Linkovi

Aktuelno

CIN O JAVNIM PREDUZEĆIMA: Stranka prije struke

Političke stranke kontrolišu rad javnih preduzeća preko svojih članova, koje postavljaju u njihove uprave

Sarajevskim javnim preduzećima često upravljaju članovi političkih stranaka čija struka i radno iskustvo obično nemaju veze sa poslovima tih preduzeća.

Piše: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)

U glavnom gradu Bosne i Hercegovine (BiH) u ljeto 2017. godine temperature su dosezale i do 35 stepeni. Sarajlije su teško dolazile do osvježenja. Zbog nedovoljno vode i kvarova na mreži gradski vodovod je i danju i noću isključivao vodu. „Vodovodom i kanalizacijom“ je tada upravljala skupština ovog preduzeća koju su činili stranački kadrovi i nestručne osobe. Među njima je bila i 28-godišnja Mersiha Duraković koja je imenovana na osnovu lažnog uvjerenja o radnom iskustvu.

„Vodovod i kanalizacija“ je jedno od 14 sarajevskih javnih preduzeća. Polovina ih godinama posluje sa milionskim gubicima. Preduzećima upravljaju tročlane skupštine čiji je posao da zastupaju interese Kantona Sarajevo (KS), planiraju rad i odlučuju o važnim finansijskim pitanjima.

Istraživanje Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) je pokazalo da u skupštinama sjede ljudi koje najčešće postavljaju političke stranke i na taj način kontrolišu rad preduzeća. Novinari CIN-a su razgovarali sa 28 bivših i sadašnjih članova skupština i većina njih je priznala da su u političkim strankama.

Član Kadrovske komisije Stranke demokratske akcije (SDA) Mirza Čelik kaže da kandidate najprije u Stranci intervjuišu o radu javnih preduzeća, a nakon toga idu na razgovor u ministarstvo koje „ima svoje pravo da odabere jednog od tih koji su delegirani ispred stranke“.

Mirzu Čelika je SDA ranije postavila u skupštine dva javna preduzeća. Danas on kao član Kadrovske komisije ove stranke regrutuje ljude za uprave preduzeća.
Mirzu Čelika je SDA ranije postavila u skupštine dva javna preduzeća. Danas on kao član Kadrovske komisije ove stranke regrutuje ljude za uprave preduzeća.

Obrazovanje i radno iskustvo kandidata često nisu bili u vezi sa djelatnošću preduzeća i obavezama članova skupštine. Tako su gradskim tržnicama upravljali šumarski inženjer i profesor razredne nastave, javnim prevozom vojno lice, isporukom plina pedagog i socijalni radnici, a gradskom čistoćom menadžer sporta.

„Tu su sve politike pale na ispitu i to je imalo jako loše posljedice po društvo. Danas imate u Kantonu Sarajevo preduzeća koja su u katastrofalnom stanju zbog tog lošeg gazdovanja“, kaže premijer KS Elmedin Konaković.

Premijer Kantona Sarajevo Elmedin Konaković kaže da kriteriji za članove skupština nisu pooštravani jer bi onda bilo teže na te pozicije postavljati ljude iz stranke.
Premijer Kantona Sarajevo Elmedin Konaković kaže da kriteriji za članove skupština nisu pooštravani jer bi onda bilo teže na te pozicije postavljati ljude iz stranke.

Funkcije za stranačke kadrove

Skupštinu preduzeća čine predsjednik i dva člana koji imaju pravo na naknadu oko 390 KM, odnosno 300 KM. Na javnom konkursu skupštinu bira komisija a imenuje Skupština Kantona.

„Vrlo često su konkursi farsa. (...) Vrlo rijetko se desi da na konkursu prođe neki zaslužni - pametan“, kaže Konaković. On objašnjava da se nakon izbora podijele pozicije u javnim preduzećima i onda stranačke kadrovske komisije dostavljaju imena za skupštine.

Članovi Stranke za bolju budućnost (SBB) Zajim Aljićević i Bosanskohercegovačke patriotske stranke (BPS) Safet Baltić su ispričali za CIN kako to izgleda u praksi.

„Ja sam bio na putu i tražili su CV da pošaljemo. Ja sam poslao CV. Slučajno sam saznao da su me predložili“, priča Aljićević kako je dobio poziv iz Stranke za Skupštinu „Toplana“. Kaže da je u to vrijeme o ovom preduzeću znao „kao i svi ostali građani“. On je samo mjesec dana nakon imenovanja odlučivao o dvogodišnjem planu poslovanja, planu javnih nabavki te promjeni Statuta preduzeća.

Baltić je uz pomoć prijatelja iz svoje stranke došao u Skupštinu „GRAS-a“:

„Plaća li se to, pitam ga. Kaže plaća se negdje oko 400 maraka, ovako otprilike.

Reko' – taman, odlično – rata. Moram kredit da dignem“.

Nakon toga je ušao u skupštinu preduzeća i postao član BPS-a.

Javna kantonalna preduzeća su 2009. godine prvi put dobila skupštine. Formirane su da štite interese KS kao osnivača preduzeća.

Posljednji potpuni podaci o njihovom poslovanju su iz 2015. godine, kada je sedam preduzeća imalo više od 63 miliona maraka gubitka. Drugih sedam ostvarilo je ukupnu dobit nešto veću od pola miliona. Ova preduzeća pružaju komunalne usluge, upravljaju prirodnim resursima, turističkim potencijalima i javnom imovinom.

Međutim, političke stranke ne vode računa da li su stručna sprema i radno iskustvo ljudi koje predlažu za upravu u vezi sa radom javnih preduzeća.

Niski kriteriji za odgovorne pozicije

Sredinom 2015. godine u Skupštinu „Parka“ je imenovana magistrica pedagogije Larisa Vlahovljak iz Demokratske fronte (DF). Preduzeće „Park“ je, između ostalog, zaduženo za održavanje zelenih površina u glavnom gradu BiH. Ono upravlja i Zoološkim vrtom „Pionirska dolina“. Posljednjih osam godina ovo preduzeće posluje sa gubitkom.

Vlahovljak za CIN kaže da je do tada volontirala i radila u svojoj struci: „Ništa specijalno“. Ona tvrdi da je poziv u Skupštinu dobila sa biroa za nezaposlene, a u novinama je vidjela da je imenovana.

„Ljudi su me počeli svi zvati - a nisi ništa pričala. Ljudi, reko', nisam imala pojma“, kaže Vlahovljak koja tada o radu „Parka“ ništa nije znala. „Kad smo došli, upoznali smo se tako što smo uzeli knjige da sve proučimo i da naučimo“.

Bez radnog iskustva vezanog za poslovanje gradskog prevoza u Skupštinu „GRAS-a“ je imenovan socijalni radnik Denis Hajdarević. On je prethodno radio na televiziji kao grafičar, tonski snimatelj i rukovodilac naplate takse. Kaže da je na poziciju vjerovatno došao preko kadrovske liste stranke, ali nije htio reći koje. Nije mogao reći zašto su izabrali baš njega. „To ćete pitati one koji su me izabrali među tim kandidatima. (...) Vjerovatno mi je dobra biografija“, kaže Hajdarević.

„GRAS“ je sarajevsko preduzeće zaduženo za javni prevoz i ima najveće probleme u poslovanju. Dok je Hajdarević bio u Skupštini, preduzeće je bilo u gubitku većem od 27 miliona maraka. Skupština KS je u maju 2017. godine smijenila aktuelnu i uvela prinudnu upravu kao posljednji pokušaj spašavanja preduzeća od stečaja.

Milionski gubici su doveli do uvođenja prinudne uprave u preduzeću koje brine o javnom prevozu u Sarajevu.
Milionski gubici su doveli do uvođenja prinudne uprave u preduzeću koje brine o javnom prevozu u Sarajevu.

Član SDA Alem Avdibašić je ušao u Skupštinu Poljoprivrednog dobra „Butmir“ zahvaljujući stranci. On je pedagog u osnovnoj muzičkoj i baletskoj školi.

„Stranka pita hoćeš ti da budeš, da te imenujemo na privremeno za vršioca dužnosti“, prisjeća se Avdibašić i objašnjava da su mu onda rekli koji su problemi u preduzeću i šta treba da radi. Njega je u „Butmir“ pozvao član Kadrovske komisije SDA Mirza Čelik.

Čelik kaže da stranka za praćenje rada preduzeća nekada može bolje iskoristiti pedagoga nego ekonomistu ili pravnika.

Kantonalna Vlada je odredila da je za članstvo u skupštinama javnih preduzeća potrebna diploma bilo kojeg fakulteta i najmanje tri godine staža u struci. Ranije su postojali precizniji kriteriji prema kojima je struka članova skupštine trebala odgovarati djelatnostima preduzeća. Oni su doneseni 2011. godine i važili su samo tri mjeseca.

Kroz skupštine 14 preduzeća u proteklih osam godina prošlo je 252 ljudi. Novinari CIN-a od nadležnih ministarstava nisu dobili biografije svih kandidata. Ipak, uspjeli su prikupiti biografske podatke za njih 100. Prema tim podacima, najmanje njih 40 ne bi zadovoljili precizne kriterije koji su važili kratko vrijeme.

Bivši i sadašnji članovi Vlade kažu da bi kriteriji trebali biti oštriji, ali promjene nisu predlagali.

„Mene bi pojeli kad bih ja sad zamijenio procedure.(...) I mi sad kažemo - ti ne mogu, nisu stručni - koalicija pada“, kaže Senad Hasanspahić, ministar komunalne privrede i infrastrukture KS u čijoj je nadležnosti sedam komunalnih preduzeća.

Lažnom potvrdom do skupštine preduzeća

Ovo ministarstvo je u proljeće 2016. godine raspisalo javni oglas za Skupštinu „Vodovoda i kanalizacije“. Na oglas se prijavila i pravnica Mersiha Duraković. Uz prijavu je dostavila uvjerenje da je tri godine i mjesec dana radila u privatnoj firmi „Tripoli“. Novinari CIN-a su utvrdili da je taj dokument lažan.

Na nepotpisanom uvjerenju je samo jedna rečenica o periodu rada Duraković na administrativnim i pravnim poslovima u firmi.

Na uvjerenju piše da je direktorica „Tripolija“ Hajrija Šeta, ali je ona novinarima CIN-a rekla da taj dokument nije napisala niti je ikada radila sa Mersihom Duraković.

Prema podacima iz sudskog registra, Šeta je bila prokuristica, a direktor „Tripolija“ Mustafa Elbukshi koji kaže da firma nikada nije poslovala te da Mersihu Duraković uopće ne poznaje.

Broj telefona, naveden na uvjerenju kao kontakt „Tripolija“, pripada uredu Poreske uprave na Ilidži, a na napisanoj adresi se nalazi porodična kuća. Vlasnica kuće kaže da nikada nije čula za ovu firmu.

Komisiji za izbor članova Skupštine ovaj dokument nije bio sporan i dali su joj maksimalan broj bodova. Adnan Begić, jedan od pet članova Komisije, kaže da oni nisu istražni organ da detaljno provjeravaju sve prijave, ali ponekad zovu bivše poslodavce ako im je nešto sumnjivo.

Duraković je 14 mjeseci bila članica Skupštine „Vodovoda i kanalizacije“. Za to vrijeme nije prisustvovala na više od pola sjednica, ali je redovno dobijala naknadu. Duraković je odbila razgovarati sa novinarima CIN-a.

U njenom mandatu je preduzeće bilo na gubitku skoro 16 miliona KM. Uz noćne redukcije koje su trajale godinama, građani Sarajeva su sve manje vode imali i tokom dana. Nakon što Skupština Kantona Sarajevo nije usvojila izvještaj o poslovanju ovog preduzeća, Skupština „Vodovoda i kanalizacije“ je smijenjena u julu 2017. godine.

Prije ovog mandata Duraković je 2015. godine bila vršilac dužnosti člana Skupštine, zajedno sa Teom Teskeredžić. Njih dvije povezuje činjenica da su u skupštine javnih preduzeća došle na osnovu potvrda firmi kojima je rukovodila Hajrija Šeta.

Teskeredžić je nakon angažmana u „Vodovodu“ izabrana u Skupštinu „Pokopa“. U njenoj biografiji piše da ima dvije godine radnog iskustva u Union banci i firmi „Unis Group“. Kako bi zadovoljila uvjet o trogodišnjem stažu, dodatno je priložila uvjerenje o godini dana rada u firmi „Josco“ u kojoj je Šeta bila zamjenica direktora. Iako se firma „Josco“ bavila dovođenjem pacijenata iz inostranstva na liječenje u BiH, u uvjerenju je navedeno da Teskeredžić „poznaje propise o radu i poslovanju kantonalnih javnih komunalnih preduzeća“.

Šeta kaže da za Teskeredžić nikada nije čula i da ne zna gdje bi mogao biti pečat kojim je ovjerena potvrda o njenom iskustvu.

„Mi smo imali jednog momka koji je od Mersihe muž i on je nama završavao papirologiju. I on je valjda to iskoristio“.

Broj mobitela koji je naveden na uvjerenju Teskeredžić pripada Dženisu Durakoviću, suprugu Mersihe Duraković. On se nije javljao na pozive novinara.

Tea Teskeredžić kaže da je godinama nezaposlena i da se svakodnevno prijavljuje na konkurse. Unatoč tome, ona kaže da je biografiju pravila „brzinski“ i da zbog toga nije navela firmu u kojoj je stekla godinu dana iskustva. Objasnila je da je već skoro četiri godine nezaposlena, dok u uvjerenju firme „Josco“ piše da je tu radila do prije dvije godine.

“Ne znam jeste li vi sudija ili kadija?! Znači, prošlo je. Dala sam im papire, dala sam im sve, prošlo je to“, objašnjava Teskeredžić koja je prije angažmana u Skupštini preduzeća pokušala postati općinska vijećnica. Na lokalnim izborima 2012. godine bila je kandidatkinja Socijaldemokratske partije BiH (SDP), a četiri godine kasnije predstavljala je Bosansku stranku (BOSS). Novinarima je rekla da nije član nijedne političke stranke.

O radu Duraković i Teskeredžić novinari su razgovarali sa Abidom Jusićem, njihovim bivšim kolegom iz Skupštine. „To Vam je primjer kako politiku treba odmaknuti iz toga i kako treba imenovati ljude koji znaju, koji su to radili, koji će dati doprinos da to bude bolje“, kaže on, dodavši da su izborom njih dvije u Skupštinu „pali svi kriteriji”. Jusić je član SDA i u Skupštinu je došao bez konkursa. Smatra da ga je Skupština Kantona izabrala jer su ocijenili da se razumije. On je prije toga bio kantonalni ministar prostornog uređenja i zaštite okoliša.

Uvjerenja na osnovu kojih su Mersiha Duraković i Tea Teskeredžić ušle u skupštine javnih preduzeća.
Uvjerenja na osnovu kojih su Mersiha Duraković i Tea Teskeredžić ušle u skupštine javnih preduzeća.

Polaganje računa stranci

Sagovornici CIN-a smatraju da je uloga skupštine važna samo u teoriji, dok je u praksi tek formalnost. Ova tijela se koriste da bi stranke preko njih držale pod kontrolom javna preduzeća. O tome svjedoči i SDA Mirza Čelik. On kaže da kandidate koje njegova stranka delegira u skupštine koristi za praćenje rada preduzeća.

„Mi svako tri mjeseca tražimo izvještaj o svim preduzećima - od skupštine, nadzornog i članova uprave. Onamo gdje smo delegirali, tražimo kompletnu informaciju“, objašnjava on.

S druge strane, zastupnici u Skupštini KS kojima bi skupštine preduzeća direktno trebale odgovarati, teško dolaze do informacija o njihovom radu.

„Pravi uvid ne postoji“, tvrdi zastupnik SDP-a Slaviša Šućur. On kaže da se preko skupština zadovoljavaju interesi stranaka: „U skupštini vi izaberete upravni odbor. Upravni odbor vodi vrlo važne postupke, on donosi odluke o zapošljavanjima. E, sad, tu dolazimo do onog što sve političke stranke imaju interes da zaposle svoje ljude, da nagrade za određenu lojalnost“.

Sa tim se slaže i ministar Hasanspahić. On kaže da se stranke bore da dobiju upravljačke strukture u preduzećima: „Kad se provedu izbori i kad se završe, podvlači se crta i pravi se nekakav ratni plijen, u ovom slučaju izborni plijen. Kome šta pripadne, drži pod kontrolom i to je tako“.

See all News Updates of the Day

Zoran Tegeltija imenovan za mandatara za sastav Vijeća ministara BiH. U NATO se dostavlja dokument Program reformi BiH

Zoran Tegeltija

Zoran Tegeltija imenovan je za mandatara za sastav Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (BiH), potvrdio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Igor Žunić, predsjednik Kluba Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u Narodnoj Skupštini Republike Srpske.

Tegeltija je imenovan na posebnoj sjednici Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Iz Predsjedništva BiH je saopćeno da je na istoj sjednici Predsjedništvo BiH je donijelo odluku da će u NATO sjedište u Briselu dostaviti dokument Program reformi BiH.

U saopćenju se pojašnjava da će dokument biti dostavljen u roku od jedan dan nakon što Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH potvrdi imenovanje predsjedavajućeg i ministara Vijeća ministara BiH.

Na pitanje N1 upućeno predsjedavajućem Predsjedništva BiH Željku Komšiću da li je ANP potvrđen kao takav, Komšić nam je odgovorio da "dokument ide u Brisel".

Dokument Program reformi BiH prihvatljiv je NATO savezu, kaže član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.

„Mi smo u proteklih dva mjeseca ovdje u Predsjedništvu BiH radili naporno sa našim prijateljima iz svijeta i sa NATO savezom i došli smo do dokumenta koji će biti dostavljen u NATO savez i koji omogućava nastavak našeg odnosa i saradnje sa NATO savezom”, kaže Džaferović, dodavši da je za njega najvažnije da je dokument u skladu sa vladavinom prava.

Članovi Predsjedništva BiH na vanrednoj sjednici
Članovi Predsjedništva BiH na vanrednoj sjednici

Članovi Predsjedništva BiH danas su razgovarali i sa ambasadorima Sjedinjenih Američkih Država, Italije, Francuske, Ujedinjenim Kraljevstvom Velike Britanije i Sjeverne Irske, Njemačke i šefom Delegacije EU u BiH.

BiH je bez vlasti na državnom i federalnom nivou godinu dana, jer lideri stranaka, nakon izbora, nisu mogli postići dogovor.

Naime, Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, nije želio glasati za dostavljanje Godišnjeg nacionalnog programa (ANP), koji je potreban da bi NATO odobrio aktivaciju Akcionog plana za članstvo (MAP).

Članovi Predsjedništva BiH, Željko Komšić i Šefik Džaferović, uslovljavali su imenovanje Tegeltije slanjem ANP-a.

Tegeltijina biografija

Inače, nekadašnji ministar finansija Republike Srpske (RS) Zoran Tegeltija je rođen u Mrkonjić Gradu 1961. Po završetku gimnazije, preselio se u Sarajevo gdje je završio Ekonomski fakultet.

Magistrirao je sa 45 godina, a doktorirao dvije godine kasnije, 2008. Živi u Mrkonjić Gradu sa suprugom Dušankom, s kojom ima dvije kćerke – Jelenu i Ivanu.

Tegeltija je član SNSD-a od 1998. godine.

Centralna izborna komisija BiH (CIK) je ranije, postupajući po zahtjevu Predsjedništva BiH, kao organa nadležnog za imenovanje predsjedavajućeg Vijeća ministara, utvrdila da Zoran Tegeltija ispunjava sve potrebne usloveza imenovanje propisane Izbornim zakonom BIH.

Odluka o imenovanju Tegeltije treba biti dostavljena u dalju proceduru Komisiji Predstavničkog doma Parlamenta BiH za pripremu izbora Vijeća ministara.

Tegeltija će, ako se odobri njegovo imenovanja, naslijediti Denisa Zvizdića na čelo predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH.

Reakcije

Arhiv - Mirko Šarović
Arhiv - Mirko Šarović

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović naglašava da je član Predsjedništva BiH Milorad Dodik svojim glasom dobio mandatara, ali je to platio ulaskom Republike Srpske u NATO.

"Iako je obećavao da nikada neće prihvatiti ANP sada je potpuno jasno da je pristankom na ovaj dokument, kako god da se on zvao, Dodik aktivirao MAP i prodao Republiku Srpsku", smatra je Šarović.

Šarović naglašava da kojim god imenom ovaj dokument sada nazvao, a sigurno će se pravdati ovih dana da to nije to, jasno je da je Dodik prekršio rezoluciju NSRS o vojnoj neutralnosti, saopšteno je iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

"Time je sebe postavio visoko na sramnoj ljestvici osoba koje su donijele jednu od ključnih odluka pogubnih za interese građana i ciljeve Republike Srpske", zaključio je Šarović u saopštenju.

Zukan Helez, poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, komentarišući imenovanje Zorana Tegeltije za predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, izjavio je za RSE da je očito kako je "neko pred međunarodnim pritiskom - popustio".

"Vidjećemo u narednom periodu ko je taj ko je popustio. Bile su dvije suprotstavljene strane. Jedni su govorili da neće pristati na formiranje vlasti bez ANP-a, a Milorad Dodik je govorio da to ne želi i bio je izričit u tome. Očito da je urodio plodom diplomatski pritisak, a ključne stvari su se desile u ovome što je opozicija napravila. Stavili su potpise za održavanje vanredne sjednice za izmjenu poslovnika i tako je Dodik doveden pred svršen čin, kao i ostali iz Federacije BiH koji su bili protiv. Bitno je, i ja se ponosim time, što je i SDP (Socijaldemokratska partija BiH) učestvovala sa potpisom za izmjene poslovnika i mislim da je i to jedan od razloga što su požurili da urade i da imenuju mandatara. U svakom slučaju, dobro je da se odblokira proces i da se ide naprijed", izjavio je Helez za RSE.

Migranti u Tuzli dobijaju promrzline dok vlasti prebacuju odgovornost za smještaj

Migranti u Tuzli (Fotografija preuzeta od BIRN BiH)

Jedva punoljetni Afganistanac Sameh Khan noći provodi na tuzlanskim ulicama dok čeka da krene dalje na svom četverogodišnjem putu, na kojem je do sada već prošao Iran, Tursku i Srbiju.

Za razliku od gradova u kojima je boravio u ovim zemljama, za njega i stotine drugih migranata i izbjeglica u Tuzli još uvijek nije napravljen prihvatni centar, piše BIRN BiH.

“Neophodan nam je bilo kakav smještaj u periodu dok ne krenemo dalje, jer je navečer prehladno, svi smo promrzli”, kaže Khan i objašnjava da je na put krenuo da bi pomogao školovanje mlađe braće koja su ostala u Afganistanu.

On je zahvalan tuzlanskim volonterima koji već mjesecima pomažu migrantima i izbjeglicama, dok vlasti u Tuzli i dalje nisu obezbijedile niti jedno mjesto na kojem mogu da prenoće na suhom i dobiju ljekarsku pomoć. Dok vreće za spavanje sve manje mogu da zaštite migrante od nadolazeće hladnoće, vlasti u Tuzli ne mogu da se dogovore ko bi im trebao pomoći.

Sameh Khan (Fotografija preuzeta od BIRN BiH)
Sameh Khan (Fotografija preuzeta od BIRN BiH)

U Tuzli je do sada, prema podacima Terenskog centra Službe za poslove sa strancima, registrovano 12.977 migranata u toku 2018. i 2019. godine. Volonteri su za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) kazali da se u Tuzli svakoga dana, procjenjujući prema broju obroka koji podijele, nalazi od 80 do 130 migranata.

Prebacivanje odgovornosti

Nakon punih 18 mjeseci od početka dolaska migranata i izbjeglica u Tuzlu, premijer ovog kantona Denijal Tulumović je tek prije tri sedmice kazao da Vlada namjerava sa što manje sredstava napraviti migrantski centar u kome je zadržavanje moguće do 48 sati.

“To su nekakvi prostori gdje bi migranti bili zbrinuti u onom medicinskom, higijenskom i smještajnom dijelu, do onog trenutka do kad budu željeli napustiti ovaj prostor”, kaže Tulumović.

On je za BIRN BiH kazao da Vlada Tuzlanskog kantona ima želju da pomogne migrantima, ali da je to posao lokalnih gradskih vlasti.

Tuzlanski gradonačelnik Jasmin Imamović kaže da pomoć migrantima nije u nadležnosti grada niti kantona, nego državnih institucija.

“Gradska uprava nije nadležna za formiranje prihvatnog centra za migrante, takav centar nije planiran u Tuzli. Ne znam šta vam je i o čemu govorio premijer”, kaže Imamović za BIRN BiH.

Umjesto da se pravi migrantski centar, smatra Imamović, treba zaustaviti masovni ilegalni prelazak granice, “razotkriti, optužiti i osuditi krijumčare i organizatore ilegalnog prelaska granice, i treba postupiti poput ostalih evropskih država i to poput država EU”.

“Naravno, treba postupiti daleko humanije nego što to rade neke zemlje EU”, kaže Imamović.

Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić nedavno je rekao da je u dogovoru s Vladom Federacije BiH odlučio da se u Tuzli i Sarajevu naprave dva migrantska centra, ali na tim mjestima država još uvijek nema nadležnost i da tek očekuje da budu uvedeni u posjed kasarni.

Nedugo zatim, na sjednici 18. novembra, Gradsko vijeće Tuzle je usvojilo zaključak kojim se kritikuje dodjela kasarne u Ljubačama Vijeću ministara bez ranijeg dogovora s lokalnim vlastima.

Predstavnici Gradskog vijeća su, između ostalog, kazali i da je područje oko kasarne gusto naseljeno i minirano, i da su se predstavnici okolnih mjesnih zajednica žalili. Zatraženo je od Vlade Federacije da do naredne redovne sjednice Gradskog vijeća Tuzla stavi van snage odluku da se kasarna “Ljubače” dodijeli Vijeću ministara za smještaj migranata.

Ove odluke dodatno su pomjerile mogući datum otvaranja migrantskog centra, dok izbjeglice i migranti ljekarsku pomoć dobijaju najčešće od volontera na ulici.

Na granici izdržljivosti

Migranti u Tuzli (Fotografija preuzeta od BIRN BiH)
Migranti u Tuzli (Fotografija preuzeta od BIRN BiH)

Senad Pirić već mjesecima s grupom volontera pomaže migrantima.

“Njihovo psihofizičko stanje je katastrofalno. Ja to nemam kome objasniti i reći. Oni su prepušteni volji dobrih ljudi. Ako mi obratimo pažnju, odvedemo ih doktoru. Znam ostati i do dva-tri sata ujutru napolju”, kaže Pirić i dodaje da zima dodatno pogoršava ionako loše uslove.

“Mi vidimo već po njihovom ponašanju da je odnio vrag šalu. Sistem se ovdje trebao davno uključiti, mislim da je reakcija zakašnjela i smatram da neće biti dovoljno ovo što su planirali”, kaže Pirić.

On smatra da će migranti biti prisiljeni da potraže skloništa.

“Počet će ulaziti u prazne kuće, palit će vatre da se ugriju i nastat će niz drugih problema”, kaže Pirić.

Volonter Danijel Vasilj kaže kako migrantima “treba smještaj, dostojanstvo, humanost i druga prilika, a ništa od navedenog im ne možemo dati jer nemamo sistemsku podršku”.

“Najteže mi je bilo uspostaviti neke granice do kojih možeš ići, jer ti kad si ovdje s njima, vidiš najgore što jedno društvo može pružiti i vidiš najgore što jedan čovjek može proživjeti u životu, i onda sve drugo postane nevažno”, kaže Vasilj.

“Ovi ljudi su prešli granicu kako su je prešli. Ako nisi u stanju zaštititi tu granicu, onda imaš odgovornost prema ljudima koji su ti u državi”, kaže Vasilj.

Nepostojanje migrantskog centra za veliki broj migranata znači da nemaju pristup nekim osnovnim uslugama.

Amin Gurma iz Maroka kaže kako ga u frizerskim salonima nisu htjeli uslužiti jer je migrant, ali da su iz Brčkog došli volonteri da ih šišaju.

“U Tuzli me niko nije želio da ošiša, a oni su došli da nas šišaju. Hvala im puno, neka ih Allah nagradi”, kaže Gurma.

Njemačka spremna pomoći BiH u stvaranju humanih uvjeta za smještaj migranata

Police escorting migrants from temporary migrant camp Vucjak near Bihac, October 15, 2019.

Delegacija Njemačke koju je poslala kancelarka Angela Merkel, nalazi se u posjeti Bosni i Hercegovini sa ciljem da sa bosanskohercegovačkim vlastima razgovara o rješavanju migrantske krize. 

Njemačka delegacija, koju predvodi Stephan Mayer, parlamentarni državni sekretar iz Ministarstva unutrašnjih poslova i član Bundestaga, susrela se sa članovima Predsjedništva BiH, te ministricom za ljudska prava i izbjeglice Semihom Borovac.

Kako je saopšteno iz kabineta ministrice Borovac, Mayer je naglasio kako je cilj Njemačke da se uspostavi kontrola i upravljanje migrantskom situacijom, te da pokušaju regulisati i reducirati migracije.

“U tom smislu pored pomoći Evropske komisije, Vlada Njemačke je spremna ponuditi još intenzivniju bilateralnu saradnju i podršku, posebno Graničnoj policiji BiH u smislu osiguravanja granica”, naveo je Mayer.

On je naglasio kako je vodeći princip Vlade Njemačke da se prema migrantima humano ophodi bez obzira na njihov status.

Njemačka delegacija je pozdravila odluku Vlade Federacije BiH kojom se osiguravaju dodatne dvije lokacije za alternativni smještaj migranata u kasarnama u Blažuju kod Sarajeva i Ljubače kod Tuzle.

Istovremeno, predstavnici Njemačke su zatražili podatke o potrebama za njihovo opremanje.

Direktor Službe za poslove sa strancima Slobodan Ujić je naglasio kako je Bosna i Hercegovina učinila mnogo na planu evidencije i uzimanja biometrijskih podataka migranata naglašavajući da Služba i Granična policija nisu dobili dodatna sredstva za rad.

On je dodao da je u prethodne dvije godine kroz BiH prošlo više od 52.000 migranata, te da je među njima evidentirano i više od 20 osoba koje su proglašene prijetnjom po nacionalnu sigurnosti i vraćene u matične zemlje.

Članice EU odgovaraju Francuskoj i traže nastavak proširenja

Sedam država članica Evropske unije se pridružilo Francuskoj u pozivu Evropskoj komisiji da do januara naredne godine izradi novu strategiju za što efikasniji proces u pristupnim pregovorima.

Za razliku od Francuske, oni traže nastavak procesa proširenja “bez nepotrebnog odlaganja”.

“Ne postoji održiva alternativa punopravnom članstvu zemalja Zapadnog Balkana u EU ako želimo efikasno da zaštitimo svoje interese u region”, podvukli su ministri inostranih poslova Austrije, Hrvatske, Češke Republike, Italije, Poljske, Slovačke i Slovenije, u pismu koji su oni u ponedeljak uputili odlazećem predsjedniku Evropske Komisije Jean Claude Junckeru.

Radio Slobodna Evropa (RSE) ima uvid u ovo pismo u kojem se između ostalog priznaje da trenutni proces pridruživanja na Zapadnom Balkanu “napreduje polako i pomalo neravnomjerno”.

“Stoga smo spremni da se konstruktivno uključimo u nastojanju da poboljšamo ovaj proces. Učinićemo to pod razumijevanjem da se taj poduhvat sprovodi na efikasan način i bude orijentisan na rezultate, te omogućava EU da postigne konsenzus o otvaranju pregovora o pristupanju sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom u martu 2020. godine”, stoji u pismu u koji Radio Slobodna Evropa ima uvid.

Šefovi diplomatija šest evropskih zemalja ponavljaju da se u vrijeme obilježavanja 30 godišnjice pada Gvozdene zavjese koja je započela eru ujedinjenja Evrope, “konsolidacija Evrope ne može biti završena bez Zapadnog Balkana”.

“Otvorenost EU prema svim evropskim državama koje dijele naše vrijednosti i spremne su da prihvate pravnu stečevinu EU-a najvažnije je za istorijsku misiju Unije za dovršavanje evropskog ujedinjenja”, poručuje se u pismu.

Ministri inostranih poslova Austrije, Hrvatske, Češke Republike, Italije, Poljske, Slovačke i Slovenije takođe ocjenjuju da nema sumnje da se trajna stabilnost i sigurnost kao i nastavak reformskih procesa u regionu najbolje mogu postići integracijom u EU, te da proces pridruživanja jeste, prema njima, najvažniji instrument za postizanje ovog cilja, čime ključni doprinos sigurnosti i prosperitetu Unije.

Savjet opštih poslova EU raspravlja o proširenju

Savjet opštih poslova zemalja članica Evropske unije (EU) danas, 19. novembra, će raspravljati o proširenju, s namjerom da pošalje pozitivnu odluku zemljama regiona.

“Veoma je važno što ćemo danas poslati poruku da Evropa neće okrenuti leđa Zapadnom Balkanu”, izjavila je, uoči sastanka, ministrica inostranih poslova Finske Tytti Tupurainen, čija zemlja predsjedava Evropskom Unijom.

Ona je nedavnu inicijativu Francuske o takozvanom obnovljenom pristupu prema proširenju ocijenila “opsežnom i sveobuhvatnom”, ali je naglasila da na sastanku neće biti rasprave o tom dokumentu.

Dodala je da je dobro što zemlje članice EU ”imaju svoje prijedloge” po pitanju proširenja jer to, prema njenim riječima, čini da proces napreduje, ali je takođe pojasnila da treba čekati novi saziv Evropske komisije za pokušaj pronalska konsenzusa o proširenju.

Francuska državna sekretarica Amelie De Montchalain je ponovila stajalište te zemlje da je neophodna promjena pristupa da bi proces bio uspješan. Odbacila je navode da francuska inicijativa ne dolazi u dobrom trenutku, imajući u vidu da su neke države regiona već u procesu pristupnih pregovora.

“Ne želimo da mijenjamo pravila igre dok igra traje. Danas vidimo da proces ne funkcioniše na ovaj način i da je veoma frustrirajući”, naglasila je De Montchalain na početku sastanka.

Francuska ministrica je ohrabrena činjenicom da su mnoge zemlje članice EU izrazile spremnost da, prema njenim riječima, traže od Komisije da izađe sa novom metodologijom, ali je podvukla da su Holandija i Danska izrazila punu podršku francuskom predlogu.

Današnji sastanak je prvi na evropskom nivou gdje se raspravlja o proširenju, nakon kraha na oktobarskom samitu kada nije odobreno otvaranje pristupnih pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom.

Glavnu prepreku u postizanju konsenzusa oko ovog pitanja je predstavljala Francuska koja je otvaranje budućih pristupnih pregovora između EU i kandidatskih zemalja uslovila usvajanjem nove metodologije u procesu proširenja. Prošle nedjelje je Francuska predala zemljama članicama svoju viziju kako treba da se promijeni pristup u procesu pregovora o članstvu.

Počela druga nedjelja javnih svedočenja u istrazi o opozivu Trumpa

Jennifer Williams i Alexander Vindman svjeodočiće u Kongresu o telefonskom razgovoru predsjednika Trumpa i Zelenskog

Nedjelja sa zgusnutim rasporedom javnih saslušanja o opozivu predsjednika SAD Donalda Trumpa započeta je jutros pred Odborom za obavještajna pitanja u Predstavničkom domu Kongresa.

Svjedoče direktor za evropska pitanja u Savjetu za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće Alexander Vindman i savjetnica potpredsednika Mike Pencea Jennifer Williams. Oboje su slušali telefonski razgovor predsjednika Trumpa sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim od 25. jula.

Direktor za evropska pitanja pukovnik Alexander Vindman je u uvodnoj riječi rekao da "ne služi nijednoj političkoj partiji, već zemlji" i da je svoje zabrinutosti u vezi sa razgovorom Trumpa i Zelenskog prijavio iz "osjećaja dužnosti".

"Zabrinuo me je razgovor, mislio sam da je neprimjeren. Nije primjereno da predsjednik SAD od strane vlade traži da istraži američkog državljanina", kaže on.

Zvaničnik Bele kuće rekao je da je to prijavio pretpostavljenima, kao i ambasadoru SAD u EU Gordonu Sondlandu.

"Prijavio sam svima u lancu komande jer je imalo posljedice po nacioanlnu bezbjednost zemlje. Kada sam to prijavio, nisam mislio da ću sjediti ovdje i svjedočiti. Uradio sam to iz osjećaja dužnosti jer sam kroz cijelu karijeru branio nacionalnu bezbjednost ove zemlje", rekao je Vindman.

Savjetnica potpredsednika Mike Pencea Jennifer Williams dala je kratku uvodnu izjavu u kojoj je ponovila da je slušala razgovor predsjednika SAD i Ukrajine 25. jula i istakla da nije bio poput ranijih predsjedničkih razgovora koje je slušala.

"Kao što sam već rekla, razgovor je bio neobičan jer se govorilo o domaćim političkim pitanjima", rekla je ona.

Predsjedavajući Odbora za obavkeštajna pitanja Adam Schiff istakao je u uvodnoj riječi da je predsjednik Trump „stavio svoj lični politički interes iznad interesa zemlje“ kada je pritiskao ukrajinskog predsjednika da otvori istragu o poslovanju sina Joe Bidena.

Republikanac Devin Nunes u uvodnoj riječi je kazao da su mejnstrim mediji „marionete Demokratske stranke“ i da postoji „koordinacija“ između demokrata i uzbunjvača koji je prijavio da je Trump zloupotrijebio službeni položaj.

Odbori Predstavničkog doma saslušaće devet svjedoka tokom pet odvojenih saslušanja koja se održavaju u utorak, srijedu i četvrtak ove sedmice.

Najvše se isčekuje svjedočenje ambasadora SAD u Evropskoj uniji i višemilionskog donatora Donalda Trumpa, Gordona Sondlanda.

Sondland se našao u centru zbivanja sa Ukrajinom po pitanju Trumpovog navodnog zahtijeva da ta zemlja istraži njegovog predsjedničkog rivala i bivšeg potpredsjednika SAD Joea Bidena u vezi sa eventualnom korupcijom.

David Holmes
David Holmes

Drugi svjedoci za koje se očekuje da će privući puno pažnje su David Holmes, američki diplomata u Kijevu koji je izgleda čuo kako Trump traži istragu tokom telefonskog razgovora Sondlanda i predshednika.

Neki svjedoci su već dali iskaz iza zatvorenih vrata. Među njima je Sondland, koji je izmijenio nešto od svog svjedočenja kada se učinilo da je to kontradiktorno sa onim što su drugi svjedoci rekli zakonodavcima.

Predsjednik Trump u ponedjeljak je rekao da bi "ozbiljno razmotrio" svjedočenje pred Odborom Predstavničkog doma za obavještajne agencije. On je u poruci na Twitteru naglasio da će pojavljivanje pred Odborom ozbiljno razmotriti, iako nije ništa loše uradio i iako mu se ne sviđa da daje kredibilitet procesu, kako bi, međutim, učinio da se Kongres ponovo fokusira.

Donald Trump
Donald Trump

Predsjednik je time odgovorio predsjedavajućoj Predstavničkom domu, Nancy Pelosi, koja je rekla za CBS televiziju da bi "predsjednik mogao da dođe pred odbor i priča, govori o cijeloj istini koju želi... ili bi mogao da uradi to pisanim putem. On ima svaku šansu da predstavi svoj slučaj".

Dodala je da, ukoliko Trump ima informacije koje su oslobađajuće, očekuju da ih iznese.

Prije gotovo dve godine, Trump je rekao da je spreman i voljan da svjedoči lično dok je specijalni tužilac Robert Mueller istraživao miješanje Rusije u američke izbore 2016. i da li je Trump kao predsjednik pokušavao da omete istragu.

Trump nije svjedočio licem u lice sa istražiteljima, izabravši da samo odgovori na njihova pitanja pisanim putem, bez unakrsnog ispitivanja. U svom pisanom odgovoru, Trump je rekao više od 30 puta da ne može da se sjeti nekog događaja.

Joe Biden
Joe Biden

Aktuelna istraga o opozivu fokusirala se na to da li je Trump zadržao 400 miliona dolara očajnički potrebne vojne pomoći za Ukrajinu, ukoliko ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski javno ne pristane da istraži Bidena, čiji je sin Hunter bio na čelu ukrajinske gasne kompanije i ukoliko ne objelodani navodno ukrajinsko miješanje u izbore 2016. u korist demokrata.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG