Trump je rekao da želi da Pentagon i Sekretarijat za unutrašnju bezbjednost prošire migrantski pritvorni centar u bazi, da bi u njemu moglo da bude smješteno više od 30.000 ljudi.

Jedan zvaničnik rekao je, pod uslovom da ostane anoniman, da će u avionu biti više od 10 migranata.

Vojnim avionima prethodno su deportovani imigranti prebačeni u Gvatemalu, Peru, Honduras i Indiju.

Pentagon je saopštio da planira da deportuje više od 5.000 migranata iz El Pasa u Texasu i San Diega u Kaliforniji.

Zatvor Gvantanamo otvoren je poslije terorističkih napada na SAD 11. septembra 2001. i u njemu su na neograničeno vrijeme držani zatvorenici uhvaćeni tokom ratova i drugih operacija.

Organizacije za ljudska prava i stručnjaci Ujedinjenih nacija više puta su oštro kritikovali uslove u zatvoru kao nehumane i okrutne.

Bivši predsjednici Barack Obama i Joe Biden pokušavali su da zatvore Gvantanamo, ali se tome protivio Kongres.

U njemu je i dalje 15 ljudi, koji su zatvoreni zbog ekstremističkih aktivnosti i krivičnih djela povezanih sa terorizmom. Migranti će biti pritvoreni u odvojenom djelu baze.

Prema podacima Američke južne komande, oko 300 američkih vojnika u Gvantanamu podržava "operaciju pritvaranja ilegalnih imigranata".

Trump sve više koristi vojsku za realizaciju imigracionih planova. Poslao je dodatne trupe na granicu, koristi vojne avione da prebaci migrante iz SAD i otvara vojne baze za njihov smještaj.

Sekretarka za unutrašnju bezbjednost Kristi Noem u nedjelju je odbila da kaže da li će u Gvantanamu biti smješteni i žene, djeca ili porodice. Istakla je da će migranti biti smješteni u tom pritvornom centru ograničeno vrijeme i da će administracija poštovati zakone.

U izvještaju su korištene informacije AFP-a i Reutersa.

Nekoliko ličnosti na visokim pozicijama u agenciji poslato je na odsustvo jer je administracija predsjednika Donalda Trumpa preduzela korake da funkcije agencije prebaci u State Department.

Obraćajući se novinarima u El Salvadoru, gdje je putovao, državni sekretar Marco Rubio rekao je da je on sada vršilac dužnosti direktora USAID-a i da će preduzeti korake da aktivnosti Agencije uskladi sa politikom administracije.

Rubio je agenciju opisao kao tijelo koje kroz historiju slabo reaguje na zahtjeve Kongresa i Bijele kuće, iako bi, kako tvrdi, trebalo da preuzme uputstva od State Departmenta.

„USAID ima historiju da je to ignorisao i odlučio da na neki način postoji globalna dobrotvorna organizacija odvojena od nacionalnog interesa”, rekao je Rubio. „Ovo su dolari poreskih obveznika, a američkom narodu dugujemo uvjeravanja da se svaki dolar koji potrošimo u inostranstvu troši na nešto što unaprjeđuje naš nacionalni interes.”

Rubiovi komentari bili su manje oštri od milijardera Elona Muska, kome je predsjednik Trump dao značajna ovlaštenja da revidira saveznu vladu, i čije je novoformirano Odjeljenje za vladinu efikasnost (DOGE) poslalo predstavnike u kancelarije USAID-a tokom vikenda.

„USAID je kriminalna organizacija”, napisao je Musk na platformi društvenih medija X u nedjelju. „Vrijeme je da umre.”

Protest demokrata

Demokrate u Washingtonu su pokušaj da se zatvori USAID nazvale nelegalnim i najavile da će pokušati da ga ospore.

U nedjelju je svih 10 demokratskih članova Komiteta za spoljne poslove Senata poslalo pismo Rubiju u kojem su iznijeli svoje primjedbe.

„Kongres je osnovao Agenciju SAD za međunarodni razvoj (USAID) kao nezavisnu, odvojenu od State Departmenta, kako bi osigurao da možemo brzo da rasporedimo razvojnu ekspertizu i američku inostranu pomoć, posebno u vremenima krize, kako bismo ispunili naše ciljeve nacionalne bezbjednosti”, napisali su. „Iz tog razloga, svaki pokušaj spajanja ili spajanja USAID-a sa State Departmentom treba da bude, i po zakonu, mora biti pregledan, razmatran i odobren od strane Kongresa”, navodi se u pismu.

Na konferenciji za novinare ispred sjedišta USAID-a u Washingtonu, demokratski senator Chris Van Hollen, član Komiteta za spoljne poslove, rekao je da će on i njegove kolege spriječiti Trumpa da popuni upražnjena mjesta u State Departmentu kao odgovor na postupke administracije. „Učinićemo sve što možemo da spriječimo kandidate State Departmenta da napreduju dok se ova nezakonita akcija ne poništi”, rekao je on.

Historija USAID-a

USAID je osnovan ranih 1960-ih, u vrijeme kada je u Washingtonu poslije Drugog svjetskog rata postojalo opšte razumijevanje da su napori SAD za pomoć, kojima upravlja niz agencija, bili neefikasni, često duplirani, a ponekad i kontradiktorni.

U mnogim slučajevima, pomoć je također bila eksplicitno vezana za političke prioritete Sjedinjenih Država, a ne za objektivni nivo potreba prisutnih u zemljama koje primaju pomoć.

Godine 1961. administracija predsjednika Johna F. Kennedyja preduzela je opštu reviziju američkih programa pomoći, a on je potom zatražio od Kongresa ovlaštenje da razvije novu agenciju za koordinaciju napora za pružanje strane pomoći. U poruci Kongresu, Kennedy je predložio agenciju koja bi stvorila timove za određene zemlje koji bi djelovali na terenu radi razvoja dugoročnih planova.

On ih je opisao kao „pažljivo osmišljen program skrojen da zadovolji potrebe i resursni potencijal svake pojedinačne zemlje, umjesto serije pojedinačnih, nepovezanih projekata”.

„Često, u prošlosti, naši razvojni ciljevi i projekti nisu bili preduzeti kao integralni koraci u dugoročnom programu ekonomskog razvoja”, rekao je Kennedy. „Dugoročno planiranje i finansiranje - jedini način da se preuzmu značajne i ekonomične obaveze.”

Stvorena uredbom

Kasnije te godine, Kongres je usvojio Zakon o stranoj pomoći koji zahtijeva ukidanje nekoliko postojećih programa i nalaže predsjedniku da odredi novi entitet koji će preuzeti odgovornost za njihove operacije.

Zakonom je takođe eksplicitno odvojena strana vojna pomoć od programa humanitarne pomoći. Ubrzo nakon toga, Kennedy je potpisao nacrt zakona i izdao uredbu broj 10973, osnivajući Agenciju SAD za međunarodni razvoj.

Agencija je bila strukturirana tako da je njen administrator odgovarao direktno državnom sekretaru, a ne preko komandnog lanca unutar State Departmenta. Bio je to aranžman koji je USAID-u omogućio izvjesnu slobodu djelovanja, ali onaj koji će biti osporavan tokom godina, pošto su državni sekretari nastojali da primoraju prioritete USAID-a na bliže usklađivanje sa politikom State Departmenta.

Brojni uspjesi

Tokom narednih 60 i više godina, USAID je zabilježio značajan broj uspjeha, a također je preživio brojne kontroverze i skandale, od kojih je mnoge uneo u katalog novinar John Norris u historiji agencije objavljenoj 2021. povodom 60. godišnjice. osnivanja.

Pomoć u hrani koju je obezbijedio USAID spasila je nebrojene živote širom svijeta, a njena usredsređenost na razvoj kompetentnih struktura lokalne uprave bio je od ključnog značaja za pomoć zemljama poput Južne Koreje i Tajvana da razviju napredne industrijske baze.

Krajem 1960-ih, agencija je preuzela vodeću ulogu u globalnim naporima za iskorjenjivanje malih boginja, koje su ubile oko 300 miliona ljudi samo od početka 20. vijeka.

Agencija je predvodila programe vakcinacije širom svijeta u razvoju koji su doprinijeli prvom poznatom globalnom iskorjenjivanju bolesti u ljudskoj populaciji kroz program javnog zdravlja. USAID je također pomogao u pionirskoj upotrebi oralne rehidratacione terapije (ORT) za djecu oboljelu od dijareje.

Distribucijom paketa soli i šećera rastvorljivih u vodi, agencija je pomogla da se spriječi smrt miliona djece u zemljama u razvoju. USAID je također bio na čelu programa da se smanji učestalost smrti majki tokom porođaja u zemljama u razvoju i smanji širenje polno prenosivih bolesti, posebno HIV-a.

Kontroverze

Uprkos Kennedyjevoj nadi da bi distribucija američke pomoći mogla da se odvoji od geopolitike, USAID je mnogo puta u svojoj istoriji podržavao nasilne ili autokratske vlade, često u Latinskoj Americi, jer je savezna vlada vjerovala da je to u nacionalnom interesu.

Nezadovoljstvo javnosti sa USAID-om raslo je zajedno sa frustracijom zbog rata u Vijetnamu, gdje je agencija igrala glavnu ulogu u neuspješnim programima „pacifikacije” čiji je cilj bio da osvoji „srca i umove“ vijetnamskog naroda.

Predsjednik Ricard Nixon pokušao je da iskoristi to nezadovoljstvo kako bi ukinuo agenciju i decentralizovao programe inostrane pomoći. Umjesto toga, Kongres je preduzeo korake da preusmjeri napore agencije, usmjeravajući je da se povuče iz angažmana na visokom nivou sa stranim vladama u korist rada na ruralnom razvoju i pomoći najpotrebnijima.

Međutim, u godinama koje su uslijedile, kontroverze su nastavile da se pojavljuju, ništa više od onih koje su proizašle iz aktivnosti agencije tokom ratova u Afganistanu i Iraku. Pokrenuta su brojna pitanja, uključujući i članove Kongresa, o tome kako je Agencija trošila sredstva namijenjena za obnovu te dvije zemlje.

Izvještačica Glasa Amerike iz State Departmenta Nike Ching je doprinijela ovom izvještaju.

Nejasno je koliko je radnika upućeno na odmor ili iz kojih razloga, rekla je Sheria Smith, predsjednica ogranka Američke federacije državnih službenika Local 252.

Većina zaposlenika koji su poslani na odmor ne radi u inicijativama DEI-a i obuhvaća sve podružnice Agencije, rekla je, od ureda koji šalje milijarde dolara školama K-12 do ureda koji provodi zakone o građanskim pravima.

Potres dolazi kada Odjel za vladinu efikasnost Elona Muska, ili DOGE, nastoji smanjiti programe i federalne radnike u odjelima širom vlade, uključujući USAID.

Tim DOGE-a je u ponedjeljak boravio u Ministarstvo obrazovanja na implementaciji Trumpovih izvršnih naredbi i dnevnog reda, rekla je Madison Biedermann, glasnogovornica Odjela za obrazovanje.

Iz Ministarstva nisu odmah komentarisali kadrovske promjene i nisu rekli koliko je zaposlenih upućeno na odmor.

Najmanje 55 radnika Ministarstva obrazovanja primilo je u petak e-poruku u kojoj se navodi da su stavljeni na plaćeno odsustvo koje stupa na snagu odmah u skladu s Trumpovom izvršnom naredbom. To nije učinjeno u "bilo kakve disciplinske svrhe", prema kopiji e-pošte koju je dobio Associated Press.

Oni koji su stavljeni na odsustvo izgubili su pristup svojim vladinim nalozima e-pošte i rečeno im je da se ne javljaju u kancelariju.

Čini se da je većina onih na odsustvu pohađala volonterski seminar o različitosti koji nudi Ministarstvo, rekla je Smith. Agencija je godinama promovirala program Diversity Change Agent, uključujući i tokom prvog Trumpovog mandata.

Očekivalo se da će diplomci dvodnevnog programa poslužiti kao uzori i pomoći da se poboljša "kapacitet Ministarstva da privuče i zadrži raznoliku radnu snagu", navodi se u internoj e-poruci iz 2019. koju je dobio AP.

Smith je rekla da je stotine zaposlenih prošlo obuku, ali je nejasno da li su svi stavljeni na odmor. Rekla je da su mnogi ljudi imali utisak da se obuka snažno ohrabruje ili zahtijeva.

"Čini se nepravednim ohrabrivati ili zahtijevati od ljudi da prođu obuku, a zatim ih četiri ili pet godina kasnije staviti na administrativni odmor", rekao je Smith.

Senatorica Patty Murray, bivša nastavnica i članica Senatskog komiteta za zdravstvo, obrazovanje, rad i penzije, rekla je da Trump "čisti" zaposlene zbog pohađanja kursa obuke na koji ih je potaknula njegova administracija.

"Ovo neće pomoći našoj djeci da uče, niti nam čak uštedjeti novac", rekla je Murray na društvenoj mreži X.

Trumpovom naredbom tražilo se da svo osoblje DEI-ja u saveznoj vladi bude stavljeno na plaćeno odsustvo i na kraju otpušteno. To je dio šireg suzbijanja programa različitosti za koje republikanski predsjednik kaže da su rasistički.

Trump je vodio kampanju na obećanju da će zatvoriti Ministarstvo obrazovanja za koji kaže da su ga infiltrirali "radikali, fanatici i marksisti". On je rekao da ovlasti Agencije treba predati državama i školama.

Članica NATO-a Turska već dugo podržava oružanu i političku opoziciju Sirije koja je krajem decembra svrgnula lidera Basharu al-Assada.

Ankara se pozicionira kao glavni igrač u novoj Siriji, popunjavajući vakuum koji je ostavio Assadov glavni regionalni podržavalac Iran, u širenju turskog utjecaja koji bi mogao potaknuti rivalstvo s arapskim državama Zaljeva i staviti Izrael na rub.

Izvori - sirijski sigurnosni zvaničnik, dva strana sigurnosna izvora sa sjedištem u Damasku i viši dužnosnik regionalne obavještajne službe - govorili su pod uvjetom anonimnosti jer nisu bili ovlašteni govoriti za medije o sastanku.

Ovo je prvi put da su elementi bilo kakvog strateškog odbrambenog aranžmana novih sirijskih čelnika, uključujući detalje o dodatnim turskim bazama, izašli na vidjelo.

Prema paktu, Turska bi mogla uspostaviti nove zračne baze u Siriji, koristiti sirijski zračni prostor u vojne svrhe i preuzeti vodeću ulogu u obuci trupa u novoj sirijskoj vojsci, rekli su izvori.

Novo rukovodstvo Sirije raspustilo je vojsku i njene različite pobunjeničke frakcije i radi na njihovoj integraciji u novu vojnu komandu.

Izvori su rekli da se ne očekuje da će dogovor biti finaliziran u utorak.

Regionalni obavještajni zvaničnik, sirijski sigurnosni zvaničnik i jedan od izvora iz inostranstva sa sjedištem u Damasku rekli su da će razgovori uključivati postavljanje dvije turske baze u ogromnoj pustinjskoj regiji Sirije, poznatom kao Badiyah.

Zvaničnik sirijskog predsjedništva rekao je Reutersu da će Sharaa s Erdoganom razgovarati o turskoj "obuci nove sirijske vojske, kao i o novim područjima raspoređivanja i saradnje", ne precizirajući lokacije raspoređivanja.

Predsjedništvo Turske i Ministarstvo odbrane Sirije nisu odmah odgovorili na zahtjev za komentar o ovom pitanju.

Direktor za komunikacije turskog predsjedništva Fahrettin Altun rekao je u ponedjeljak da će Erdogan i Sharaa razgovarati o najnovijim dešavanjima u Siriji i mogućim zajedničkim mjerama za obnovu sirijske ekonomije i postizanje stabilnosti i sigurnosti.

Zvaničnik Ministarstva odbrane Turske upoznat s razgovorima između oba ministarstva odbrane rekao je Reutersu da nema informacije o turskim bazama u Siriji i obuci sirijske vojske u sklopu mogućeg odbrambenog pakta.

Visoki regionalni obavještajni zvaničnik, sirijski sigurnosni dužnosnik i jedan od vanjskih sigurnosnih izvora sa sjedištem u Damasku rekli su da će baze o kojima se raspravlja omogućiti Turskoj da brani sirijski zračni prostor u slučaju bilo kakvih budućih napada.

Assadov drugi glavni pobornik - Rusija - također je u pregovorima s novom administracijom Damaska o sudbini svoje dvije vojne baze u Siriji, pomorske baze u Tartusu i zračne baze u blizini lučkog grada Latakije, saopštio je Kremlj u ponedjeljak.

U intervjuu u januaru, sirijski ministar odbrane Murhaf Abu Qasra rekao je Reutersu da će novi čelnici zemlje nastojati izgraditi jake veze u regionu, "i da ćemo kroz te veze moći dobro izgraditi našu vojnu snagu".

Ako ove veze dovedu do partnerstva "o naoružavanju, obuci, protivvazdušnoj odbrani ili drugim pitanjima - mi bismo to pozdravili", rekao je Abu Qasra, ne pominjući Tursku.

Regionalni obavještajni zvaničnik rekao je da su moguće lokacije zračne baze vojni aerodrom Palmyra i baza T4 sirijske vojske, obje u provinciji Homs.

Zvaničnik je rekao da Ankara želi da tamo postavi baze kao poruku kurdskim borcima na sjeveroistoku Sirije, poznatim kao Jedinice za zaštitu naroda (YPG).

Ankara ih smatra produžetkom Radničke partije Kurdistana (PKK), koja vodi pobunu protiv turske države od 1984. i koju Turska i SAD smatraju terorističkom grupom.

Turska je zaprijetila vojnom ofanzivom na YPG, ali je odustala jer su u toku pregovori o rješavanju sudbine kurdskih snaga.

Zvaničnik turskog Ministarstva odbrane rekao je Reutersu da su turske i sirijske vojne delegacije prošle sedmice razmijenile mišljenja o tome "šta se može učiniti u odbrambenim i sigurnosnim pitanjima, posebno u zajedničkoj borbi protiv terorističkih organizacija koje predstavljaju prijetnju i Siriji i Turskoj".

"Naši sastanci će se nastaviti u okviru potreba koje će se pojaviti u narednom periodu", dodao je zvaničnik.

Turski ministar odbrane Yasar Guler rekao je u decembru da je Turska "spremna pružiti neophodnu podršku ako nova (sirijska) administracija to zatraži.

Ankara bi mogla razgovarati i preispitati pitanje vojnog prisustva Turske u Siriji s novom sirijskom administracijom "kada se stvore neophodni uslovi", rekao je tada Guler.

Kina je saopštila da će uvesti carine od 15% na američki ugalj i tečni prirodni gas, kao i tarife od 10% na sirovu naftu, poljoprivredne mašine i neke automobile.

Američke mjere uključuju carinu od 10 posto na svu kinesku robu, koju je Trump najavio u pokušaju da izvrši pritisak na Kinu da preduzme mjere kako bi spriječila krijumčarenje fentanila u Sjedinjene Države.

Američka vlada je identifikovala Kinu kao glavni izvor hemikalija koje koriste meksički narko-karteli za proizvodnju fentanila.

Kina je saopštila da je poduzela korake za suzbijanje industrije i ilegalne trgovine drogom.

"Nadajmo se da će Kina prestati da nam šalje fentanil, a ako ne, tarife će biti znatno veće", rekao je Trump.

Sekretarica za štampu Bijele kuće Karoline Leavitt rekla je u ponedjeljak da će Trump razgovarati s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom u narednim danima.

Trump je u ponedjeljak najavio jednomjesečnu pauzu za carine od 25 posto na meksičku i kanadsku robu nakon što je razgovarao s meksičkom predsjednicom Claudiom Sheinbaum i kanadskim premijerom Justinom Trudeauom.

Sheinbaum je rekla da će poslati 10.000 vojnika Nacionalne garde da pokušaju obuzdati dotok fentanila u Sjedinjene Države.

"Meksiko će ojačati sjevernu granicu... kako bi zaustavio trgovinu drogom iz Meksika u Sjedinjene Države, posebno fentanila", objavila je Sheinbaum na X nakon razgovora s Trumpom. "Sjedinjene Države se obavezuju da će raditi na zaustavljanju trgovine moćnim oružjem u Meksiko."

Ona je dodala da će dvije zemlje nastaviti razgovore o sigurnosti i trgovini i da su "tarife stavljene na pauzu na mjesec dana".

Trudeau je rekao da će Kanada rasporediti novu tehnologiju i osoblje duž svoje granice sa Sjedinjenim Državama kako bi zaustavila protok fentanila.

"Upravo sam imao dobar razgovor s predsjednikom Trumpom", rekao je Trudeau na X-u. "Predložene tarife će biti pauzirane na najmanje 30 dana dok radimo zajedno."

I Sheinbaum i Trudeau, koji zajedno s Kinom predstavljaju dva od tri najveća trgovinska partnera SAD-a, protestirali su protiv Trumpovih tarifnih planova i obećali da će uzvratiti.

Kevin Hasett, direktor Nacionalnog ekonomskog vijeća Bijele kuće, rekao je u ponedjeljak da je pogrešno okarakterizirati obračun oko carina kao trgovinski rat, uprkos planiranoj odmazdi Meksika, Kanade i Kine i riziku od eskalacije.

"Pročitajte izvršnu naredbu u kojoj je predsjednik Trump bio apsolutno, 100% jasan da ovo nije trgovinski rat", rekao je Hasett. "Ovo je rat protiv droge."

Trump je u nedjelju priznao da bi nove carine za tri najveća američka trgovinska partnera mogle pogoditi Amerikance umorne od inflacije s višim cijenama namirnica, benzina, automobila i druge robe široke potrošnje, ali je rekao da bi više carine bile "vrijedne cijene" kako bi ojačale interese SAD-a .

Neki materijali u ovom izvještaju došli su od Associated Pressa, agencije France-Presse i Reutersa.

Trump je u obraćanju novinarima u Bijeloj kući rekao da je Amerika poslala Ukrajini više vojne i ekonomske pomoći od evropskih zemalja i dodao: "Razmatramo dogovor sa Ukrajinom gdje će oni sa retkim zemnim metalima i drugim stvarima da obezbijede ono što im dajemo."

Trump je sugerisao da mu je ukrajinska vlada prenijela da je spremna da postigne sporazum koji bi Americi dao pristup elementima ključnim za modernu visoko-tehnološku ekonomiju.

"Želim sigurnost koju daju rijetki zemni metali. Ulažemo stotine milijardi dolara. Oni imaju rijetke metale. I ja želim sigurnost tih rijetkih metala, i oni su spremni da to urade", rekao je Trump.

Rijetki zemni metali su grupa od 17 metala koji se koriste u proizvodnji električnih vozila, mobilnih telefona i drugih elektronskih uređaja.

Ukrajina ima velike zalihe uranijuma, litijuma i titanijuma, mada nisu među pet najvećih u svijetu. SAD takođe imaju svoje neiskorištene rezerve tih i drugih kritičnih minerala.

Američka Geološka služba označava 50 minerala kao ključne za ekonomiju i nacionalnu odbranu, uključujući nekoliko vrsta rijetkih metala, nikl i litijum.

Kina je najveći svjetski proizvođač rijetkih metala i mnogih drugih kritičnih minerala.

Trump, koji je prethodno rekao da će brzo okončati rat, poručio je u ponedjeljak da su u toku razgovori o kraju sukoba.

"Postigli smo veliki napredak kada je riječ o Rusiji, Ukrajini. Vidjećemo šta će se dogoditi. Zaustavićemo taj apsurdni rat", rekao je Trump.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je u subotu da su neprihvatljivi pregovori SAD i Rusije bez učešća njegove zemlje.

"Oni možda imaju svoje odnose, ali je razgovor o Ukrajini bez nas opasan za sve", rekao je Zelenski.

Dodao je da je njegov tim u kontaktu sa Trumpovom administracijom, ali da su ti razgovori na "uopštenom nivou" i istakao da vjeruje da se uskoro biti direktnih sastanaka kako bi se utvrdili detaljniji sporazumi.

"Moramo više da radimo na tome", rekao je Zelenski.

Neke informacije za ovaj izvještaj korištene su od AP-a i Reutersa.

Zvaničnik, koji je za medije govorio pod uslovom da ostane anoniman, rekao je da Musk ima vladinu mail adresu i kancelariju u kompleksu Bijele kuće.

Trump je u ponedjeljak rekao da Musk samo radi stvari koje su odobrene i da mu neće biti dozvoljen pristup tamo gdje postoji sukob interesa.

Trump je Musku, najbogatijem čovjeku na svijetu, dao široka ovlaštenja da smanji broj zaposlenih u federalnoj vladi. U ponedeljak ujutro, iznenada je zatvoreno sjedište Agencije za međunarodni razvoj (USAID).

Muskov tim, poznat kao Sekretarijat za efikasnost vlade, također je dobio pristup platnim sistemima u Sekretarijatu za finansije.

Demokrate strahuju da Musk konsoliduje moć u vladi, da nikome ne polaže račune za svoje poteze i da potencijalno krši zakon.

Specijalni vladini službenici obično obavljaju funkcije za koje su imenovani do 130 dana. Nije poznato kako će se na Muska odnositi standardni propisi kada je riječ o etičkim i finansijskim pitanjima. Muskova kompanija SpaceX ima ugovore sa vladom vrijedne više milijardi dolara.

Zvaničnik Bijele kuće rekao je da Musk ne dobija platu za rad u vladi. Prema federalnim smjernicama, malo je vjerovatno da će morati da prijavi svoje finansijsko stanje.

Zvaničnik nije naveo dodatne detalje, ali je ustvrdio da vlasnik Tesle i X-a poštuje zakone.

Trump je u nedelju rekao da "Elon obavlja dobar posao" i da reže velike troškove.

"Ponekad nećemo biti saglasni sa tim i nećemo raditi ono što on želi. Ali mislim da radi odličan posao", rekao je američki predsjednik.

Poslije razgovora sa meksičkom predsjednicom Claudijom Sheinbaum, Trump je objavio da će u razgovorima učestvovati sa čelnicima State Departmenta, kao i Sekretarijata za finansije i trgovinu.

Planirano je da tokom dana Trump isto pitanje razmatra i sa predstavnicima Kanade.

Nove tarife uticale bi na ekonomske odnose sa trgovinskim partnerima SAD-a, ali Trump je rekao da bi taj potez bio "vrijedan cijene" kako bi se ojačali interesi SAD.

Uprkos paktu o slobodnoj trgovini o kojem je pregovarao sa Kanadom i Meksikom u svom prvom mandatu, Trump je u subotu uveo tarife od 25 odsto za robu iz dve zemlje koje bi trebalo da stupe na snagu u utorak i izvršio udar na Kinu novim nametom od 10 odsto pored već usvojenih tarifa.

Trump je ustvrdio da tri zemlje ne čine dovoljno da zaustave ilegalnu imigraciju i ulazak smrtonosnog opioidnog fentanila u Sjedinjene Države.

Američki izvoz u Meksiko iznosio je više od 322 milijarde dolara 2023. godine, pokazuju podaci Biroa za popis stanovništva, dok su SAD uvezle meksičke proizvode u vrednosti od više od 475 milijardi dolara.

U postovima na svojoj mreži Truth Social rano u nedjelju, Trump je priznao da bi se američki potrošači mogli suočiti sa višim cenama zbog tarifa.

Američke kompanije koje plaćaju carine federalnoj vladi za uvoz robe iz drugih zemalja često prebacuju barem dio, ako ne i cjelokupan teret svojih viših troškova na potrošače, umjesto da sami apsorbuju svoje dodatne troškove.

Trump je većinu svojih komentara usmjerio na Kanadu, ciljajući na jednog od najbližih saveznika SAD. Američki biro za popis stanovništva rekao je da su SAD prošle godine imale trgovinski deficit od 55 milijardi dolara sa Kanadom.

"Zašto? Nema razloga", rekao je Trump. "Ne treba nam ništa što oni imaju. Imamo neograničenu energiju, trebalo bi da pravimo sopstvene automobile i imamo više drveta nego što bismo ikada mogli da iskoristimo."

"Bez ove ogromne subvencije, Kanada prestaje da postoji kao održiva zemlja. Grubo ali istinito! Dakle, Kanada treba da postane naša draga 51. država. Mnogo niži porezi i daleko bolja vojna zaštita za narod Kanade — I BEZ TARIFA", rekao je Trump.

Također je rekao: "Kanada, Meksiko, Kina i previše drugih da bi ih imenovao, nastavljaju decenijama dugu otimačinu od AMERIKE, u pogledu TRGOVINE, KRIMINALA I OTROVNIH DROGA kojima je dozvoljeno da slobodno ulaze u AMERIKU. PROŠLI SU TI DANI!"

O novim tarifama, Trump je rekao: "Hoće li biti bola? Da, možda (a možda i ne!) Ali učinićemo Ameriku ponovo velikom, i sve će to biti vrijedno cijene koja se mora platiti."

Trumpovi saradnici ranije su izbjegavali da priznaju da bi carine mogle da podignu cijene robe široke potrošnje u SAD. Ankete širom zemlje u SAD pokazale su da je frustracija potrošača zbog rasta cijena tokom posljednje četiri godine glavni faktor koji je doprinio Trumpovoj pobjedi na izborima u novembru nad demokratkinjom Kamalom Harris.

Trump je od tada priznao da neće biti lako obuzdati veće cijene namirnica. On je novu tarifu na uvoz energije iz Kanade postavio na 10 odsto, očigledno želeći da ograniči rast cijena goriva i struje.

Kanadski premijer u odlasku Justin Trudeau rekao je u subotu da će njegova zemlja uzvratiti sopstvenim nametima od 25 odsto na odabranu američku robu u vrijednosti od 106,6 milijardi dolara, kao i da će nakon prvog kruga u utorak za tri nedjelje uslijediti drugi krug određivanja nameta.

Kina je osudila nove tarife uvedene na njen izvoz, a Peking je saopštio da će ih osporiti u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i preduzeti "kontramjere", bez više detalja. SAD su imale trgovinski deficit od 279 milijardi dolara sa Kinom 2023. godine, što je najveći broj u odnosu na sve druge njene trgovinske partnere.

Taj odgovor je bio zaustavio neposrednu eskalaciju koja je obilježila trgovinski obračun Kine sa Trumpom tokom njegovog prvog predsjedničkog mandata.

Ministarstvo trgovine Kine je u saopštenju navelo da Trumpov potez "ozbiljno krši" pravila međunarodne trgovine, pozivajući SAD da se "uključe u iskren dijalog i ojačaju saradnju".

Trump je također često prijetio novim carinama Evropskoj uniji. Portparol bloka rekao je u nedjelju da će "odlučno odgovoriti svakom trgovinskom partneru koji nepravedno ili proizvoljno nametne tarife".

U izvještaju su korištene neke informacije agencije AP.

Macron je to rekao kada je stigao na skup lidera Evropske unije u Briselu da razgovaraju o odnosima sa Sjedinjenim Državama i jačanju vojne odbrane Evrope.

Početak samita zasjenio je Trump koji je tokom vikenda izjavio da će uskoro uvesti carine na uvoz iz Evropske unije, nakon što je upravo naredio slične mjere na robu iz Kanade, Meksika i Kine.

Lideri pozivaju Trumpa da ne započinje trgovinski rat, govoreći da će Evropska unija uzvratiti ako to učini.

Macron je rekao da je Trumpova politika jedan od nekoliko faktora koji guraju EU da postane manje zavisna od drugih.

„Epidemija COVID-a i ruska agresija u Ukrajini bili su trenuci buđenja”, rekao je Macron novinarima.

To znači jačanje evropske odbrambene industrije i kupovinu više evropskog oružja, rekao je Macron.

No, neki drugi lideri naglasili su da žele nastaviti snažno sigurnosno partnerstvo sa Sjedinjenim Državama i drugim članicama NATO saveza i nastaviti kupovati američko oružje.

„Zalagat ću se protiv nametanja ograničenja na kupovinu oružja. Sigurnost je naš glavni prioritet. Odnosi sa Sjedinjenim Državama, Kanadom i Norveškom u smislu odbrane moraju ostati u prvom planu”, rekao je poljski premijer Donald Tusk.

Novi belgijski premijer Bart De Wever rekao je da je Evropa bila „malo lijena na temu odbrane”, ali nas je ruski predsjednik Vladimir Putin „probudio”.

„Moramo održati odnose sa Sjedinjenim Državama”, rekao je. "Jačanje evropske odbrane u partnerstvu sa transatlantskim savezom je pravi put."

Očekuje se da će 27 nacionalnih lidera EU razgovarati o tome koje vojne sposobnosti su im potrebne, kako bi se mogle finansirati i kako bi mogli više sarađivati kroz zajedničke projekte.

Diskusija o finansiranju bit će posebno teška, prema diplomatama, jer mnoge evropske zemlje imaju malo prostora u svojim javnim finansijama za velika povećanja potrošnje.

Neke zemlje, kao što su baltičke države i Francuska, zagovaraju zajedničko zaduživanje EU za potrošnju na odbranu. Ali Njemačka i Holandija se protive.

Evropske zemlje povećale su izdatke za odbranu posljednjih godina, posebno nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. Ali čelnici s obje strane Atlantika kažu da Evropa mora potrošiti još više.

Trump je rekao da bi evropske članice NATO-a trebale da troše 5% BDP-a na odbranu - što trenutno nijedna članica alijanse, uključujući Sjedinjene Države, ne dostiže.

Prošle godine su zemlje EU potrošile u prosjeku 1,9% BDP-a na odbranu ili oko 326 milijardi eura - što je povećanje od 30% u odnosu na 2021. godinu, prema procjenama EU.

Trump je rekao da će okončati rat u Ukrajini što je prije moguće i rekao da je spreman da se sastane sa Putinom. Putin je čestitao Trumpu na izboru i izjavio da je spreman da se sastane sa njim kako bi razgovarali o Ukrajini i energetici.

Ruski zvaničnici su više puta negirali bilo kakve direktne kontakte sa SAD-om u vezi sa pripremama za telefonski razgovor između Trumpa i Putina, koji bi prethodio eventualnom sastanku kasnije ove godine.

Međutim, visoki ruski zvaničnici su posljednjih sedmica posjetili i Saudijsku Arabiju i UAE, prema ruskim izvorima, koji su govorili pod uvjetom da ostanu anonimni zbog osjetljivosti situacije.

Jedan izvor je rekao da još uvijek postoji određeno protivljenje toj ideji u Rusiji jer su neke diplomate i obavještajni službenici ukazivali na bliske vojne i sigurnosne veze koje i Kraljevina i UAE imaju sa Sjedinjenim Državama.

Saudijska Arabija i UAE nisu odgovorili na zahtjeve za komentar. Kremlj je odbio komentar. Ali i Trump i Putin su razvili prijateljske odnose sa vladarima Saudijske Arabije i UAE.

Trump je u nedjelju rekao da je njegova administracija imala "planirane sastanke i razgovore s različitim stranama, uključujući Ukrajinu i Rusiju". Na pitanje o tim izjavama, portparol Kremlja Dmitrij Peskov je rekao da su kontakti "očigledno planirani".

Saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman bio je prvi strani šef države kojeg je Trump pozvao nakon preuzimanja dužnosti. Prijestolonasljednika je opisao kao "fantastičnog momka" tokom svog govora putem video veze publici na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu.

Putin, koji je posjetio Saudijsku Arabiju i UAE 2023. godine, rekao je prošlog septembra da je zahvalan Mohammedu bin Salmanu za pomoć u organizaciji najveće američko-ruske razmjene zarobljenika od Hladnog rata.

Putin i Mohammed bin Salman, također poznat kao MbS, njeguju blizak lični odnos od 2015. kada je princ prvi put posjetio Rusiju.

Taj odnos je pomogao čelnicima dva najveća svjetska izvoznika nafte da zaključe i održe energetski sporazum OPEC+. Trump je pozvao Saudijsku Arabiju i OPEC da smanje cijene nafte, što je potencijalna pregovaračka moneta za Rusiju u pregovorima.

I Mohammed bin Salman i predsjednik UAE Mohammed bin Zayed Al Nahyan zadržali su neutralnost tokom rata u Ukrajini, uzdržavajući se od pridruživanja Zapadu u kritiziranju i sankcioniranju Rusije.

Oba lidera su također održavala redovne kontakte sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim.

Mohammed bin Zayed Al Nahyan je nekoliko puta posjetio Rusiju tokom rata, rekavši tokom svoje posljednje posjete u oktobru 2024. da je spreman podržati napore da se pronađe mir u Ukrajini. UAE su također uspješno posredovali u razmjeni zatvorenika.

Nijedna zemlja nije članica Međunarodnog krivičnog suda, koji je izdao nalog za hapšenje Putina.

U trenutnoj fazi, ruski izvori su odbacili Tursku, članicu NATO-a koja je bila domaćin neuspjelih mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine u martu 2022. godine, kao moguće mjesto održavanja.

Ruski analitičar Fjodor Lukjanov, utjecajni naučni direktor Diskusionog kluba Valdai, čiji se članovi redovno sastaju sa Putinom, rekao je da Trump i Putin nemaju mnogo izbora.

"Skoro cijeli Zapad je na strani Ukrajine. Stoga, sva tradicionalna mjesta gdje su se takve stvari dešavale, poput Helsinkija, Ženeve i Beča, nisu prikladna", rekao je on, prenijela je zvanična novinska agencija TASS.

Lukjanov je napomenuo da, iako Saudijska Arabija i UAE igraju veoma važnu ulogu, oboje su veoma bliski saveznici SAD, što postavlja neka pitanja s ruske strane.

"Međutim, kao mjesto za pregovore, vjerovatno je sasvim zamislivo", dodao je on.

Lukjanov je odbio da dati komentar za Reuters.

Musk, koji je i izvršni direktor Tesle i SpaceX-a, govorio je o Odjeljenju za vladinu efikasnost (DOGE) na društvenoj mreži X, čiji je također vlasnik.

Razgovor, koji je uključivao bivšeg republikanskog predsjedničkog kandidata Viveka Ramaswamyja i republikanskog senatora Jonija Ernsta i Mikea Leea, počeo je tako što je Musk rekao da rade na zatvaranju USAID-a.

„To je nepopravljivo”, rekao je Musk, dodajući da se predsjednik Trump slaže da USAID treba zatvoriti.

USAID je najveći pojedinačni donator na svijetu. U fiskalnoj 2023. godini, SAD su isplatile 72 milijarde dolara pomoći širom svijeta, od zdravlja žena u zonama sukoba do pristupa čistoj vodi, tretmana HIV/AIDS-a, energetske sigurnosti i rada na borbi protiv korupcije.

Obezbijedio je 42% ukupne humanitarne pomoći koju su Ujedinjene nacije pratile 2024.

Trump je naredio globalno zamrzavanje većine američke strane pomoći kao dio svoje politike „Amerika na prvom mjestu” koja već izaziva šokove širom svijeta.

Musk je procijenio da Trumpova administracija sljedeće godine može smanjiti američki deficit od hiljadu milijardi dolara.

Musk nije objasnio kako je došao do tog iznosa.

Rubio je u Panama Cityju rekao panamskom predsjedniku Joseu Raulu Mulinu i ministru vanjskih poslova Javieru Martinezu-Achu da je američki predsjednik Donald Trump „preliminarno odlučio da je trenutna pozicija utjecaja i kontrole Komunističke partije Kine nad područjem Panamskog kanala prijetnja” operacijama kanala, saopćio je State Department.

U saopćenju nije detaljno navedeno šta SAD percipiraju kao neprimjereni utjecaj Kine na 82-kilometrski prolaz između Atlantskog i Tihog oceana, koje bi radnje SAD mogle poduzeti ili kakav je bio Mulinov odgovor na Rubiovu procjenu.

Mulino je posljednjih dana odbacio kritike nove američke vlade zbog Panamskog upravljanja plovnim putem koji je od vitalnog značaja za globalnu trgovinu.

Panamski lider je rekao da neće biti pregovora sa SAD-om o vlasništvu nad kanalom, a neki Panamci su protestovali zbog Trumpovih planova. Kanal koji su izgradili Amerikanci predat je Panamcima 1999. i oni se oštro protive Trumpovom zahtjevu da vrati vlasništvo SAD-u.

U nedjelju je oko 200 ljudi marširalo u Panama Cityju, noseći zastave Paname i vičući, „Marco Rubio van Paname”, „Živio nacionalni suverenitet” i „Jedna teritorija, jedna zastava” dok se skup održavao.

Neki su zapalili transparent sa slikama Trumpa i Rubija, ali ih je policija zaustavila prije nego što stignu do predsjedničke palate.

State Department je saopštio da je Rubio, na svom prvom putovanju u inostranstvo kao najviši američki diplomata, „također naglasio važnost zajedničkih napora za okončanje krize ilegalnih migracija na hemisferi”, ključnog Trumpovog fokusa u prvim danima njegovog drugog mandata u Bijeloj kući kako bi spriječio migrante bez dokumenata i deportirao milione koji već žive u SAD-u.

State Department je rekao da je Rubio zahvalio Mulinu „na njegovoj podršci zajedničkom programu repatrijacije, koji je smanjio ilegalnu migraciju kroz Darien Gap”, udaljenu, besputnu oblast koja povezuje Srednju i Južnu Ameriku kroz koju su migranti prolaze kako bi stigli do SAD-a.

Rubijevo će posjetiti Salvador, Kostariku, Gvatemalu i Dominikansku Republiku. To će uključivati razgovore sa predsjednikom Salvadora Nayibom Bukeleom, predsjednikom Kostarike Rodrigom Chavesom, predsjednikom Gvatemale Bernardom Arevalom i dominikanskim predsjednikom Luisom Abinaderom.

Ovo je prvi put u više od 100 godina da se državni sekretar SAD-a za prvu zvaničnu posjetu inostranstvu odlučio za Latinsku Ameriku, rekao je Mauricio Claver-Carone, specijalni izaslanik SAD-a za Latinsku Ameriku.

Zvaničnici i stručnjaci kažu da je posjeta djelimično usmjerena na suprotstavljanje rastućem utjecaju Kine u regiji. Posjeta dolazi dok Trump pokušava da povrati kontrolu nad Panamskim kanalom i dok Washington intenzivira napore da obuzda ilegalnu migraciju.

„Angažmani sekretara Rubija s visokim zvaničnicima i poslovnim liderima promovirat će regionalnu saradnju na našim suštinskim, zajedničkim interesima: zaustavljanje ilegalnih i masovnih migracija, borba protiv transnacionalnih kriminalnih organizacija i trgovaca drogom, suprotstavljanje Kini i produbljivanje ekonomskog partnerstva u cilju povećanja prosperiteta u našoj hemisferi”, rekla je glasnogovornica State Departmenta Tammy Bruce u saopćenju u petak.

Trump je tvrdio da Kina kontroliše Panamski kanal. Ali Panama je odbacila tu tvrdnju, insistirajući na tome da nepristrasno upravlja kanalom za sav pomorski saobraćaj.

Rubio je u četvrtak upozorio da bi Kina potencijalno mogla blokirati pristup kanalu u slučaju sukoba.

Mulino je odbacio bilo kakav razgovor s Rubiom o kontroli nad kanalom.

„Ne mogu pregovarati, a još manje otvoriti proces pregovora o kanalu”, rekao je novinarima u četvrtak. „To je zapečaćeno. Kanal pripada Panami.”

Neki analitičari upozoravaju da Kina koristi i ekonomske i neekonomske taktike širom zapadne hemisfere kako bi proširila svoj utjecaj, što je izazvalo zabrinutost za nacionalnu sigurnost.

„Možda mislite da samo dobijate više kineskih investicija u svojoj zemlji, ali uskoro ćete biti na neki način prisiljeni ili nagovarani da potpišete na Inicijativu Pojas i put, ili vas nagovaraju da potpišete, još jedan ugovor koji daje elemente vaših telekomunikacija”, rekao je Ryan Berg, direktor američkog programa u Centru za strateške i međunarodne studije, tokom online diskusije u četvrtak.

Inicijativa Pojas i put je veliki infrastrukturni projekat koji je Kina pokrenula 2013. godine pod predsjednikom Xi Jinpingom, s ciljem povezivanja više kontinenata putem kopnenih i pomorskih ruta.

Sjedinjene Države su upozorile da je Inicijativa Pojas i put „podstaknuta kineskom misijom da manipuliše i podriva globalni trgovinski sistem zasnovan na pravilima u kinesku korist”.

Kineska direktna strana ulaganja u Latinskoj Americi i na Karibima značajno su porasla, napomenuo je Berg. On je dodao da pet zemalja u regionu već ima sporazume o slobodnoj trgovini sa Kinom, dok dvije druge trenutno pregovaraju o takvim poslovima.

„Kina je u Panami više od 20 godina, ali Kina je zaista postala politički aktivna u Panami nakon 2017. godine”, kada je Panama potpisala Inicijativu Pojas i put i prenijela svoje diplomatsko priznanje sa Tajvana na Narodnu Republiku Kinu, rekao je Joseph Humire, izvršni direktor Centra za sigurno slobodno društvo,. Napomenuo je da je ekonomija Paname u padu posljednjih godina.

Uprkos tome što je dijelio pakt zajednički o slobodnoj trgovini o kojem je pregovarao s Kanadom i Meksikom u svom prvom mandatu, Trump je u subotu nametnuo carine od 25 posto za dvije zemlje koje bi trebalo da stupe na snagu u utorak, i udario Kinu novim nametom od 10 posto uz već donesene tarife.

Trump tvrdi da tri zemlje ne čine dovoljno da zaustave ilegalnu imigraciju i ulazak smrtonosnog opioidnog fentanila u Sjedinjene Države.

U postovima Truth Sociala rano u nedjelju, Trump je priznao da bi se američki potrošači mogli suočiti s višim cijenama zbog tarifa. Američke kompanije koje plaćaju carine saveznoj vladi za uvoz robe iz drugih zemalja onda često prebacuju barem dio, ako ne i sve, svojih viših troškova na potrošače, umjesto da same preuzimaju svoje dodatne troškove.

Ali Trump je većinu svojih komentara usmjerio na Kanadu, ciljajući na jednog od najbližih saveznika SAD-a. Američki biro za popis stanovništva rekao je da su SAD prošle godine imale trgovinski deficit od 55 milijardi dolara sa Kanadom.

„Zašto? Nema razloga”, rekao je Trump. “Ne treba nam ništa što oni imaju. Imamo neograničenu energiju, trebali bismo napraviti vlastite automobile i imati više drvne građe nego što možemo ikada iskoristiti.”

„Bez ove ogromne subvencije, Kanada prestaje da postoji kao održiva zemlja. Grubo ali istinito! Stoga bi Kanada trebala postati naša draga 51. država. Mnogo niži porezi i daleko bolja vojna zaštita za narod Kanade — I BEZ TARIFA!” napisao je Trump.

„Kanada, Meksiko, Kina i previše drugih da ih nabrojimo, nastavljaju decenijama dugu otimačinu od AMERIKE, kako u pogledu TRGOVINE, KRIMINALA I OTROVNIH DROGA kojima je dozvoljeno da slobodno ulaze u AMERIKU. TI DANI SU PROŠLI!”

Sa novim tarifama, Trump je napisao: "Hoće li biti bola? Da, možda (a možda i ne!) Ali učinićemo Ameriku ponovo velikom, i sve će to biti vrijedno cijene koja se mora platiti."

Trumpovi saradnici ranije su izbjegavali priznavanje da bi carine mogle povećati potrošačke cijene u SAD-u. Ankete širom zemlje u SAD-u pokazale su da je frustracija potrošača zbog rasta cijena tokom posljednje četiri godine glavni faktor u njegovoj pobjedi na izborima u novembru nad demokratom Kamalom Harris.

Trump je od tada priznao da neće biti lako obuzdati veće cijene namirnica. Trump je novu tarifu na uvoz energije iz Kanade postavio na 10%, očigledno želeći da ograniči povećanje cijena goriva i struje.

Kanadski premijer Justin Trudeau izjavio je u subotu da će njegova zemlja uzvratiti vlastitim nametima od 25 posto na odabranu američku robu vrijednu 106,6 milijardi dolara, pri čemu će prva runda u utorak biti praćena drugom za tri sedmice.

Lideri nekoliko kanadskih provincija već su najavili i akcije odmazde, poput trenutnog zaustavljanja kupovine alkoholnih pića iz SAD-a, tačnije, soka od narandže proizvedenog u američkoj državi Florida, viskija u Tennesseeju i putera od kikirikija u Kentuckyju, tri države koje je Trump osvojio na izborima u novembru prošle godine i koje predstavljaju republikanci, poput Trumpa, u američkom Senatu.

Kirsten Hillman, kanadska ambasadorica u SAD-u, rekla je za ABC-jevu emisiju "Ova sedmica": "Zaista smo razočarani" i "zbunjeni" Trumpovim postupcima i rekla da se nada da će ih Trump povući prije utorka. Ali ona je priznala da je "zaista u rukama predsjednika" da li će se to dogoditi.

Ona je rekla da "manje od 1% ilegalnih imigranata" koji ulaze u SAD putuje preko njene sjeverne granice s Kanadom. Ona je rekla da je Kanada uložila "u mnogo opreme" za suzbijanje neovlaštenih graničnih prelaza i izvela zajedničke vježbe sa SAD-om za hvatanje kako bi uhvatila migranata.

“Teško je znati šta bismo još mogli učiniti”, rekla je. "Uopšte nismo zainteresovani za eskalaciju" trgovinskog rata sa SAD, za koji je rekla da je 99% trgovine trenutno bez carina. "Željni smo da na tome gradimo."

U međuvremenu, meksička predsjednica Claudia Sheinbaum rekla je da je uputila svom ministru ekonomije da "provede plan B", koji uključuje još neodređene "carinske i necarinske mjere u odbrani interesa Meksika", ne precizirajući na koju će američku robu ciljati njena vlada.

Američki izvoz u Meksiko iznosio je više od 322 milijarde dolara 2023. godine, pokazali su podaci Biroa za popis stanovništva, dok su SAD uvezle meksičke proizvode u vrijednosti od više od 475 milijardi dolara.

Sheinbaum je osudio Trumpovu tvrdnju da je njena vlada udružila snage s narko kartelima, tvrdnju koju je iznio kada je najavio povećanje carina.

“Kategorički odbacujemo klevetničku tvrdnju Bijele kuće da vlada Meksika ima saveze sa kriminalnim organizacijama, kao i svaki pokušaj intervencije na našoj teritoriji”, napisao je Sheinbaum na X. “Ako igdje postoji takav savez, to je nalazi se u tvornicama oružja u Sjedinjenim Državama koje prodaju oružje velike snage ovim kriminalnim grupama.”

Kina je osudila nove carine na svoj izvoz, Peking je rekao da će ih osporiti u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i poduzeti neodređene "kontramjere". SAD su imale trgovinski deficit od 279 milijardi dolara sa Kinom 2023. godine, što je najveća brojka za bilo kog od njenih trgovinskih partnera.

Taj odgovor je zaustavio neposrednu eskalaciju koja je obilježila trgovinski obračun Kine s Trumpom tokom njegovog prvog predsjedničkog mandata.

Kinesko ministarstvo trgovine navelo je u saopćenju da Trumpov potez "ozbiljno krši" pravila međunarodne trgovine, pozivajući SAD da se "uključuju u iskren dijalog i ojačaju saradnju".

Trump je također često prijetio novim carinama Evropskoj uniji. Glasnogovornik bloka rekao je u nedjelju da će "odlučno odgovoriti svakom trgovinskom partneru koji nepravedno ili proizvoljno nametne carine".

washington — 

Potrošači su za Glas Amerike rekli da se pripremaju za mogući uticaj povećanih troškova.

"Zabrinut sam zbog rasta cijena", rekao je Yon Bui, student muzike i računarstva na koledžu Middlebury u Vermontu, u intervjuu u četvrtak.

Bui je rekla da, iako je možda još prerano reći kakav bi to mogao biti utjecaj, ona je razmišljala o kupovini skupih stvari, poput skupe kozmetike koju ponekad kupuje, iz Kine. Takođe je rekla da joj je potreban novi telefon.

Bui je rekla da će “kupovati proizvode sada prije nego što poskupe do tačke u kojoj bi postali nedostupni”.

Šon Liu, koji živi u Virdžiniji, rekao je za Glas Amerike da mu je drago što je nedavno odlučio da kupi novi telefon i automobil.

„Sa stvarima koje su već zaista skupe, ako na njihovu cijenu dodate još 10% – to nije kao, recimo, kupiti termos i dodati još 10% – ova vrsta povećanja cijena je zaista velika,” rekao je.

Dodao je, međutim, da bi moglo biti malo lakše nositi se s tim ako bi tarife bile uz niže cijene osnovnih potrepština poput namirnica i plina.

'Jedna veoma velika moć'

Tokom kampanje, Trump je zaprijetio carinama od čak 60 posto na Kinu. Otkako je preuzeo dužnost, te prijetnje su se proširile i uključuju sve, od univerzalne carine do prijetnji trgovinskim partnerima i rivalima kao što su Kina i Rusija.

Trump je prošle sedmice zaprijetio Kolumbiji tarifama od 25% do 50% kako bi Bogota prihvatila letove za deportaciju.

Što se tiče Kine, Trump je nedavno rekao Šonu Hanitiju iz Fox Newsa da su carine "jedna veoma velika moć" koju SAD ima nad Kinom.

"Oni ih ne žele i radije ne bih morao to da koristim", rekao je Trump.

Carina od 10% na sav kineski uvoz dio je onoga što Trump kaže da je kazneni odgovor na ulogu Kine u proizvodnji kemikalija prekursora bitnih za proizvodnju fentanila u Meksiku.

Trenutno Sjedinjene Države ciljaju Kinu sa tarifom od 100% na električna vozila, tarifom od 50% na solarne ćelije i poluvodiče, tarifom od 25% na kritične minerale potrebne za proizvodnju određenih naprednih baterija i tarifom od 25% na čelik i aluminijum.

Nove carine bi se temeljile na porezima na uvoz iz Kine u vrijednosti od više od 300 milijardi dolara koje je Trump uveo tokom svog prvog mandata. Te su tarife zadržane i, u nekim slučajevima, poboljšane pod bivšim predsjednikom Joeom Bidenom.

Ko će osjetiti utjecaj?

Neki analitičari postavljaju pitanje ko će stradati ako se ove tarife implementiraju. Neki kažu da bi duboke ekonomske veze između Kine i Sjedinjenih Država mogle značiti da će američki potrošači biti ti koji će snositi teret Trumpove kazne Pekingu.

Pristalice, međutim, vide ovaj potez kao ispunjenje Trumpovog obećanja da će američki životi i sredstva za život staviti na prvo mjesto - posebno kada je u pitanju zaustavljanje dotoka fentanila u zemlju.

Prema William Reinschu, višem savjetniku ekonomskog programa i Šolovoj predstojnici za međunarodno poslovanje u Centru za strateške i međunarodne studije, tarifa bi vjerovatno podigla cijene robe u Americi.

“Cijene mnogih stvari koje ljudi kupuju u maloprodaji – odjeće, obuće, kućnih potrepština – to će biti pogođeno. Deset posto nije veliko, ali nije ni nula”, rekao je Reinsch.

Troškovi i koristi

Trump je odbio argument da carine podstiču inflaciju i umjesto toga rekao da će carine učiniti Ameriku bogatom.

Liu Longzhu, kalifornijski advokat i delegat na Republikanskoj nacionalnoj konvenciji 2024., vidi tarife kao ključ za oporavak američke ekonomske snage.

“Glavna svrha povećanja carina je uvjeriti se da je Amerika zaista 'Amerika na prvom mjestu' i zaštititi američka radna mjesta. Ako tražite posao, oni su vam od koristi. Ako se tarife povećaju, kineski proizvodi će izgubiti svoju konkurentnost, a američki proizvodi će postati konkurentniji. Ovo će olakšati Amerikancima da nađu posao”, rekao je Liu.

James Galbraith, ekonomista sa Univerziteta Teksas u Austinu, ne vidi tarife kao inherentno inflatorne, i slaže se da bi tarife vratile poslove koji su izgubljeni za strane kompanije.

"Tarifna strategija se može implementirati na takav način da troškovi uglavnom padnu izvan zemlje", rekao je Galbraith za Glas Amerike.

Međutim, Stephen Lamar, predsjednik i izvršni direktor Američkog udruženja za odjeću i obuću, rekao je da će carine, posebno one koje se naplaćuju Kini, na kraju povećati cijenu i domaće i strane robe s obzirom na međusobnu povezanost globalnih ekonomija.

“Teorija na papiru je da dajete prednost domaćim proizvođačima. Realnost u praksi je da sve više ljudi plaća više cijene za proizvode, bez obzira na njihov izvor”, rekao je Lamar za Glas Amerike.

Reinsch je također doveo u sumnju sposobnost carina da vrate proizvodne poslove u Ameriku, posebno u radno intenzivnim sektorima poput odjeće ili obuće.

“Bio bih iznenađen ako vidite renesansu u američkoj industriji odjeće kao rezultat carine od 10%. Bilo bi potrebno mnogo više od toga”, rekao je Reinsch, dodajući da carine ne garantuju odmak od uvoza prema domaćoj proizvodnji.

Uvoznici koji traže jeftine proizvode i dalje mogu nabavljati iz zemalja jugoistočne Azije ili Afrike koje nude konkurentne, jeftine alternative kineskim proizvodima.

WASHINGTON — 

Trump, republikanac, prijetio je carinama kako bi osigurao veću saradnju zemalja na zaustavljanju ilegalne imigracije i krijumčarenja hemikalija koje se koriste za fentanil, ali je također obećao da će koristiti carine kako bi podstakao domaću proizvodnju.

"Od sutra će te tarife biti na snazi", rekla je novinarima sekretarica za štampu Bijele kuće Karoline Leavitt. "Ovo je obećanje koja je dao i obećanje koje je održao predsjednik."

Trump je rekao da namjerava izdati izuzeće za uvoz kanadske i meksičke nafte, ali Leavitt je rekla da nema informacije o predsjednikovoj odluci o bilo kakvim potencijalnim isključivanjima.

Sjedinjene Države su uvozile skoro 4,6 miliona barela nafte dnevno iz Kanade u oktobru i 563.000 barela iz Meksika, prema Upravi za energetske informacije. Dnevna proizvodnja u SAD tokom tog mjeseca u prosjeku je iznosila skoro 13,5 miliona barela dnevno.

On je ranije izjavio da bi carina od 10% na kineski uvoz bila povrh ostalih uvoznih taksi na proizvode iz zemlje.