Piše: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)
Nezir Hadžić nije dugo čekao novi posao nakon prošlogodišnje smjene sa mjesta direktora sarajevskog preduzeća „Vodovod i kanalizacija“. Nakon dva mjeseca postao je savjetnik svom stranačkom kolegi, načelniku sarajevske Općine Novi Grad Semiru Efendiću.
Iako godinama nije imao savjetnike, čim je Hadžić ostao bez posla, načelnik Efendić ga je angažovao za savjetnika u oblasti privrede, komunalija i mjesnih zajednica.
Ova funkcija je u augustu 2016. godine ukinuta Zakonom o državnoj službi u Kantonu Sarajevo (KS), a kantonalni, gradski i općinski organi su imali sedam mjeseci da Zakon sprovedu u djelo.
Ni gradonačelnik Sarajeva ni šest općinskih načelnika to nisu učinili. Neki od njih ne samo da su zadržali stare već su imenovali i nove savjetnike.
Kantonalna inspekcija im je dala dodatno vrijeme da usklade pravilnike sa Zakonom, iako je rok za to prošao prije 14 mjeseci.
„Volim da sačekam da se to uredi kako treba i da to bude sve u skladu sa Zakonom, nego da ja dođem, onda se dopisujemo, prepisujemo, problemi nastanu“, objasnila je kantonalna upravna inpektorica Đevada Čaušević odluku.
U međuvremenu, novac iz budžeta se i dalje troši na savjetnike.
Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) otkrivaju da je nakon ukidanja savjetničke funkcije gradonačelnika i općinske čelnike savjetovalo 20 ljudi. Na njihove plaće je od tada potrošeno najmanje pola miliona maraka.
Neki savjetnici su na toj poziciji duže od decenije, drugi su bivši načelnici, ministri i poslanici ili su, poput Nezira Hadžića, došli iz uprave javnog preduzeća.
Efendić i Hadžić nisu htjeli razgovarati sa novinarima CIN-a.
Gradonačelnik i ostali načelnici tvrde da im savjetnici trebaju i da prema federalnim zakonima imaju pravo na njih, ali u Federalnom ministarstvu pravde objašnjavaju da radne odnose regulišu kantonalni propisi.
Od devet općina u Kantonu Sarajevo samo načelnici Ilijaša, Hadžića i Vogošće nisu imali savjetnike u ovom periodu.
„Čopanje“ po zakonima
Najviše savjetnika u Kantonu, njih sedmero, ima načelnik Općine Centar Nedžad Ajnadžić. On kaže da bez njih ne bi bio jednako efikasan.
Iako je čak troje pravnika među njima, niko ga nije upozorio na nezakonitost svoje pozicije. „Što će me upozoriti kad ja znam da imam pravo na savjetnike“, kaže načelnik.
Na njihove plaće je za nešto više od godinu dana potrošena 231 hiljada maraka.
On je Mustafu Resića, savjetnika za investicije, i Predraga Kurteša, savjetnika za lokalnu samoupravu, naslijedio od bivšeg načelnika Dževada Bećirevića. Njih trojica su sada kolege jer je Ajnadžić svog prethodnika Bećirovića imenovao za savjetnika za boračka pitanja i nevladin sektor.
Načelniku su bili potrebni i savjeti za odnose sa javnošću i pitanja mladih pa je produžio mandat Nejri Čengić. Ona mu je bila savjetnica za lokalnu samoupravu dok je Ajnadžić bio predsjedavajući Općinskog vijeća Centar.
Savjetnici su za CIN objasnili da rade na projektima vodosnabdijevanja, sanacije klizišta te rekonstrukcije vrtića i škola. Kažu da preuzimaju i svakodnevne obaveze načelnika pa primaju stranke i učestvuju na okruglim stolovima i sjednicama.
„Oni meni iznimno puno pomažu“, zaključuje načelnik Ajnadžić.
Iako je pozicija savjetnika u KS ukinuta prije skoro dvije godine, Ajnadžić tvrdi da se to ne odnosi na njega i da može imati savjetnike na osnovu Zakona o organizaciji organa uprave Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH):
„To se odnosi na ministre kantona. Ja uzimam federalni propis. (...) Ja uzimam šta je za mene bolje. Šta je problem?“
Ovakvu praksu je objasnila pravnica u Općini Centar Rada Hasanbegović: “Sve što ne ide, ako ovdje nije spomenuto, a tamo je spomenuto, mi 'čopamo'. 'Čopamo' znači primjenjujemo sve ono što se odnosi na nas iz raznih zakona“.
Stručna savjetnica za upravu u Federalnom ministarstvu pravde Mirsada Mujanović kaže za CIN da općine i grad ne mogu imati savjetnike niti ih mogu pravdati federalnim Zakonom.
„Kada su u pitanju radni odnosi, onda se primjenjuju propisi kantona kojem pripada ta općina ili grad“, kaže Mujanović i dodaje da gradonačelnik i načelnici ne bi trebali imati savjetnike.
Ipak, Ajnadžić tvrdi da ova mjesta neće ukinuti dok to od njega ne zatraži federalni ministar pravde ili kantonalna inspekcija.
„Do tada, savjet će moj postojati, mojom odlukom“, izričit je Ajnadžić.
Kantonalni upravni inspektori su nedavno bili u Općini Centar, ali je na Ajnadžićev zahtjev inspekcijski nadzor odgođen.
Savjetnik sa pedigreom
Ni načelnici općina Stari Grad, Ilidža i Novo Sarajevo ne poštuju kantonalni Zakon prema kojem savjetnici više ne postoje u općinskoj upravi. Oni smatraju da se ovaj propis ne može odnositi na njih.
Načelnika Općine Stari Grad Ibrahima Hadžibajrića od januara 2016. godine o pravnim poslovima savjetuje bivši kantonalni ministar unutrašnjih poslova Nermin Pećanac. Na njegovu plaću, bez naknada i doprinosa, je za nešto više od godinu dana potrošeno skoro 28.000 maraka.
Pećanac kaže da je „jedini u ovom gradu savjetnik sa pedigreom“.
On je načelnikov dugogodišnji prijatelj i kolega iz rata. Zbog povjerenja koje uživa trenutno je i vršilac dužnosti općinskog sekretara.
„Ja sam još savjetnik dok se ova zakonska procedura konkursna ne završi“, naslućuje savjetnik Pećanac.
Načelnik Hadžibajrić dodaje da radi dva posla, a „inače, vodi se zvanično kao savjetnik“.
Pozicija savjetnika u ovoj općini propisana je Zakonom o organizaciji organa uprave u FBiH i Pravilnikom o organizaciji radnih mjesta.
Međutim, Pravilnik nije usklađen sa Zakonom o državnoj službi u KS. U Općini to ne vide kao problem, jer smatraju da kantonalni zakon može važiti za institucije kantona, ali se nikako ne može doticati općina.
„Mi se držimo višeg nivoa, federalnog nivoa. (...) Pa, na kraju krajeva, to je moje pravo i moja odgovornost, ako ja želim da imenujem sebi nekoga ko će mi pomoć' u poslu“, objašnjava svoj stav Hadžibajrić.
Kaže da neće ukinuti poziciju savjetnika čak ni ako Upravna inspekcija KS to zatraži: „Ja kao ovlaštena osoba mogu platiti određenu kaznu prekršaja. Evo, ja ću platiti. Je l' pošteno?“
Načelnika Općine Ilidža Senaida Memića trenutno savjetuju tri, a načelnika Općine Novo Sarajevo Nedžada Koldžu jedan savjetnik.
Memićevi savjetnici su dugo na tim pozicijama. Senad Đapo je 19 godina savjetnik za finansije u ovoj općini, dok je Fatima Prašo savjetnica za odnose s javnošću i turizam deset godina.
Husein Mahmutović je na savjetničkoj poziciji od 2004. godine, a prije toga je 13 godina i sam bio načelnik Općine Ilidža. Kaže da je i on uvijek imao svoj tim savjetnika. Trogodišnju pauzu je napravio 2008. kada je postao direktor „Ilidža voda“. Otkad se vratio u Općinu, savjetuje načelnika Memića o ekonomskim pitanjima.
Na plaće Memićevog savjetničkog tima je tokom prethodnih 14 mjeseci potrošeno najmanje 105.500 maraka.
Načelnik Ilidže kaže da ne priznaje zakon koji je donesen bez njegovih vijećnika. Smatra da ga ne mora poštovati jer ima pravo na lokalnu samoupravu. „A u lokalnoj samoupravi mi znamo šta je za nas najbolje, ne može to niko propisati 'gore'“, kaže Memić.
Kada su mu novinari rekli da kantonalni Zakon ne dozvoljava savjetnike, Memić je rekao da je Zakon glup te da se uvijek može pozvati na federalne ili državne propise.
Ministar pravde i uprave KS Mario Nenadić kaže da su općine podržavale izradu Zakona. Danas ignorišu njegov propis o ukidanju savjetnika.
„Mogu Vam reći da nemaju nikakvo pravo to da rade. (...) i da su oni dužni da u vršenju svojih poslova primjenjuju kantonalni Zakon o državnoj službi“, kaže ministar Nenadić.
Općina Novo Sarajevo, kojom rukovodi Nedžad Koldžo, je jedina općina koja CIN-u nije dostavila podatke o savjetnicima i periodima njihovog djelovanja. Mjesečno se izdvaja skoro 2.000 maraka za osnovnu plaću aktuelnog Koldžinog savjetnika, bez troškova prevoza i toplog obroka.
Savjetnici na pola norme
Ured za reviziju institucija u FBiH je 2016. godine konstatovao da načelnik Općine Trnovo Ibro Berilo ima tri savjetnika čija radna mjesta nisu utvrđena internim dokumentima, kako bi trebalo.
Načelnik Berilo objašnjava za CIN da je imao pravo na dva savjetnika, ali je uz Selima Hamzića, koji ga savjetuje od 2013. godine zaposlio još dvoje - Nađu Drecu i Elmira Šehovića – jer je želio pomoći djeci šehida.
Načelnik je Drecu i Hamzića zaposlio „po pola norme“ – dobivali su po pola plaće i zajedno bili savjetnici za poslove komunalne infrastrukture i građenja u jednom. „Tako smo se mi morali uklopiti u tu finansijsku sumu novca na dva savjetnika“, kaže načelnik Trnova.
U međuvremenu je Dreca postala državna službenica u ovoj Općini, a Hamzića je početkom godine Berilo morao razriješiti jer su revizori utvrdili da je on pet godina radio i primao naknadu i doprinose bez zasnovanog radnog odnosa. Dobivao je redovnu mjesečnu naknadu, uplaćivani su mu doprinosi, ali u Općini nije bilo njegovog dosjea niti bilo kakvih podataka o njemu. Načelnik objašnjava da je Hamzić u to doba radio po ugovoru o djelu „zato što je to čovjek koji je u penziji“.
Prema podacima iz Općine, Hamzić je na savjetničkoj poziciji za pet godina dobio više od 66.000 maraka naknade.
Nakon Hamzićevog odlaska sa savjetničke pozicije Općina Trnovo je sredinom prošle godine osnovala Javno preduzeće „Elektro-Trnovo“ u kojem je on preuzeo poziciju v.d. direktora.
„U tom elektropreduzeću ne radi niko, samo radi taj čovjek, (...) moj bivši savjetnik. Znači, nema nijednog radnika. Sve općinske službe rade za njega“, kaže Berilo.
Hamzić je za CIN rekao da zbog teškog zdravstvenog stanja nije u mogućnosti da razgovara.
Uprkos novim pravilima koje u Grad i općine uvodi novi kantonalni Zakon, načelnik Trnova kaže da odluke za općine mogu donositi samo općinska vijeća i dodaje da nije daleko od toga da imenuje nove savjetnike jer ima puno posla:
„Ne mogu ja kao načelnik se razguliti i stić' na sve strane“.
Treći Berilov savjetnik je bio Elmir Šehović. On ga je od aprila 2015. godine savjetovao o pitanjima iz društvenih djelatnosti, a danas je državni službenik u Općini Trnovo i predsjednik Asocijacije mladih Stranke demokratske akcije Trnovo, stranke iz koje dolazi i njegov šef. Berilo kaže da Šehović u vrijeme savjetovanja nije bio u Stranci:
„Znate, u Trnovu nikada nije bila bitna politička pripadnost. (...) Da se ne radi o dobrom momku, sigurno mu ne bi neko ponudio da bude predsjednik Asocijacije mladih - znači da vrijedi“.
Šehović je novinarki CIN-a rekao da će govoriti o ovoj temi, ali je ignorisao sve kasnije pozive.
„Malog Šehovića smo primili u radni odnos - raspisali konkurs. Za malu Nađu smo raspisali ranije - primili u radni odnos jer smo čekali da steknu se uslovi da možemo da primimo“, objašnjava Berilo kako je riješio primjedbe revizora na savjetnička mjesta u Trnovu.
Manevar Skakinih savjetnika
Gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka je na početku mandata imenovao četvero savjetnika. Erna Čolić je savjetovala i prethodnog gradonačelnika, a osim nje Skaka je imenovao još troje: Nedima Tvrtkovića i Maju Hadžihalilović za pravna pitanja, a za savjete o međunarodnoj saradnji i EU integracijama Ensara Eminovića.
Svi osim Eminovića su početkom februara postali državni službenici u Gradskoj upravi, i to uz veliku pomoć Općine Trnovo i Ibre Berila.
Naime, krajem septembra prošle godine Općina je raspisala konkurs na koji su se prijavili Hadžihalilović, Tvrtković i Čolić. Konkurisali su za poslove stručnog savjetnika za pravne poslove i privredu, stručnog savjetnika za normativno-pravne poslove i stručnog savjetnika za informisanje. Osim njih, prijavilo se još šest kandidata, ali se na ispitu znanja pojavio samo jedan, koji nije bio uspješniji od savjetnika.
Tvrtković, Čolić i Hadžihalilović su odmah nakon prijema na ove pozicije poslali Berilu zahtjeve za sporazumni prelazak iz Općine kod svog ranijeg poslodavca – Gradske uprave Grada Sarajevo.
„Neophodno je da na novim poslovima započnem rad sa danom 1.2.2018. godine“, pisalo je u tri jednoobrazna zahtjeva novih državnih službenika.
Načelnik Berilo u razgovoru za CIN posebno ističe Maju Hadžihalilović:
„I sada bih joj ponudio da dođe u Općinu Trnovo. Dao bih joj maksimalnu platu koju mogu dati da dođe u Općinu Trnovo. To je vrhunski pravnik“.
Međutim, iako je bila uposlenica njegovog tima, lako je pustio i nju i njene kolege. „Oni su izrazili želju da idu“, objašnjava svoju odluku Berilo.
Sporazum o preuzimanju službenika sa gradonačelnikom Skakom je potpisan već sljedeći dan.
Na pitanje novinara CIN-a zašto Gradska uprava nije tražila uposlenike ako su joj bili potrebni, gradonačelnik Skaka je odgovorio:
„Pa, evo, ljudi su bili u sistemu državne uprave, meni ponudili sporazum, ja ga potpisao i to je to. Nema ništa sporno“.
Njih troje su u Općini radili jedan dan, a sljedeći su prešli u Gradsku upravu, baš kao što su zahtjevom tražili.
Maja Hadžihalilović sada radi kao rukovoditeljica Stručne službe gradonačelnika. Novinarki CIN-a je rekla da ide na porodiljsko odsustvo i da nije zainteresovana da razgovara.
Nedim Tvrtković se nalazi na poziciji pomoćnika gradonačelnika za urbano planiranje, investicije, stambene i komunalne poslove. Za CIN je rekao da je na odmoru i da ne može razgovarati preko telefona.
Erna Čolić je šefica Kabineta u Stručnoj službi gradonačelnika. Dogovorila je razgovor sa novinarkom CIN-a, ali se u dogovoreno vrijeme nije javljala na pozive.
Preuzimanje službenika iz jednog u drugi organ javne uprave je omogućeno Zakonom. Ministar pravde i uprave KS Mario Nenadić u ovom slučaju vidi lošu namjeru i sumnja u ovu proceduru. On kaže da prilikom raspisivanja konkursa javni organ mora dokazati da su im novi ljudi neophodni.
„Zašto si raspisao konkurs pa odmah dao saglasnost da mogu ići dalje?“, pita se Nenadić.
Gradonačelnik Skaka i načelnik Berilo kažu da nije bilo nikakvih dogovora u vezi sa konkursom i sporazumom o premještaju.
„I oni jesu pitali, Maja lično: 'Možemo li mi ako prođemo? Imamo najbolje uslove'. Ako vam Zakon to dozvoljava, nema problema“, odgovorio je načelnik Berilo svojim uposlenicima i pustio ih u Gradsku upravu.
