S ciljem detektovanja sadržaja koji je nastao uz pomoć umjetne inteligencije, važno je da građani i mediji koriste postojeće tehnologije, a s ciljem odbrane od dezinformacija nužno je i podizanje nivoa medijske i informacijske pismenosti, rečeno je na panelu “Bh. tranzicijski izazovi nasuprot stvarnosti koju oblikuju strani uticaji i umjetna inteligencija“ tokom Foruma za upravljanje internetom.
Enes Hodžić, novinar Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine je napomenuo da se BiH suočava s brojnim izazovima, posebno u tranzicijskom periodu, što je čini ranjivom na različite maligne uticaje, a posebno u vrijeme rastuće opasnosti umjetne inteligencije koja omogućava kreiranje sadržaja na mnogo brži i lakši način.
“Nedavno istraživanje koje je provedeno u BiH pokazalo je da je 90 posto novinara zapravo svjesno onoga što dolazi iz oblasti umjetne inteligencije, ali da samo dva posto medija u BiH zapravo koristi alate umjetne inteligencije“, kazao je Hodžić.
On je naveo da je BiH suočena s brojnim prijetnjama malignih aktera, poput Rusije i Kine, koji na različite načine kroz dezinformacijske kampanje koriste sve slabosti BiH te, koristeći umjetnu inteligenciju, pokušavaju da zamagle granicu između činjenica i fikcije, što zapravo utiče na sve dijelove društva, a posebno kada je riječ o ljudskim pravima.
Govoreći o tome na koji način tradicionalni mediji odgovaraju na dezinformacije, profesorica na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Lamija Silajdžić je kazala da je uticaj dezinformacija i malignih sadržaja na društveni i politički pejzaž u BiH itekako značajan, jer može produbiti podjele koje već postoje u društvu, te poljuljati ionako poljuljano povjerenje u institucije.
“Povjerenje u medije u BiH je itekako na niskom nivou zato što se mediji vrlo često percipiraju od strane javnosti kao alat političkih struktura, neki od njih su pod značajnim političkim pritiscima, neki pod značajnim ekonomskim pritiscima i u tome su oslabili svoju poziciju nezavisnih i kredibilnih partnera u javnom diskursu“, pojasnila je Silajdžić.
Ona je dodala da su tradicionalni mediji izgubili povjerenje javnosti i zbog svoje finansijski loše pozicije, sve većeg gubitka radne snage te sve veće zbunjenosti na koji način raditi u digitalnom dobu i kako se nositi s digitalnim izazovima. Prema njenim riječima, mediji vrlo malo ulažu u edukaciju novinara o tome na koji način se boriti s generisanim sadržajima i kako prepoznati dezinformativne sadržaje.
Osvrćući se na dezinformacije koje dolaze od stranih sila u BiH, istraživački novinar BIRN-a BIH Irvin Pekmez je napomenuo da je jako važno znati šta ta sila zapravo želi, te da mu prvo pada napamet destabilizacija koja dolazi iz zemalja kao što je Ruska Federacija.
“Mi smo pokazali u više navrata da ima za cilj destabilizaciju u BiH i u ovom regionu, te generalno širenje dezinformacija je u ovom kontekstu jedan od alata kreiranja te destabilizacije“, kazao je Pekmez i dodao da je važno znati da su se destabilizacijske snage, zbog modernizacije sadržaja, preselile na Telegram s platformi kao što su Meta i X, a koja im zabranjuje djelovanje.
Pekmez je pojasnio da je platforma Telegram ključna za širenje dezinformacija koje se šire na velike medijske kuće, koje su uglavnom pod kontrolom države ili su direktno dio javnog servisa u BiH ili Srbiji. Naveo je da je interesantno da države BiH i Srbija dozvoljavaju djelovanje medija koji su pod sankcijama.
On je pojasnio da je interes kompanija iz Narodne Republike Kine nešto drugačiji, jer nemaju cilj da destabiliziraju BiH nego da profitiraju.
“Ne radi se o dezinformacijama, nego o zadržavanju informacija, kao što je informacija o tome kolika je cijena nekog projekta, koliko ljudi radi na tom projektu, odakle dolaze radnici, koja je cijena materijala“, kazao je on te dodao da novinari uglavnom nemaju pristup takvim informacijama.
Zaključio je da građani, kao zadnji korisnici informacija, mogu biti žrtve, te im je potrebno svaku opasnost približiti jer države poput Kine, Rusije, Irana i Turske običnom čovjeku mogu biti predstavljene kao nešto što ga ne može dotaći.
Senka Krivić, profesorica na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, navela je da je umjetna inteligencija penetrirala sve dijelove društvenog života i da na medije utiče na nekoliko načina, među kojima je generisanje lažnih slika, videa i tekstova s namjerom širenja dezinformacija.
Ona je pojasnila da ChatGPT koristi jako mnogo ljudi za pisanje raznih tekstova, za pomoć pri pisanju i kreiranju informacija, ali da se dešava da, iako korisnik nema lošu namjeru, korištenjem tih tehnologija može doći do poluinformacija ili dezinformacija, jer tehnike ne garantuju kredibilnost informacija.
“Postoje već tehnologije koje mogu detektovati AI sadržaj, ja bih rekla da je bitno vratiti povjerenje javnosti u medije, bitno je da javnost zna šta su kredibilni izvori informacija. Po meni, mediji generalno su se dosta okrenuli novinarstvu koje ima najmanje edukativne svrhe i, naravno, najbitnija stvar je promjena zakona BiH“, kazala je Krivić.
