Linkovi

Ukrajina traži sastanak s Rusijom u roku od 48 sati


An instructor shows a woman how to use a Kalashnikov assault rifle, as members of a Ukrainian far-right group train, in Kyiv, Feb. 13, 2022.
An instructor shows a woman how to use a Kalashnikov assault rifle, as members of a Ukrainian far-right group train, in Kyiv, Feb. 13, 2022.

Dok su tenzije oko Ukrajine na vrhuncu i Kijev poziva na hitan sastanak sa Rusijom, Grupa G7 (SAD, Kanada, Njemačka, Japan, Italija, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo) poslala je upozorenje Rusiji.

"Sankcije će imati golem utjecaj na rusku ekonomiju", poručili su iz G7, prenose agencije.

Ukrajina je prethodno pozvala na sastanak s Rusijom i drugim članovima ključne evropske sigurnosne grupe zbog eskalacije tenzija na njenoj granici.

Ministar vanjskih poslova Dmytro Kuleba rekao je da je Rusija ignorisala zvanične zahtjeve za objašnjenje gomilanja trupa. Rekao je da je "sljedeći korak" traženje sastanka u narednih 48 sati radi "transparentnosti" o planovima Rusije, piše BBC.

Rusija je negirala bilo kakve planove za invaziju na Ukrajinu uprkos nagomilavanju oko 100.000 vojnika na ukrajinskim granicama.

Neke zapadne zemlje upozorile su da se Rusija priprema za vojnu akciju, a Sjedinjene Države kažu da bi Moskva mogla početi sa zračnim bombardiranjem "u bilo kojem trenutku".

A woman practices using a Kalashnikov assault rifle as members of a Ukrainian far-right group train, in Kyiv, Ukraine, Feb. 13, 2022.
A woman practices using a Kalashnikov assault rifle as members of a Ukrainian far-right group train, in Kyiv, Ukraine, Feb. 13, 2022.

Više od deset nacija pozvalo je svoje građane da napuste Ukrajinu, a neke su povukle osoblje ambasade iz glavnog grada. CBS News je objavio da se SAD spremaju da povuku svo svoje osoblje iz Kijeva u narednih 48 sati, pozivajući se na tri izvora.

Kuleba je rekao da je Ukrajina u petak zatražila odgovore od Rusije o njihovim namjerama prema pravilima Bečkog dokumenta, sporazuma o sigurnosnim pitanjima koji su usvojile članice Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE), koja uključuje i Rusiju.

"Ako je Rusija ozbiljna kada govori o nedjeljivosti bezbjednosti u prostoru OSCE-a, ona mora da ispuni svoju posvećenost vojnoj transparentnosti kako bi deeskalirala tenzije i unaprijedila bezbjednost za sve", rekao je on.

Međutim, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji je kritizirao "paniku" koja bi se mogla proširiti zbog takvih tvrdnji, rekao je da nije vidio dokaz da Rusija planira invaziju u narednim danima.

U nedjelju je skoro sat vremena razgovarao telefonom sa američkim predsjednikom Joeom Bidenom. Bijela kuća je saopštila da je predsjednik Biden ponovio američku podršku Ukrajini i da su se oba lidera složila oko "važnosti nastavka vođenja diplomatije i odvraćanja".

U ukrajinskoj izjavi o pozivu navodi se da je njen predsjednik zahvalio SAD na "nepokolebljivoj podršci" i da je na kraju predsjednik Zelenski pozvao američkog lidera da dođe u Ukrajinu. Za sada nema komentara na poziv Bijele kuće.

Jednosatni razgovor predsjednika Bidena i ruskog lidera Vladimira Putina dan ranije nije doveo do pomaka.

Russia Ukraine What Next
Russia Ukraine What Next

Zapadni saveznici su ranije jasno stavili do znanja da jedan od ključnih zahtjeva Rusije - da Ukrajini nikada ne bude dozvoljeno da se pridruži NATO vojnom savezu - nije za debatu, rekavši da vrata alijanse moraju ostati otvorena za nove članice.

Međutim, ukrajinski ambasador u Londonu Vadym Prystaiko rekao je za BBC da bi njegova zemlja možda bila spremna da odustane od ambicije da se pridruži NATO-u kako bi spriječila rat, rekavši da bi Ukrajina mogla biti "fleksibilna".

Upitan da li Kijev razmatra odustajanje od svojih planova za članstvo u NATO-u, uprkos tome što je to zapisano u ukrajinskom ustavu, on je odgovorio: "Mogli bismo - pogotovo da nam tako prijete, da nas to ucjenjuje i da nas to tjera".

U najnovijem pokušaju da se pronađe diplomatsko rješenje, njemački kancelar Olaf Scholz zakazao je sastanke s predsjednikom Zelenskim u ponedjeljak u Kijevu i s predsjednikom Putinom u Moskvi u utorak.

Kancelar, koja je u decembru preuzeo vodstvo Njemačke od Angele Merkel, upozorio je na ozbiljne ekonomske posljedice po Rusiju ako pokrene bilo kakvu invaziju, ponavljajući izjave drugih zapadnih zemalja i članica NATO vojnog saveza.

Ali zvaničnici Berlina su umanjili bilo kakva očekivanja o pomaku.

U međuvremenu, britanski premijer Boris Johnson planira da održi nove diplomatske razgovore širom Evrope kako bi Rusiju vratio sa ivice rata. Britanski ministar oružanih snaga izjavio je kako vjeruje da je Evropa najbliže ratu u zadnjih 70 godina.

"Ima 130.000 ruskih vojnika oko granica Ukrajine, hiljade na amfibijskim brodovima u Crnom i Azovskom moru", rekao je za BBC James Heappey, ali je dodao da još uvijek postoji "puno mogućnosti za kompromis i diplomaciju".

U Washingtonu, savjetnik predsjednika Bidena za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan rekao je da bi invazija mogla početi "svakog dana".

Sullivan je rekao da SAD pomno prate potencijalnu operaciju "lažne zastave" Moskve kao izgovor za invaziju u punom obimu kako bi mogla tvrditi da odgovara na ukrajinsku agresiju.

Rusija tvrdi da je njeno gomilanje trupa duž granice sa Ukrajinom njena lična briga, na njenoj teritoriji. Visoki spoljnopolitički zvaničnik Jurij Ušakov je u nedelju okarakterisao američka upozorenja o skoroj invaziji kao "histerija je dostigla vrhunac".

XS
SM
MD
LG