Linkovi

Aktuelno

CIN: Sarajevski savjetnici važniji od zakona

Načelnici sarajevskih općina smatraju da se zakon koji ukida savjetnike ne odnosi na njih. (Ilustracija: CIN)

Gradonačelnik i načelnici sarajevskih općina su u posljednjih 14 mjeseci zaposlili 20 savjetnika, iako su ove pozicije ukinute zakonom. Na njihove plaće je potrošeno skoro pola miliona maraka.

Piše: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)

Nezir Hadžić nije dugo čekao novi posao nakon prošlogodišnje smjene sa mjesta direktora sarajevskog preduzeća „Vodovod i kanalizacija“. Nakon dva mjeseca postao je savjetnik svom stranačkom kolegi, načelniku sarajevske Općine Novi Grad Semiru Efendiću.

Iako godinama nije imao savjetnike, čim je Hadžić ostao bez posla, načelnik Efendić ga je angažovao za savjetnika u oblasti privrede, komunalija i mjesnih zajednica.

Načelnik Novog Grada Semir Efendić je imenovao Nezira Hadžića za savjetnika čim je on izgubio posao u javnom preduzeću. (Foto: Općina Novi Grad)
Načelnik Novog Grada Semir Efendić je imenovao Nezira Hadžića za savjetnika čim je on izgubio posao u javnom preduzeću. (Foto: Općina Novi Grad)

Ova funkcija je u augustu 2016. godine ukinuta Zakonom o državnoj službi u Kantonu Sarajevo (KS), a kantonalni, gradski i općinski organi su imali sedam mjeseci da Zakon sprovedu u djelo.

Ni gradonačelnik Sarajeva ni šest općinskih načelnika to nisu učinili. Neki od njih ne samo da su zadržali stare već su imenovali i nove savjetnike.

Kantonalna inspekcija im je dala dodatno vrijeme da usklade pravilnike sa Zakonom, iako je rok za to prošao prije 14 mjeseci.

„Volim da sačekam da se to uredi kako treba i da to bude sve u skladu sa Zakonom, nego da ja dođem, onda se dopisujemo, prepisujemo, problemi nastanu“, objasnila je kantonalna upravna inpektorica Đevada Čaušević odluku.

U međuvremenu, novac iz budžeta se i dalje troši na savjetnike.

Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) otkrivaju da je nakon ukidanja savjetničke funkcije gradonačelnika i općinske čelnike savjetovalo 20 ljudi. Na njihove plaće je od tada potrošeno najmanje pola miliona maraka.

Neki savjetnici su na toj poziciji duže od decenije, drugi su bivši načelnici, ministri i poslanici ili su, poput Nezira Hadžića, došli iz uprave javnog preduzeća.

Efendić i Hadžić nisu htjeli razgovarati sa novinarima CIN-a.

Gradonačelnik i ostali načelnici tvrde da im savjetnici trebaju i da prema federalnim zakonima imaju pravo na njih, ali u Federalnom ministarstvu pravde objašnjavaju da radne odnose regulišu kantonalni propisi.

Od devet općina u Kantonu Sarajevo samo načelnici Ilijaša, Hadžića i Vogošće nisu imali savjetnike u ovom periodu.

„Čopanje“ po zakonima

Najviše savjetnika u Kantonu, njih sedmero, ima načelnik Općine Centar Nedžad Ajnadžić. On kaže da bez njih ne bi bio jednako efikasan.

Iako je čak troje pravnika među njima, niko ga nije upozorio na nezakonitost svoje pozicije. „Što će me upozoriti kad ja znam da imam pravo na savjetnike“, kaže načelnik.

Na njihove plaće je za nešto više od godinu dana potrošena 231 hiljada maraka.

On je Mustafu Resića, savjetnika za investicije, i Predraga Kurteša, savjetnika za lokalnu samoupravu, naslijedio od bivšeg načelnika Dževada Bećirevića. Njih trojica su sada kolege jer je Ajnadžić svog prethodnika Bećirovića imenovao za savjetnika za boračka pitanja i nevladin sektor.

Načelniku su bili potrebni i savjeti za odnose sa javnošću i pitanja mladih pa je produžio mandat Nejri Čengić. Ona mu je bila savjetnica za lokalnu samoupravu dok je Ajnadžić bio predsjedavajući Općinskog vijeća Centar.

Savjetnici su za CIN objasnili da rade na projektima vodosnabdijevanja, sanacije klizišta te rekonstrukcije vrtića i škola. Kažu da preuzimaju i svakodnevne obaveze načelnika pa primaju stranke i učestvuju na okruglim stolovima i sjednicama.

„Oni meni iznimno puno pomažu“, zaključuje načelnik Ajnadžić.

Načelnik Općine Centar Nedžad Ajnadžić tvrdi da neće ukinuti savjetničke pozicije sve dok to od njega ne zatraži federalni ministar pravde ili kantonalna inspekcija. (Foto: CIN)
Načelnik Općine Centar Nedžad Ajnadžić tvrdi da neće ukinuti savjetničke pozicije sve dok to od njega ne zatraži federalni ministar pravde ili kantonalna inspekcija. (Foto: CIN)

Iako je pozicija savjetnika u KS ukinuta prije skoro dvije godine, Ajnadžić tvrdi da se to ne odnosi na njega i da može imati savjetnike na osnovu Zakona o organizaciji organa uprave Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH):

„To se odnosi na ministre kantona. Ja uzimam federalni propis. (...) Ja uzimam šta je za mene bolje. Šta je problem?“

Ovakvu praksu je objasnila pravnica u Općini Centar Rada Hasanbegović: “Sve što ne ide, ako ovdje nije spomenuto, a tamo je spomenuto, mi 'čopamo'. 'Čopamo' znači primjenjujemo sve ono što se odnosi na nas iz raznih zakona“.

Stručna savjetnica za upravu u Federalnom ministarstvu pravde Mirsada Mujanović kaže za CIN da općine i grad ne mogu imati savjetnike niti ih mogu pravdati federalnim Zakonom.

„Kada su u pitanju radni odnosi, onda se primjenjuju propisi kantona kojem pripada ta općina ili grad“, kaže Mujanović i dodaje da gradonačelnik i načelnici ne bi trebali imati savjetnike.

Ipak, Ajnadžić tvrdi da ova mjesta neće ukinuti dok to od njega ne zatraži federalni ministar pravde ili kantonalna inspekcija.

„Do tada, savjet će moj postojati, mojom odlukom“, izričit je Ajnadžić.

Kantonalni upravni inspektori su nedavno bili u Općini Centar, ali je na Ajnadžićev zahtjev inspekcijski nadzor odgođen.

Savjetnik sa pedigreom

Ni načelnici općina Stari Grad, Ilidža i Novo Sarajevo ne poštuju kantonalni Zakon prema kojem savjetnici više ne postoje u općinskoj upravi. Oni smatraju da se ovaj propis ne može odnositi na njih.

Načelnika Općine Stari Grad Ibrahima Hadžibajrića od januara 2016. godine o pravnim poslovima savjetuje bivši kantonalni ministar unutrašnjih poslova Nermin Pećanac. Na njegovu plaću, bez naknada i doprinosa, je za nešto više od godinu dana potrošeno skoro 28.000 maraka.

Pećanac kaže da je „jedini u ovom gradu savjetnik sa pedigreom“.

On je načelnikov dugogodišnji prijatelj i kolega iz rata. Zbog povjerenja koje uživa trenutno je i vršilac dužnosti općinskog sekretara.

„Ja sam još savjetnik dok se ova zakonska procedura konkursna ne završi“, naslućuje savjetnik Pećanac.

Načelnik Hadžibajrić dodaje da radi dva posla, a „inače, vodi se zvanično kao savjetnik“.

Nermin Pećanac, jedini savjetnik načelnika Općine Stari Grad Ibrahima Hadžibajrića, kaže da je savjetnik sa „pedigreom“. Njih dvojica su nedavno ujedinili svoje političke stranke – Socijaldemokratsku uniju BiH i Nezavisnu bosanskohercegovačku listu. (Foto: CIN)
Nermin Pećanac, jedini savjetnik načelnika Općine Stari Grad Ibrahima Hadžibajrića, kaže da je savjetnik sa „pedigreom“. Njih dvojica su nedavno ujedinili svoje političke stranke – Socijaldemokratsku uniju BiH i Nezavisnu bosanskohercegovačku listu. (Foto: CIN)

Pozicija savjetnika u ovoj općini propisana je Zakonom o organizaciji organa uprave u FBiH i Pravilnikom o organizaciji radnih mjesta.

Međutim, Pravilnik nije usklađen sa Zakonom o državnoj službi u KS. U Općini to ne vide kao problem, jer smatraju da kantonalni zakon može važiti za institucije kantona, ali se nikako ne može doticati općina.

„Mi se držimo višeg nivoa, federalnog nivoa. (...) Pa, na kraju krajeva, to je moje pravo i moja odgovornost, ako ja želim da imenujem sebi nekoga ko će mi pomoć' u poslu“, objašnjava svoj stav Hadžibajrić.

Kaže da neće ukinuti poziciju savjetnika čak ni ako Upravna inspekcija KS to zatraži: „Ja kao ovlaštena osoba mogu platiti određenu kaznu prekršaja. Evo, ja ću platiti. Je l' pošteno?“

Načelnika Općine Ilidža Senaida Memića trenutno savjetuju tri, a načelnika Općine Novo Sarajevo Nedžada Koldžu jedan savjetnik.

Memićevi savjetnici su dugo na tim pozicijama. Senad Đapo je 19 godina savjetnik za finansije u ovoj općini, dok je Fatima Prašo savjetnica za odnose s javnošću i turizam deset godina.

Husein Mahmutović je na savjetničkoj poziciji od 2004. godine, a prije toga je 13 godina i sam bio načelnik Općine Ilidža. Kaže da je i on uvijek imao svoj tim savjetnika. Trogodišnju pauzu je napravio 2008. kada je postao direktor „Ilidža voda“. Otkad se vratio u Općinu, savjetuje načelnika Memića o ekonomskim pitanjima.

Na plaće Memićevog savjetničkog tima je tokom prethodnih 14 mjeseci potrošeno najmanje 105.500 maraka.

Načelnik Ilidže kaže da ne priznaje zakon koji je donesen bez njegovih vijećnika. Smatra da ga ne mora poštovati jer ima pravo na lokalnu samoupravu. „A u lokalnoj samoupravi mi znamo šta je za nas najbolje, ne može to niko propisati 'gore'“, kaže Memić.

Kada su mu novinari rekli da kantonalni Zakon ne dozvoljava savjetnike, Memić je rekao da je Zakon glup te da se uvijek može pozvati na federalne ili državne propise.

Ministar pravde i uprave KS Mario Nenadić kaže da su općine podržavale izradu Zakona. Danas ignorišu njegov propis o ukidanju savjetnika.

„Mogu Vam reći da nemaju nikakvo pravo to da rade. (...) i da su oni dužni da u vršenju svojih poslova primjenjuju kantonalni Zakon o državnoj službi“, kaže ministar Nenadić.

Općina Novo Sarajevo, kojom rukovodi Nedžad Koldžo, je jedina općina koja CIN-u nije dostavila podatke o savjetnicima i periodima njihovog djelovanja. Mjesečno se izdvaja skoro 2.000 maraka za osnovnu plaću aktuelnog Koldžinog savjetnika, bez troškova prevoza i toplog obroka.

Savjetnici na pola norme

Ured za reviziju institucija u FBiH je 2016. godine konstatovao da načelnik Općine Trnovo Ibro Berilo ima tri savjetnika čija radna mjesta nisu utvrđena internim dokumentima, kako bi trebalo.

Načelnik Berilo objašnjava za CIN da je imao pravo na dva savjetnika, ali je uz Selima Hamzića, koji ga savjetuje od 2013. godine zaposlio još dvoje - Nađu Drecu i Elmira Šehovića – jer je želio pomoći djeci šehida.

Načelnik je Drecu i Hamzića zaposlio „po pola norme“ – dobivali su po pola plaće i zajedno bili savjetnici za poslove komunalne infrastrukture i građenja u jednom. „Tako smo se mi morali uklopiti u tu finansijsku sumu novca na dva savjetnika“, kaže načelnik Trnova.

Načelnik Općine Trnovo Ibro Berilo je na dvije savjetničke pozicije zaposlio troje ljudi. Dvoje su postali državni službenici, a treći v.d. direktora novoosnovanog općinskog preduzeća. (Foto: CIN)
Načelnik Općine Trnovo Ibro Berilo je na dvije savjetničke pozicije zaposlio troje ljudi. Dvoje su postali državni službenici, a treći v.d. direktora novoosnovanog općinskog preduzeća. (Foto: CIN)

U međuvremenu je Dreca postala državna službenica u ovoj Općini, a Hamzića je početkom godine Berilo morao razriješiti jer su revizori utvrdili da je on pet godina radio i primao naknadu i doprinose bez zasnovanog radnog odnosa. Dobivao je redovnu mjesečnu naknadu, uplaćivani su mu doprinosi, ali u Općini nije bilo njegovog dosjea niti bilo kakvih podataka o njemu. Načelnik objašnjava da je Hamzić u to doba radio po ugovoru o djelu „zato što je to čovjek koji je u penziji“.

Prema podacima iz Općine, Hamzić je na savjetničkoj poziciji za pet godina dobio više od 66.000 maraka naknade.

Nakon Hamzićevog odlaska sa savjetničke pozicije Općina Trnovo je sredinom prošle godine osnovala Javno preduzeće „Elektro-Trnovo“ u kojem je on preuzeo poziciju v.d. direktora.

„U tom elektropreduzeću ne radi niko, samo radi taj čovjek, (...) moj bivši savjetnik. Znači, nema nijednog radnika. Sve općinske službe rade za njega“, kaže Berilo.

Hamzić je za CIN rekao da zbog teškog zdravstvenog stanja nije u mogućnosti da razgovara.

Uprkos novim pravilima koje u Grad i općine uvodi novi kantonalni Zakon, načelnik Trnova kaže da odluke za općine mogu donositi samo općinska vijeća i dodaje da nije daleko od toga da imenuje nove savjetnike jer ima puno posla:

„Ne mogu ja kao načelnik se razguliti i stić' na sve strane“.

Treći Berilov savjetnik je bio Elmir Šehović. On ga je od aprila 2015. godine savjetovao o pitanjima iz društvenih djelatnosti, a danas je državni službenik u Općini Trnovo i predsjednik Asocijacije mladih Stranke demokratske akcije Trnovo, stranke iz koje dolazi i njegov šef. Berilo kaže da Šehović u vrijeme savjetovanja nije bio u Stranci:

„Znate, u Trnovu nikada nije bila bitna politička pripadnost. (...) Da se ne radi o dobrom momku, sigurno mu ne bi neko ponudio da bude predsjednik Asocijacije mladih - znači da vrijedi“.

Šehović je novinarki CIN-a rekao da će govoriti o ovoj temi, ali je ignorisao sve kasnije pozive.

„Malog Šehovića smo primili u radni odnos - raspisali konkurs. Za malu Nađu smo raspisali ranije - primili u radni odnos jer smo čekali da steknu se uslovi da možemo da primimo“, objašnjava Berilo kako je riješio primjedbe revizora na savjetnička mjesta u Trnovu.

Manevar Skakinih savjetnika

Gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka je na početku mandata imenovao četvero savjetnika. Erna Čolić je savjetovala i prethodnog gradonačelnika, a osim nje Skaka je imenovao još troje: Nedima Tvrtkovića i Maju Hadžihalilović za pravna pitanja, a za savjete o međunarodnoj saradnji i EU integracijama Ensara Eminovića.

Svi osim Eminovića su početkom februara postali državni službenici u Gradskoj upravi, i to uz veliku pomoć Općine Trnovo i Ibre Berila.

Naime, krajem septembra prošle godine Općina je raspisala konkurs na koji su se prijavili Hadžihalilović, Tvrtković i Čolić. Konkurisali su za poslove stručnog savjetnika za pravne poslove i privredu, stručnog savjetnika za normativno-pravne poslove i stručnog savjetnika za informisanje. Osim njih, prijavilo se još šest kandidata, ali se na ispitu znanja pojavio samo jedan, koji nije bio uspješniji od savjetnika.

Tvrtković, Čolić i Hadžihalilović su odmah nakon prijema na ove pozicije poslali Berilu zahtjeve za sporazumni prelazak iz Općine kod svog ranijeg poslodavca – Gradske uprave Grada Sarajevo.

„Neophodno je da na novim poslovima započnem rad sa danom 1.2.2018. godine“, pisalo je u tri jednoobrazna zahtjeva novih državnih službenika.

Načelnik Berilo u razgovoru za CIN posebno ističe Maju Hadžihalilović:

„I sada bih joj ponudio da dođe u Općinu Trnovo. Dao bih joj maksimalnu platu koju mogu dati da dođe u Općinu Trnovo. To je vrhunski pravnik“.

Međutim, iako je bila uposlenica njegovog tima, lako je pustio i nju i njene kolege. „Oni su izrazili želju da idu“, objašnjava svoju odluku Berilo.

Sporazum o preuzimanju službenika sa gradonačelnikom Skakom je potpisan već sljedeći dan.

Na pitanje novinara CIN-a zašto Gradska uprava nije tražila uposlenike ako su joj bili potrebni, gradonačelnik Skaka je odgovorio:

„Pa, evo, ljudi su bili u sistemu državne uprave, meni ponudili sporazum, ja ga potpisao i to je to. Nema ništa sporno“.

Njih troje su u Općini radili jedan dan, a sljedeći su prešli u Gradsku upravu, baš kao što su zahtjevom tražili.

Maja Hadžihalilović sada radi kao rukovoditeljica Stručne službe gradonačelnika. Novinarki CIN-a je rekla da ide na porodiljsko odsustvo i da nije zainteresovana da razgovara.

Nedim Tvrtković se nalazi na poziciji pomoćnika gradonačelnika za urbano planiranje, investicije, stambene i komunalne poslove. Za CIN je rekao da je na odmoru i da ne može razgovarati preko telefona.

Erna Čolić je šefica Kabineta u Stručnoj službi gradonačelnika. Dogovorila je razgovor sa novinarkom CIN-a, ali se u dogovoreno vrijeme nije javljala na pozive.

Bivši savjetnici gradonačelnika Sarajeva Abdulaha Skake su postali državni službenici u Općini Trnovo, a nakon jednog radnog dana su se vratili kod svog starog-novog šefa u Gradsku upravu. (Foto: CIN)
Bivši savjetnici gradonačelnika Sarajeva Abdulaha Skake su postali državni službenici u Općini Trnovo, a nakon jednog radnog dana su se vratili kod svog starog-novog šefa u Gradsku upravu. (Foto: CIN)

Preuzimanje službenika iz jednog u drugi organ javne uprave je omogućeno Zakonom. Ministar pravde i uprave KS Mario Nenadić u ovom slučaju vidi lošu namjeru i sumnja u ovu proceduru. On kaže da prilikom raspisivanja konkursa javni organ mora dokazati da su im novi ljudi neophodni.

„Zašto si raspisao konkurs pa odmah dao saglasnost da mogu ići dalje?“, pita se Nenadić.

Gradonačelnik Skaka i načelnik Berilo kažu da nije bilo nikakvih dogovora u vezi sa konkursom i sporazumom o premještaju.

„I oni jesu pitali, Maja lično: 'Možemo li mi ako prođemo? Imamo najbolje uslove'. Ako vam Zakon to dozvoljava, nema problema“, odgovorio je načelnik Berilo svojim uposlenicima i pustio ih u Gradsku upravu.

See all News Updates of the Day

Sve više poslova u uslugama za bogate Amerikance

Klasa američkih bogataša je imućnija nego ikada, i ima više novca za luksuzne usluge, kao što su masaže, manikir i pedikir i angažovanje privatnih trenera. 

Dok broj poslova za Amerikance iz srednje klase nastavlja da se smanjuje, raste broj radnih mjesta na dnu i vrhu platne ljestvice. Radnici u novoj, nižoj klasi, koji vode računa da zadovolje sve prohtjeve dobrostojećih, ponekad se nazivaju „radnicima za bogataše”.

„Ima više ljudi na vrhu, koji mogu da kupuju usluge”, kaže Mark Muro, istraživač instituta Brookings. „Ne samo da ima više bogataša nego ima i više ljudi koji su dovoljno imućni i spremni plate te usluge - bilo da je riječ o instruktorima joge, ili šetačima pasa ili kuririma koji za njih obavljaju različite sitne poslove. A na donjem dijelu društvene ljestvice ima mnogo ljudi kojima su potrebni takvi poslovi.”

Radnici u službi bogatih su najčešće žene - i Latinoamerikanci. To su često ljudi bez fakultetske diplome, koji rade nekoliko poslova, pružajući usluge ljudima koji materijalno bolje stoje od njih.

Adrianna DeJesus masira mušteriju na sajmu ljepote u Kaliforniji
Adrianna DeJesus masira mušteriju na sajmu ljepote u Kaliforniji

„Ono što nam nedostaje u ovoj zemlji su prihodi srednje klase - poslovi za koje možemo reći da su tradicionalno solidniji i dostojanstveniji”, ističe Muro.

Na tržištu rada, za radnike bez višeg obrazovanja, najbrže raste broj poslova u domenu usluga i lične nege, pokazuju podaci američkog Biroa za statistiku rada. Očekuje se da će, u narednih 10 godina, broj takvih poslova porasti za 17%, što će dovesti do otvaranja milion novih radnih mjesta.

Broj radnika koji pružaju usluge manikira i pedikira udvostručio se između 2010. i 2017, prema podacima instituta Brookings. Broj fitnes trenera i šetača pasa povećao se i do tri puta više od prosječne stope zapošljavanja. Muro kaže da najmanje tri miliona ljudi u SAD trenutno živi od takvih poslova.

„Ne brine nas toliko što takvi poslovi postoje, nego to što oni nisu posebno dobri poslovi, zbog strukture rada u Americi. Oni nisu dobro plaćeni”, kaže američki analitičar.

Kathleen Chirico je šetač pasa u Hobokenu u New Jerseyju.
Kathleen Chirico je šetač pasa u Hobokenu u New Jerseyju.

Takve radnike lako mogu da eksploatišu njihovi poslodavci i rijetko dobijaju beneficije kao što su bolovanje, plaćeni odmor ili penziono osiguranje.

Pa opet, takvi poslovi jesu prilika za nove imigrante da počnu karijeru u Americi. Trećina američke radne snage trenutno se bavi takozvanom ekonomijom honorarnih poslova. Oko 10% njih radi puno radno vrijeme u takvim zanimanjima a ostali prihvataju povremene poslove - kao što je vožnja Ubera - da dopune svoj prihod od glavnog posla.

„Mislim da je to dobro za ekonomiju jer su to ljudi kojima je potreban posao a potražnja je najvažnija za radnike”, kaže Louis Hyman​, direktor Instituta za radne studije na Univerzitetu Cornell. „Pitanje nije kako da se otarasimo ekonomije honorarnih poslova, nego kako da radnicima pružimo veću sigurnost i zaštitu? I to nije samo pitanje za honorarne radnike već za sve radnike sa niskim primanjima u Americi.”

Maya Jackson, vozačica "Lifta" u Sacramentu.
Maya Jackson, vozačica "Lifta" u Sacramentu.

Hyman kaže da je jedno od rješenja - da se uspostavi jednostavni sistem beneficija. „Svaki put kada dođe do transakcije, kada vam neko dođe na vrata i nešto dostavi, jedan dolar treba da ide u njegov penzioni fond a jedan u fond za zdravstveno osiguranje”, ističe on. „Mi želimo da omogućimo honorarnim radnicima da imaju takve transakcije.”

Potražnja za uslužnim djelatnostima ove vrste će vjerovatno uvijek postojati - za poslovima koji često služe da pokažu razliku između bogatih i siromašnih.

„Ne mislim da je to posebno lijepa struktura jednog društva”, smatra analitičar Muro. „Mislim da će proizvesti mnogo nezadovoljstva i frustracije na donjoj polovini ljestvice. Ne mislim da je, u cjelini gledano, takvo stanje stvari zdravo, i zato moramo da obezbjedimo da ti poslovi budu dostojanstveni.”

Svjedočenje savjetnice Pencea: Razgovor Trumpa i Zelenskog neprikladan i neobičan

Jennifer Williams, uoči pretresa zatvorenog za javnost, održanom 7. novembra (Foto REUTERS/Tom Brenner/File Photo)

Jennifer Williams, savjetnica za spoljnu politiku američkog potpredsjednika Mikea Pencea, ocijenila je da je telefonski razgovor Donalda Trumpa i Volodimira Zelenskog (američkog i ukrajinskog predsjednika), bio neprikladan, navodi se u tranksriptu njenog svjedočenja koji je Odbor za obavještajna pitanja Predstavničkog doma američkog Kongresa objavio u subotu.

Williams je o telefonskom razgovoru dvojice državnika koji je u fokusu istrage o opozivu Donalda Trumpa, na sesiji zatvorenoj za javnost svjedočila 7. novembra.

Williams, koja je slušala razgovor dvojice predsjednika 25. jula tekuće godine, Trumpovo insistiranje da Ukrajina sprovede politički osjetljivu istragu, ocijenila je kao neobično i neprikladno, objavio je Reuters prenoseći detalje njenog svjedočenja.

Takođe, Predstavnički dom objavio je i tranksript ranijeg svjedočenja Timothyja Morrisona, zvaničnika Savjeta za nacionalnu bezbjednost, koje je takođe održano iza zatvorenih vrata.

Kao i Williams, Morrison je posvjedočio da su ga zabrinule primjedbe koje je Trump uputio ukrajinskom predsjedniku Zelenskom.

„Neprijatno mi je zvučala bilo kakva ideja da bi predsjednik Zelenski dopustio sebi miješanje u našu politiku”, rekao je Morrison, koji je takođe slušao razgovor dvojice predsjednika.

Morrison je odbio da odgovori na pitanje smatra li razgovor Trumpa i Zelenskog nelegalnim ili nepriličnim, ističući da je mislio da će procuriti u javnost i naštetiti odnosima sa Ukrajinom.

Timothy Morrison
Timothy Morrison

Jennifer Williams i Timothy Morrison javno će svjedočiti 19. novembra.

Svjedočenje Marka Sandyja iza zatvorenih vrata

Mark Sandy, zvaničnik Bijele kuće zadužen za budžet, svjedočio je u Predstavničkom domu američkog Kongresa iza zatvorenih vrata o zadržavanju vojne pomoći Ukrajini.

Sandy, zvaničnik kancelarije, čiji je djelokrug rada raspolaganje budžetom, prvi je predstavnik te institucije koji svjedoči nakon što su tri zvaničnika odbila obavezujuće sudske pozive da se pojave na sesiji, objavila je agencija Reuters.

Sandy se povinovao obavezujućem sudskom pozivu koji mu je upućen, izjavio je neimenovani zvaničnik angažovan u organizovanju svjedočenja američkih zvaničnika.

Pritisci predsjednika Donalda Trumpa na Ukrajinu, u fokusu su istrage koje predvode njegovi politički rivali demokrate, koja pokušava da utvrdi da li je republikanac Trump zloupotrijebio američku spoljnu politiku da bi podrio svoje moguće protivnike na predsjedničkim izborima 2020. godine

Sandy se povinovao obavezujućem sudskom pozivu koji mu je upućen da svjedoči iza zatvorenih vrata
Sandy se povinovao obavezujućem sudskom pozivu koji mu je upućen da svjedoči iza zatvorenih vrata

Jamie Raskin, predstavnik demokrata i član Pravnog i Nadzornog komiteta, izjavio je da je Holmes pozvan kako bi objasnio da li je vojna pomoć stopirana iz političkih razloga.

„Riječ je o tehničkom dijelu istrage”, rekao je Raskin medijima. „Želimo da utvrdimo da li je predsjednikov politički cilj bio da uzdrma ukrajinske vlasti - kako bi mu pružile usluge zbog kojih bi ih vratio u budžetski proces”, naveo je Raskin.

Predsjednik Donald Trump je u petak objavio desetine tvitova negativne konotacije tokom svjedočenja Mari Jovanovič, bivše američke ambasadorice u Ukrajini, dok je javno svjedočila u istrazi o njegovom opozivu.

„Osjećala sam se ugroženo zbog Trumpovih riječi", odgovorila je Jovanovič tokom svjedočenja upitana kako je protumačila sve ono što je predsjednik Trump iznio o njoj u julskom razgovoru sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

Jovanovič je, drugog dana javnog svjedočenja koje je prenosila televizija, govorila o metodama borbe protiv korupcije u Ukrajini prije nego što je Trumpova administracija smijenila sa pozicije ambasadora u toj zemlji.

Dok je njeno javno izlaganje privuklo izrazitu pažnju javnosti u petak – tek poneki detalj procurio je o svjedočenju iza zatvorenih vrata Davida Holmesa, zvaničnika američke ambasade u Kijevu, navodi Reuters.

Holmes je posvjedočio da je čuo dijelove razgovora predsjednika SAD-a Trumpa i američkog ambasadora pri Evropskoj uniji Gordona Sondlanda u kom se, kako navodi Holmes, Trump interesovao za spremnost Ukrajine da sprovede istragu o Joeu Bidenu i njegovom sinu Hunteru – koji je bio član Upravnog odbora jedne ukrajinske energetske kompanije.

Telefonski razgovor dogodio se dan poslije telefonske konverzacije američkog i ukrajinskog predsjednika – centralne tačke istrage o opozivu Donalda Trumpa.

„Dakle, sprovešće istragu?”, bilo je pitanje koje je, prema tvrdnjama svjedoka Davida Holmesa, Donald Trump uputio Gordonu Sondlandu, aludirajući na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

„Učiniće to”, odgovorio je Sondland, naveo je Holmes, dodajući da je ukrajinski predsjednik spreman da učini sve što se od njega bude zatražilo.

Svjedočenje Davida Holmesa, pomoćnika američkog diplomate Williama Taylora koji je u srijedu bio na javnom pretresu u Predstavničkom domu Kongresa, direktnije povezuje Trumpa sa kampanjom pritisaka na Ukrajinu da se podrobnije istraži porodica Biden – predvođena predsjednikovim ličnim advokatom Rudyjem Giulianijem.

Holmesova izjava suprotstavljena je svjedočenju koje je Gordon Sondland dao pod zakletvom – u kome nije pominjao telefonski razgovor sa Trumpom, koji je prema tvrdnjama američkog diplomate Holmesa, održan 26. jula 2019.

Sondland, koji je već jednom preinačio svoju izjavu, u istrazi o opozivu američkog predsjednika javno će svjedočiti 20. novembra. Istog dana u Predstavničkom domu Kongresa će javno govoriti i zamjenica ministra odbrane Laura Cooper i zamjenik državnog sekretara David Hale.

Dan prije, 19. novembra, na istom mjestu će se naći i Alexander Vindman, zvaničnik Savjeta za nacionalnu bezbjednost sigurnost, Jennifer Williams, pomoćnica potpredsjednika Mikea Pencea, bivši specijalni izaslanik u Ukrajini Kurt Volker i zvaničnik Savjeta za nacionalnu bezbjednost Tim Morrison.

Bivša zvaničnica Savjeta za nacionalnu bezbjednost Fiona Hill svoj iskaz će dati 21. novembra.

Trumpov brend u New Yorku nedovoljna garancija za uspjeh?

Više od dvije decenije, Trumpov hotel i Trumpove kule su neke od znamenitosti New Yorka, sa svojom prepoznatljivom, pozlaćenom fasadom i luksuznim enterijerima. Međutim, Trumpov brend u tom gradu više nije garancija uspeha.

Trumpovo ime je 2019. uklonjeno sa posljednje, iz kompleksa luksuznih stambenih zgrada, na bulevaru Riverside. Stanari su, takođe, tražili da se pozlata skine sa ulaza u zgrade. Bivši Trumpov hotel u Sohou takođe je morao da promijeni izgled jer se borio za opstanak na tržištu, djelimično i zbog političke konotacije koju sadrži Trumpovo ime.

“Svi znaju da smo mi država u kojoj je na vlasti Demokratska stranka", kaže Marco Soriano, investitor kuće "Soriano global holdings", aludirajući na državu New York u kojoj su u većini demokrate.

"Mislim da je raspoloženje prema njegovoj politici veoma jasno u državama koje ubjedljivo glasaju za demokrate. Zbog toga je njegov brend pretrpio štetu", kaže Soriano.

Soriano: Svi znaju da smo mi država u kojoj je na vlasti Demokratska stranka
Soriano: Svi znaju da smo mi država u kojoj je na vlasti Demokratska stranka

Iako nose predsjednikovo ime, ove zgrade, međutim, ne pripadaju Donaldu Trumpu – on je vlasnik samo devet zgrada na Manhattanu.

Prema internet stranici za nekretnine StreetEasy, u neboderu Trump International blizu Central parka prodaje se osamnaest stanova.

Prošle godine, dvanaest stanova je kupljeno u njegovoj drugoj zgradi – Trumpovoj kuli na Petoj aveniji, a svaki je prodat za 15 do 20 odsto manje od originalne kupovne cijene. Međutim, prema stručnjacima za investicije, to ne znači da Trumpove zgrade nisu profitabilne.

“U gradu se priča da gube novac, da se zatvaraju, da ne mogu da samostalno posluju, ali cifre govore nešto drugo. Na osnovu istraživanja i onoga što se može pročitati o njihovoj finansijskoj situaciji, oni, zapravo, sasvim dobro stoje", podvlači Marco Soriano.

Iako je kompleks kula na bulevaru Riverside promijenio izgled i izbacio predsjednikovo prezime iz svog naziva, Trumpova organizacija i dalje održava zgradu a stanari joj plaćaju te isluge kao što je bio slučaj godinama ranije.

Kompanija je, izgleda, naučila lekciju i promijenila strategiju tako što je, sasvim doslovno, minimalizovala predsjednikovo ime – kao što je slučaj sa oznakom pored slavnog klizališta u Central parku.

Marco Soriano, njujorški investitor, smatra da strategija brenda nije samo u logotipu.

“Koji svakako šalje poruku – Evo me, vidi me! Smanjivanje slova je možda pomoglo, ali to je takva turistička atrakcija da ne vjerujem da će iko prestati da dolazi tamo zbog Trumpovog imena. Ako prođete pored njegove zgrade, kule u kojoj je njegov stan, vidjećete stotine ljudi svakog dana kako se slikaju ispred. Da li je to dobar ili loš znak?", pita se Soriano.

Stručnjak za investicije Marco Soriano vjeruje da politika i ekonomija prolaze kroz cikluse razvoja, i da će i ovaj loš momenat za Trumpov brend, proći.

“To je jedan ciklus, ne vjerujem da će ga trajno pogoditi. Mislim da će njegova djeca, a svi su završili škole biznisa, smisliti korporativnu strategiju koja će mu pomoći da se izvuče. Dio strategije je to smanjivanje logotipa, manja upadljivost, i to je dobar potez. A sada se sve svodi na komunikacije – da se ljudima prenese prava poruka", zaključuje Soriano.

Ulaz u Trumpov hotel u New Yorku
Ulaz u Trumpov hotel u New Yorku

Međutim, za sada, i bar u New Yorku, Trumpovo ime njegovoj imperiji nekretnina ne donosi mnogo koristi.

Pucnjava u Kaliforniji, ima mrtvih i ranjenih

Policija u Kaliforniji (ilustrativna fotografija)

Policija grada Fresno u Kaliforniji istražuje masovnu pucnjavu na zabavi na kojoj je gledana utakmica, a u kojoj je najmanje devet ljudi ustrijeljeno.

Nekoliko je mrtvih, a ostali su u kritičnom stanju, naveo je portparol policije.

CNN jutros javlja da je najmanje deset ljudi je ranjeno, a četiri osobe su preminule nakon pucnjave.

Pucnjava se dogodila oko 18 sati po lokalnom vremenu na jugoistočnoj strani grada Fresnoa.

Nepoznati počinitelji ušuljali su se u dvorište kuće gdje su se ljudi okupili kako bi gledali nogometnu utakmicu i počeli pucati, rekao je policijski službenik Bill Dooley, a prenosi AP.

Napadač je u bjekstvu, a policija ispituje susjedstvo i pregleda sigurnosne kamere, prenio je Reuters.

Policija nije objavila broj mrtvih na konferenciji kasno u nedjelju, ali je saopštila da ima više mrtvih među devet koliko je ustrijeljeno u ovom mjestu, oko 300 kilometara sjeverno od Los Angelesa.

Pete Buttigieg vodi među demokratskim kandidatima u Iowi

Pete Buttigieg na predizbonom mitingu u New Hampshireu

Kandiat za predsjedničku nominaciju demokrata i gradonačelnik South Benda u Indiani Pete Buttigieg vodi među predsjedničkim kandiatima u saveznoj državi Iowi koja će prva glasati na primarnim izborima 2020., pokazuje istraživanje javnog mnijenja koji su sproveli Des Moines Register/CNN/Mediacom.

Podrška Buttigiegu se popela na 25 odsto, što je rast od 16 poena u odnosu na istraživanje u septembru, prenosi CNN.

Senatorka iz Massachusettsa​ Elizabeth Warren ima podršku od 16 odsto, a bivši potpredsjednik Joe Biden i senator Bernie Sanders imaju podršku od po 15 odsto.

Podrška Warren je od septembra pala za šest procenata, Bidenu za pet, dok je Sanders dobio četiri odsto podrške.

Buttigieg je za CNN rekao da ga ovi rezultati ohrabruju, ali da i dalje mora "mnogo da radi" na tome da ga birači prepoznaju.

Gradonačelnik South Benda se ipak ne kotira toliko dobro u anketama na nivou cijelih SAD, gdje ima prosečnu podršku od 8 odsto.

Buttigieg je završio treće tromjesečje ove godine sa 23,4 miliona dolara prikupljenih u kampanji od donacija. Elizabeth Warren je prikupila 25,7 miliona dolara, Bernie Sanders 33,7 milona, a Joe Biden 8,9 milona dolara.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG