Linkovi

Aktuelno

CIN: Funkcionerima Republike Srpske, u jednoj godini, više od 800 000 KM za nezarađene plate.

"Bijeli hljeb" je beneficija koja funkcionerima omogućava platu i nakon isteka mandata.

U entitetu Republika Srpska nema jasnih pravila za dodjelu beneficije „bijelog hljeba“, pa su ovu naknadu koristili i funkcioneri koji imaju druga primanja, piše Centar za istraživačko novinarstvo. Radi se o beneficiji koja funkcionerima omogućava da platu dobijaju mjesecima nakon isteka mandata.

Piše: Centar za istraživačko novinarstvo

Željko Mirjanić je prije tri godine završio drugi uzastopni mandat u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS). Tada je počeo primati „bijeli hljeb“, iako ga je na Pravnom fakultetu u Banjoj Luci čekao posao redovnog profesora.

Radni odnos je zamrznuo 2006. godine kada je izabran za poslanika u NSRS-u kao član Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). Sekretar Skupštine Marko Aćić kaže da pravo na plaću po prestanku funkcije ne bi trebali imati poslanici koje čeka drugi posao: „Tu nema čak ni rasprave zašto oni nisu trebali dobiti. (...) Za njih nije upitno da li će se vratiti, oni se sigurno vraćaju“.Ipak, tako nije bilo u slučaju profesora Mirjanića. On je svoju radnu knjižicu vratio na Fakultet tek tri mjeseca nakon isteka drugog mandata, iako Zakon o radu RS-a, u čijoj je izradi i sam učestvovao, predviđa da zamrznut radni odnos može trajati najviše dva mandata. U ta tri mjeseca je iz budžeta dobio skoro 11.000 maraka.

Željko Mirjanić
Željko Mirjanić

​„Bijeli hljeb“ je privilegija koju funkcionerima daje Zakon o radnim odnosima u državnim organima RS-a na period od pola godine, pod uvjetom da se ne vraćaju na funkciju, nemaju penziju ili posao, a prestaje ako se u tom periodu zaposle ili penzionišu.

Institucije u RS-u nikada nisu donijele propise kojima bi detaljno uredile ovo pravo, izbjegle eventualne zloupotrebe i ukinule nepotrebnu potrošnju budžetskog novca.

„U svim situacijama gdje su pravna pravila i odredbe nejasne, nedorečene, neprecizne, po prirodi stvari ostaje dovoljno prostora i za zloupotrebe. Ali ta zloupotreba ne mora biti nezakonitost nego biranje bolje opcije“, objasnila je profesorica Radnog prava sa Sarajevskog univerziteta Jasminka Gradaščević-Sijerčić.

Po završetku mandata 2014. godine pravo na „bijeli hljeb“ su iskoristila 53 funkcionera u NSRS-u, Vijeću naroda i Vladi. Budžet RS-a koštali su skoro 843 hiljade maraka.

Zbog nejasnih pravila novac su dobila i dvojica univerzitetskih profesora, penzioner i sedmero privatnika.

Rupa u zakonu za profesora prava

Profesor Željko Mirjanić je zatražio „bijeli hljeb“ nakon što mu građani 2014. godine nisu dali povjerenje za treći uzastopni mandat. Tokom rada u Skupštini Mirjanić nije napuštao posao na Pravnom fakultetu, već je zamrznuo status redovnog profesora i nastavio predavati po ugovoru o dopunskom radu.

Generalni sekretar NSRS-a Aćić kaže da Skupština nije mogla postupiti drugačije nego Mirjaniću dati „bijeli hljeb“, obzirom da on nije aktivirao svoj radni odnos na Fakultetu.

„Ja bih se ogriješio da mu nisam isplatio ta tri mjeseca, jer je on, u smislu Zakona i Odluke, bio lice koje nije imalo regulisan radni odnos, u smislu punog radnog vremena, isplaćivanja plate, poreza i doprinosa na tu platu“.

Mirjanić je u imovinskom kartonu naveo da je 2013. godine od rada na Pravnom fakultetu i angažmana na „Banja Luka Collegeu“, čiji je suvlasnik, prosječno zarađivao oko 4.900 KM. Uz to je imao i redovnu poslaničku plaću od oko 3.600 KM. Danas je dekan Pravnog fakulteta, a novinarima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) je odbio objasniti zašto je tražio „bijeli hljeb“.

Administrativna komisija NSRS-a mu je odobrila „bijeli hljeb“, ne ispitujući zašto se on odmah ne vraća na Fakultet. „Iskreno da Vam kažem, mi smo nastavili praksu od ranije da se taj „bijeli hljeb“ daje svima. (...) Možda tu ima nekog vida kolegijalnosti prema poslanicima od članova Administrativne komisije. Nikad, zaista, u praksi i prije mene, nikad nije odbijen ničiji zahtjev“, kaže predsjednica Komisije, poslanica Demokratskog narodnog saveza (DNS) Spomenka Stevanović.

Spomenka Stevanović
Spomenka Stevanović

Komisija je bez ikakve provjere odlučila da „bijeli hljeb“ dobije još 27 bivših poslanika NSRS-a. Devet članova Komisije koju čine poslanici iz vlasti i opozicije su sve zahtjeve odobrili jednoglasno.

Pisanje knjige uz bijeli hljeb

Na sličan način odlučuju i u Vladi RS-a. Bivši ministar prosvjete i kulture Goran Mutabdžija je od januara do jula 2015. godine primao „bijeli hljeb“, dobivši za to vrijeme skoro 20.000 maraka.

Mutabdžija je od 2009. godine predavač na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, a 2013. godine je zamrznuo status. Ni on se nije odmah vratio na posao na Fakultet, već je pola godine primao „bijeli hljeb“ i pisao knjigu. Ministarstvo mu je odobrilo plaću po završetku funkcije, iako su znali da Mutabdžija ima posao na fakultetu.

Iz Ministarstva su u dopisu CIN-u objasnili da u to vrijeme nisu imali potvrdu da je Mutabdžija aktivirao radnopravni status ili se zaposlio na drugom mjestu. Bivši ministar je rekao da je samo iskoristio pravo koje mu daje Zakon.

Goran Mutabdžija
Goran Mutabdžija

Pravnici sa kojima su novinari CIN-a razgovarali smatraju da radni odnos ne može ostati zamrznut i nakon završetka mandata. „Sve drugo bila bi, po meni, zloupotreba ovlaštenja rektora, dekana i tome slično. Jer, ako ima nekoga kome je javna funkcija prestala, nema potrebe da on prima javna sredstva. On ima svoj radni odnos koji mu se odmah aktivira. Zovem te na posao - ako nećeš da dođeš, dobijaš otkaz“, kaže advokat Miloš Stevanović.

Sekretarijat Ministarstva nije naišao na nepravilnosti u ovom slučaju, a ni na Univerzitetu ne vide problem:

„To je za nas čisto. Zašto su oni njemu dali šest mjeseci, a imao se gdje vratiti, to ja ne znam“, kaže za CIN v.d. rektora Univerziteta Stevo Pašalić.

Bolje plaća nego penzija

Iako u Vijeću naroda RS-a kažu da penzioneri ne mogu dobiti „bijeli hljeb“, novinari CIN-a su otkrili da je delegat Fehret Terzić na ime ove privilegije za šest mjeseci primio skoro 17.500 KM.

„Ovo je jedna klasična pravna praznina u Zakonu koja se mogla tumačiti i ovako i onako jer nigdje striktno nije pisalo da oni koji su ranije stekli (op.a. penziju) ne mogu da primaju i nemaju pravo na 'bijeli hljeb'“, kaže rukovoditeljica Odsjeka za zakonodavno-pravne poslove Sanela Kovačević.

Dok je primao „bijeli hljeb“, Terzić je imao pravo na penzije i u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) i u Hrvatskoj. Novinarima CIN-a je rekao da je rješenja o prekidu primanja obje penzije poslao službi Vijeća i da nije znao da nema pravo na naknadu ako ima zamrznutu penziju: „Nisam znao nit' mi je ko rekao. Sve papire koje su tražili od mene, ja sam im dostavio“.

U Vijeću kažu da imaju rješenje o Terzićevom pravu na penziju u FBiH, ali generalni sekretar Dragoljub Reljić nije znao objasniti zašto je Vijeće odlučilo protivno Zakonu: „Ne mogu nikako da vidim pravni osnov na osnovu čega je penzioneru dato pravo na 'bijeli hljeb'“.

Dragoljub Reljić, generalni sekretar Vijeća naroda RS-a, kaže da se propisi koji uređuju pravo na „bijeli hljeb“ moraju preciznije definisati. (Foto: CIN)
Dragoljub Reljić, generalni sekretar Vijeća naroda RS-a, kaže da se propisi koji uređuju pravo na „bijeli hljeb“ moraju preciznije definisati. (Foto: CIN)

Da je Terzić umjesto „bijelog hljeba“ primao penziju, mjesečno bi dobijao oko 480 KM, umjesto skoro 2.898 KM.

Nakon razgovora sa novinarima CIN-a Predsjedništvo Vijeća naroda RS-a je odlučilo da promijeni proceduru dodjele „bijelog hljeba“. Od sada će delegati, kao i poslanici u NSRS-u, pisati Administrativnoj komisiji zahtjev za dodjelu uz koji će priložiti i izjavu o svom radnom statusu. „Mi ćemo kao institucija biti pokriveni da nismo mi samostalno i bez ikakve druge neke provjere njima omogućili ostvarivanje tog prava“, objasnila je Kovačević.

Hiljade maraka iz budžeta za privatnike

Administrativne službe u institucijama ne provjeravaju da li kandidati za „bijeli hljeb“ imaju druge izvore prihoda, sem ako to nije stalni posao u javnom sektoru u Republici Srpskoj.

„Da li je on zloupotrijebio period primanja 'bijelog hljeba' pa radio u nekoj privatnoj firmi na osnovu ugovora o djelu ili ugovora o dopunskom radu pa na osnovu toga primao i više, mi ne znamo. Nije nam ta informacija dostupna niti je relevantna za nas“, objašnjava za CIN generalni sekretar NSRS-a Marko Aćić.

Ovakav način rada omogućio je da „bijeli hljeb“ na račun budžeta dobije i sedam privatnika.

Bivši poslanik iz SNSD-a Goran Mitrović, Rankica Panić iz DNS-a i Dragutin Škrebić iz Narodne demokratske stranke (NDS) vlasnici su privatnih preduzeća i važe za uspješne biznismene.

Svi su tokom mandata i primanja „bijelog hljeba“ direktorske pozicije u firmama ustupili članovima svojih porodica. Međutim, i dalje su bili vlasnici firmi i njihovog kapitala. Na taj način su izbjegli eventualni sukob interesa.

Škrebić je vlasnik firme „Škrebić Company“ koja u Tesliću proizvodi obuću. „Bijeli hljeb“ je uzimao dva puta - 2006. i 2014. godine. Posljednji put je iz budžeta dobio skoro 17 i po hiljada maraka.

Dragutin Škrebić, bivši poslanik NSRS-a, kaže da je njegov postupak zakonski i moralno čist kao suza: „Apsolutno! Da dignem glavu kao ovan i pogledam svakom u oči u odnosu na druge koji to ne mogu“. (Foto: CIN)
Dragutin Škrebić, bivši poslanik NSRS-a, kaže da je njegov postupak zakonski i moralno čist kao suza: „Apsolutno! Da dignem glavu kao ovan i pogledam svakom u oči u odnosu na druge koji to ne mogu“. (Foto: CIN)

Na početku drugog poslaničkog mandata 2010. godine poziciju direktora je prepustio supruzi. U 2015. godini, kada je Škrebić primao „bijeli hljeb“, njegova firma je imala dobit od skoro milion maraka. U imovinskom kartonu na kraju 2014. godine je napisao da preduzeće vrijedi 2,83 miliona maraka.

Škrebić kaže da mu taj novac nije potreban, ali ga je uzeo jer mu to Zakon omogućava. Uzeo bi ga ponovo, ako mu Zakon dozvoli.

„Državi plaćam poreze i doprinose. Iz tih poreza i doprinosa je taj 'bijeli hljeb'. Ja sam taj 'bijeli hljeb' zaradio za razliku od nekih drugih koji nisu. I tu je i zakonski i moralno čisto kao suza.“

Isto misli i bivša poslanica Rankica Panić, vlasnica firme „Premier“ iz Doboja. Nju je na direktorskoj poziciji u „Premieru“ zamijenio suprug malo prije nego će ona preuzeti mandat u NSRS-u. Panić je 2010. godine u imovinskom kartonu napisala da firma vrijedi pola miliona maraka, dok ju je na kraju mandata procijenila duplo vrednijom. Dok je Panić bila poslanica, njena firma je sa javnim preduzećima sklopila poslove vrijedne najmanje 1,22 miliona KM.

Firma „Premier“ bivše poslanice NSRS-a Rankice Panić iz Doboja je na kraju godine u kojoj je ona uzimala „bijeli hljeb“ imala dobit veću od 700.000 KM. (Foto: CIN)
Firma „Premier“ bivše poslanice NSRS-a Rankice Panić iz Doboja je na kraju godine u kojoj je ona uzimala „bijeli hljeb“ imala dobit veću od 700.000 KM. (Foto: CIN)

U vrijeme dok je primala „bijeli hljeb“ Panić je postala vlasnica još jedne firme za posredovanje u trgovini - „Global Export“. Ona je za pola godine primila skoro 18.000 KM budžetskog novca. Smatra da nije pogriješila, jer je iskoristila svoje pravo te da je novac za te svrhe planiran budžetom.

„Da se mi odreknemo, da se ja kao pojedinac odreknem, onda bih ja trebala da imam informaciju gdje su uložena ta sredstva u budžetu“, kaže Panić.

Njen kolega, bivši poslanik Goran Mitrović, je u imovinskom kartonu uoči izbora 2014. godine napisao da njegove četiri firme vrijede 16 miliona maraka.

On je prije političke karijere imao dvije firme - „Gold-MG“ u Donjem Žabaru i „Euroinvest“ u Brčkom - koje se bave uzgojem stoke te proizvodnjom i prometom stočne hrane. Rukovođenje firmama je pred lokalne izbore 2008. godine prepustio supruzi Dušanki i saradniku Mići Simićeviću, a on je postao načelnik Općine Donji Žabar. Poslije dvije godine je postao poslanik u NSRS-u. U periodu mandata osnovao je „Buffalo-trade“ u Brčkom i postao suvlasnik firme „Medicus-Vet“ u Ugljeviku.

Dok je Mitrović bio poslanik, „Gold-MG“ je tri puta sklapao poslove sa Robnim rezervama RS-a, vrijedne najmanje pola miliona maraka. U vrijeme kad je Mitrović iz budžeta dobio oko 16.800 maraka „bijelog hljeba“ ova firma je imala dobit od skoro 250 hiljada maraka. „Gold-MG“ je u 2015. godini od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS-a dobio više od 230 hiljada maraka poticaja.

Kada mu je isteklo pravo na „bijeli hljeb“, Mitrović se vratio na direktorsku poziciju u firmi „Gold-MG“. On nije želio razgovarati sa novinarima CIN-a.

Za razliku od Škrebića, Mitrovića i Panić koji su se formalno sklonili sa mjesta direktora svojih preduzeća, Ibrahim Kujan iz SDA, Dubravko Suvara iz SNSD-a, Budimir Aćimović iz SP-a i Miroslav Kraljević iz SNSD-a su rukovodili svojim firmama i za vrijeme mandata. Kujan, Suvara i Aćimović tvrde da u vrijeme „bijelog hljeba“ nisu primali plaće u svojim firmama. Za „bijeli hljeb“ ovoj četverici političara je iz budžeta dato skoro 51.500 maraka.

Generalni sekretar Vijeća naroda RS-a Dragoljub Reljić je svjestan nedostataka propisa koji se odnose na „bijeli hljeb“: „Mijenjati se nešto mora“.

Sa tim se slaže i generalni sekretar Narodne skupštine RS-a Marko Aćić i kaže da je Zakon o radnim odnosima u državnim organima RS-a star i zreo za promjene.

Većina intervjuisanih sadašnjih i bivših funkcionera kažu da bi podržali ukidanje ove privilegije. Međutim, niko od njih do sada nije pokrenuo takvu inicijativu.

„Nesreća je što treba da ga mijenjaju oni koji su sami sebi dali pravo“, kaže bivši poslanik i delegat Budimir Aćimović.

See all News Updates of the Day

Bihać: Mali broj ljudi na anti-imigrantskim protestima

U prihvatnim centrima za migrante i izbjeglice kod Bihaća i Velike Kladuše situacija je neprpmijenjena, bez posebnih sigurnosnih mjera ili zabrana ulaska i izlaska, koje su bile najavljene.

Ispred privremenog prihvatnog centra "Bira" u Bihaću počeo je protest građana koji nose transparente sa natpisima "IOM go home" i "Free Bihać".

Okupilo se oko 200 osoba, ali, kako javlja dopisnica Radija Slobdna Evropa (RSE), građani još pristižu.

Demonstranti kažu da su nezadovoljni su reakcijom nadležnih organa Bosne i Hercegovine u protekle dvije godine, kada je riječ o migrantskoj krizi u Unsko-sanskom kantonu.

Traže zatvaranje prihvatnog kampa "Bira", odnosno izmještanje izbjeglica i migranata na neku lokaciju van urbanog dijela grada.

Nesmetano kretanje

U prihvatnom centru za migrante i izbjeglice "Miral" kod Velike Kladuše petak protiče uobičajeno. Migranti, njih oko 600, koliko ih je smješteno ovdje nesmetano uzlaze i izlaze iz centra.

Dopisnica Radija Slobodna Evropa Azra Bajrić javlja kako su joj iz Međunarodne organizacije za migracije (IOM), potvrdili da nisu dobili nijednu novu uputu vezanu za izmještanje ili ograničavanje kretanja migranata.

Ispred "Mirala" nema policajca, a u blizini centra nalazi se desetak migranata koji nemaju smještaj.

Slična situacija je i u prihvatnom kampu "Bira" u Bihaću, gdje je smješteno oko 1.800 izbjeglica i migranata.

Kako javlja dopisnica Radija Slobodna Evropa Dženita Duraković, ispred kampa "Bira", kao i prethodnih dana, je redovna policijska patrola i grupa migranata vraćenih iz Hrvatske, koja želi dobiti smještaj u kampu.

U petak su trebale početi nove mjere koje podrazumijevaju ograničeno kretanje, ali i prihvat u centre "Bira" i "Miral", kojima danas ističe i ugovor o smještaju. Odluku je donijela Operativna grupa za koordinisanje aktivnosti i nadzora nad migrantskom krizom prije dva dana.

Ovakva odluka donesena je nakon sastanka Operativne grupe u srijedu, a zbog, kako su naveli, pogoršane sigurnosne i higijensko epidemiološke situacije u kojoj se nalaze građani USK, te sve većeg priliva migranata u ovaj dio Bosne i Hercegovine.

Prema evidencijama Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP-a) USK, na ovom području je trenutno oko 5.200 migranata i izbjeglica.

Ministar unutrašnjih poslova USK Nermin Kljajić najavio je u srijedu, nakon sastanka, da će migrantima i izbjeglicama u potpunosti biti ograničeno kretanje.

Prema toj odluci, izvan "Bire" i "Mirala" moći će da se kreću samo oni koji žele okušati sreću i krenuti rutom prema državnoj granici u namjeri da uđu u Hrvatsku.

Kako bi osigurali migrantima smještaj, a pod pritiskom međunarodnih organizacija, Vlada Federacije BiH odlučila je na telefonskoj sjednici da ustupi na korištenje Ministarstvu sigurnosti BiH kasarnu Ljubače kod Tuzle i kasarnu Blažuj, u okolini Sarajeva.

Potvrdio je to i predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić. On je u četvrtak izjavio kako su za migrante i izbjeglice obezbijeđene dvije nove lokacije u Tuzlanskom i Kantonu Sarajevo.

Protive se i u Ljubačama kod Živinica

Međutim, mještani Mjesne zajednice Ljubače protive se takvoj ideji. Jedan od njih je i Božo Stepić, koji je za Radio Slobodna Evropa rekao kako je vlast donijela odluku bez da ih je iko pitao da li oni to žele.

Shvatamo mi njihovu problematiku, oni su došli ovdje, ne znaju ni gdje su, ni kud su pošli. Ali u cijeloj BiH niko ne želi da ih smjesti u svojoj blizini -
mještanin Ljubača Božo Stepić

"Vlast je vlast i ona je donijela takvu odluku. Mi, mještani Ljubače, nismo saglasni s tim. Shvatamo mi njihovu problematiku, oni su došli ovdje, ne znaju ni gdje su, ni kud su pošli. Ali u cijeloj BiH niko ne želi da ih smjesti u svojoj blizini", kaže Stepić.

Gradsko vijeće Živinica sazvalo je vanrednu sjednicu u petak u 16 sati, kako bi zauzeli stav oko smještanja migranata u kasarnu u Ljubačama.

Nakon odluke Operativne grupe za koordinisanje aktivnosti i nadzora nad migrantskom krizom USK reagovale su i Ujedinjene nacije u BiH (UN BiH). Iz ove međunarodne organizacije apeluju na vlasti u ovom kantonu da ne ograničavaju slobodu kretanja migranata i tražilaca azila, a od državnih vlasti traže da odmah odrede novu adekvatnu lokaciju za prihvat i smještaj migranata.

"UN u BiH u potpunosti prepoznaje nesrazmjerni teret koji imaju vlasti USK i lokalne zajednice pogođene velikim brojem migranata i azilanata bez odgovarajućih sredstava ili rješenja", navodi se u saopćenju, uz napomenu da su "prihvatni centri 'Bira' i 'Miral' uspostavljeni u koordinaciji s Ministarstvom sigurnosti BiH, da ih je Vijeće ministara BiH prepoznalo kao službene privremene prihvatne centre i da, do daljnjeg, ta odluka ostaje na snazi".

Zatražen dodatni nadzor državne granice

Operativna grupa zatražila je od granične policije BiH da vrši dodatni nadzor državne granice i maksimalno angažuje materijalno-tehničke i ljudske resurse kako bi spriječili prisilno i nezakonito vraćanje migranata sa teritorije Hrvatske od pripadnika hrvatskih policijskih agencija. Od Vlade Federacije BiH tražili su da se u saradnji sa Javnim preduzećem (JP) Željeznice Federacije suspenduje linija talgo voza Sarajevo-Bihać-Sarajevo, jer kako navode, tom linijom se USK "dodatno opterećuje migrantima".

Evropski komesar za migracije Dimitris Avramopoulos upozorio je bosanskohercegovačke vlasti na vjerovatnu humanitarnu krizu ove zime zbog loših uslova u prenapučenim migrantskim kampovima i pozvao na zatvaranje privremenog prihvatnog centra "Vučjak" kod Bihaća, koji međunarodne organizacije i humanitarci smatraju neuslovnim.

Spreman novac EU za druge lokacije

Za sada nije poznato ni šta će biti sa skoro 1.000 osoba, koliko ih je trenutno u tom kampu, čije je zatvaranje, pored ostalih međunarodnih institucija, nedavno zatražio i šef Delegacije Evropske unije u BiH Johann Sattler.

Ranije je Evropska unija pozvala na hitno zatvaranje kampa "Vučjak" u Bosni i Hercegovini i relokaciju migranata na lokacije sa adekvatnim smještajem, a danas je Delegacija EU u BiH saopštila da je već Dostupan značajan novac za nove lokacije za migrante u BiH, odnosno za "osposobljavanje novih lokacija" za smještaj migranata.

U Evropskom parlamentu održana je rasprava o migrantskoj situaciji u BiH, gde je finska ministarka inostranih poslova Tytti Tuppurainen, u ime njene države, predsedavajuće EU, izrazila zabrnutost činjenicom što su postojeći prijemni kapaciteti u Bosni i Hercegovini "u velikoj meri nedovoljni".

"Nažalost, uprkos spremnosti EU da pruži potrebnu finansijsku podršku, vlada nije dodjeljivala nove lokacije niti predložila lokacije za potrebne dodatne prijemne centre", istakla je finska šefica diplomatije. Ona je upozorila da bez obzira što EU nastavlja da prati stanje na terenu i pokušava da pomaže, od ključne je važnosti da lokalne i nacionalne vlasti BiH obave svoj dio posla i kontrolišu situaciju.

Od 2015. godine do danas Evropska unija uložila je oko 380 miliona eura na upravljanje migracijama u regiji, podsjetio je Khaldoun Sinno, zamjenik šefa delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini.

Čak i prije migrantske krize stavljan je akcenat na jačanje granične policije, kontrole granica, te zakonodavstva koji se tiče azila, a sada kada je kriza u jeku nemaju namjeru da se povuku, kazao je Sinno.

Komentirajući pitanje zatvaranja migrantskih kampova u Unsko-sanskom kantonu ocijenio je kako to nije i ne smije biti problem samo za jedan kanton.

Panel u Washingtonu: U BiH i Srbiji su problem slabe institucije, korupcija i oportunizam

Washington: Tri razloga zašto ljudi odlaze u BiH: nezaposlenost, loše javne usluge i politička nesigurnost
please wait

No media source currently available

0:00 0:04:37 0:00

U Washingtonu je u organizaciji Centra za međunarodno privatno preduzetništvo (CIPE) održan događaj pod nazivom “Odgovorno donošenje politika u BiH i Srbiji” na kojem su učesnici govorili o ekonomskim problemima i politikama u dvije države.

Organizatori kažu da su ove teme izabrali zbog toga što u BiH ni godinu dana nakon izbora nije formirana vlast na državnom nivou, što utiče na razvoj ekonomije, dok ni perspektiva Srbije nije najbolja, imajući u vidu izbore koji će biti održani naredne godine.

„Političari u Srbiji skloni su oportunizmu i radije se bave kratkoročnim popravkama nego održivim i inkluzivnim politikama od kojih svi imaju koristi“, kaže Martina Hrvolova iz Programa za Evropu organizacije CIPE.

Jedan od najčešće spominjanih problema bila su javna preduzeća koja su prezadužena i neefikasna, ali i produžena ruka politike.

Adis Muhović, izvršni direktor Centra za politike i upravljanja, kaže da se na javna preduzeća u BiH gleda kao na plijen političkih partija. Dodaje da se ljudi osjećaju frustrirano jer imaju osjećaj da je u javnim preduzećima i institucijama teško naći posao na osnovu sposobnosti i vještina, nego su u prvom planu političke i familijarne veze. Zbog takvih stvari i loše ekonomske situacije mnogi napuštaju BiH.

„Tri osnovna uzroka zbog kojih mladi odlaze su ekonomska situacija, odnosno, nezaposlenost, drugi razlog je nezadovoljstvo javnim uslugama i treći razlog je politička situacija koja je nesigurna, uvijek se priča o prošlosti i novim konfliktima, ljudi jednostavno sa ta tri faktora odluče da napuste državu“, objašnjava Muhović.

Panel o politikama i ekonomskim problemima u Srbiji i BiH, 13.11.2019
Panel o politikama i ekonomskim problemima u Srbiji i BiH, 13.11.2019

Petar Čekerevac, izvršni menadžer Libertarijanskog kluba LIBEK, kaže da je slično i u Srbiji: „Ljudi odlaze iz Srbije jer su niske plate i životni standard, žele veće plate. Postoje i oni koji zarađuju više od prosečnih zarada i u tom slučaju faktor postaju i neke druge stvari, oni razmišljaju kako se osjećaju u društvu, da li je ovo društvo pravedno, da li politička rasprava ima smisla ili se i dalje bavimo nekim fundamentalnim stvarima koje su odavno trebale biti razrešene. Kažu 'ne mogu ja više da trpim ovo i za manje bih para radio na Zapadu'“.

Sagovornici Glasa Amerike govorili su i o uticaju države na medije. Prema Muhovićevim riječima, političke partije u BiH, preko oglašavanja institucija i javnih preduzeća, utiču na uredničku politiku javnih ali i privatnih medija: „Tu nezavisni mediji imaju veoma malo prostora da dođu oglašivača, do finansijskih mogućnosti i da ostanu nezavisni.“

Čekerevac kaže da i u Srbiji država koristi javna preduzeća da kontroliše medije i utiče na njih. Dodaje da je dio rješenja u uspostavi vladavine prava ali da je problem i u sistemu državnih podsticaja: „Dokle god imate državna preduzeća koja su toliko uticajna, koja svojim budžetima finansiraju i marketinške budžete medija i same medije kupuju, vi ne možete da imate slobodne medije. Vi ćete uvek imati tu vezu između politike i medija.“

Kada se u SAD govori o Balkanu, uglavnom je riječ o uticajima stranih sila, pa organizatori navode da su upravo zbog toga željeli organizovati događaj sa drugačijim fokusom.

„Strani uticaji su mogući samo zbog slabosti u ovim državama, bilo da je riječ o Bosni, Srbiji ili nekoj drugoj državi. Balkan po tome nije jedinstven. Problem su slabe institucije, korupcija i oportunizam. Jer ako se politike u ovim državama formiraju na osnovu toga, onda su stvari zbog kojih su ljudi zabrinuti posljednje za šta političari mare“, kaže Hrvolova.

Učesnici su govorili i o načinima da se ekonomska situacija u BiH i Srbiji popravi.

Čekerevac kaže da je potrebno strpljenje ali da je najvažnija viša stopa ekonomskog rasta: „Pored jakog ekonomskog rasta, za koji je potrebna vladavina prava, niži porez, uređen i jednostavan sistem birokratije i administracija koja je efikasna, moramo da stvorimo kroz vladavinu prava osećaj pravednosti u društvu, jednakog tretmana svih građana, koji još uvek fali.“

„Nama je potrebna porezna reforma koja će rasteretiri porezno opterećenje rada i omogućiti građanima, radnicima veću kupovnu moć. Druga stvar koja nam je potrebna je unapređenje poslovnog okruženja i smanjenje poreskih opterećenja za privatni sektor, kako bi dobili veći zamah i kreirali nova radna mjesta“, kaže Muhović.

Washington: Tri razloga zašto ljudi odlaze u BiH: nezaposlenost, loše javne usluge i politička nesigurnost

Washington: Tri razloga zašto ljudi odlaze u BiH: nezaposlenost, loše javne usluge i politička nesigurnost
please wait

No media source currently available

0:00 0:04:37 0:00

Istraga o opozivu predsjednika Trumpa: Pred Kongresom bivša ambasadorka SAD u Ukrajini

Bivša američka ambasadorka u Kijevu pred početak svjedočenja na pretresu u Odboru za obavještajna pitanja Predstavničkog doma (Foto: Reuters/Jim Bourg)

WASHINGTON - U Odboru za obavještajna pitanja Predstavničkog doma počeo je pretres na kojem svjedočiti Mari Jovanovič, bivša američka ambasadorka u Kijevu, koju je Trumpova administracija smijenila nekoliko mjeseci prije nego što joj je istekao mandat.

Pretres je počeo uvodnim izlaganjima najviše rangiranog demokrate i republikanca u Odboru za obavještajna pitanja.

Predsjedavajući odbora, demokrata Adam Šif rekao je u uvodnom izlaganju da „predsjednik ima veliku moć, ali da ona nije apsolutna i ne smije biti korištena za korupciju“.

„Amerikanci očekuju od predsjednika da autoritet koji su mu dali upotrijebi u korist nacije, a ne da uništava druge kako bi ostvario ličnu ili političku korist“.

Republikanac Devin Nunes kritikovao je demokrate zbog pokretanja istrage o opozivu Trampa i nazvao je "političkom vježbom baziranom na glasinama iz druge i treće ruke".

"Problem sa svrgavanjem predsjednika sa ovakvim dokazima je očigledan. Ali, na tome se bazira cijeli slučaj", rekao je Nunes u uvodnoj riječi.

Njena smjena je, prema iskazima karijernih diplomata, koje su nemoćno posmatrale šta se događa, uslijedila pošto je Trampov lični advokat Rudi Đulijani dobio zadatak da nadzire politiku prema Ukrajini, mimo regularnih kanala Stejt Departmenta, i založio se za njenu smjenu pošto je vidio kao prepreku inicijativi da se Ukrajina navede da pokrene istragu protiv Bajdena.

Zdravstvo u trampi za zastupnički glas

Omer Škaljo je u posljednje dvije godine promijenio tri političke partije. Sada je direktor Zavoda zdravstvenog osiguranja ZDK što je postao nakon što su mu prilagođeni uslovi za ovu funkciju (Ilustracija: CIN)

Profesor Odbrane i zaštite Omer Škaljo već pet mjeseci rukovodi Zavodom zdravstvenog osiguranja Zeničko-dobojskog kantona (ZZOZDK).

Škaljo je za direktora imenovan nakon što je kao skupštinski zastupnik dao presudan glas za formiranje vlasti u ZDK. Da bi mu se odužila za to, nova vlast je promijenila Statut Zavoda, prilagodivši ga kako bi Škaljo mogao zadovoljiti uslove za direktorsku poziciju institucije koja raspolaže sa 190 miliona maraka budžetskog novca.

„Mislim da je politika tu presudila“, kaže član Upravnog odbora Zavoda Slaven Radoš, potvrdivši da je to urađeno kako bi Škaljo bio izabran.

Direktor institucije koja raspolaže sa 190 miliona maraka budžetskog novca došao je na tu poziciju političkom trgovinom (Foto: CIN)
Direktor institucije koja raspolaže sa 190 miliona maraka budžetskog novca došao je na tu poziciju političkom trgovinom (Foto: CIN)

Mijenjanje stranaka i politička trgovina

Nakon posljednjih izbora trebalo je formirati novu vlast u ZDK. U pregovore su ušle Stranka demokratske akcije (SDA), Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZBiH), Stranka za BiH (SBiH) i Stranka demokratske aktivnosti (A-SDA).

Međutim, nova koalicija je imala 17 od 35 zastupnika i za novu skupštinsku većinu bio im je potreban još jedan, a tadašnji zastupnik Nezavisnog bloka Omer Škaljo se pokazao kao pravi izbor za pregovore.

Škaljo je prije toga godinama bio predstavnik SDA u zakonodavnim tijelima: 2010. i 2014. je izabran za zastupnika u Parlamentu Federacije BiH (FBiH). Pred kraj drugog mandata SDA ga je isključila iz članstva jer je, protivno njenom Statutu, od Parlamenta FBiH uzeo 15.000 maraka otpremnine za odlazak u penziju i nastavio raditi.

Do novih izbora Škaljo je brzo našao novu stranku − postao je član Nezavisnog bloka i osvojio mandat u Skupštini ZDK. Međutim, ubrzo je iz nje isključen jer je početkom 2019. godine potpisao dokument o formiranju vlasti sa članovima nove koalicije, bez konsultacije sa svojom strankom. Škaljo je zadržao mandat i postao samostalni zastupnik zahvaljujući kojem je formirana nova vlast.

Uskoro se priklonio Klubu A-SDA koji osim njega u Skupštini ZDK ima dva zastupnika. Jedna od njih je Amra Jupić, supruga aktuelnog ministra zdravstva ZDK i člana A-SDA Adnana Jupića koji će kasnije napraviti ključne poteze za Škaljino imenovanje.

Prije nego je Statut Zavoda promijenjen, kandidati koji konkurišu za mjesto direktora su morali imati diplomu ekonomskog ili pravnog fakulteta i najmanje pet godina radnog iskustva u struci, od čega tri godine na rukovodećim pozicijama. Škaljo ove uslove nije ispunjavao.

On je 1987. godine završio dvogodišnji studij Općenarodne odbrane na Fakultetu političkih nauka u Zagrebu i stekao zvanje profesora Odbrane i zaštite. Prema zvaničnoj biografiji, veći dio radnog vijeka je bio zaposlen u policijskim i obavještajnim organima.

Političke smjene

Oko dva mjeseca prije nego će Škaljo biti imenovan, u Statutu Zavoda su promijenjeni uslovi za direktora. U konkursu objavljenom krajem juna ove godine je pisalo da kandidat mora imati visoku stručnu spremu društvenog smjera i pet godina radnog iskustva u struci.

Promjeni Statuta prethodila je smjena Upravnog odbora Zavoda nakon čega je Vlada imenovala novi na najduže tri mjeseca. Onda je sa funkcije smijenjena i direktorica Zavoda Mirzeta Subašić, članica Saveza za bolju budućnost (SBB) BiH.

Bivša predsjednica Upravnog odbora Nermina Krzić kaže za Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) da je smjena bila politička.

„Svi koji su na vlasti, kad dođu, prvo što rade je sistematizacija. U politici, bez obzira kako radio, nema odgovornosti (…) da iko išta odgovara, radio pozitivno ili negativno.“

Nova vlast u Vladi ZDK ubrzo postavlja dugogodišnju uposlenicu Zavoda Hašu Begić za v. d. direktorice.

Begić je ubrzo nakon dolaska na poziciju predložila Upravnom odboru da izmijeni Statut u dijelu koji propisuje uslove za direktorsku poziciju što je Odbor odmah i uradio uz saglasnost ministra zdravstva, Škaljinog stranačkog kolege. Nijedan od njih nije pristao razgovarati sa novinarima CIN-a.

Član Upravnog odbora Zavoda i gradski vijećnik SBB-a Jasmin Hodžić kaže da je dotadašnji Statut Odboru predstavljen kao diskriminirajući jer su samo pravnici ili ekonomisti mogli biti na toj poziciji.

„Sad kad pogledate, sve u Bosni i Hercegovini, sva imenovanja, nažalost, na neki način bi se mogla povezati sa političkom pozadinom“, rekao je Hodžić.

Haša Begić novinarima CIN-a nije htjela detaljnije govoriti o promjeni Statuta: „Ja sam radila u skladu sa zakonom“.

Omer Škaljo je imenovan za direktora Zavoda 25. jula 2019. godine, a skupštinska zastupnica A-SDA Amra Jupić kaže da su se statuti i ranije mijenjali, ali nisu bili demokratični: „Ovako se dao širok jedan dijapazon ljudi koji imaju visoku stručnu spremu koji su mogli konkurirati i koji su mogli aplicirati na to mjesto“.

Ipak, na konkurs se, uz Škalju, prijavila još samo bivša direktorica Mirzeta Subašić, ali je odbijena zbog nepotpune dokumentacije. Ona nije željela govoriti o detaljima jer se žalila na tu odluku.

Rifat Delić, skupštinski zastupnik SDP-a BiH, kaže da je novi statut napravljen kako bi Škaljo mogao konkurisati za direktora.

„To je više nego očigledno − da je on u toj većini da bi dobio tu poziciju − i to se vidi.“

Učitajte još

XS
SM
MD
LG