Linkovi

Top priča BiH

U EU lome koplja oko sankcija Dodiku

Milorad Dodik

Evropska unija (EU) će na narednim sastancima razmotriti mogućnosti kako reagovati konkretnim mjerama protiv zvaničnika Republike Srpske (RS) koji ugrožavaju Dejtonski sporazum i funkcionisanje državnih institucija Bosne i Hercegovine (BiH), najavljeno je u Briselu.

Peter Stano, portparol EU, je nagovijestio da će se u francuskom gradu Brest krajem ove nedjelje održati neformalni susret ministara inostranih poslova EU i da će se šefovi diplomatije takođe okupiti na redovnom sastanku u Briselu 24. januara.

Na jednom ili na oba susreta će se, prema Stanovim riječima, raspravljati kakav će biti odgovor EU na nastalu situaciju u Bosni i Hercegovini.

„Države članice interno razgovaraju o tome kako da pristupe ovome i kada je pravo vrijeme da iskoristimo sve alate koji su nam na raspolaganju”, izjavio je novinarima Stano. On je objasnio da je EU do sada prenosila poruku i pozivala sve ključne aktere da se angažuju u prevazilaženju krize.

„Kada svi napori propadnu tada će države članice EU odlučiti kada je pravo vrijeme da se koriste odgovarajuća sredstva”, naveo je Stano.

Sjedinjene Američke Države su u 5. decembra donijele proširenu listu sankcija za djela korupcije, kojima je obuhvaćen i Milorad Dodik, članu Predsjedništva BiH i lideru Stranke nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), vodeće partije u bh. entitetu Republika Srpska.

„Destabilizirajuće koruptivne aktivnosti Milorada Dodika i pokušaji urušavanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, motivisani vlastitim interesom, ugrožavaju stabilnost Bosne i Hercegovine i cijele regije”, saopštio je o sankcijama podsekretar američkog ministra trezora za terorizam i financijske obavještajne službe Brian E. Nelson.

SAD su time proširile postojeće sankcije iz 2017, dok EU već od 2011. ima postavljen okvir za uvođenje sankcija u BiH. EU se, međutim, iako su neke od članica to tražile, nije pridružila novim američkim sankcijama.

Zvaničnici Evropske unije su, pod uslovom da ostanu anonimni, za Radio Slobodna Evropa (RSE) rekli da je vrijeme za „brutalno kažnjavanje” Milorada Dodika. Međutim, kako je rečeno, postoji problem u nedostatku jedinstvenog stava, prije svega zbog tvrdog protivljenja Mađarske.

Camille Cerise Gessant, zamjenica glavnog i odgovornog urednika u evropskoj novinskoj agenciji Agence Europe, koja pokriva pitanja proširenja također smatra problematičnom činjenicu da u EU nema jedinstvenog stava kada su u pitanju sankcije.

„Ako se Njemačka založi za mjere, Mađarska je već rekla da će glasati kontra mera protiv Dodika. Sankcionisanje manje važnih ljudi bilo bi neefikasno. Evropska komisija bi sama po sebi mogla da smanji neka sredstva pomoći, ali pošto su sredstva za cijelu zemlju, mislim da bi moglo biti komplikovano ciljati samo jedan dio i da će oštetiti ljude a ne političare”, rekla je za RSE Gessant.

Ona je mišljenja da Evropljani već razgovaraju o situaciji u Bosni, ali „kao što je poznato EU uvijek treba vremena da odluči”, a posebno kada je riječ o susjedstvu.

„Već postoji pravni osnov da se usvoje sankcije, ali ne znam da li je dovoljna retorika da se donesu mjere ili su im potrebne i činjenice”, smatra Gessant.

Koje mjere EU su na stolu?

U saopštenju koje je u ponedjeljak 10 januara izdala Evropska služba za spoljne poslove (EEAS) upozorava se da, ako se situacija dodatno pogorša, „EU ima širok raspon mjera na raspolaganju, uključujući postojeći okvir sankcija, kao i reviziju ukupne (financijske) pomoći EU”.

Peter Stano je novinarima izjavio da EU ima na raspolaganju „širok obim mjera” a ne samo dva segmenta koja se tiču ukidanja financijske pomoći ili sankcija.

„Možemo sa opredijeliti za potpunu izolaciju – za ignorisanje. Pobrinuti se da ova osoba (Dodik) bude potpuno po strani. Možemo ciljati ljude ili institucije oko njega”, kaže za RSE jedan evropski izvor upućen u proces. Ovaj izvor podvlači da u bilo kakvom odlučivanju treba imati na umu koje mjere mogu uticati na ljude u BiH jer se ne želi kažnjavati građane.

Za mnoge u Briselu konkretne sankcije bi bile najadekvatniji odgovor na akcije, međutim, radi se o veoma komplikovanom procesu u odlučivanju, pogotovo kada se sve države EU ne slažu za ovom idejom.

Ukidanje financijske pomoći, prema zvaničnicima EU, je najmanje poželjna opcija za Brisel, jer bi se time pogodili građani Bosne i Hercegovine a ne lično Milorad Dodik.

Okvir sankcija i bez konsenzusa u EU?

Postojeći okvir sankcija koji je na snazi od 2011. godine je praktično prazan papir na koji se eventualno mogu dodati imena onih osoba za koje se smatra da ugrožavaju funkcionisanje državnih institucija BiH i aktivno rade na destabilizaciji zemlje.

Međutim, u tekstu usvojenog okvira iz prošle dekade nije konkretno navedeno na koji način bi se eventualno dodavala imena sankcionisanih osoba, odnosno, da li bi za to bio neophodan konsenzus država članica ili moguće glasanje kvalifikovanom većinom u EU. Kvalifikovana većina u procedurama EU podrazumijeva glasanje 55 odsto država članica koje predstavljaju 65 odsto ukupnog broja populacije EU.

Tekst ovog okvira sankcija, koji je usvojen, kako kažu naši sagovornici, u potpuno drugačijem kontekstu i drugačijoj situaciji koja je tada vladala, sada je tema rasprave na nivou pravnih eksperata, koji razmatraju mogućnosti kako bi se moglo ići dalje.

„Pravno je moguće da se izglasaju sankcije samo sa kvalifikovanom većinom jer tekst okvira je u ovom smislu nejasan: ne spominje niti konsenzus niti kvalifikovanu većinu”, tvrdi jedan pravni ekspert.

Izvori iz EU ne negiraju da je ova opcija, u pravno smislu moguća ali podsjećaju da u paksi, kada postoje ovakvi nejasni tekstovi dokumenata, države članice uvijek nastoje da postignu konsenzus.

Odluka o načinu glasanja o mogućim sankcijama u okviru postojećeg okvira sada je na zemljama članicama EU.

Više evropskih izvora na isključuju mogućnost da se ide ka glasanju sa kvalifikovanom većinom, ako Mađarska nastavi da prijeti vetom.

Njemačka, kako je rečeno za RSE, je tvrdo pri stavu da se Dodik mora sankcionisati, te radi na ubjeđivanju ostalih zemalja članica koje nisu potpuno sigurne da su sankcije najbolji odgovor na krizu. Osim Mađarske koja je najglasnija, kako se saznaje, ima još nekoliko država članica EU koje i dalje oklijevaju.

See all News Updates of the Day

Power: Veoma opasno potpaljivanje vatre podjela u BiH

Administratorka USAID-a Samantha Power, 19-21. januara 2022. u posjeti je Bosni i Hercegovini

Potpaljivanje vatre podjela veoma je opasno u Bosni i Hercegovini i svi trebaju shvatiti da to neće otvoriti ekonomske prilike, koje građani ove zemlje očekuju rekla je 20. januara u Sarajevu administratorica Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) Samantha Power, koja boravi u posjeti BiH.

Power je novinarima kazala da se BiH trenutno nalazi u političkom ćorsokaku, te je ocijenila da prijetnje povlačenjem iz insitucija BiH predstavljuju i "prijetnju stabilnosti koja je postignuta potpisivanjem Daytonskog mirovnog sporazuma 1995. godine".

"Te najave nemaju nikakvog ekonomskog, niti funkcionalnog smisla", kazala je Power odgovarajući na upit novinara o čemu će razgovarati sa bh. dužnosnicima, te šta će poručiti Miloradu Dodiku, članu Predsjedništva BiH i lideru Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).

Predstavnici iz bh. entiteta Republika Srpska od jula prošle godine ne učestvuju u radu državnih institucija, nakon što je bivši visoki predstavnik Valentin Inzko nametnuo izmjene zakona kojima se zabranjuje negiranje genocida i veličanje ratnih zločina.

Power je ocijenila da je BiH na vrlo ozbiljnoj raskrsnici, te da je u četvrtak na sastanku sa tri bivša ratna logoraša iz BiH zaključila "bh. građani nikada ne smiju ići unazad.

"Politika je naporna i teška, ali rat je strašan", navela je Power.

Na pitanje da li su nedavne američke sankcije dovoljne, navela je da su SAD pokazale da neće oklijevati da djeluju protiv onih koji su korumpirani i koji dovode do podjela i destabilizacije.

"Koletkivna odgovornost međunarodne zajednice je da da podrži mir i jedinstvo. Jačanje sila podjela nije u interesu nijednog pojedinca i nijedne zemlje", navela je.

Power je poručila da SAD žele razgovarati o tome šta mogu uraditi da podrže težnje svih građana BiH.

"To bi trebao biti i fokus državnih insititucija. Kako razvijati ekonomiju i otvarati nova radna mjesta", kazala je, dodavši da su BiH "očajnički potrebne reforme".

Prenijela je i poruku američkog predsjednika Josepha Bidena da su SAD uz građane BiH, kao što su bile i tokom ratnih devedesetih godina prošlog stoljeća.

Power u zvaničnoj posjeti BiH boravi od 19. do 21. januara.

Tokom posjete, sastat će se sa bh. zvaničnicima, predstavnicima nevladinih organizacija, liderima u malom biznisu, te preživjelim žrtvama rata u BiH od 1992. do 1995. godine.

Power je radila kao novinarka, aktivistkinja i diplomatkinja.

Njena knjiga "Problem iz pakla: Amerika i doba genocida" dobila je Pulitzerovu nagradu, najprestižnije priznanje za novinarstvo u SAD-u, inspirirana je i događajima u BiH.

Banja Luka: Kriptovalute u zamahu

Banja Luka: Kriptovalute u zamahu
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:59 0:00

Izgradnja termolektrane u Ugljevik pod znakom pitanja

Izgradnja termolektrane u Ugljevik pod znakom pitanja
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:13 0:00

Organski uzgoj u Srebrenici

Organski uzgoj u Srebrenici
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:25 0:00

COVID u BiH: 39 umrlih, više od 3300 novozaraženih

Masks placed on mannequins heads are displayed outside a shop in Sarajevo's main street, Bosnia, Monday, July 27, 2020. Regional WHO office in Bosnia expressed its concern with recent reports that medical institutions around the country are closing…

U posljednja 24 sata u Bosni i Hercegovini (BiH) registrovana su 3.342 nova slučaja zaraze korona virusom. Od posljedica u istom periodu umrlo je još 39 osoba, saopšteno je iz nadležnih zdravstvenih institucija oba bh. entiteta i Brčko distrikta BiH u utorak, 18. januara.

U entitetu Federacija Bosne i Hercegovine (FBiH) virus korona je potvrđen kod 2.564 osobe, od više od 5.800 testiranih uzoraka.

Zavodu za javno zdravstvo FBiH prijavljeno je 25 smrtnih slučajeva u posljednja 24 časa, dok je naknadno prijavljeno još 8 umrlih.

“Do sada je u FBiH testirano ukupno 1.110.595 uzoraka, a SARS-CoV-2 je potvrđen kod 208 994 osobe. Ukupan broj smrtnih ishoda na području Federacije BiH dosada je 7.752”, saopšteno je iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH u utorak, 18. januara.

U drugom bh. entitetu, Republici Srpskoj (RS), od 1.161 testiranog uzorka, na koronu je, u posljednja 24 sata, bilo pozitivno 587 osoba.

Institutu zа јаvnо zdrаvstvо RS priјаvljеno je 13 smrtnih slučајеvа.

“Dо sаdа је u Rеpublici Srpskој pоtvrđеnо 100.210 slučajеvа virusа kоrоnа, а prеminulе su ukupnо 5.663 оsоbе kоd kојih је pоtvrđеn tеst nа virus kоrоnа. U RS je tеstirаnо ukupnо 388.188 оsоbа”, saopšteno je iz Instituta za javno zdrvastvo RS u utorak, 18. januara.

U saopštenju se dodaje da se na liječenju u bolnicama nalaze 593 pacijenata.

U Brčko distriktu BiH od posljedica virusa korona preminula je jedna osoba, a registrovan 191 novi slučaj zaraze. Ukupno je testirano 537 uzoraka.

U Distriktu su do sada preminule 473 osobe od posljedica COVID-19, a trenutno je aktivno 2.316 slučaja oboljelih od korona virusa, podaci su pododjeljenja za javno zdravstvo Vlade Brčko distrikta BiH od utorka, 18. januara.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG