Linkovi

Izdvojeno

Poslanici usvojili neustavan Nacrt Zakona o VSTV RS

Narodna skupština RS, decembar 2021.

Poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS) su usvojili neustavan Nacrt zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu (VSTS) RS, koji predviđa osnivanje entitetskog VSTS. Za Nacrt je glasalo 45 od prisutna 64 poslanika.

Nacrt zakona sada ide na javnu raspravu od 60 dana, poslije kojih će poslanici ponovo da raspravljaju o zakonu u formi prijedloga - nakon čega slijedi usvajanje.

Zakon je neustavan, jer prenosi nadležnosti sa državnog na entitetski nivo, što je moguće učiniti samo u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine (BiH).

Zadatak VSTS RS bi bio imenovanje sudija i tužilaca na teritoriji tog bh. entiteta. Zakonom se uređuje rad VSTS, organizacija, nadležnosti, ovlaštenja, uslovi i mandat za vršenje sudijske i tužilačke funkcije.

"Nesporno je da postoji ustavni osnov za donošenje ovog zakona, a mi imamo sve argumente za donošenje ovog zakona", rekao je Srđan Mazalica, poslanik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u završnoj riječi.

On je istakao da je RS kroz strukturalni dijalog od 2011. pokušala da ukaže na loše stanje u bh. pravosuđu.

Između ostalog, poslanici su usvojili – takođe neustavni – Prijedlog Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti.

Ovaj zakon propisuje osnivanje entitetske Agencije za lijekove i medicinska sredstva, a neustavan je jer se i njime prenose nadležnosti sa nivoa BiH na entitet.

Koja je dalja zakonska procedura?

Nakon što je Nacrt usvojen, ide u javnu raspravu, koja bi trebalo da traje 60 dana.

Sljedeći korak je sastavljanje Prijedloga zakona, o kojem se ponovo raspravlja u NSRS.

Ako zakon bude usvojen, ide pred delegate Vijeća Naroda RS, koji razmatraju da li je povrijeđen vitalni nacionalni interes jednog od konstitutivnih naroda u BiH.

Ukoliko Vijeće utvrdi da je povrijeđen interes, zajednička komisija Vijeća i NSRS ponovo odlučuje po tom pitanju.

Ako se ni oni ne usaglase – Ustavni sud RS odlučuje da li postoji povreda vitalnog nacionalnog interesa. Ukoliko postoji, sve se vraća na početak zakonodavnog procesa.

U suprotnom, zakon ide predsjedniku entiteta na potvrđivanje, i stupa na snagu nakon objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srpske".
Nacrt zakona o entitetskom VSTS-u navodi da bi on trebalo da stupi na snagu tek godinu dana nakon objavljivanja.

Zakonodavci pojašnjavaju da to rade zbog "komplikovanih procedura koje se moraju sprovesti da bi došlo do formiranja Savjeta". Nakon toga, ministar pravde donosi pravilnik o kandidovanju i izboru prvih članova VSTS-a, nakon čega kreće rok od 90 dana za početak rada Savjeta.

Pokušaj jednostranog vraćanja nadležosti na entitetski nivo nije ništa nego napad na ustavno-pravni poredak države, i ta aktivnost ima elemenata državnog udara, poručio je poslanik Stranke demokratske akcije (SDA) Senad Bratić na sjednici Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS).

On je dodao da mu je "žao što mora da upozorava na ovakvo djelovanje, jer ono može da stvori pravni haos i anarhiju, ne samo u RS nego i u drugom entitetu".

On je pozvao nadležne institucije, kao i Kancelariju visokog predstavnika (OHR) u BiH da reaguje.

Opozicija pita ko podržava osnivanje entitetskog VSTS

Igor Crnadak iz opozicione Partije demokratskog progresa (PDP) je pitao – ako se radi o tako važnom zakonu – gdje su u skupštinskoj sali član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik ili predsjednica RS, Željka Cvijanović.
Takođe je podsjetio da niko iz Srbije nije rekao da RS treba imati svoj VSTS, a da ni zvanična Moskva nije dala svoju podršku.

"Ušli ste u ovo grlom u jagode, bez ikakvog šireg plana", upozorio je Crnadak.

On je naglasio da zakon stupa godinu dana nakon usvajanja, a dok se sve proceduralno ne završi – negdje sredinom 2025. u idealnim uslovima bi ovaj Savjet možda počeo da radi.

Podsjetio je da su poslanici na sjednici 10. decembra Vladi RS naložili da povuče saglasnost za formiranje VSTS-a, što oni nisu učinili.

"Od tada Vlada nije imala vremena, hrabrosti, čega god, da usvoji jedan zaključak da povlači saglasnost", podsjetio je Crnadak.

Evropska komisija i Sjedinjene Američke Države su osudile ovaj Nacrt zakona, istakao je on.

SNSD: Data uslovna saglasnost za osnivanje VSTS BiH

Šef Kluba poslanika vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Igor Žunić, izjavio je da je NSRS 2004. godine dala, kako kaže, uslovnu saglasnost za formiranje VSTS BiH.

"Narodna skupština je tražila da se kroz zakon ugrade rješenja koja će institucionalno i suštinski sačuvati uticaj entiteta što podrazumjeva formiranje podsavjeta sa jasno definisanom ulogom i procedurom njenog rada u odnosu VSTS BiH, ali nije ispunjeno", istakao je Žunić.

Žunić je rekao da je tada definisano da će NSRS, ukoliko suština tih zaključaka ne bude sadržana u prijedlogu zakona, povući svoju saglasnost sa sporazuma o VSTS-u BiH.

On je rekao da nije ispunjeno ni da se tekst sporazuma prije potpisivanja uskladi sa terminologijom Ustava, kao i da sjedište VSTS-a bude u Istočnom Sarajevu.

Visoki sudski i tužilački savjet BiH je nezavisna institucija osnovana 2004. godine u skladu sa Zakonom usvojenim iste godine u državnom parlamentu.

Formiranje je svojom odlukom iz 2002. godine naložio visoki predstavnik u BiH Volfgang Petrič.

VSTS BiH imenuje sudije i tužioce, te uspostavlja i čuva nezavisno, efikasno i odgovorno pravosuđe na svim nivoima vlasti.

Visoki predstavnik u BiH, Christian Schmidt, je govoreći o nacrtu zakona, poručio da će o ovom pitanju i njegovim posljedicama razgovarati sa ambasadorima Upravnog odbora Savjeta za implementaciju mira (PIC).

Podsjetio je da su država BiH i oba entiteta u martu 2004. godine donijeli jednoglasnu odluku o uspostavi jedinstvenog VSTS-a za BiH.

See all News Updates of the Day

Švedska zbog NATO-a šalje diplomate u Tursku

Zastave država koje su članice NATO saveza ispred sjedišta u Briselu

Švedska će poslati diplomate u Tursku kako bi pokušali da prevaziđu primjedbe Ankare na njen plan za pridruživanje NATO savezu, rekao je ministar odbrane Peter Hultkvist, a zvanična odluka o predaji aplikacije očekuje se u ponedjeljak.

Švedske vladajuće socijaldemokrate su u nedjelju odustale od svog 73-godišnjeg protivljenja ulasku u NATO i nadaju se brzom pristupanju, napuštajući decenije vojnog nesvrstavanja nakon ruske invazije na Ukrajinu 24. februara.

Finska je u nedjelju takođe potvrdila da će podnijeti zahtjev za pridruživanje atlantskom vojnom savezu.

Međutim, Turska je iznenadila svoje saveznike u NATO rekavši da neće pozitivno gledati na aplikaciju Finske i Švedske, a predsjednik Redžep Tajip Erdogan je rekao da su "skandinavske zemlje gostionice za terorističke organizacije".

"Poslaćemo grupu diplomata da održe razgovore i dijalog sa Turskom kako bismo vidjeli kako to može da se riješi i o čemu se zapravo radi", rekao je ministar odbrane Peter Hultkvist za javni servis SVT.

Turska je rekla da želi da nordijske zemlje zaustave podršku kurdskim militantnim grupama prisutnim na njihovoj teritoriji i ukinu zabranu prodaje nekog oružja Turskoj.

NATO i Sjedinjene Države saopštile su da su uvjerene da Turska neće zadržati članstvo Finske i Švedske.

Svaka odluka o proširenju NATO zahtijeva odobrenje svih 30 članica alijanse i njihovih parlamenata, ali diplomate kažu da će Erdogan biti pod pritiskom da popusti jer bi Finska i Švedska u velikoj mjeri ojačale NATO u Baltičkom moru.

"Uvjeren sam da ćemo moći da odgovorimo na zabrinutost koju je Turska izrazila na način koji ne odlaže članstvo", rekao je u nedjelju generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg.

Švedski parlament će u ponedjeljak održati debatu o zahtjevu za članstvo Švedske, što je formalnost jer već postoji velika većina za prijavu. Vlada će donijeti zvaničnu odluku da se prijavi kasnije u toku dana, rekao je Hultkvist.

Rusija: Nećemo jednostavno podnijeti ulazak Finske i Švedske u NATO

Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov 

Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov izjavio je u ponedjeljak da Finska i Švedska "ne bi trebale gajiti iluzije da će Moskva jednostavno podnijeti njihovo pridruživanje NATO-u", ocjenjujući to pogreškom koja bi imala "dalekosežne posljedice".

"Situacija se naravno radikalno mijenja u svjetlu ovoga što se događa. Oni ne bi trebali gajiti iluzije da ćemo to jednostavno podnijeti. Činjenica je da zbog ove odluke neće biti poboljšana sigurnost Švedske i Finske", rekao je Rjabkov, navodi Reuters prenoseći pisanje agencije Interfax.

Rjabkov je, također, upozorio da bi članstvom Finske i Švedske porasla vojna napetost.

"Šteta je da se zdrav razum žrtvuje nekakvoj fantomskoj odredbi o tome što treba učiniti u ovoj situaciji", naveo je

Ruska agresija na Ukrajinu podstakla je Švedsku i Finsku da preispitaju svoje bezbjednosne potrebe i potraže sigurnost u NATO savezu.

Finski predsjednik i premijerka objavili su 15. maja da će ta zemlja podnijeti kandidaturu za članstvo u NATO, čime se otvara put za proširenje zapadne vojne alijanse od 30 članova u vrijeme ruske invazije na Ukrajinu.

Švedska premijerka Magdalena Anderson najavila je da će 16. maja zatražiti podršku parlamenta, kako bi ta država podnijela kandidaturu za članstvo.

Najava Finske i Švedske o kandidaturi za članstvo u transatlantskom savezu izazvala je prigovore Turske, članice NATO-a.

NATO i Sjedinjene Američke Države izjavile su u nedjelju kako su uvjerene da Turska neće zaustaviti članstvo dviju nordijskih država u zapadnom vojnom savezu.

Biden poziva na nacionalno jedinstvo nakon rasno motivisane pucnjave u Buffalu

Predsjednik Joe Biden govori tokom Memorijalne službe nacionalnih mirovnih oficira na zapadnom frontu Capitola u Washingtonu, u nedjelju, odajući počast policajcima koji su izgubili živote na dužnosti 2021. (AP Photo/ Manuel Balce Ceneta)

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden je 15. maja, nakon pucnjave u Buffalu u kojoj je poginulo deset ljudi, pozvao na nacionalno jedinstvo kao lijek za "mržnju koja ostaje mrlja na duši Amerike".

Vlasti države New York, u kojoj se pucnjava dogodila, apelovali su na akciju vlasti u Washingtonu.

Biden je na ceremoniji u Capitolu, održanoj u čast policajcima koji su poginuli na dužnosti tokom 2021. godine, osudio zločin u Buffalu kojeg je Ninistarstvo pravde opisalo kao "kao zločin iz mržnje i čin rasno motivisanog nasilnog ekstremizma".

Policija je saopštila da je bijeli naoružani 18-godišnji napadač otvorio vatru na kupce i radnike u supermarketu u subotu, ubivši 10 ljudi, uključujući penzionisanog policajca iz Buffala, i ranivši još troje. Većina žrtava su bili crnci.

"Usamljeni revolveraš, naoružan ratnim oružjem i dušom punom mržnje, hladnokrvno je ubio 10 nevinih ljudi", rekao je Biden na 41. godišnjoj komemoraciji pripadnicima Nacionalne mirovne službe.

"Moramo svi zajedno da radimo, kako bismo suzbili mržnju koja predstavlja mrlju na duši Amerike", rekao je Biden.

Policajci ispred supermarketa TOPS nakon pucnjave, Buffalo.
Policajci ispred supermarketa TOPS nakon pucnjave, Buffalo.

Američki predsjednik u svom govoru, kako prenosi agencija AP, nije komentarisao pozive guvernerke New Yorka i gradonačelnika Buffala da, nakon posljednjeg čina masovnog nasilja, federalne vlasti snažnije podrže kontrolu oružja.

"Vidjeli smo mnoge masovne pucnjave širom zemlje iz godine u godinu, iz mjeseca u mjesec. I uvijek je isti obrazac. Ljudi izražavaju saučešće i šalju molitve. Zakonodavci u Washingtonu kažu da nešto mora da se uradi", rekao je gradonačelnik Buffala Byron Brown za NBC, prenosi AP.

"A onda postoje neki... koji sprječavaju da se bilo šta uradi. Čini se da ima onih koji vjeruju da je posjedovanje pištolja dragocijenije od svetosti ljudskog života. Tako da mislim da ljudi širom ove zemlje moraju da ustanu. Moraju glasnije i jasnije da govore da u ovoj zemlji mora postojati kontrola oružja. Ovo je jedinstven američki fenomen. Ove masovne pucnjave se ne dešavaju u drugim zemljama širom svijeta", rekao je on.

Brown je rekao da bi volio da vidi "razumnu kontrolu oružja".

Predsjednica Predstavničkog doma Nancy Pelosi rekla je da su strožije mjere oružja "veliki prioritet" za demokrate i Bijelu kuću.

Ona je ukazala da je napredak ka usvajanju zakona otežao potreban broj od 60 glasova u Senatu, u kojem su trenutno demokrate i republikanci izjednačeni sa po 50 mjesta, ali je za CNN rekla da "neće otići dok se posao ne završi".

Članice G7 neće tolerirati 'secesionističku politiku Republike Srpske'

Njemačka, 12 maj 2022

Sedam najmoćnijih zemalja svijeta poručilo je da neće tolerirati "secesionističku politiku Republike Srpske, koja ugrožava budućnost Bosne i Hercegovine i stabilnost u regionu".

U zajedničkoj izjavi nakon sastanka ministara vanjskih poslova na imanju starom 400 godina u odmaralištu Weissenhaus na Baltičkom moru u subotu, 14. maja, istaknuto je da su zemlje zabrinute zbog produbljivanja političke krize u BiH, te da osuđuju svaki pokušaj podrivanja jedinstva, suvereniteta i teritorijalnog integriteta zemlje.

"Pozivamo na povratak u punu funkcionalnost vlada na svim nivoima da u potpunosti nastave s radom, ostavljajući po strani retoriku koja izaziva podjele i zapaljivanja i izbjegavajući svaki čin koji bi mogao destabilizirati BiH", poručili su u zajedničkoj izjavi i naglasili važnost održavanja izbora na jesen.

Iz entiteta Republika Srpska (RS) već mjesecima najavljuju da će se RS povući iz ključnih državnih institucija, uključujući pravosudni sistem BiH, poresku upravu i oružane snage.

Blokada državnih institucija započela je nakon što je bivši visoki predstavnih u BiH Valentin Inzko donio izmjene i dopune Krivičnog zakona kojima se kriminalizira negiranje genocida i drugih pesuda o ratnim zločinima. Ovu odluku ne prihvataju lideri u RS-u.

Članice grupe, Kanada, Njemačka, Francuska, Italija, Japan, Velika Britanija i Sjedinjene Države, navele su da u potpunosti podržavaju mandate visokog predstavnika Christiana Schmidta, i misije EUFOR-a u BiH.

Pozvale su Kosovo i Srbiju "da se konstruktivno angažiraju u dijalogu uz posredovanje EU, da u potpunosti implementiraju sve prethodne sporazume bez odlaganja i da normaliziraju svoje odnose kroz sveobuhvatan i pravno obavezujući sporazum, koji će omogućiti realizaciju njihovih europskih perspektiva, doprinose regionalnoj stabilnosti i koristi svim ljudima u regionu".

Naglašeno je da ostaju posvećeni europskoj perspektivi šest zemalja Zapadnog Balkana "kako bismo osigurali sigurnost, stabilnost i prosperitet regiona".

Ministri vanjskih poslova G7 pozdravili su i ujedinjenje Zapadnog Balkana u osudi invazije Rusije u Ukrajini.

"Pohvaljujemo Albaniju, Kosovo, Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju za potpuno usklađivanje svoje vanjske politike sa EU, uključujući sankcije i njihovu implementaciju", stoji u zajedničkoj izjavi u kojoj članice pozivaju Srbiju da učini isto.

Održana komemoracija velikanu bh. fudbala Ivici Osimu u Sarajevu

Bosnia-Herzegovina - Ivica Osim, Committee for the normalization of the Football Federation of BiH, 22Apr2011

U Narodnom pozorištu Sarajevo 14. maja je održana komemoracija povodom smrti Ivice Osima.

Velikan bosanskohercegovačkog fudbala i trener Ivica Osim preminuo je 1. maja u 81. godini.

Na komemoraciji su se obratile brojne fudbalske ličnosti iz Bosne i Hercegovine i regije, kao i druge osobe iz političkog i javnog života.

"Danas se opraštamo od jednog od najboljih među nama, simbola našeg grada i države. Bio si najbolji građanin svijeta u Sarajevu i najbolji Sarajlija diljem Planete. Sve gradove svijeta je volio, ali svoje Sarajevo najviše. Veliki čovječe, ostajemo u tugi, ali te nikada nećemo zaboraviti", poručila je gradonačelnica Sarajeva, Benjamina Karić.

Bosnia-Herzegovina - Journalist Kemal Kurspahic (l) and socer coach Ivica Osim, Sarajevo, 1990
Bosnia-Herzegovina - Journalist Kemal Kurspahic (l) and socer coach Ivica Osim, Sarajevo, 1990

Mehmed Baždarević, kojeg je Ivica Osim vodio u sarajevskom fudbalskom klubu Željezničar i reprezentaciji Jugoslavije, kazao je da "imam veliku tremu, jer je riječ o čovjeku s kojim sam živio 40 godina".

"Osim je obilježio naše živote, naše karijere, svog Želju, ovaj grad i sve sredine u kojima je radio. Bio je veliki trener, otac, učitelj. Znao je da pobjeđuje, gubi, ali uvijek sa dostojanstvom. Bio je iznad svih, vizionar, ispred svog vremena. Znao je da voli, najviše je volio svoju Asimu [supruga Ivice Osima]. Vjerovao je u prijateljstvo i u ljude", rekao je Baždarević.

Poznati igrač beogradskog fudbalskog kluba Partizan Nenad Bjeković je rekao da će "sve proći osim dobra što si učinio".

"Obišao si svijet i svugdje si ostavio veliki trag. Činio si stvari koje će ostati upamćene za sva vremena. Hvala Sarajevu te stvorilo i Bosni što te ima. Svojim rezultatima ušao si u red besmrtnika", kazao je Bjeković.

Bosnia and Herzegovina - Ivica Osim, football trainer talking with journalist Kemal Kurspahic, 1990
Bosnia and Herzegovina - Ivica Osim, football trainer talking with journalist Kemal Kurspahic, 1990

Emotivan govor imao je i čuveni fudbaler kluba Sarajevo Faruk Hadžibegić.

"U najtežim trenucima za našu zemlju Osim nije zaboravio gdje su naši ljudi, šta rade. Njegovo djelo mi samo možemo nastaviti, da napravimo jedinstvo, da nastavimo razmišljati kao što je on razmišljao, to će biti najveći izraz poštovanja prema njemu", riječi su Hadžibegića, kapitena reprezentacije Jugoslavije koju je vodio Osim.

Predsjednik Željezničara Oro Ibrišimović kazao je prisutnima da je Ivica Osim "od glave do pete bio Željovac, Sarajlija i Bosanac".

"Željo ne bi bio Željo da nije bilo Osima. Dragi Švabo [nadimak Ivice Osima], tvoji Željovci te nikada neće zaboraviti", dodao je Ibrišimović.

Poznati hrvatski fudbaler Zvonimir Boban rekao je da je Ivica Osim "prije svega, bio iznimno ljudsko biće".

"Osim je bio moj selektor u Jugoslaviji. Nas mlade je njegova prirodnost opuštala. Sve tadašnje 'desetke' naučio je trčati više i pametnije i respektirati one koji to rade stalno. Ta filozofija je napravila od nas bolje ljude i nogometaše", rekao je Boban.

Od Ivice Osima oprostio se i tehnički direktor reprezentacije Japana, Yasuharu Sorimachi.

"Za nas je bilo čudno da ste Vi došli u Japan. Za japanski fudbal i japansku sportsku zajednicu bilo je bogatstvo imati vas. Žalosno je da ste morali napustiti Japan na sredini svoje karijere, žao nam je što niste vodili Japan na Svjetskom prvenstvu. Japanski igrači i treneri su naučili mnogo od vas", rekao je Sorimachi.

Ivica Osim sahranjen je 14. maja u Aleji velikana na sarajevskom Gradskom groblju Bare.

Bosnia and Herzegovina - Ivica Osim, coach; Second Conference on the Prevention of Violence at sports competitions in B&H; The organizers are the Security Ministry of B&H and Football Association, Sarajevo, 07Mar2012.
Bosnia and Herzegovina - Ivica Osim, coach; Second Conference on the Prevention of Violence at sports competitions in B&H; The organizers are the Security Ministry of B&H and Football Association, Sarajevo, 07Mar2012.

O Ivici Osimu - ukratko

Ivica Osim je rođen u Sarajevu 1941. godine, a aktivno je počeo trenirati fudbal u klubu Željezničar.

Po izlasku iz juniora, počeo je igrati za prvi tim u sezoni 1959/1960., a za klub je nastupao ukupno 11 godina i za to vrijeme je sakupio 250 zvaničnih nastupa i postigao 75 golova.

Bio je poznat po nadimcima Švabo [Nijemac] i Štraus [Johann Strauss, austrijski kompozitor] zbog plave kose i tehnički dotjerane igre. Bio je prilično visok za fudbalera u to doba, imao je karakterističan dugi korak i dobar dribling.

Osim je igračku karijeru okončao 1978. godine, nakon čega se uspješno počeo baviti trenerskim poslom.

Vodio je Željezničar od 1978. do 1986. Bio je još selektor reprezentacije Jugoslavije, trener fudbalskih klubova Partizan, Panathinaikos, Sturm, JEF United, da bi posljednji trenerski angažman imao kao selektor Japana.

Osim je predvodio Željezničar do najvećeg uspjeha u klupskoj historiji, stigavši do polufinala Kupa UEFA.

Na mjestu izbornika Japana naslijedio je poznatog Zica 2006. godine. Krajem 2007. doživio je moždani udar, desetak dana nije bio pri svijesti. Potom ga je na klupi zamijenio Takeshi Okada.

Godine 2011. FIFA ga je imenovala na čelo Odbora za normalizaciju Fudbalskog saveza Bosne i Hercegovine.

Ivica Osim je pomogao da se normalizuje situacija i da bosanskohercegovački fudbal krene naprijed.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG