Američki predsjednik Joe Biden odobrio je u subotu pružanje do 571 miliona dolara u materijalu i uslugama Ministarstva odbrane te u vojnom obrazovanju i obuci za samoupravni Tajvan, koji Peking smatra svojom teritorijom i kaže da mora biti pod njegovom kontrolom. Odvojeno, Ministarstvo odbrane je u petak saopćilo da je odobreno 295 miliona dolara vojne prodaje.

U saopćenju Ministarstva vanjskih poslova Kine apelira se na SAD da prestanu s naoružavanjem Tajvana i zaustave, kako je rečeno, "opasne poteze koji potkopavaju mir i stabilnost u Tajvanskom moreuzu".

Američka vojna prodaja i pomoć imaju za cilj da pomognu Tajvanu da se odbrani i odvrati Kinu od pokretanja napada.

Vojna pomoć od 571 milion dolara dolazi povrh Bidenovog odobrenja od 567 milijuna dolara za iste svrhe krajem septembra. Vojna prodaja uključuje 265 miliona dolara za oko 300 taktičkih radijskih sustava i 30 miliona dolara za 16 nosača oružja.

Ministarstvo vanjskih poslova Tajvana pozdravilo je odobrenje dvije prodaje, rekavši u objavi na X da je time ponovo potvrđena "predanost američke vlade našoj odbrani".

U oktobru su SAD odobrile prodaju oružja Tajvanu od dvije milijarde dolara, uključujući prvu isporuku naprednog odbrambenog sistema od raketa zemlja-vazduh, što je također izazvalo kritike Kine, dok je Peking odgovorio ratnim vježbama oko Tajvana.

Tajvan je ranije ovog mjeseca zatražio od Kine da prekine svoju tekuću vojnu aktivnost u obližnjim vodama, za koje je rekao da potkopavaju mir i stabilnost i remete međunarodno pomorstvo i trgovinu.

Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump rekao je da se neće posvetiti odbrani Tajvana ako bi Kina izvršila invaziju tokom njegovog mandata.

Trump je također rekao da Tajvan treba da plati SAD-u za odbranu od Kine. Tajvan troši oko 2,5% svog BDP-a na odbranu.

Belgrade — 

Vlada Srbije je više od sedam nedelja pod pritiskom demonstracija širom zemlje nakon pogibije u Novom Sadu na sjeveru, a mnogi demonstranti optužuju vlasti za korupciju i neadekvatan nadzor.

Nedjeljni protest koji su organizovali studenti univerziteta počeo je 15-minutnom šutnjom u znak počasti za 15 žrtava u incidentu.

Demonstracije su zauzele trg Slavija, ključnu kružnu raskrsnicu, u centru grada za užurbani saobraćaj.

"Država je dječja svojina" i "Protesti su ispiti" pisalo je na nekim od transparenata demonstranata koji su zahtijevali da premijer i gradonačelnik Novog Sada podnesu ostavke, a da odgovorni budu procesuirani.

Poljoprivrednici, glumci i ostali građani iz cijele Srbije došli su da podrže studente.

Studenti su takođe pozvali da se obustavi sudski postupak protiv demonstranata i da se procesuiraju napadači koji su napali demonstrante.

U pokušaju da razblaže bijes i smire proteste, vlasti su proteklih sedmica obećavale razne subvencije za mlade.

Vlada je u petak objavila planove za rano zatvaranje škola zbog zimskog raspusta.

Studenti su nastavili protestirati, rekavši da su njihovi zahtjevi samo djelimično ispunjeni.

Četrnaest osoba, starosti između šest i 74 godine, poginulo je 1. novembra kada se urušio krov željezničke stanice u Novom Sadu, nakon velikih radova na rekonstrukciji stanice.

15. žrtva umrla je u bolnici nekoliko nedelja kasnije.

Glavna najava ove sedmice od novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa i izvršnog direktora Softbanka Masayoshija Sona:

„Oduševljen sam što mogu objaviti da će Softbank uložiti 100 milijardi dolara u Ameriku, otvarajući najmanje 100.000 američkih radnih mjesta.” // “To će pomoći da se osigura da se umjetna inteligencija, nove tehnologije i druge industrije sutrašnjice grade, stvaraju i uzgajaju upravo ovdje u SAD-u.”

Inovacije u generativnoj umjetnoj inteligenciji napreduju velikom brzinom, dijelom potaknute popularnošću programa "velikog jezičkog modela" kao što je ChatGPT, koji su obučeni na ogromnim količinama tekstualnih podataka za generiranje novog sadržaja.

Ali naizgled neograničene mogućnosti tehnologije postavljaju pitanja o sigurnosti i regulaciji.

Kevin Werbach je profesor pravnih studija i poslovne etike na Wharton School na Univerzitetu Pennsylvania.

“Trumpova administracija je bila vrlo jasna da želi eliminirati mnogo propisa o umjetnoj inteligenciji koji su uvedeni u Bajdenovu administraciju”, kaže Werbach.

„Kažu da žele da oslobode AI, da pobijede u ratu vještačke inteligencije protiv Kine, da vode svijet.”

Na nedavnom samitu vještačke inteligencije u Njujorku, prisutni su izrazili uzbuđenje za budućnost vještačke inteligencije, ali i želju za politikama i standardima koji će pomoći da se ublaže njene štete.

"Kompanije žele da shvate kako da izbjegnu vrste udaraca i PR katastrofe koje se dešavaju kada je, na primjer, vještačka inteligencija pristrasna ili vještačka inteligencija ne funkcioniše kako je dizajnirano”, objašnjava Werbach.

Preduzetnik za igre na sreću Jaye Watts primjećuje pozive na transparentnost kako od kreatora tako i od kompanija poput Valvea, velikog programera i distributera video igara.

“Sada to prisiljava kompanije da kažu kako koriste umjetnu inteligenciju umjesto da samo koriste svu ovu generativnu imovinu koju odnekud dobijete, potencijalno kršeći nečija prava.”

Osigurati da su generativni AI modeli obučeni na kvalitetnim podacima je idealno, ali programeri nemaju uvijek pristup njima.

Oshin Anand vodi praksu nauke o podacima u Sahaj AI.

“Kada koristite unaprijed obučenu verziju velikog jezičkog modela, čak i ako fino podesite posljednji sloj, nemate kontrolu nad ogromnom količinom podataka na kojima je već obučen. Dakle, moglo bi doći do podešavanja, ali ne postoji koncept odučavanja tih podataka”, kaže Anand.

Stručnjaci predlažu uključivanje mjerenja i mjerila za procjenu performansi AI programa, za koje se nadaju da će na kraju pokrenuti više poslovanja.

Drugi tvrde da bi regulatorni pristup koji je previše težak mogao ugušiti inovacije i konkurenciju.

Jiajun Lu je osnivač i izvršni direktor Akool-a, kompanije za generiranje video i audio umjetne inteligencije.

“Ako su neke zemlje agresivnije po pitanju regulative, a neke manje, onda će se tehnološke kompanije vjerovatno preseliti u različite zemlje.” // “AI je polje koje svaka zemlja želi osvojiti, pa će uskladiti svoje propise”, objašnjava Lu.

Kako umjetna inteligencija napreduje, ljudska inteligencija i dalje mora odrediti pravu ravnotežu između inovacije i reda.

NEW YORK — 

Oko dvije trećine učenika 12. razreda ove godine reklo je da nije koristilo alkohol, marihuanu, cigarete ili e-cigarete u prethodnih 30 dana. To je najveći procenat apstinencija od 2017.

Među učenicima 10. razreda, 80% je reklo da nisu koristili nijednu od ovih supstanci nedavno, što je još jedan rekord. Među učenicima osmog razreda, 90% nije koristilo nijednu od njih, kao što je navedeno u prethodnom istraživanju.

Jedino značajno povećanje dogodilo se u nikotinskim vrećicama. Oko 6% učenika 12. razreda kaže da su ih koristili prethodne godine, u odnosu na oko 3% u 2023.

Nejasno je da li to dovodi do novog javnozdravstvenog problema. Richard Miech sa Univerziteta u Mičigenu, koji vodi istraživanje, rekao je: "Teško je znati da li vidimo početak nečega ili ne."

Anketa Monitoring budućnosti koja se finansira iz federalnih jedinica radi od 1975. godine. Ovogodišnji nalazi su zasnovani na odgovorima oko 24.000 učenika osmog, 10. i 12. razreda u školama širom zemlje. Istraživanje je "jedan od najboljih, ako ne i najbolji" izvor nacionalnih podataka o upotrebi droga među tinejdžerima, rekao je Noah Kreski, istraživač sa Univerziteta Columbia koji je proučavao upotrebu droga među tinejdžerima.

Na početku pandemije učenicima širom zemlje je rečeno da ne idu u škole i da izbjegavaju zabave ili druga okupljanja. Bili su kod kuće, pod nadzorom roditelja. Konzumacija alkohola i droga svih vrsta je smanjena jer se eksperimentisanje obično dešava sa prijateljima, podstaknuto pritiskom vršnjaka, kažu stručnjaci.

Kako su blokade završile, "Mislim da su svi očekivali barem djelomični oporavak", rekao je Miech.

Čak i prije pandemije, zabilježeno je dugotrajno smanjenje pušenja cigareta, pijenja i upotrebe nekoliko vrsta droga među tinejdžerima. Stručnjaci su teoretizirali da djeca ostaju kod kuće i komuniciraju na pametnim telefonima umjesto da se druže u grupama, gdje su ponekad probala zabranjene supstance.

Ali upotreba marihuane nije opadala prije pandemije. A vaping je bio u usponu. Tek tokom pandemije i to dvoje su zabilježili trajni pad.

Neki stručnjaci se pitaju je li pandemijska blokada imala dublji utjecaj.

Miech je primijetio da mnogi tinejdžeri koji eksperimentiraju s e-cigaretama ili drogama počinju u 9. razredu, ponekad zato što to rade stariji adolescenti. Ali djeca koja su bila đaci 9. razreda za vrijeme izolacije nikada nisu preuzela tu naviku, rekao je.

"Pandemija je zaustavila ciklus nove djece koja dolaze i regrutiraju se za upotrebu droga", rekao je Miech.

Mentalno zdravlje također može biti faktor. Povećan je broj izvještaja o depresiji i anksioznosti kod djece nakon početka pandemije. Depresija se često povezuje sa upotrebom supstanci, ali neki ljudi sa depresijom i anksioznošću veoma su oprezni sa drogama, rekao je dr Dankan Klark, psihijatar sa Univerziteta u Pitsburgu koji istražuje upotrebu supstanci kod dece.

"Neki tinejdžeri sa anksioznošću su zabrinuti zbog efekata supstanci. Takođe mogu biti socijalno inhibirani i imaju manje mogućnosti da koriste droge", rekao je Clark. "To je komplikovana veza."

EU već kupuje lavovski dio američkog izvoza nafte i plina, prema podacima američke vlade.

Trenutno nisu dostupne dodatne količine jer Sjedinjene Države izvoze punim kapacitetom, ali Trump je obećao daljnji rast proizvodnje nafte i plina u zemlji.

"Rekao sam Evropskoj uniji da moraju nadoknaditi svoj ogroman deficit sa Sjedinjenim Državama velikom kupovinom naše nafte i plina", rekao je Trump u postu, na Truth Social.

"U suprotnom, to su TARIFE do kraja!!!", dodao je.

Evropska komisija je saopćila da je spremna razgovarati s Trumpom o tome kako ojačati, kako je opisala, već jak odnos, uključujući i energetski sektor.

„EU je posvećena postepenom ukidanju uvoza energije iz Rusije i diversifikaciji naših izvora snabdijevanja“, rekao je portparol.

Sjedinjene Države su već isporučile 47% uvoza tečnog prirodnog gasa u Evropsku uniju i 17% uvoza nafte u prvom kvartalu 2024. godine, prema podacima statističkog ureda EU Eurostat.

TARIFNE PRIJETNJE

Trump, koji stupa na dužnost 20. januara, obećao je da će uvesti carine od 10% na globalni uvoz u SAD zajedno sa carinom od 60% na kinesku robu - carine za koje trgovinski stručnjaci kažu da bi poremetile trgovinske tokove, podigle troškove i izvukle odmazdu protiv američkog izvoza.

Prema podacima američkog Biroa za popis stanovništva, SAD su imale 208,7 milijardi dolara trgovinskog deficita sa EU 2023. godine. Iako SAD ima suficit s EU u pogledu usluga, Trump se uglavnom fokusirao na trgovinu robom, često se žaleći na izvoz automobila bloka u SAD s malo vozila koja se isporučuju na istok preko Atlantika.

Njemački i italijanski izvoz automobila trenutno se suočavaju s američkim carinama od 2,5 posto, koje bi se mogle učetvorostručiti ako Trump ispuni svoje prijetnje.

Trump je također obećao da će odobriti velike carine za tri najveća trgovinska partnera SAD-a, Meksiko, Kanadu i Kinu, prvog dana svog mandata ako ne uspiju zaustaviti ilegalne prelaske granice u SAD-u i trgovinu smrtonosnim opioidnim fentanilom.

William Reinsch, stručnjak za trgovinu u Centru za strateške i međunarodne studije, rekao je da bi EU mogla pregovarati o izlasku iz Trumpovih carina.
"Ovo bi moglo biti dobitno, govoreći im da kupe nešto što žele i što im svakako treba", rekao je Reinsch.

Međutim, većina evropskih rafinerija nafte i gasnih firmi su privatne i vlade imaju malo reći o tome odakle dolaze njihove kupovine osim ako vlasti ne uvedu sankcije ili carine. Vlasnici obično kupuju svoje resurse na osnovu cijene i efikasnosti.

SAD već proizvode i izvoze rekordne količine nafte i plina, a njihovo povećanje zahtijevalo bi značajna ulaganja, posebno za LNG terminale za izvoz.

Reinsch je napomenuo da, iako u Europi sada postoji potražnja za američkom naftom i plinom koji bi zamijenili izbjegavane ruske isporuke, dugoročna potražnja nije jasna s prelaskom na obnovljive izvore energije. Kompanije će nerado investirati ako misle da je trenutna potražnja prolazna, rekao je Reinsch.

KUPUJEMO VIŠE AMERIČKE ENERGIJE

EU je naglo povećala kupovinu američke nafte i gasa nakon odluke bloka da uvede sankcije i smanji oslanjanje na rusku energiju nakon što je Moskva napala Ukrajinu 2022.

Sjedinjene Države su postale najveći proizvođač nafte posljednjih godina s proizvodnjom od preko 20 miliona barela tečnosti nafte dnevno, ili petinom globalne potražnje.

Američki izvoz sirove nafte u Evropu iznosi oko 2 miliona barela dnevno, što predstavlja više od polovine ukupnog američkog izvoza, dok ostatak ide u Aziju.
Holandija, Španija, Francuska, Nemačka, Italija, Danska i Švedska najveći su uvoznici, prema podacima američke vlade.

"Evropa se približava svom maksimalnom kapacitetu za američku naftu, što znači da ima malo prostora za jači uvoz sljedeće godine", rekao je Richard Price, analitičar tržišta nafte u Energy Aspects. Također je rekao da zatvaranje rafinerija u Evropi 2025. neće pomoći povećanju uvoza.

Sjedinjene Države su također najveći svjetski proizvođač i potrošač plina s proizvodnjom od preko 103 milijarde kubnih stopa dnevno.

Američka vlada predviđa da će američki LNG izvoz u prosjeku iznositi 12 bcfd u 2024. godini. U 2023. na Europu je otpadalo 66% američkog LNG izvoza, a glavne destinacije su Velika Britanija, Francuska, Španija i Njemačka.

Prema Međunarodnoj agenciji za energiju, rast američke proizvodnje nafte vjerovatno će biti spor do 2030. godine.

Proizvodnja plina bi se u međuvremenu mogla dodatno povećati kako bi se zadovoljila rekordna domaća potražnja SAD-a, a izvoz LNG-a bi se također mogao povećati ako vlada odobri više LNG terminala.

EU je uvezla oko 2 bcfd ruskog LNG-a 2024. i mogla bi zabraniti te isporuke i tražiti zamjenu iz drugih izvora, rekao je Alex Froley, LNG analitičar u ICIS-u.