Najnovije
Lideri na samitu u Glasgowu upozorili na pogubne posljedice klimatskih promjena
U Škotskoj je počela konferencija UN-a o klimatskim promjenama - događaj od koga svjetska javnost ima velika očekivanja. Razlog tome je neuspjeh velikih industrijskih zemalja da se usaglase o obavezama u vezi sa potezima koji bi doprinijeli ublažavanju negativnih uticaja na životnu sredinu.
Svetski lidjeri su na početku samita u Glasgowu upozorili na propast svijeta u namjeri da ožive zastale međunarodne pregovore o klimi, prenosi agencija AP.
Britanski premijer Boris Johnson je u obraćanju na početku samita globalno zagrijavanje uporedio sa fiktivnim tajnim agentom Jamesom Bondom koji je zavezan za bombu koja prijeti da uništi planetu i koji pokušava da je deaktivira.
Johnson je poručio okupljenim liderima "da se nalazimo u istoj poziciji" ali da "naprava koja otkucava sudnji dan" nije fiktivna. Prijetnja su, kako je naglasio, klimatske promjene izazvane korištenjem uglja, nafte i prirodnog gasa.
Johnson je ocijenio da je isteklo vrijeme kada je riječ o klimatskim promjenama i da mora odmah da se preduzme akcija. Rekao je da je više od 130 lidera okupljenih na samitu u prosjeku starije od 60 godina, te da još nisu rođene generacije kojima će klimatske promjene najviše nauditi.
Predsjednik Sjedinjenih Država Joe Biden pozvao je svjetske lidere da se suprotstave problemu globalnog zagrijavanja, uz poruku da nema više vremena za oklijevanje i sporenje o opasnosti s kojom se planet suočava.
"Glasgow mora da označi početak ambiciozne decenije", istakao je Biden i dodao da u svjetlu sve veće katastrofe zbog rasta temperatura postoji "nevjerovatna šansa" da se spriječe problemi izazvani ekstremnim vremenskim neprilikama, smanjenjem resursa i drugim katastrofalnim posljedicama klimatskih promjena.
Američki predsjednik je ocijenio da će potezi na suzbijanju klimatskih promjena, preduzeti ove decenije, biti odlučujući u sprječavanju patnji budućih generacija.
"Niko od nas ne može da pobjegne od najgoreg koje tek dolazi ako ne iskoristimo ovaj trenutak. Da li ćemo uraditi ono što je neophodno? Ova decenija će utvrditi odgovor na to pitanje", naglasio je Biden.
Američki predsjednik rekao je i da želi da pomogne zemljama širom svijeta da riješe probleme izazvane klimatskim promjenama. Bidenova administracija je u ponedjeljak objavila strategiju koja predviđa da Sjedinjene Države do 2050. godine koriste isključivo čiste izvore energije, kao što su sunce i vjetar.
Na opasnost od klimatskih promjena upozorio je i generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guterres.
"Kopamo svoje grobove. Planeta se mijenja pred našim očima - od dubokih okeana do planinskih vrhova, od glečera koji se tope do neumoljivih ekstremnih vremenskih neprilika", rekao je Guterres.
Britanski princ Charles rekao je svjetskim liderima da moraju da "spase našu dragocjenu planetu i da su "oči svijeta uprte u njih".
Manifestacija je otpočela dan pošto se 20 najrazvijenih ekonomija svijeta, zemlje G20, u Rimu nisu usaglasile da do 2050. zaustave štetne emisije ugljenika – što je rok određen kao neophodan da bi se ublažilo ili spriječilo globalno zagrijavanje.
Umjesto toga, kako javlja agencija Reuters, lideri G20 su, kako je definisano, prepoznali značaj prekida emisije štetnih emisija ugljenika do sredine vijeka.
Nisu, međutim usaglasili nikakve rokove za prekid korištenja uglja i relativizovali obećanja o smanjenju emisije metana i efekta staklene bašte – koja je mnogo moćnija od ugljen dioksida.
Britanski premijer poručio je uoči samita u Glasgowu da čovječanstvo drastično kasni u reakciji na klimatske promjene.
"Minut je do ponoći i moramo odmah da reagujemo. Ako odmah ne shvatimo ozbiljno klimatske promjene sutra će biti kasno da naša djeca to učine", poručio je Johnson.
Greta Thunberg, švedska ekološka aktivitkinja, zatražila je od miliona svojih pristalica da potpišu otvoreno pismo optužujući svetske lidere za, kako se izrazila, izdaju.
"Ovdje se ne radi o vježbi. Ovo je crvena linija za Zemlju. Milioni ljudi će patiti dok je naša planeta devastirana. To je zastrašujuća budućnost koja će biti ostvarena ili izbjegnuta na osnovu odluka koje vi donosite. Vi imate moć da odlučujete", navela je Thunberg u poruci.
Klimatski samit, čije je održavanje pomereno za godinu dana zbog pandemije Covida, nastoji da se ispuni obećani cilj ograničavanja globalnog zagrijavanja na 1,5 stepeni Celzijusovih – što je nivo za koji naučnici ukazuju da bi spriječio najrazornije posljedice globalnog zagrijavanja.
Da bi se to dogodilo potrebno je smanjiti emisije štetnih gasova i obezbjediti značajne svote novca za finansiranje programa u vezi sa klimom. Primjeniti dogovoreno iz Pariškog klimatskog sporazuma iz 2015. koji je potpisalo oko 200 država.
Nakon dvodnevnih razgovora uslijediće tehnički pregovori. Rok za postizanje sporazuma je 12. novembar.
See all News Updates of the Day
Kako je Leavenworth od grada duhova postao Božićna prijestolnica američkog sjeverozapada
Miris kobasica i pereca ispunjava vazduh dok konji jure glavnom ulicom i vuku kočiju punu turista. Beba iz majčinog naručja pruža ruku da dodirne izlog i gleda prema irvasima prekrivenim šljokicama, a kuće i zgrade su ukrašene šarenim ornamentima.
Ovo su prizori karakteristični za Leavenworth, grad u američkoj državi Washington, kojeg mnogi nazivaju i Božićnom prijestolnicom pacifičkog sjeverozapada.
Prije nekoliko decenija, Leavenworth je bio blizu da postane grad duhova na istočnim padinama Kaskadnih planina, jednom od najsiromašnijih dijelova tog regiona.
„Do 1930. godine, zatvorena je pilana, a željeznica je prestala da radi 1928. godine. Tada je broj stanovnika pao sa oko 6.000 na oko 1.800”, kaže Matt Cade, mještanin i predsjednik muzeja „Veliki Leavenworth”.
Šezdesetih godina prošlog vijeka, očajni vlasnici lokalnih biznisa odlučili su da preduzmu ozbiljan rizik. Bez ikakve državne ili federalne pomoći, počeli su da uzimaju kredite i preuređuju centar grada u stilu bavarskog sela.
Više od pola vijeka kasnije, rezultat toga su hiljade turiste iz okoline ali i iz dalekih mjesta, koji tokom cijele godine posjećuju Leavenworth i okolinu, a među njima su skijaši, planinari, rafteri, ribolovci, turisti – kupci, kao i izletnici iz Seattlea.
„Završili smo sa tri miliona posjetilaca” u 2023. godini, kaže Cadde. „Može se reći da je u protekle četiri godine došlo do rasta od 50%.”
Sve to kod lokalnog stanovništva izaziva zabrinutost zbog troškova života, a skorija nastojanja, uključujući i državna sredstva za pristupačne stanove, fokusirana su na to da radnici u turističkoj industriji mogu priuštiti da žive u gradu.
Grad vrhunac popularnosti doživljava tokom praznika.
U decembru poprima izgled njemačkog božićnog marketa, uz čaroliju horova, pjevača, prodavača hrane i takmičenja u pravljenju kućica od medenjaka.
Dugogodišnja praksa paljenja Božićne rasvjete u centru grada subotom i nedjeljom naveče počela je privlačiti tako velike gužve da su organizatori na kraju odlučili da svjetla ostave uključena od Dana zahvalnosti do februara.
„Svaki put kada odem tamo, jednostavno osjećam radost i uzbuđenje”, kaže Alison Epsom iz Sultana, koja je posjetila Leavenworth sa svojim suprugom Bryanom Jollyjem i njihovom osmomjesečnom kćerkom.
Par se upoznao prije skoro dvije decenije, kada su nastupali na međunarodnom plesnom festivalu. Bryan je na jedan od prvih sastanaka pozvao Alison, koja porijeklo vodi iz Engleske, da posjete Leavenworth.
„Znao sam da imam jednu priliku da ona bude ovdje i želio sam da se zaljubi u mene”, kaže Bryan.
Dok su se vozili kroz planinski prijevoj, rekla mu je da stane. Iskočila je van bez kaputa i napravila malog Snješka bijelića.
„Nikada nisam vidjela toliko snijega”, kaže Alison. „To je za mene bilo apsolutno magično.”
Odlučili su da povratak u Leavenworth za praznike učine svojom godišnjom tradicijom, te svake godine izaberu novi ukras za svoju jelku u prodavnici u centru grada.
Grad je ključni dio ljubavne priče ovog para, a Bryan ju je čak zaprosio na sankama koje su vukli konji.
Ove godine red je došao na njihovu kćerku da odabere novi ukras - Alison i Bryan su odlučili da kupe prvi koji dotakne.
Zgrabila je bijelu sovu, koja sada visi sa porodične božićne jelke, u blizini zvijezde blistave crvene i zlatne boje koju je Brajan odabrao prilikom njihove prve posjete.
Kejd kaže da sve zgrade u gradu koje sada nemaju bavarski izgled, prilikom obnove preuzmu taj stil: „Svi novi objekti u gradu će dobiti bavarski izgled i veoma su autentični.”
„Moglo bi se reći da je ovaj grad imao sreće. Ali to je ono što kažu o sreći - da je to kada se spoje prilika i priprema. Morate se pripremiti da budete sretni. Ovi ljudi su bili spremni da obave ono što je potrebno da stvore ovo bavarsko iskustvo”, kaže Cadde.
Jillian C. York: Vlasti RS-a prate opasne svjetske trendove u sužavanju slobode govora
Američka aktivistica Jillian C. York upozorava na rastući svjetski trend blagonaklonosti prema zakonima o kriminalizaciji klevete koji iskorištavaju lokalne autokrate, dok se zakoni o negiranju zločina i genocida ne koriste dovoljno protiv političara.
Jillian C. York, aktivistica i jedna od direktorica organizacije Electronic Frontier Foundation (EFF), posvećena praćenju uticaja tehnologije na društvene i kulturne vrijednosti, u razgovoru za Detektor upozorava na globalni trend jačanja politika koje umanjuju slobodu izražavanja.
Kroz rad u EFF-u, koji je fokusiran na odbranu građanskih sloboda u digitalnom svijetu, prvenstveno kroz slobodu izražavanja, ona kaže da Republika Srpska nije jedina koja kriminalizuje klevetu.
“Mislim da 15-ak vlada u Centralnoj i Istočnoj Evropi kriminalizira klevetu, kao i vlade u Zapadnoj Evropi, poput italijanske. U Libanu smo vidjeli kako sigurnosne agencije koriste zakon o klevetama kako bi progonile stotine ljudi, prisiljavajući ih da potpišu dokumente u kojima se kaže da više neće kritikovati vladu zbog korupcije“, kaže ona.
“Ovi zakoni su zaista opasni gdje god se koriste. A kada ih zapadne vlade implementiraju, one daju loš primjer drugim vladama širom svijeta”, kaže York i ističe da Republika Srpska nije jedina.
Borba protiv kriminalizacije klevete, koja nije zaobišla neke savezne države Sjedinjenih Američkih Država (SAD), a koju kritikuju mnoge međunarodne organizacije – uključujući i tijela Ujedinjenih nacija, mora biti vođena međunarodno, ali i lokalno, posebno kada međunarodna borba ne funkcioniše, kaže York.
Poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS) su u julu 2023. godine većinom glasova usvojili izmjene i dopune Krivičnog zakonika kojima kleveta postaje krivično djelo. Usvajanje zakona novinari i analitičari nazvali su velikim udarcem na demokratiju.
Situacija u kojoj se vlasti u Bosni i Hercegovini ugledaju na prakse Mađarske ili Ruske Federacije, dok u SAD-u milijarderi poput Elona Muska odlučuju šta je to sloboda govora, također su dio globalnog trenda okretanja prema autoritarnim ili snažnim ličnostima, smatra sagovornica Detektora.
“Vidimo slučajeve u kojima je Elon Musk uklonio korisnike Twittera koji kritikuju njegovu poslovnu praksu, dok nastavlja govoriti da je ‘sloboda govora najvažnija na platformi’, iako nije”, smatra York.
Ona navodi da ruski državni aparat koristi ovakve politike u SAD-u i nekim državama Evropske unije kako bi opravdavao vlastitu praksu.
“Sloboda izražavanja unutar EU nije idealna. EU ima puno stvari koje treba nadoknaditi, puno promjena koje treba napraviti prije nego što može dati snažan primjer. Ali u isto vrijeme, naravno, Rusija to koristi na politički način”, kaže York.
Ruska Federacija, najviše kroz svoje državne medije, blagonaklono gleda na poteze država poput Mađarske i entiteta Republika Srpska koji idu u smjeru ograničavanja slobode izražavanja.
U isto vrijeme, Kremlj kroz iste te medije širi dezinformacije koje su često u skladu sa stavovima visokopozicioniranih ruskih državnika, a koje nisu u skladu s lako provjerljivim činjenicama ili procesom evropskih integracija zemalja Zapadnog Balkana, uključujući BiH.
Dezinformacije koje plasira Moskva u BiH su nerijetko ispraćene negiranjem sudskih presuda o ratnim zločinima, uključujući genocid u Srebrenici.
Zakoni protiv poricanja ratnih zločina, uključujući genocid i holokaust, nisu u sukobu sa slobodom govora i međunarodnim okvirom ljudskih prava, tvrdi York, posebno ne u državama poput Bosne i Hercegovine i Njemačke. Ali i oni mogu postati dio političke igre i uzroka nejednakosti.
“Često vidimo kako se zakoni koriste protiv pojedinaca koji nemaju mnogo moći, dok se ne koriste protiv državnih aktera. I to je očigledan problem ovih zakona”, kaže York.
“Stoga, mislim da je zaista važno suprotstaviti se tome na društvenom nivou i ciljati na prekršajne, a ne krivične kazne za takva djela”, jasna je York.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik direktno je negirao genocid najmanje 23 puta otkako je, odlukom visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, u junu 2021. godine negiranje postalo krivično djelo. Protiv njega do danas nije podignuta niti jedna optužnica. U Sudu BiH trenutno mu se sudi za nepoštivanje odluka visokog predstavnika u BiH.
York smatra da bi društvo nužno trebalo osuditi negiranje genocida.
“U Sjedinjenim Američkim Državama ljudi koji se bave govorom mržnje mogu napredovati u političkim redovima. A to je rizik u bilo kojoj zemlji koja se okreće desno. Kada pogledamo Njemačku, prije samo dvije godine zakon je promijenjen tako da uključuje poricanje drugih genocida, ne samo holokausta”, kaže York.
“Pa ipak, sada vidimo široko rasprostranjeno poricanje onoga što se događa u Palestini, bilo kao ratni zločin ili genocid, ili poticanje na genocid. I to je nekako prihvatljivo i u društvu, ne samo po zakonu”, dodaje ona.
Jillian C. York je bila gošća i govornica na Forumu za upravljanje internetom (IGF) koji je u organizaciji Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine održan u Sarajevu u novembru 2024. godine.
Ruski snažni raketni napadi na ukrajinsku infrastrukturu na Božić
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u srijedu da su ruske snage napale njegovu zemlju sa više od 70 projektila i da je na meti bila energetska infrastruktura Ukrajine.
Zelenski je rekao da je ukrajinska protivvazdušna odbrana oborila 50 raketa, ali da je "bilo pogodaka" i prekida struje u nekoliko regiona zemlje.
"Danas je Putin namerno izabrao Božić za napad. Šta bi moglo biti nehumanije", upitao je Zelenski.
Na sjeveroistoku Ukrajine, gradonačelnik Harkova Igor Terehov rekao je da je grad bio pod "masovnim raketnim napadom" i da je kasnije pogođen ruskim dronom.
Oleh Sinjehubov, regionalni guverner, rekao je da je u napadima oštećena civilna infrastruktura i da je povrijeđeno najmanje šest osoba.
Najveća ukrajinska privatna energetska kompanija DTEK saopštila je da su ruske rakete nanijele "ozbiljnu štetu" i izazvale prinudne prekide struje u Dnjepropetrovsku, Odesi i Kijevu.
"U napadu usmjerenom na milione Ukrajinaca koji jednostavno žele da proslave sveti dan, Rusija je nanijela ozbiljnu štetu postrojenjima za proizvodnju toplotne energije DTEK-a", navodi se u saopštenju kompanije.
Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je u srijedu da je njena protivvazdušna odbrana uništila 58 ukrajinskih dronova, što je broj koji je veći od uobičajenog u svakodnevnoj razmjeni napada dronovima između dvije strane.
Ministarstvo je saopštilo da je 26 presretanja obavljeno iznad Belgorodske oblasti i 23 iznad Voronježa, dok su druge bespilotne letjelice oborene iznad Kurska, Brjanska, Tambova i Azovskog mora.
Guverner Voronježa Aleksandar Gusev rekao je na Telegramu da je u ukrajinskim napadima oštećeno nekoliko kuća i dalekovod.
U izvještaju su korištne neke informacije AFP-a i Reutersa.
Snage predvođene Kurdima na sjeveru Sirije potisnule formacije pobunjenika koje podržava Turska
Sirijske demokratske snage (SDF) predvođene Kurdima saopštile su u utorak da su pokrenule kontraofanzivu protiv Sirijske nacionalne armije (SNA) koju podržava Turska kako bi zauzele područja u blizini sjeverne granice Sirije sa Turskom.
SDF su ključni saveznik Washingtona u Siriji u ciljanju na "spavajuće" ćelije ekstremističke grupe Islamska država raštrkane širom istoka zemlje.
Od pada totalitarne vladavine Bashara al-Assada ranije ovog mjeseca, sukobi su se intenzivirali između grupe koju podržavaju SAD i SNA, koja je zauzela ključni grad Manbidž i oblasti oko njega.
Borbe su se rasplamsale u trenutku kada Sirija, pogođena više ratom dužim od decenije i ekonomskom bedom, pregovara o svojoj političkoj budućnosti nakon pola veka pod vlašću dinastije Assad.
Ruken Jamal, portparolka Jedinice za zaštitu žena pri SDF-u, rekla je za AP da su njihovi borci nešto više od sedam milja (11 kilometara) udaljeni od centra Manbija u svojoj protivofanzivi koja je u toku.
Ona je optužila Ankaru da preko SNA pokušava da oslabi uticaj grupe u pregovorima o političkoj budućnosti Sirije.
"Sirija je sada u novoj fazi i u toku su razgovori o budućnosti zemlje", rekla je Jamal. "Turska pokušava svojim napadima da nas odvuče u bitke i isključi iz pregovora u Damasku".
Opozicioni posmatrač rata sa sjedištem u Britaniji, Sirijska opservatorija za ljudska prava, saopštava da je od početka ofanzive SNA u severnoj Siriji protiv Kurda ranije ovog mjeseca, na desetine ubijeno na obje strane.
Američki sekretar za odbranu Lloyd Austin razgovarao je u utorak sa turskim ministrom nacionalne odbrane Jasarom Gulerom, rekao je sekretar za štampu Pentagona general-major Pat Ryjder.
On je rekao da su razgovarali o trenutnoj situaciji u Siriji, a Austin je naglasio da je bliska i stalna koordinacija ključna za uspješne napore u borbi protiv Islamske države u zemlji. Oni su također razgovarali o važnosti postavljanja uslova za omogućavanje sigurnije i stabilnije Sirije.
Ankara vidi SDF kao podružnicu svog zakletog neprijatelja, Kurdistanske radničke partije (PKK), koju klasifikuje kao terorističku organizaciju.
Naoružane grupe koje podržava Turska, zajedno sa turskim avionima, godinama su napadale položaje na kojima je SDF uglavnom prisutan širom sjeverne Sirije, u pokušaju da stvore zonu razdvajanja bez te grupe duž velike granice.
Dok je SNA bila uključena u munjevitu pobunu, koju je predvodila islamistička grupa Hayat Tahrir al-Sham i u kojoj je svrgnut Assad, ona je nastavila sa svojim pritiskom protiv SDF-a, koji se smatra drugim ključnim akterom u Siriji za njenu političku budućnost.
U ponedjeljak je portparol SDF-a Farhad Shami rekao da su snage grupe potisnule pobunjenike koje podržava Turska iz oblasti u blizini brane Tishrin na Eufratu, koja prikuplja vodu za akumulaciju hidroelektrane. On je rekao da su SDF također uništile tenk koji pripada pobunjenicima jugoistočno od Manbija.
Ratni posmatrač sa sjedištem u Britaniji saopštio je u utorak da je grupa predvođena Kurdima, poslije borbi tokom noći, povratila četiri sela u oblastima u blizini strateške brane.
Turski avioni su proteklih dana vršili udare i na strateški pogranični grad Kobani.
Tokom sirijskog ustanka koji je pretvoren u sukob, Kurdi su uspostavili enklavu autonomne vladavine širom sjeveroistočne Sirije, nikada se nisu u potpunosti udružili sa Assadom u Damasku niti sa pobunjenicima koji su pokušavali da ga zbace.
Čak i bez porodice Assad, čini se da se pozicija Ankare neće promijeniti, a značajna poseta turskog ministra spoljnih poslova Hakana Fidana Siriji zadržala je oštru poziciju u odnosu na grupu koju predvode Kurdi tokom sastanka sa liderom Ahmadom al- Sharsaom iz HTS-a.
"To je region pretvorilo u kotao terora sa članovima PKK i ekstremno ljevičarskim grupama koji su došli iz Turske, Iraka, Irana i Evrope", rekao je Fidan na konferenciji za novinare poslije sastanka. "Međunarodna zajednica zatvara oči pred ovim bezakonjem zbog toga što nadzire [ISIL]."
Uz borbe koje su u toku, komandant SDF-a Mazloum Abdi izrazio je zabrinutost zbog snažnog ponovnog oživljavanja ISIL-a usled vakuuma moći u Siriji i tekućih borbi, zbog kojih grupa koju predvode Kurdi nije u stanju da održi svoje napade i racije na rasute ekstremističke grupe ćelije "spavača".
Desetine hiljada djece, članova porodica i pristalica militanata Islamske države i dalje se drže u velikim zatvorskim centrima na sjeveroistoku Sirije, u oblastima pod kontrolom SDF-a.
Avion koji je letio iz Azerbejdžana za Rusiju srušio se u Kazahstanu, mnogi su poginuli
Putnički avion Embraer koji je letio iz Azerbejdžana za Rusiju srušio se u srijedu u blizini grada Aktau u Kazahstanu sa 62 putnika i pet članova posade, objavile su kazahstanske vlasti, navodeći da je 27 ljudi preživjelo.
Ministarstvo za vanredne situacije centralnoazijske zemlje je u saopćenju navelo da su vatrogasne službe ugasile požar i da su preživjeli, uključujući troje djece, na liječenju u obližnjoj bolnici.
Azerbejdžan Airlines saopštio je da je avion Embraer 190, sa brojem leta J2-8243, letio iz Bakua za Grozni, glavni grad ruske Čečenije, ali je bio prinuđen da prinudno sleti otprilike tri kilometra od kazahstanskog grada Aktau.
Ruske novinske agencije javile su da je avion preusmjeren zbog magle u Groznom.
Vlasti u Kazahstanu rekle su da su počele da istražuju različite moguće verzije onoga što se dogodilo, uključujući tehnički problem, javila je ruska novinska agencija Interfaks.
Ruska agencija za nadzor avijacije je u saopćenju rekla da preliminarne informacije sugeriraju da je pilot odlučio prinudno sletjeti nakon udara ptice.
Nakon nesreće, Ilham Aliyev, predsjednik Azerbejdžana, vraćao se kući iz Rusije gdje je trebao prisustvovati samitu u srijedu, javila je ruska agencija RIA.
Ramzan Kadirov, lider Čečenije koji podržava Kremlj, izrazio je saučešće, dodavši da su oni koji se liječe u bolnici u izuzetno teškom stanju i da će se on i drugi moliti za njihov brzi oporavak.
