Uprkos poricanju, optužbe za korupciju kruže oko Milorada Dodika

• Milorad Dodik: "Protiv mene se ne vodi nijedan krivični postupak za korupciju u BiH niti bilo gdje drugdje u svijetu." (Izvor: ATV, 5. januar 2022.) - NEISTINA

Dodik, srpski nacionalistički vođa Republike Srpske, pod američkim je sankcijama od 2017. zbog navodnog podrivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je 1995. okončan krvavi etnički sukob na Zapadnom Balkanu, piše Polygraph.info, web stranica za provjeru činjenica koju proizvodi Glas Amerike.

Ugovor koji su potpisali predsjednici Bosne, Hercegovine, Hrvatske i Srbije uz potporu SAD-a, postavio je temelje za uspostavu Bosne i Hercegovine, nacije predvođene trijumviratom lidera koji predstavljaju svaku od njenih najvećih etničkih grupa – Srbe, Bošnjake i Hrvate.

Dodik je otvoreno poricao optužbe za ratne zločine protiv srpske vojske, nazivajući ih "lažima". On, takođe, osporava ubistvo oko 8.000 bosanskih civila u gradu Srebrenici 1995. godine.

Dodik je nedavno započeo proces povlačenja iz BiH. On podržava ujedinjenu Srbiju, koju stručnjaci smatraju prijetnjom po evropsku sigurnost koja bi mogla potaknuti ponovni etnički rat.

"Destabilizirajuće koruptivne aktivnosti Milorada Dodika i pokušaji da razbije Dejtonski mirovni sporazum, motivisani njegovim vlastitim interesom, prijete stabilnosti Bosne i Hercegovine i cijele regije", rekao je dužnosnik američkog State Departmenta najavljujući nove sankcije.

"Dodik je iskoristio svoj službeni položaj u BiH za akumuliranje ličnog bogatstva kroz podmićivanje, primanje mita i druge oblike korupcije", navode iz odjela.

Dodik je odgovorio: "Protiv mene se ne vodi nikakav kazneni postupak za korupciju u BiH, niti bilo gdje drugdje u svijetu."

To je netačno.

Naime, Dodik je bio meta brojnih istraga o korupciji od 2008. godine, a najmanje jedna istraga je u toku, tvrdi glavni tužilac BiH, Milanko Kajganić.

Kajganić je za bosanskohercegovački portal Klix.ba 5. januara potvrdio da njegov ured istražuje izvor novca kojim je Dodik kupio vilu u Beogradu 2007. godine za 750.000 evra (1,1 milion dolara). Dodik je, tvrde tužioci, tvrdio da je koristio lični kredit, ali taj kredit nije podignut u trenutku kupovine.

Dodikova vila u Beogradu

Pozivajući se na istragu, Klix.ba je prenio da je Dodik novac posudio godinu dana kasnije. Dodatno je sumnjivo što je Dodikov zahtjev za kredit ovjeren pečatom Vlade Republike Srpske. U to je vrijeme bio premijer.

U decembru 2020. Tužilaštvo BiH saopštilo je da je pokrenulo istragu o porijeklu 300 godina stare ikone koju je Dodik poklonio ruskom ministru vanjskih poslova Sergeju Lavrovu u Sarajevu.

Nakon što su državni mediji Republike Srpske objavili fotografiju ikone, Ukrajinska ambasada u Sarajevu saopštila je da je, na temelju pečata autentičnosti, ikona ukradena iz ukrajinskog grada Luganska u regiji Donbas. Deseci srpskih nacionalista borili su se u ratu u Donbasu koji je podržavala Rusija protiv ukrajinskih vojnika, izvijestio je Reuters. Dodik je odbio komentarisati ovo pitanje.

Rusija je saopštila da vraća poklon nakon što je otkriveno da je ukraden.

Ikona je navodno stara 300 godina i potiče sa područja Luganska, odmetnutog dijela Ukrajine.

"Dodik je dugo bio optuživan da se tokom rata bavio švercovanjem i stoga njegov lokalni nadimak 'Mile Ronhill' (kao Ronhill cigarete). U savremenoj BiH, on je, takođe, široko shvaćen kao jedan od glavnih kriminalnih kraljeva u zemlji, vjerojatno najznačajniji", rekao je za Poligraf.info Jasmin Mujanović, politolog i autor knjige "Glad i bijes: kriza demokratije na Balkanu".

Bosanskohercegovački i strani mediji objavili su 2016. popis Dodikovih "150 skandala" koji uključuju navodnu korupciju i zloupotrebu položaja.

Među njima je i istraga Državne agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA) iz 2008. godine o pronevjeri državnih sredstava velikih razmjera, nepotizmu, zloupotrebi ovlasti, utaji poreza i sumnji na pranje novca.

Ta je istraga zašla u slijepu ulicu 2011. godine, nakon što je SIPA slučaj predala Specijalnom tužilaštvu Republike Srpske, koje ga je brzo zatvorilo, pozivajući se na nedostatak dokaza.

Organizacija za nadzor korupcije Transparency International sa sjedištem u Berlinu izvijestila je 2008. da je Dodik prijetio toj grupi nakon što je objavila izvještaj o privatizacijskim poslovima u sektoru proizvodnje nafte i energije.

U oktobru su bh. tužioci rekli za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je Dodik bio meta krivičnog postupka zbog kojeg bi mogao dobiti pet godina zatvora zbog "podrivanja ustavnog poretka".

"Radi se o kaznenom djelu iz Krivičnog zakona BiH u kojem se navodi da će se onaj ko upotrebom fizičke sile ili prijetnjom upotrebe fizičke sile pokuša da promijeni ustavni poredak Bosne i Hercegovine ili da svrgne njene najviše institucije, kazniti kaznom zatvora od najmanje pet godina", objavio je RSE.

Istraga je vezana uz Dodikove secesionističke mahinacije.

Gotovo da nema sumnje u sveprisutnu korupciju u Bosni i Hercegovini.

U izvještaju iz 2020. Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju Evropske misije u Bosni i Hercegovini navodi se "neuspjeh sistema kaznenog pravosuđa, što je de facto rezultiralo nekažnjavanjem počinilaca mnogih ozbiljnih kaznenih djela".

Evropska komisija izvijestila je 2019. da je korupcija u BiH "raširena... i da sve razine vlasti pokazuju znakove da su pod kontrolom politike, što ima direktan uticaj na svakodnevni život njenih građana, posebno u području zdravstva, obrazovanja, zapošljavanja i javnih nabavki."

Što se tiče novih sankcija, Ambasada SAD-a u BiH saopštila je kako su Dodik i njegov uži krug "besramno zloupotrijebili svoj položaj za sopstveno bogaćenje, za bogaćenje svojih porodica, političkih istomišljenika i mreža podrške koje koriste."

Ministarstvo finansija optužilo je Dodika da je uspostavio pokroviteljsku mrežu i obezbjeđivao vladine ugovore i monopole poslovnim saradnicima. "Dodik se svojim koruptivnim prihodima bavio podmićivanjem i dodatnim koruptivnim radnjama kako bi ostvario svoje lične interese na štetu građana", navode iz ministarstva.

Osim toga, Ministarstvo financija je saopštilo kako Dodik učinkovito kontroliše banjalučku medijsku kuću ATV, u vlasništvu kompanije povezane s njegovom porodicom.

"Dodik je kupio ATV kako bi namjerno i izričito unaprijedio svoju agendu, što uključuje njegove napore da omalovaži druge političke ličnosti, popravi svoj javni imidž i unaprijedi svoje lične i političke ciljeve", rekli su iz Ministarstva.

"Dodik je ugovore vezane za ATV dodijelio direktno članovima svoje porodice, što je koristio kao još jedan put za korupciju. On je novac iz javnih poduzeća usmjerio direktno u ATV za koruptivne svrhe."

ATV je osporio američke tvrdnje.

"Iznenađeni smo ovakvom odlukom i smatramo izričito neozbiljnim za jednu veliku državu da insinuacije pojedinaca o povezanosti naše medijske kuće i političara uzmu kao kredibilan izvor", rekli su iz ove kompanije u izjavi za Reuters.