenosi nadležnosti sa državnog na entitetski nivo, što je moguće učiniti samo u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine (BiH).
Zadatak VSTS RS bi bio imenovanje sudija i tužilaca na teritoriji tog bh. entiteta. Zakonom se uređuje rad VSTS, organizacija, nadležnosti, ovlaštenja, uslovi i mandat za vršenje sudijske i tužilačke funkcije.
"Nesporno je da postoji ustavni osnov za donošenje ovog zakona, a mi imamo sve argumente za donošenje ovog zakona", rekao je Srđan Mazalica, poslanik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u završnoj riječi.
On je istakao da je RS kroz strukturalni dijalog od 2011. pokušala da ukaže na loše stanje u bh. pravosuđu.
Između ostalog, poslanici su usvojili – takođe neustavni – Prijedlog Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti.
Ovaj zakon propisuje osnivanje entitetske Agencije za lijekove i medicinska sredstva, a neustavan je jer se i njime prenose nadležnosti sa nivoa BiH na entitet.
Koja je dalja zakonska procedura?
Nakon što je Nacrt usvojen, ide u javnu raspravu, koja bi trebalo da traje 60 dana.
Sljedeći korak je sastavljanje Prijedloga zakona, o kojem se ponovo raspravlja u NSRS.
Ako zakon bude usvojen, ide pred delegate Vijeća Naroda RS, koji razmatraju da li je povrijeđen vitalni nacionalni interes jednog od konstitutivnih naroda u BiH.
Ukoliko Vijeće utvrdi da je povrijeđen interes, zajednička komisija Vijeća i NSRS ponovo odlučuje po tom pitanju.
Ako se ni oni ne usaglase – Ustavni sud RS odlučuje da li postoji povreda vitalnog nacionalnog interesa. Ukoliko postoji, sve se vraća na početak zakonodavnog procesa.
U suprotnom, zakon ide predsjedniku entiteta na potvrđivanje, i stupa na snagu nakon objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srpske".
Nacrt zakona o entitetskom VSTS-u navodi da bi on trebalo da stupi na snagu tek godinu dana nakon objavljivanja.
Zakonodavci pojašnjavaju da to rade zbog "komplikovanih procedura koje se moraju sprovesti da bi došlo do formiranja Savjeta". Nakon toga, ministar pravde donosi pravilnik o kandidovanju i izboru prvih članova VSTS-a, nakon čega kreće rok od 90 dana za početak rada Savjeta.
Pokušaj jednostranog vraćanja nadležosti na entitetski nivo nije ništa nego napad na ustavno-pravni poredak države, i ta aktivnost ima elemenata državnog udara, poručio je poslanik Stranke demokratske akcije (SDA) Senad Bratić na sjednici Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS).
On je dodao da mu je "žao što mora da upozorava na ovakvo djelovanje, jer ono može da stvori pravni haos i anarhiju, ne samo u RS nego i u drugom entitetu".
On je pozvao nadležne institucije, kao i Kancelariju visokog predstavnika (OHR) u BiH da reaguje.
Opozicija pita ko podržava osnivanje entitetskog VSTS
Igor Crnadak iz opozicione Partije demokratskog progresa (PDP) je pitao – ako se radi o tako važnom zakonu – gdje su u skupštinskoj sali član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik ili predsjednica RS, Željka Cvijanović.
Takođe je podsjetio da niko iz Srbije nije rekao da RS treba imati svoj VSTS, a da ni zvanična Moskva nije dala svoju podršku.
"Ušli ste u ovo grlom u jagode, bez ikakvog šireg plana", upozorio je Crnadak.
On je naglasio da zakon stupa godinu dana nakon usvajanja, a dok se sve proceduralno ne završi – negdje sredinom 2025. u idealnim uslovima bi ovaj Savjet možda počeo da radi.
Podsjetio je da su poslanici na sjednici 10. decembra Vladi RS naložili da povuče saglasnost za formiranje VSTS-a, što oni nisu učinili.
"Od tada Vlada nije imala vremena, hrabrosti, čega god, da usvoji jedan zaključak da povlači saglasnost", podsjetio je Crnadak.
Evropska komisija i Sjedinjene Američke Države su osudile ovaj Nacrt zakona, istakao je on.
SNSD: Data uslovna saglasnost za osnivanje VSTS BiH
Šef Kluba poslanika vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Igor Žunić, izjavio je da je NSRS 2004. godine dala, kako kaže, uslovnu saglasnost za formiranje VSTS BiH.
"Narodna skupština je tražila da se kroz zakon ugrade rješenja koja će institucionalno i suštinski sačuvati uticaj entiteta što podrazumjeva formiranje podsavjeta sa jasno definisanom ulogom i procedurom njenog rada u odnosu VSTS BiH, ali nije ispunjeno", istakao je Žunić.
Žunić je rekao da je tada definisano da će NSRS, ukoliko suština tih zaključaka ne bude sadržana u prijedlogu zakona, povući svoju saglasnost sa sporazuma o VSTS-u BiH.
On je rekao da nije ispunjeno ni da se tekst sporazuma prije potpisivanja uskladi sa terminologijom Ustava, kao i da sjedište VSTS-a bude u Istočnom Sarajevu.
Visoki sudski i tužilački savjet BiH je nezavisna institucija osnovana 2004. godine u skladu sa Zakonom usvojenim iste godine u državnom parlamentu.
Formiranje je svojom odlukom iz 2002. godine naložio visoki predstavnik u BiH Volfgang Petrič.
VSTS BiH imenuje sudije i tužioce, te uspostavlja i čuva nezavisno, efikasno i odgovorno pravosuđe na svim nivoima vlasti.
Visoki predstavnik u BiH, Christian Schmidt, je govoreći o nacrtu zakona, poručio da će o ovom pitanju i njegovim posljedicama razgovarati sa ambasadorima Upravnog odbora Savjeta za implementaciju mira (PIC).
Podsjetio je da su država BiH i oba entiteta u martu 2004. godine donijeli jednoglasnu odluku o uspostavi jedinstvenog VSTS-a za BiH.
See all News Updates of the Day
Netanyahu predložio izraelskoj vladi da prihvati sporazum o prekidu vatre sa Hezbollahom
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu preporučio je ministrima u njegovoj vladi da usvoje sporazum o prekidu vatre sa libanskom ekstremističkom grupom Hezbollah, u čijem postizanju su posredovale Sjedinjene Države.
U televizijskom obraćanju, Netanyahu je rekao da će primirje predstaviti ministrima kabineta kasnije u utorak, najavljujuću kraj skoro 14 mjeseci borbi.
Poručio je da postoje tri razloga za primirje: da bi se pažnja usmjerila na prijetnju iz Irana, obnovile vojne zalihe i vojnicima dao predah, te da bi se izolovao Hamas u Gazi.
Očekuje se da primirje stupi na snagu u srijedu, a tačni uslovi sporazuma nisu objavljeni. Sporazum ne utiče na rat Izraela protiv Hamasa u Gazi, gdje se na vide naznake završetka.
"Sporazum se može primijeniti i mi ćemo ga primijeniti", rekao je Netanyahu i dodao da će svaki pokušaj Hezbollaha da se ponovo naoruža predstavljati kršenje onoga što je dogovoreno i da će Izrael na to "ozbiljno odgovoriti".
On je odbacio primjedbe da prekid vatre znači da Izrael neće moći da se vrati u Liban ako zatreba i ukazao da Hezbollah, koji ima podršku Irana, više nije isti kao prije početka sukoba, jer je izraelska vojska ubila sve njihove više komandante, uključujući i njihovog bivšeg vođu Hassana Nasrallaha.
Pored toga, naša vojska je uništio infrastrukturu Hezbollaha i "sve najvažnije velike mete“, istakao je Netanyahu.
Libanski premijer Najib Mikati pozvao je međunarodnu zajednicu da "djeluje brzo" i "sprovede momentalni prekid vatre".
Govoreći za katarsku satelitsku informativnu mrežu Al Jazeera, Mahmoud Kamati, zamjenik predsjednika političkog savjeta Hezbollaha, rekao je da ekstremistička grupa još nije vidjela sporazum o prekidu vatre u konačnom obliku.
"Poslije razmatranja sporazuma koji je potpisala neprijateljska vlada, vidjećemo da li postoji podudaranje između onoga što smo izjavili i onoga što su se dogovorili libanski zvaničnici", rekao je on.
"Mi želimo kraj agresije, naravno, ali ne na štetu suvereniteta države Libana", dodao je Kamati.
Sporazum o prekidu vatre podrazumijeva povlačenje izraelske vojske iz južnog Libana, kao i da se libanska vojska rasporedi u tom regionu. Hezbollah bi trebalo da se povuče iz oblasti južno od rijeke Litani.
Libanski ministar spoljnih poslova Abdallah Rashid Bouhabib rekao je da je vojska te zemlje spremna da rasporedi najmanje 5.000 pripadnika kada se izraelske trupe povuku, kao i da bi SAD mogle da igraju ulogu u obnovi infrastrukture uništene izraelskim napadima.
Ruske trupe ubrzano napreduju u Ukrajini, kažu stručnjaci
Ruske trupe u Ukrajini napreduju najbržim tempom od početka invazije februara 2022. godine. Zauzeto je područje koje po veličini odgovara polovini Londona, navode stručnjaci i osobe upućene u sukob.
Početkom 2022. ruske snage rasporedile su se u dijelovima Ukrajine, prije nego što su potisnute na istok i jug te zemlje. Linija fronta u dužini od 1.000 km nije se mijenjala tokom dvije godine, sve do ruskog proboja manjeg obima jula 2024.
Neki od ruskih i zapadnih zvaničnika ukazuju da rat ulazi u potencijalno najopasniju fazu – navodeći da Rusija koristi sjevernokorejske trupe, a Kijev rakete zapadnih saveznika za napade na ciljeve koji se nalaze dublje unutar teritorije Rusije.
Moskva, koja kao i Sjeverna Koreja nije potvrdila niti demantovala prisustvo trupa, ispalila je hipersoničnu raketu srednjeg dometa na Ukrajinu prošle nedjelje, dok su ukrajinske snage izvele najmasovniji napad dronovima na rusku terititoriju od početka ruske agresije.
Ruska nezavisna novinska grupa „Agentstvo” izvijestila je da Rusija na nedeljnom i mesečnom nivou okupira sve veće delove ukrajinske teritorije.
Pasi Paronen, finski vojni stručnjak, izjavio je da je Rusija tokom novembra zauzela oko 667 kvadratnih kilometara ukrajinske teritorije, navodeći mogućnost da su tu ubrojani i podaci iz oktobra.
Ruski predsjednik Vladimir Putin, koji je u maju razriješio dužnosti ministra odbrane, nekoliko puta je ukazivao da ruske trupe napreduju mnogo efikasnije i da će Rusija ostvariti sve zacrtane ciljeve u Ukrajini, iako ih nije precizirao.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski vjeruje da su glavni Putinovi ciljevi okupacija čitavog područja Donbasa, koji obuhvata regione Donjecka i Luganska, kao i protjerivanje ukrajinske vojske iz ruske oblasti Kursk, čije dijelove kontrolišu od augusta.
Izvor iz ukrajinskog Generalštaba prenio je agenciji Reuters da Ukrajina trenutno kontroliše 800 od 1.376 kvadratnih kilometara područja Kurska koje je prvobitno osvojila – i da će u toj oblasti ostati „koliko bude prikladno u vojnom smislu”.
Rusija kontroliše 18 procenata ukrajinske teritorije – uključujući i cijelo poluostrvo Krim, nešto više od 80% Donbasa i više od 70% regiona Zaporožje i Herson na jugu, kao i nešto manje od 3% istočnog regiona Harkov.
Rusko napredovanje
Rusija je napredovala u oblasti Donjecka, kao i ka gradovima Pokrovsku i Kurahovu. Nakon opsada teritorija, ukrajinske snage gađala je artiljerijom i bombama, navode ruski eksperti.
Sergej Nariškin, šef ruske Spoljne obavještajne službe, izjavio je da ta zemlja ima kompletnu stratešku inicijativu na bojnom polju – bez otkrivanja više detalja.
Nijedna od strana ne objavljuje precizne podatke o sopstvenim gubicima. Zapadni obavještajci procjenjuju da su stotine hiljada ljudi poginule i povrijeđene, dok su čitavi dijelovi istočne i južne Ukrajine opustošeni.
Ukrajinski zvaničnici navode da je teško pospješiti mobilizaciju bez saznanja kada će zapadna vojna pomoć stići i u kojoj mjeri će njena isporuka biti pouzdana.
Ukrajinski vojni zvaničnici potvrdili su da je situacija na istoku zemlje trenutno najteža, u odnosu na cijelu godinu.
Zelenski je kao uzrok označio nekoliko faktora, među kojima je i jednogodišnje kašnjenje u snabdijevanju vojnom opremnom, dijelom i zbog dugog vremenskog perioda koji je američkom Kongresu bio potreban da odobri pomoć Ukrajini.
Neke od novoopremljenih jedinica i brigada, kako je najavio ukrajinskki predsjednik, sada će se uključiti u borbe sa opremom koja se dugo čekala.
Demokrate biraju novog predsjednika stranke
Predsjedavajući Demokratskog nacionalnog komiteta (DNC) Jaime Harrison obavijestio je lidere stranke da će DNC u februaru izabrati njegovog nasljednika - i taj izbor će mnogo govoriti o tome kako stranka želi da se ubuduće predstavi biračima, dok u Bijeloj kući bude Donald Trump.
Harrison je u pismu naveo da će DNC tokom januara održati četiri foruma za predstavljanje budućih kandidata, a da će finalno glasanje biti 1. februara na stranačkom sastanku u Marylandu.
Izbor novog predsjednika Demokratske stranke biće prvi korak u rješavanju unutrašnjih problema pošto je potpredsjednica SAD-a Kamala Harris izgubila izbore od Trumpa.
Demokrate će prethodno odrediti pravila za izbor novog predsjednika, potpredsjednika, generalnog sekretara i šefa za finansije.
"DNC je posvećen transparentnom, nepristrasnom i pravednom izboru nove generacije lidera koji će voditi stranku naprijed", naveo je Harrison u saopštenju.
Bivši guverner Marylanda Martin O'Malley i predsjednik Demokratsko-farmersko-radičke partije iz Minnesote Ken Martin, najavili su kandidaturu za predsjednika DNC-a.
Naredni šef DNC će morati iznova da gradi stranku, demoralisanu novom Trumpovom pobjedom. Također će nadzirati proces nominacije kandidata za izbore 2028. godine.
Odlazeći predsjednik Harrison je u pismu naglasio da želi da forumi na kojima će se birati njegov nasljednik budu prenošeni uživo i da se svim demokrata u SAD-u omogući da budu angažovani u tom procesu. Dodao je da će ostati neutralan u izboru novog predsjednika DNC-a.
Izgledi o prekidu vatre u Libanu ostavljaju stanovnicima Gaze osjećaj napuštenosti
Izgledi za sporazum o prekidu vatre između Izraela i libanonskog Hezbollaha bez sličnog sporazuma s Hamasom u Gazi doveli su do toga da se Palestinci osjećaju napušteno i strahuju da će se Izrael direktno fokusirati na svoj napad na enklavu.
Hezbollah kojeg podržava Iran počeo je ispaljivati projektile na Izrael u znak solidarnosti s Hamasom nakon što je palestinska militantna grupa napala Izrael u oktobru 2023. godine, što je izazvalo rat u Gazi.
Neprijateljstva u Libanu drastično su eskalirala u posljednja dva mjeseca. Izrael je pojačao zračne napade i poslao kopnene snage na jug Libana, a Hezbollah je zadržao raketnu vatru na Izrael.
Sada se čini da će Izrael odobriti američki plan za prekid vatre s Hezbollahom kada se sigurnosni kabinet sastane u utorak, dok je libanonski ministar vanjskih poslova Abdallah Bou Habib izrazio nadu da će primirje biti postignuto do utorka navečer.
Dok se diplomatija fokusira na Liban, Palestinci se osjećaju iznevjereno od svijeta nakon 14 mjeseci sukoba koji je razorio pojas Gaze i ubio više od 44.000 ljudi.
"To je pokazalo da je Gaza siroče, bez podrške i milosti nepravednog svijeta", rekao je Abdel-Ghani, otac petero djece koji je dao samo ime.
"Ljut sam na svijet koji nije uspio donijeti jedno rješenje za dva regiona," Abdel-Ghani. "Možda će biti još jedan dogovor za Gazu, možda."
Prekid vatre između Izraela i Hezbollaha bez dogovora za Gazu bio bi udarac za Hamas, čiji su se lideri nadali da će širenje rata na Liban pritisnuti Izrael da postigne sveobuhvatni prekid vatre. Hezbollah je insistirao da neće pristati na prekid vatre dok se ne završi rat u Gazi, ali je odustao od tog uslova.
"Imali smo velike nade da će Hezbollah ostati nepokolebljiv do kraja, ali izgleda da nisu mogli", rekao je Tamer Al-Burai, biznismen iz grada Gaze, koji je kao i većina stanovnika Gaze prognan iz svog doma. "Bojimo se da će izraelska vojska sada imati slobodne ruke u Gazi."
Izrael je obećao da će u potpunosti eliminirati Hamas.
"Nadali smo se da širenje rata znači jedno rješenje za sve, ali smo ostali sami pred monstruoznom (izraelskom) okupacijom", rekla je Zakeya Rezik, 56, majka šestero djece.
"Dosta je bilo, iscrpljeni smo. Koliko ih je još moralo umrijeti prije nego što su zaustavili rat? Rat u Gazi mora prestati, ljudi nestaju, gladuju i bombardovanje je svakodnevno."
Libanski izvori: Biden i Macron će objaviti primirje između Izraela i Hezbollaha
Očekuje se da će američki predsjednik Joe Biden i francuski predsjednik Emmanuel Macron uskoro objaviti prekid vatre u Libanu između oružane grupe Hezbollah i Izraela, izjavila su u ponedjeljak četiri visoka libanska izvora.
U Washingtonu je portparol Bele kuće za nacionalnu sigurnost John Kirby rekao: „Blizu smo”, ali "ništa nije gotovo dok se sve ne uradi.”
Francusko predsjedništvo je saopćilo da su razgovori o prekidu vatre postigli značajan napredak. U Jerusalimu je visoki izraelski zvaničnik rekao da će se izraelska vlada sastati u utorak kako bi odobrila sporazum o primirju s Hezbollahom.
Znakovi diplomatskog proboja bili su praćeni teškim izraelskim zračnim napadima na južna predgrađa Bejruta pod kontrolom Hezbollaha, dok je Izrael nastavio sa ofanzivom koju je pokrenuo u septembru nakon skoro godinu dana prekograničnih neprijateljstava.
Ured premijera Benjamina Netanyahua odbio je komentirati izvještaje da su se Izrael i Libanon složili s tekstom sporazuma. Međutim, visoki izraelski zvaničnik rekao je Reutersu da bi na sastanku vlade u utorak trebalo da se odobri tekst.
Izraelski ambasador pri Ujedinjenim narodima, Danny Danon, rekao je da će Izrael zadržati sposobnost da napadne južni Liban prema bilo kojem sporazumu. Liban se ranije protivio formulaciji koja bi Izraelu dala takvo pravo.
Glasnogovornik američkog State Departmenta Matthew Miller rekao je da su se jazovi između dvije strane značajno smanjili, ali da još uvijek postoje koraci koje treba poduzeti kako bi postigli sporazum.
„Često su posljednje faze sporazuma najteže jer se najteža pitanja ostavljaju za kraj”, rekao je on. „Trudimo se koliko možemo.”
Diplomatija ima za cilj natjerati Hezbollah i Izrael koji podržava Iran da okončaju borbe koje su izbile u oktobru 2023. paralelno s izraelskim ratom protiv palestinske islamističke grupe Hamas u Gazi. Sukob u Libanu drastično je eskalirao u posljednja dva mjeseca.
U Bejrutu, Elias Bou Saab, zamjenik predsjednika libanonskog parlamenta, rekao je Reutersu da „nisu preostale ozbiljne prepreke” za početak primjene primirja s Izraelom koji su predložili SAD, „osim ako se Netanyahu ne predomisli”.