Linkovi

Aktuelno

CIN: Bradara i osam savjetnika

Lidija Bradara, predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine

Pet od osam savjetnika Lidije Bradare, predsjedavajuće Doma naroda PFBiH, ne ispunjava zakonske propise za imenovanje na te funkcije. Za njih je iz federalnog budžeta za dvije i po godine potrošeno više od 306.000 maraka.

Piše: Centar za istraživačko novinarstvo

Predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (PFBiH) Lidija Bradara je nezakonito imenovala pet od ukupno osam svojih savjetnika. Ona je prekršila federalne propise, postavivši za savjetnike osobe koje nisu imale potrebnih pet godina radnog iskustva.

Štaviše, jednom od njih to je bilo prvo zaposlenje, dok su ostali imali radno iskustvo od osam mjeseci do dvije godine. Većina njenih savjetnika su članovi stranaka ili rođaci i poznanici političara.

Funkcioneri nisu dužni raspisivati konkurse pri zapošljavanju savjetnika – oni ih sami biraju. Ovo pravo iskoristila je i Bradara prilikom imenovanja svojih savjetnika. Njihova prosječna mjesečna primanja iznose od 2.100 do 2.600 KM. Za dvije godine i dva mjeseca za plaće i naknade Bradarinih savjetnika potrošeno je više od 306.000 KM iz federalnog budžeta.

Prema Zakonu o državnoj službi FBiH, iako nemaju status državnih službenika, savjetnici moraju ispunjavati iste uvjete kao i kandidati za pomoćnike rukovodećih državnih službenika. Te uvjete ne precizira Zakon već posebna Uredba prema kojoj je potrebno pet godina radnog iskustva.

Savjetnici iz stranke

Lidija Bradara je za predsjedavajuću Doma naroda PFBiH imenovana polovinom januara 2015. godine i do marta 2017. je postavila osam savjetnika. Oni je savjetuju iz oblasti: poljoprivrede, odnosa sa međunarodnom zajednicom i nevladinim sektorom, ekonomije i društvenih djelatnosti, pravde i uprave te zakonodavne djelatnosti. Troje su savjetnici za klubove hrvatskog, bošnjačkog i srpskog naroda i njih je izabrala na prijedloge predsjednika ovih klubova.

Bradara je imenovala duplo više savjetnika nego njen prethodnik i kolega iz stranke Tomislav Martinović, zadržavši dva savjetnika koja su radila u njegovom mandatu – stranačke kolege Gorana Božića i Slavena Zeljku.

Savjetnik Goran Božić
Savjetnik Goran Božić

Božić je njen savjetnik u oblasti poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Kao kandidat Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH okušao se i na lokalnim izborima 2016. godine. Međutim, mandat za Općinsko vijeće u Čitluku nije osvojio. Božić je kao savjetnik Bradare angažovan od polovine januara 2015. godine.

Prema informacijama koje je dobio Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Doma naroda PFBiH u martu ove godine, Božić je imao tek nešto više od tri godine radnog staža. To znači da je prvo radno iskustvo stekao radeći kao savjetnik Bradarinog prethodnika. Međutim, Božić je naknadno priložio dodatnu dokumentaciju o još dvije godine radnog iskustva u privatnoj firmi.

Zeljko, također, nije ispunjavao zakonske uvjete za mjesto savjetnika. On nije imao ni dana radnog staža kada ga je u februaru 2014. godine Martinović imenovao za savjetnika.

Savjetnik Slaven Zeljko
Savjetnik Slaven Zeljko

Zeljko danas savjetuje Bradaru u odnosima sa međunarodnom zajednicom i nevladinim sektorom. On je magistar političkih nauka, a prije zaposlenja u Domu naroda bio je predsjednik Mladeži HDZBiH. On nije htio razgovarati sa novinarima CIN-a.

U novembru i decembru 2015. godine Bradara je imenovala još dva savjetnika bez potrebnog iskustva – Šimuna Hercega je imenovala savjetnikom za Klub hrvatskog naroda a Semira Hajduka savjetnikom za Klub bošnjačkog naroda. Hajduka je Bradari predložio Osman Ćatić, predsjednik Kluba Bošnjaka i njegov sugrađanin iz Konjica. Ćatić je za CIN rekao da je Hajduka predložio zbog iskustva koje je stekao radeći u pravosuđu. Međutim, prema informacijama iz Doma naroda PFBiH, on nije imao radnog iskustva.

Savjetnik Semir Hajduk
Savjetnik Semir Hajduk

Hajduk novinarima CIN-a nije htio reći da li je član neke političke partije. „Vi znate da je nemoguće u ovoj zemlji u 99 posto slučajeva ne vezati se makar formalno za nekog da biste bilo šta – došli do tog nekog zaposlenja ili bilo čega“, rekao je Hajduk.

Herceg je na mjesto savjetnika došao sa jednogodišnjim radnim iskustvom pripravnika u Studentskom centru Sveučilišta u Mostaru. Njegov stric je Nevenko Herceg, član HDZBiH i premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona. Nevenko Herceg je za CIN rekao da on nije pomogao svom rođaku da dobije posao.

Bradara je u januaru 2015. godine za svoju savjetnicu postavila i Anu Popović, novinarku sa više od 15 godina radnog staža. Ona predsjedavajuću Doma naroda savjetuje u oblasti pravde, uprave i lokalne samouprave i jedina je koja ispunjava uvjet o potrebnim godinama radnog iskustva.

Poznanstva iz Kiseljaka

U decembru 2015. godine Parlament FBiH je izmijenio Zakon o državnoj službi pa odredba o potrebnom radnom iskustvu više nije bila na snazi. Međutim, Ustavni sud FBiH je u decembru 2016. godine presudio da su ove izmjene neustavne. Od tada je ponovo na snazi uvjet o petogodišnjem radnom iskustvu.

Bradara je dvije svoje savjetnice imenovala dok je na snazi bio izmijenjeni Zakon o državnoj službi FBiH – Jelenu Kunić i Irenu Mrnjavac i na njih se nije odnosilo pravilo o petogodišnjem radnom iskustvu.

Mrnjavac je savjetnica Bradare u oblasti gospodarstva i društvene djelatnosti. Ona je prije angažmana u Domu naroda bila savjetnica predsjedavajućeg Skupštine Srednjobosanskog kantona (SBK) Josipa Kvasine, člana HDZ-a iz Kiseljaka. Kasnije je razriješena dužnosti savjetnice u Skupštini SBK-a jer nije ispunjavala zakonom propisane uvjete za to radno mjesto. Mrnjavac je članica Mladeži HDZBiH i dolazi iz Kiseljaka, odakle je i njena šefica Lidija Bradara. Rekla je novinarima CIN-a da o ovoj temi ne želi razgovarati.

Savjetnica Irena Mrnjavac
Savjetnica Irena Mrnjavac

Kunić je savjetnica Bradare za Klub srpskog naroda. Ona je prethodno radila kao savjetnica predsjedavajućeg u Skupštini Kantona 10. Novinari CIN-a ni nakon nekoliko mjeseci iz Skupštine nisu dobili odgovore o načinu njenog imenovanja.

Mrnjavac i Kunić su i dalje savjetnice, ali sekretar Doma naroda Izmir Hadžiavdić misli da bi rješenja o njihovom imenovanju trebalo staviti van snage „jer više nisu u skladu sa Zakonom“.

S druge strane, Bradara kaže da je Ustavni sud FBiH donosio političke odluke. Ona je i nakon što su poništene Izmjene Zakona angažovala jednog savjetnika. Stjepan Dujo, magistar prava sa jednogodišnjim radnim iskustvom, savjetuje je u oblasti ustava. Dujo je od oktobra 2015. bio zaposlenik Službe za poslove sa strancima.

Savjetnik Stjepan Dujo
Savjetnik Stjepan Dujo

Od augusta 2016. godine bio je na neplaćenom odsustvu sa posla jer se kandidovao za načelnika Općine Novi Travnik ispred Hrvatske liste za Novi Travnik. Nakon neuspjeha na izborima vraća se na radno mjesto u Službu za poslove sa strancima do februara 2017. godine, kada ponovo zbog angažmana za savjetnika u Domu naroda odlazi na neplaćeno odsustvo.

Iako je svoje savjetnike imenovala protivno Zakonu, Bradara neće snositi sankcije, osim ako se pravosudne institucije ne pozabave ovim slučajem, pojašnjava sekretar Doma naroda. „Ja te vidim da pljačkaš banku: ako te ne prijavim, ti nemaš posljedica“, rekao je Hadžiavdić.

Bradara o sankcijama ne razmišlja: „Vjerujte mi, ja sam toliko sigurna u svoju odluku da o tome nisam razmišljala“.

Ona je novinarima CIN-a rekla da je jako ponosna na svoje savjetnike i da bi bila sretna kada bi oni dobili priliku da rade puno odgovornije poslove: „Recimo, da rade u evropskim integracijama pri Vladi Federacije, da danas-sutra budu zastupnici, ministri“.

See all News Updates of the Day

BiH Statistike za 2019: Pao izvoz, povećan uvoz

ilustracija

Izvoz iz BiH za devet mjeseci 2019. u poređenju sa prošlogodišnjim u padu je. Također, uvoz je u toj usporedbi u porastu, govore podaci Vanjsko-trgovinske komore Bosne i Hercegovine.

Uzrok povećanja uvoza prema mišljenju Nihada Bajramovića iz vanjsko-trgovinske komore je rezultat privredne aktivnosti u zemlji tj. povećanog obima domaće potrošnje.

Vanjsko-trgovinski deficit povećan je za 8.9 % i dostiže 6 milijadi KM.

Početak 2019. pokazao je pozitivan razvoj u Italiji koja je izašla iz recesije dok su ekonomije Francuske i Španije ostvarile rast, 0.3 i 0.7 %.

Što se tiče BiH zbog neprovođenja sporazuma o slobodnoj trgovoni smanjen je izvoz u Tursku a zbog trgovinskog rata za više od 90 % opao izvoz na Kosovo.

Glavni vanjsko-trgovinski partner BiH je Evropska Unija a unutar nje Hrvatska. Što se tiče ekonomskih odnosa sa Srbijom, po prvi put je dosegnut stepen pokrivenosti uvoza izvozom od 50 %. To jedina zemlja iz sporazuma CEFTA sa kojom BiH ne ostvaruje suficit.

Opao je i izvoz hrane, za oko 5% i iznosi 615 miliona KM. Zemlje u koje BiH najviše izvozi agroindustrijske proizvode su Njemačka, Hrvatska, Italija, Srbija, Slovenija, Austrija i Crna Gora.

Globalne političke tenzije, rast protekcionizma, američko-kineski trgovinski rat, daju negativne konotacije trgovini, što za posljedicu ima smanjenje prognoze rasta eurozone, usporavanje ekonomske aktivnosti i opreznije investiranje, što se odražava i na BiH kao izvozno orijentisanu zemlju, stav je iz Vanjsko-trgovinske komore Bosne i Hercegovine.

Ambasador SAD za vjerske slobode u posjeti Potočarima: Vjera treba da okuplja ljude

U.S. Ambassador-at-Large for International Religious Freedom Sam Brownback presents the 2018 International Religious Freedom Report at the State Department in Washington, June 21, 2019.

Ambasador Sjedinjenih Država za međunarodne vjerske slobode Sam Brownback posjetio je u utorak Memorijalni centar Potočari kod Srebrenice.

„Ovdje se desilo nešto strašno. Došlo je do brutalnog ubijanja. Hiljade ljudi su ovdje brutalno ubijeni. Zbog onoga što jesu, zbog njihove vjere. To je tragedija“, kazao je Brownback.

On je rekao i kako vjera treba da okuplja ljude zajedno.

Prethodno je iz State Departmenta saopšteno da će Sam Brownback boraviti od 10. do 20.novembra u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Crnoj Gori, Albaniji i Holandiji.

Nakon posjete Srebrenici i Sarajevu, ambasador će otputovati u Prištinu 14. novembra, gdje će govoriti na događaju koji organizuje ambasada SAD na Kosovu, na temu vjerskog pluralizma mladih iz različitih vjerskih zajednica. Ambasador Braunbek će se takođe sastati sa vjerskim liderima", stoji u saopštenju.

Takođe, 15. novembra ambasador će posjetiti i Podgoricu kako bi se sastao sa lokalnim vjerskim liderima.

Od 18. do 19. novembra, ambasador Brownback će biti u Tirani u Albaniji, gdje će govoriti na konferenciji "Religija kao instrument mira".

Albanija je domaćin ove regionalne konferencije koja za cilj ima unaprijeđenje vjerskih sloboda u regionu.

Putovanje će završiti u Hagu u Holandiji, gdje će učestvovati na sastanku Međunarodne kontakt skupine za vjersku slobodu na kojem će razgovarati o Međunarodnom savezu vjerske slobode s istomišljenicima, zaključuje se u saopštenju.

State Religious Freedom
State Religious Freedom

Komšić "uhvatio" Macrona na crvenom tepihu. Dogovoreno da trebaju razgovarati o BiH

Komšić "uhvatio" Macrona na crvenom tepihu. Dogovoreno da trebaju razgovarati o BiH
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:13 0:00

Zašto Amerikanci žive u sve većim kućama?

Amerikance oduvijek privlače veliki, otvoreni prostori tako da, možda, nije iznenađujuće što kuće koje se grade u Sjedinjenim Državama spadaju u neke od najprostranijih na planeti. A postaju - sve veće.

Prosječna američka kuća danas je više nego dvostruko veća u odnosu na one građene 1950-ih. Prosječna veličina nove, porodične kuće 2019. iznosila je 240 kvadratnih metara, prema podacima Nacionalnog udruženja građevinara.

Snažna osjećanja Amerikanaca prema posjedovanju sopstvene kuće vjerovatno imaju korjene u prošlosti pionira "divljeg zapada" koji su sticali vlasništvo nad zemljom od vlade, pod uslovom da je obrađuju.

“Privlačnost porodične kuće za Amerikance, još od početka 20. vijeka, je što je označavala autonomiju. Svaka kuća je - zamak", kaže Luis Hajman, istoričar i asistent na univerzitetu Kornel. “Zato one označavaju nečiju nezavisnost i dostignuće."

Prosečna američka kuća ima 240 kvadratnih metara.
Prosečna američka kuća ima 240 kvadratnih metara.

Federalna vlada snažno je podržavala ideju da je američki ideal - nacija kućevlasnika. Kada je 1934. otvorena Federalna uprava za stambena pitanja (FHA), to je unijelo revoluciju u proces kupovine kuća. Uspostavljanjem federalnog sistema kredita za kuće, koji Amerikanci koriste i danas, FHA je olakšala kupovinu kuće milionima ljudi. U to vrijeme, većina Amerikanaca je živjela u iznajmljenom prostoru a 40% su bili vlasnici kuća. Do 2001, ta cifra je porasla na 68 procenata.

1940-ih, predsjednik Frenklin Ruzvelt je vlasništvo nad kućom poistovjetio sa državljanstvom, navodeći da je "nacija kućevlasnika, ljudi koji imaju stvaran udio u svojoj sopstvenoj zemlji, nepobjediva."

Danas, broj kućevlasnika u Americi stoji na oko 65 procenata. Kod mnogih Amerikanaca, mogućnost da investiraju u kupovinu kuće pomogla je da se zamaskira ekonomska stagnacija. Iako je stopa nezaposlenosti rekordno niska, realne plate američkih radnika - broj robe i usluga koje mogu da se kupe zarađenim novcem, decenijama se nisu promijenile.

Dok Amerikanci vide da njihove plate stagniraju poslije 1970-ih, mogu da zarade novac investiranjem u kuće", ističe Hajman. "Kuće su postale način za prosječne Amerikance da profitiraju. Ne postoji drugi način za Amerikance da steknu dodatni prihod mimo svojih kuća. Ako ste obična osoba, ne možete da to ostvarite na berzi, tako da je to način da se, praktično, bavite špekulacijama na stambenom tržištu.

Za neke Amerikance, posjedovanje velike kuće je statusni simbol, fizički dokaz da su uspjeli u životu.

Klasični primjer velike kuće u predgrađu je već decenijama veoma moćan simbol", kaže istoričar arhitekture Vilijam Ričards. "Ljudi ponekad žele da određene sobe imaju specifičnu namjenu - da imaju veliko predsoblje na ulazu u kuću sa mjestom za cipele i kapute, posebne spavaće sobe za svako dijete i goste, poseban vešeraj."

A prostrane kuće se danas mogu lakše kupiti nego nekada. "U dizajnu i izgradnji postoji veća efikasnost iz raznih razloga, zbog čega je danas manje skupo sagraditi veliku kuću", kaže Ričards.

Ali da li velike kuće čine ljude srećnijim? Ne - prema nedavnom post-doktorskom istraživanju koje je obavio Klement Bele, profesor pri Evropskoj školi biznisa INSEAD.

“Iako su porodične kuće sve luksuznije od 1980, zadovoljstvo kućevlasnika je ostalo na istom nivou u američkim predgrađima", napisao je Bele.

Ljudi koji žive u većim kućama su, međutim, zadovoljniji svojom imovinom ali to zadovoljstvo opada kad se u blizini sagrade još veće kuće.

Trump: Saslušanja o opozivu su "sramotna"

Predsjednik Donald Trump pred novinarima na Južnom travnjaku Bijele kuće u Vašingtonu, 8. novembra 2019.

Predsjednik SAD Donald Trump ponovo je u nedelju napao prošlonedeljna saslušanja o opozivu koja su ciljala njega, nazivajući ih "sramotnim" i prigovarajući da demokrate blokiraju svjedoke koje republikanci žele da saslušaju.

On je rekao da "korumpiran političar" Adam Šif, predsjedavajući Odborom Predstavničkog doma za obavještajne službe, koji predvodi aktivnosti u vezi sa istragom o opozivu, i predsjedavajuća Predstavničkim domom Nensi Pelosi, žele da zvaničnici Bijele kuće svjedoče u "sramotnom lovu na vještice".

Trump je na Tviteru napisao da Šiv "neće da dopusti advokata Bijele kuće, niti će dozvoliti BILO KOGA od svjedoka koje smo zahtjevali". To je, nastavio je, po prvi put u ovom procesu i istoriji Kongresa.

Pod pravilima saslušanja o opozivu, koje je usvojio Predstavnički dom pod kontrolom demokrata, Trumpu će biti dozvoljeno da ima pravnika koji ga predstavlja kad Odbor za pravosuđe zaokruži moguće dokumente o opozivu protiv njega u narednim nedeljama i, ukoliko ga Predstavnički dom u punom sastavu opozove, na suđenju u Senatu u kome većinu imaju republikanci.

Ali, pravila ne zahtjevaju pravno zastupanje Trumpa na saslušanjima pred Komitetom Predstavničkog doma za obavještajne službe koja počinju u srijedu.

Dvojica zvaničnika američkog State Departmenta, Viljem Tejlor i Džordž Kent, spremni su da svjedoče da je Trump tražio od ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog da otvori istragu kako bi politički profitirao u trenutku kada je Ukrajini uskratio 391 milion dolara američke vojne pomoći koju je Kijev očajniči želio kao pomoć u borbi protiv proruskih separatista na istoku zemlje.

"Poziv ukrajinskom predsjedniku bio je SAVRŠEN", napisao je Trump na Tviteru. "Pročitajte transkript! NIJE rečeno ništa što na bilo koji način nije u redu. Republikanci, nemojte da vas uhvate u zamku za budale govoreći da nije savršen, već da je za opoziv. Ne, mnogo je jači od toga. NIŠTA LOŠE NIJE URAĐENO!"

Trump je nedeljama negirao da je Zelenskom krajem jula uputio "quid pro quo" (usluga za uslugu) poziv - vojna pomoć u zamjenu za istragu o jednom od njegovih glavnih demokratskih izazivača 2020. godine, bivšeg potpredsjednika Džoa Bajdena, rad njegovog sina Hantera za ukrajinsku gasnu kompaniju - i odbacio teorije o ukrajinskoj umiješanosti u izbore u SAD 2016. na kojima je Trump pobijedio.

Trump je odobrio vojnu pomoć Ukrajini u septembru, iako Kijev nije započeo istragu.

Šif je pozvao republikance da dostave spisak svjedoka koje žele da ispituju, ali je odbio svjedočenje dvije najistaknutije ličnosti sa republikanske liste želja: Hantera Bajdena i neimenovanog uzbnjivača koji je isprovocirao napore demokrata za opoziv, iznoseći zabrinutost po pitanju Trumpovog zahtjeva Zelenskom u julu.

Prema američkom zakonu, identiteti uzbunjivača koji dolaze iz unutrašnjih strutura vlasti zaštićeni su od otkrivanja.

Međutim, Trump je zatražio da uzbunjivač bude imenovan i rekao da bi trebalo da mu bude omogućeno da se konfrontira sa osobom koja ga optužuje.

Demokrate su izrazile zabrinutost po pitanju zaštite bezbjednosti uzbunjivača i napomenule da su veliki dio onoga što je on naveo potvrdili vladini zvaničnici koji su čuli Trumpov poziv, ili kojima je bilo naloženo da traže od Ukrajine istragu protiv Bajdenovih. Uz to, u grubom transkriptu Trumpovog razgovora sa Zelenskim, koji je objavila Bijela kuća, citira se Trumpa kako traži "uslugu".

Šif je rekao da bi pozivanje uzbunjivača na svjedočenje bilo "suvišno i nepotrebno".

"Odbor ... neće olakšavati napore predsjednika Trumpa i njegovih saveznika u Kongresu da prijete, zastrašuju i svete se uzbunjivaču koji je hrabro podigao inicijalnu uzbunu", rekao je Šif u pismu lideru republikanaca u Odboru za obaveštajne službe, kongresmenu Devinu Nansu. "...Uzbunjivač ima pravo prema zakonima koje podržava ovaj odbor da ostane anoniman i da bude zaštićen od štete."

Šif je rekao da je nakon nekoliko nedjelja svjedočenja iza zatvorenih vrata njegova istraga "prikupila sve veći broj dokaza - od svjedoka i dokumenata, uključujući i riječi predsjednika u njegovom pozivu od 25. jula - koji ne samo da potvrđuju, već i daleko prevazilaze početne informacije u pritužbi uzbunjivača... U svjetlu predsjednikovih prijetnji, nastup tog pojedinca pred nama samo bi bi dovelo u ozbijan rizik njegovu (uzbunjivačevu) ličnu bezbjednost".

Šif je rekao da javna saslušanja o opozivu "neće služiti kao sredstvo" za ono što je nazvao "lažnom istragom protiv Bajdenovih ili opovrgavanjem zavjera o miješanju u američke izbore 2016, koje je predsjednik Trump pritisnuo na Ukrajinu da sprovede u njegovu ličnu političku korist".

Učitajte još

XS
SM
MD
LG