Ovo je pregled obmanjujućih i potencijalno opasnih sadržaja koji su se pojavili vezano za COVID-19.
Maske pomažu da se spriječi infekcija
Obične hirurške maske su nedovoljna zaštita od ovog virusa. Moguće je jedino da spriječe prenošenje kapljičnih infekcija sa vas, ako ste bolesni, na druge, a i to je organičeno. Disajući s ovim maskama na nešto duže vrijeme, stvaramo temperaturu i vlažnost koji pogoduju patogenima. Jedino maske s oznakom FFP3 nude takvu zaštitu, ukoliko su pravilno postavljene i ukoliko im je filter ispravan.
COVID-19 je manje opasan od sezonske gripe
Većina iskusnih epidemiologa se ne bi složila s ovim. Naime, treba imati na umu činjenicu kako je ovo za našu vrstu nova infekcija, i generacijski naš imunološki sistem se nije sretao sa tačno ovim virusom. Također, protiv sezonske gripe imamo vakcinu, ali i lijek koji ublažava simtome (Tamiflu), dok protiv COVID još uvijek nemamo ništa, osim suportivne njege. Premda je vakcina protiv COVID-19 na putu, počinje se sa njenim testiranjem, ona neće biti dostupna još neko vrijeme.
Smrtnost od sezonske gripe varira iz godine u godinu, ali na godišnjem nivou Svjetska zdravstvena organizacija ističe broj od 290 000 - 650 000 smrtnih slučajava na 3-5 miliona ljudi. Obično se uzima kako je smrtnost od gripe 0.1%, a recimo 2009. je iznosila 0.03%, ok je čuvena pandemija španske gripe imala smrtnost od 2-3%.
Zvanično, smrtnost od COVID iznosi 2%, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, ali procjene se mijenjaju u ovisnosti od broja otkrivenih slučajeva i smrtnih slučajeva tako da se sad kreće oko 3.4%, a za stariju populaciju čak 14.8%. Ovo je znatno više od sezonske gripe, ali ne mora značiti da je to stvarna stopa mortaliteta od COViD-19. Možda se pokaže da je ona i niža od 2%, jer postoji dosta slučajeva koji prolaze ispod radara i imaju blage simptome. Kada bi se i ovi slučajevi uključili u izračun, dobili bismo druge stope.
Zapravo, trenutno je nemoguće govoriti o stopi smrtnosti od COVID-19, kao i o infektivnosti SARS-CoV-2 jer nemamo potpunu sliku situacije, nego samo njene djeliće. Stoga nije preporučljivo porediti ovu bolest sa bilo kojom drugom resporatornom bolešću.
Ono što jeste utješno je i činjenica da se veliki broj ljudi oporavi od COVID-19 i da mnogi nemaju jako lošu kliničku sliku. Osobe sa već postojećim krvožilnim bolestima, poput dijabetesa, problemima sa srcem, bubrezima, pušači i muškarci imaju veći rizik razvoja komplikovanog i teškog oblika ove bolesti.
Infekcija se može spriječiti uzimanjem suplemenata i detoks programima
Megadoze vitamina C, drugih vitamina, sredstava koja „jačaju imunitet“ neće pomoći u sprječavanju infekcije. Nažalost, niti jedno sredstvo koje se reklamira kao sredstvo za jačanje imuniteta nije dokazano pouzdano u toj namjeni, ali zdrava, uravnotežena prehrana, dovoljno sna i sportska aktivnost te izbjegavanje stresa zaista jačaju naš imuni sistem. Iscrpljenost, neispavanost, stres, nepravilna prehrana nas čine podložnijima svim patogenima. Detoks programi također ne oslobađaju od toksičnih tvari, nego to rade naša koža, jetra i bubrezi.
Javili su se i postovi na društvenim mrežama kako određeni način disanja, često uzimanje tekućine, ispiranje usta sa solju te ekstrakti nekih crvenih algi mogu spriječiti ili liječiti infekciju. Za niti jednu od ovih mjera ne postoje dokazi da su efikasne.
Najefikasnija mjera je temeljito pranje ruku vodom i sapunom, držanje distance od ljudi koji pokazuju simtopme i izbjegavanje velikih skupova. Nedovoljno je samo proprati ruke vodom i sapunom, potrebno je nekoliko puta unutrašnji i vanjski dio dlana nasapunjati i isprati, kao što to rade hirurzi.
Žene ne mogu umrijeti od COVID-19 (i smiju u šoping u Italiju)
Ovo je jedna opasna neistina. U protekom periodu smo vidjeli kako i žene obolijevaju i mogu umrijeti usljed ove infekcije. Odnos oboljelih muškaraca i žena je 51% prema 49%. Istina je da je smrtnost muškaraca veća (2,8%) nego smrtnost žena (1.7%)
Ne znamo zašto je to tako. Generalne tvrdnje bez pokrića, odnosno naučnog rada koji je to pokazao da su žene „imune na COVID-19“ zbog estrogena te da „mogu slobodno u shopping u Italiju“ su sarkastične, seksističke i površne.
Virus je nastao u laboratoriji
Ovo je više puta opovrgnuto. Pokazano je kako je virus najbliži divljem soju virusa koji napadaju šišmiše te je riječ o zoonozi – bolesti koja je sa jedne životinjske vrste (još nije tačno jasno koje) preskočila na ljude.
Možemo se zaraziti od kućnih ljubimaca i trebamo ih izbjegavati
Ovo je netačno – iako je COVID-19 zoonoza, ona nije potekla od životinja koje držimo kao kućne ljubimce, poput mačaka, pasa, ptica, niti od domaćih životinja. Izvor je neka od divljih životinja s područja Kine, neka vrsta šišmiša i vrlo vjerovatno, još jedna vrsta koja je bila intermedijer prelaska na našu vrstu.