Harrison je u pismu naveo da će DNC tokom januara održati četiri foruma za predstavljanje budućih kandidata, a da će finalno glasanje biti 1. februara na stranačkom sastanku u Marylandu.

Izbor novog predsjednika Demokratske stranke biće prvi korak u rješavanju unutrašnjih problema pošto je potpredsjednica SAD-a Kamala Harris izgubila izbore od Trumpa.

Demokrate će prethodno odrediti pravila za izbor novog predsjednika, potpredsjednika, generalnog sekretara i šefa za finansije.

"DNC je posvećen transparentnom, nepristrasnom i pravednom izboru nove generacije lidera koji će voditi stranku naprijed", naveo je Harrison u saopštenju.

Bivši guverner Marylanda Martin O'Malley i predsjednik Demokratsko-farmersko-radičke partije iz Minnesote Ken Martin, najavili su kandidaturu za predsjednika DNC-a.

Naredni šef DNC će morati iznova da gradi stranku, demoralisanu novom Trumpovom pobjedom. Također će nadzirati proces nominacije kandidata za izbore 2028. godine.

Odlazeći predsjednik Harrison je u pismu naglasio da želi da forumi na kojima će se birati njegov nasljednik budu prenošeni uživo i da se svim demokrata u SAD-u omogući da budu angažovani u tom procesu. Dodao je da će ostati neutralan u izboru novog predsjednika DNC-a.

Hezbollah kojeg podržava Iran počeo je ispaljivati projektile na Izrael u znak solidarnosti s Hamasom nakon što je palestinska militantna grupa napala Izrael u oktobru 2023. godine, što je izazvalo rat u Gazi.

Neprijateljstva u Libanu drastično su eskalirala u posljednja dva mjeseca. Izrael je pojačao zračne napade i poslao kopnene snage na jug Libana, a Hezbollah je zadržao raketnu vatru na Izrael.

Sada se čini da će Izrael odobriti američki plan za prekid vatre s Hezbollahom kada se sigurnosni kabinet sastane u utorak, dok je libanonski ministar vanjskih poslova Abdallah Bou Habib izrazio nadu da će primirje biti postignuto do utorka navečer.

Dok se diplomatija fokusira na Liban, Palestinci se osjećaju iznevjereno od svijeta nakon 14 mjeseci sukoba koji je razorio pojas Gaze i ubio više od 44.000 ljudi.

"To je pokazalo da je Gaza siroče, bez podrške i milosti nepravednog svijeta", rekao je Abdel-Ghani, otac petero djece koji je dao samo ime.

"Ljut sam na svijet koji nije uspio donijeti jedno rješenje za dva regiona," Abdel-Ghani. "Možda će biti još jedan dogovor za Gazu, možda."

Prekid vatre između Izraela i Hezbollaha bez dogovora za Gazu bio bi udarac za Hamas, čiji su se lideri nadali da će širenje rata na Liban pritisnuti Izrael da postigne sveobuhvatni prekid vatre. Hezbollah je insistirao da neće pristati na prekid vatre dok se ne završi rat u Gazi, ali je odustao od tog uslova.

"Imali smo velike nade da će Hezbollah ostati nepokolebljiv do kraja, ali izgleda da nisu mogli", rekao je Tamer Al-Burai, biznismen iz grada Gaze, koji je kao i većina stanovnika Gaze prognan iz svog doma. "Bojimo se da će izraelska vojska sada imati slobodne ruke u Gazi."

Izrael je obećao da će u potpunosti eliminirati Hamas.

"Nadali smo se da širenje rata znači jedno rješenje za sve, ali smo ostali sami pred monstruoznom (izraelskom) okupacijom", rekla je Zakeya Rezik, 56, majka šestero djece.

"Dosta je bilo, iscrpljeni smo. Koliko ih je još moralo umrijeti prije nego što su zaustavili rat? Rat u Gazi mora prestati, ljudi nestaju, gladuju i bombardovanje je svakodnevno."

U Washingtonu je portparol Bele kuće za nacionalnu sigurnost John Kirby rekao: „Blizu smo”, ali "ništa nije gotovo dok se sve ne uradi.”

Francusko predsjedništvo je saopćilo da su razgovori o prekidu vatre postigli značajan napredak. U Jerusalimu je visoki izraelski zvaničnik rekao da će se izraelska vlada sastati u utorak kako bi odobrila sporazum o primirju s Hezbollahom.

Znakovi diplomatskog proboja bili su praćeni teškim izraelskim zračnim napadima na južna predgrađa Bejruta pod kontrolom Hezbollaha, dok je Izrael nastavio sa ofanzivom koju je pokrenuo u septembru nakon skoro godinu dana prekograničnih neprijateljstava.

Ured premijera Benjamina Netanyahua odbio je komentirati izvještaje da su se Izrael i Libanon složili s tekstom sporazuma. Međutim, visoki izraelski zvaničnik rekao je Reutersu da bi na sastanku vlade u utorak trebalo da se odobri tekst.

Izraelski ambasador pri Ujedinjenim narodima, Danny Danon, rekao je da će Izrael zadržati sposobnost da napadne južni Liban prema bilo kojem sporazumu. Liban se ranije protivio formulaciji koja bi Izraelu dala takvo pravo.

Glasnogovornik američkog State Departmenta Matthew Miller rekao je da su se jazovi između dvije strane značajno smanjili, ali da još uvijek postoje koraci koje treba poduzeti kako bi postigli sporazum.

„Često su posljednje faze sporazuma najteže jer se najteža pitanja ostavljaju za kraj”, rekao je on. „Trudimo se koliko možemo.”

Diplomatija ima za cilj natjerati Hezbollah i Izrael koji podržava Iran da okončaju borbe koje su izbile u oktobru 2023. paralelno s izraelskim ratom protiv palestinske islamističke grupe Hamas u Gazi. Sukob u Libanu drastično je eskalirao u posljednja dva mjeseca.

U Bejrutu, Elias Bou Saab, zamjenik predsjednika libanonskog parlamenta, rekao je Reutersu da „nisu preostale ozbiljne prepreke” za početak primjene primirja s Izraelom koji su predložili SAD, „osim ako se Netanyahu ne predomisli”.

Trump je u nizu postova na svom Truth Social računu kako bi najavio poteze, uključujući i izjavu da će prvog dana na funkciji „potpisati sve potrebne dokumente kako bi Meksiku i Kanadi naplatio carinu od 25 posto na SVE proizvode koji dolaze u Sjedinjene Države”.

Rekao je da će tarife ostati na snazi dok „droge, posebno fentanil, i svi ilegalni stranci ne prestanu ulaziti u našu zemlju!”.

Trump je rekao da Meksiko i Kanada imaju sposobnost da „lako riješe ovaj dugo tinjajući problem”.

Također se požalio na, kako je rekao, ulogu Kine u „ogromnim količinama droge, posebno fentanila, koje se šalju u Sjedinjene Države”.

"Dok ne prestanu, naplaćivat ćemo Kini dodatnih 10% tarife, iznad svih dodatnih tarifa, na sve njihove brojne proizvode koji dolaze u Sjedinjene Američke Države”, napisao je Trump.

Kina je odgovorila da „niko neće dobiti” trgovinski ili tarifni rat.

„Kina vjeruje da je kinesko-američka ekonomska i trgovinska saradnja po prirodi obostrano korisna”, rekao je Liu Pengyu, glasnogovornik kineske ambasade u Sjedinjenim Državama.

Sjedinjene Države, Meksiko i Kanada potpisale su novi trgovinski sporazum za vrijeme Trumpovog prethodnog mandata, sporazum koji će biti na reviziji 2026. godine.

Dogovor dopušta izuzeća nacionalne sigurnosti za ograničenja.

Trump i kanadski premijer Justin Trudeau razgovarali su o trgovini i sigurnosti granica nakon što je Trump najavio svoje planove u ponedjeljak, rekao je kanadski izvor upoznat sa situacijom.

Novi američki lider preuzima dužnost u januaru, ostavljajući prostor za pregovore i potencijalne promjene planova Trumpove administracije.

Trumpov kandidat za vođenje Ministarstva financija, Scott Bessent, napisao je u članku za Fox Newa prošle sedmice da tarife mogu biti „korisno sredstvo za postizanje ciljeva vanjske politike predsjednika”, uključujući pridobijanje druge vlade da poveća potrošnju na odbranu ili preduzme mjere trgovine drogom.

Zamjenica kanadskog premijera Chrystia Freeland i ministar javne sigurnosti Dominic LeBlanc objavili su kasno u ponedjeljak zajedničko saopštenje naglašavajući bliske veze između SAD-a i Kanade, uključujući kanadski izvoz energije u SAD i saradnju na zaustavljanju trgovine drogom.

„Naš odnos danas je uravnotežen i obostrano koristan, posebno za američke radnike. Danas Kanada kupuje više od Sjedinjenih Država nego Kina, Japan, Francuska i Velika Britanija zajedno”, navodi se u saopštenju.

Tarife plaćaju kompanije koje uvoze proizvode, što znači da bi se, ako se implementiraju, ti troškovi mogli prenijeti u obliku viših cijena za ljude koji kupuju niz dobara uključujući plin, automobile i hranu

Trump je koristio carine kao dio svoje ekonomske agende tokom svoje prethodne administracije, s posebnim fokusom na robu iz Kine. Kineska vlada je odgovorila sopstvenim carinama na proizvode proizvedene u SAD-u.

On se također fokusirao na sigurnost na američko-meksičkoj granici, naredivši izgradnju šire mreže graničnih zidova i zahtijevajući od meksičke vlade da preduzme korake za uklanjanje migranata iz područja u blizini granice sa SAD-om.

Posljednji Trumpovi zahtjevi dolaze u vrijeme kada hapšenja zbog ilegalnih prelazaka granice opadaju, a brojke iz oktobra pokazuju da su hapšenja bila blizu najniže vrijednosti u protekle četiri godine.

Neke informacije za ovu priču dali su The Associated Press, Agence France-Presse i Reuters.

Tužioci, koji rade sa specijalnim tužiocem u slučaju protiv Trumpa Jackom Smithom, u zahtjevu sudu su se pozvali na to što se Trump vraća u Bijelu kuću, poslije pobjede na ovogodišnjim izborima, te višedecenijsku politiku Sekretarijata za pravosuđe da aktuelni predsjednici ne bi trebalo da budu krivično gonjeni.

"Ovaj ishod nije zasnovan na opravdanosti ili snazi slučaja protiv optuženog", napisali su tužioci u zahtjevu sudu.

Tužioci su također odlučili da odustanu od žalbe na odluku federalne sutkinje na Floridi da odbaci krivični postupak koji se protiv Trumpa vodio zbog nelegalnog zadržavanja povjerljivih dokumenata posle isteka prvog mandata, prenosi agencija Reuters pozivajući se na sudske podneske.

Trumpov portparol Steven Cheung ocijenio je da je riječ o "velikoj pobjedi za vladavinu prava" i da su federalni slučajevi protiv Trumpa bili "neustavni". Trump je u objavi na društvenim mrežama krivične postupe nazvao "niskom tačkom u historiji" zemlje.

Zahtjev predstavlja veliki zaokret za specijalnog tužioca koji je uspio da podigne dvije optužnice protiv Trumpa, u dva odvojena slučaja u okviru kojih je optužen za krivična djela ugrožavanja izbornog integriteta i američke nacionalne bezbjednosti.

Također pokazuje kako je Trumpova pobjeda nad potpredsjednicom SAD i kandidatkinjom demokrata Kamalom Harris bila politički i pravni trijumf, prenosi agencija Reuters.

Trump se u augustu 2023. izjasnio da nije kriv po četiri tačke federalne optužnice kojom se tereti za pokušaj opstrukcije potvrđivanja izborne pobjede Joea Bidena 2020. godine.

Očekivalo se da Trump, kada preuzme položaj, naloži Sekretarijatu za pravosuđe da okonča postupak za podrivanje izbora, kao i pokušaje specijalnog tužioca da oživi drugi slučaj koji se protiv novoizabranog predsjednika vodio zbog zadržavanja povjerljivih dokumenata.

Prema politici Sekretarijata za pravosuđe, koja datira još od 1970-tih, krivično gonjenje aktuelnog predsjednika predstavljalo bi kršenje Ustava zbog podrivanja kapaciteta lidera zemlje da obavlja svoju funkciju.

Sutkinja okružnog suda u Washingtonu Tanya Chutkan tek treba da odluči o zahtjevu tužilaca da se odbaci slučaj za podrivanje izbora.

Trumpovi advokati prethodno su najavili da će tražiti da se odbace optužbe protiv Trumpa, na osnovu presude Vrhovnog suda iz jula da bivši predsjednici imaju imunitet od krivičnog gonjenja za poteze koje su povlačili u okviru svojih zvaničnih dužnosti.

Specijalni tužilac je poslije odluke najviše sudske instance u zemlji pokušao da spasi slučaj tako što je odustao od nekih tačaka optužnice, ali je tvrdio da ostale nisu obuhvaćene odlukom o predsjedničkom imunitetu i da po njima može biti suđeno Trumpu.

Chutkan je trebalo da odluči da li da odbaci ostale tačke optužnice zbog odluke o imunitetu.

Optužnica protiv Trumpa za podrivanje izbora podignuta je poslije Smithove istrage o Trumpovim pokušajima da ostane na vlasti poslije poraza 2020. godine, što je kulminiralo napadom Trumpovih pristalica na Capitol 2021. godine.

Trump je odbacio optužbe i tvrdio da je pravosuđe instrumentalizovano da bi se nanijela šteta njegovoj predsjedničkoj kampanji tokom koje je najavljivao da će da otpusti specijalnog tužioca ako pobijedi.