Linkovi

Izdvojeno

U EU lome koplja oko sankcija Dodiku

Milorad Dodik
Milorad Dodik

Evropska unija (EU) će na narednim sastancima razmotriti mogućnosti kako reagovati konkretnim mjerama protiv zvaničnika Republike Srpske (RS) koji ugrožavaju Dejtonski sporazum i funkcionisanje državnih institucija Bosne i Hercegovine (BiH), najavljeno je u Briselu.

Peter Stano, portparol EU, je nagovijestio da će se u francuskom gradu Brest krajem ove nedjelje održati neformalni susret ministara inostranih poslova EU i da će se šefovi diplomatije takođe okupiti na redovnom sastanku u Briselu 24. januara.

Na jednom ili na oba susreta će se, prema Stanovim riječima, raspravljati kakav će biti odgovor EU na nastalu situaciju u Bosni i Hercegovini.

„Države članice interno razgovaraju o tome kako da pristupe ovome i kada je pravo vrijeme da iskoristimo sve alate koji su nam na raspolaganju”, izjavio je novinarima Stano. On je objasnio da je EU do sada prenosila poruku i pozivala sve ključne aktere da se angažuju u prevazilaženju krize.

„Kada svi napori propadnu tada će države članice EU odlučiti kada je pravo vrijeme da se koriste odgovarajuća sredstva”, naveo je Stano.

Sjedinjene Američke Države su u 5. decembra donijele proširenu listu sankcija za djela korupcije, kojima je obuhvaćen i Milorad Dodik, članu Predsjedništva BiH i lideru Stranke nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), vodeće partije u bh. entitetu Republika Srpska.

„Destabilizirajuće koruptivne aktivnosti Milorada Dodika i pokušaji urušavanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, motivisani vlastitim interesom, ugrožavaju stabilnost Bosne i Hercegovine i cijele regije”, saopštio je o sankcijama podsekretar američkog ministra trezora za terorizam i financijske obavještajne službe Brian E. Nelson.

SAD su time proširile postojeće sankcije iz 2017, dok EU već od 2011. ima postavljen okvir za uvođenje sankcija u BiH. EU se, međutim, iako su neke od članica to tražile, nije pridružila novim američkim sankcijama.

Zvaničnici Evropske unije su, pod uslovom da ostanu anonimni, za Radio Slobodna Evropa (RSE) rekli da je vrijeme za „brutalno kažnjavanje” Milorada Dodika. Međutim, kako je rečeno, postoji problem u nedostatku jedinstvenog stava, prije svega zbog tvrdog protivljenja Mađarske.

Camille Cerise Gessant, zamjenica glavnog i odgovornog urednika u evropskoj novinskoj agenciji Agence Europe, koja pokriva pitanja proširenja također smatra problematičnom činjenicu da u EU nema jedinstvenog stava kada su u pitanju sankcije.

„Ako se Njemačka založi za mjere, Mađarska je već rekla da će glasati kontra mera protiv Dodika. Sankcionisanje manje važnih ljudi bilo bi neefikasno. Evropska komisija bi sama po sebi mogla da smanji neka sredstva pomoći, ali pošto su sredstva za cijelu zemlju, mislim da bi moglo biti komplikovano ciljati samo jedan dio i da će oštetiti ljude a ne političare”, rekla je za RSE Gessant.

Ona je mišljenja da Evropljani već razgovaraju o situaciji u Bosni, ali „kao što je poznato EU uvijek treba vremena da odluči”, a posebno kada je riječ o susjedstvu.

„Već postoji pravni osnov da se usvoje sankcije, ali ne znam da li je dovoljna retorika da se donesu mjere ili su im potrebne i činjenice”, smatra Gessant.

Koje mjere EU su na stolu?

U saopštenju koje je u ponedjeljak 10 januara izdala Evropska služba za spoljne poslove (EEAS) upozorava se da, ako se situacija dodatno pogorša, „EU ima širok raspon mjera na raspolaganju, uključujući postojeći okvir sankcija, kao i reviziju ukupne (financijske) pomoći EU”.

Peter Stano je novinarima izjavio da EU ima na raspolaganju „širok obim mjera” a ne samo dva segmenta koja se tiču ukidanja financijske pomoći ili sankcija.

„Možemo sa opredijeliti za potpunu izolaciju – za ignorisanje. Pobrinuti se da ova osoba (Dodik) bude potpuno po strani. Možemo ciljati ljude ili institucije oko njega”, kaže za RSE jedan evropski izvor upućen u proces. Ovaj izvor podvlači da u bilo kakvom odlučivanju treba imati na umu koje mjere mogu uticati na ljude u BiH jer se ne želi kažnjavati građane.

Za mnoge u Briselu konkretne sankcije bi bile najadekvatniji odgovor na akcije, međutim, radi se o veoma komplikovanom procesu u odlučivanju, pogotovo kada se sve države EU ne slažu za ovom idejom.

Ukidanje financijske pomoći, prema zvaničnicima EU, je najmanje poželjna opcija za Brisel, jer bi se time pogodili građani Bosne i Hercegovine a ne lično Milorad Dodik.

Okvir sankcija i bez konsenzusa u EU?

Postojeći okvir sankcija koji je na snazi od 2011. godine je praktično prazan papir na koji se eventualno mogu dodati imena onih osoba za koje se smatra da ugrožavaju funkcionisanje državnih institucija BiH i aktivno rade na destabilizaciji zemlje.

Međutim, u tekstu usvojenog okvira iz prošle dekade nije konkretno navedeno na koji način bi se eventualno dodavala imena sankcionisanih osoba, odnosno, da li bi za to bio neophodan konsenzus država članica ili moguće glasanje kvalifikovanom većinom u EU. Kvalifikovana većina u procedurama EU podrazumijeva glasanje 55 odsto država članica koje predstavljaju 65 odsto ukupnog broja populacije EU.

Tekst ovog okvira sankcija, koji je usvojen, kako kažu naši sagovornici, u potpuno drugačijem kontekstu i drugačijoj situaciji koja je tada vladala, sada je tema rasprave na nivou pravnih eksperata, koji razmatraju mogućnosti kako bi se moglo ići dalje.

„Pravno je moguće da se izglasaju sankcije samo sa kvalifikovanom većinom jer tekst okvira je u ovom smislu nejasan: ne spominje niti konsenzus niti kvalifikovanu većinu”, tvrdi jedan pravni ekspert.

Izvori iz EU ne negiraju da je ova opcija, u pravno smislu moguća ali podsjećaju da u paksi, kada postoje ovakvi nejasni tekstovi dokumenata, države članice uvijek nastoje da postignu konsenzus.

Odluka o načinu glasanja o mogućim sankcijama u okviru postojećeg okvira sada je na zemljama članicama EU.

Više evropskih izvora na isključuju mogućnost da se ide ka glasanju sa kvalifikovanom većinom, ako Mađarska nastavi da prijeti vetom.

Njemačka, kako je rečeno za RSE, je tvrdo pri stavu da se Dodik mora sankcionisati, te radi na ubjeđivanju ostalih zemalja članica koje nisu potpuno sigurne da su sankcije najbolji odgovor na krizu. Osim Mađarske koja je najglasnija, kako se saznaje, ima još nekoliko država članica EU koje i dalje oklijevaju.

See all News Updates of the Day

Šta Trumpova administracija može uraditi po pitanju inflacije?

Američki predsjednik Donald Trump
Američki predsjednik Donald Trump

Cijene hrane, benzina i stanova, između ostalog, nastavljaju rasti u Sjedinjenim Državama. Dopisnica VOA Veronica Balderas Iglesias razgovarala je s ekonomistima o tome šta Trumpova administracija može učiniti da snizi cijene.

Inflacija u Sjedinjenim Državama još nije pod kontrolom. Indeks potrošačkih cijena u januaru je porastao za 3 posto u odnosu na godinu dana ranije, prema najnovijem izvještaju američkog Ministarstva rada. Ekonomisti kažu da je nekoliko faktora dovelo do skoka.

„Troškovi stanovanja i dalje rastu. Usluge su i dalje bile skupe. Cijene robe padale su uglavnom zbog oporavka od pandemije i taj napredak je uvelike zaustavljen”, kaže Allison Schrager, sa Instituta Manhattan.

“Dobro radimo u pogledu stope nezaposlenosti, što znači da ljudi rade, ljudi zarađuju novac i kada ljudi to rade, troše, a ta visoka potrošnja drži visoke cijene.”

Edmond Berisha, sa UniverzitetaMontclair, kaže: „Dobro radimo u pogledu stope nezaposlenosti, što znači da ljudi rade, ljudi zarađuju novac i kada ljudi to rade, troše, a ta visoka potrošnja drži visoke cijene.”

Iako analitičari kažu da je naslijedio sveukupno stabilnu ekonomiju, američki predsjednik Donald Trump za inflaciju okrivljuje svog prethodnika Joea Bidena.

„Ovo je izazvao Biden. Imao sam četiri godine praktično bez inflacije. Dakle, ja samo preuzimam”, rekao je Biden.

Ekonomistkinja Allison Schrager kaže da bi neke mjere koje je predložila Trumpova administracija mogle ojačati ekonomiju.

„Posebno smanjenje poreza na dobit preduzeća, potencijalna dodatna poreska reforma, neke od deregulacija će također podstaći ekonomiju”, kaže ona.

Ne očekuje se da će potrošači dobiti olakšice kada su u pitanju kamatne stope, ali postoje i druge mjere koje se mogu poduzeti da bi se smanjili troškovi života, kažu stručnjaci.

„Želite podržati slobodno tržište koliko god možete. Druga stvar je da također želimo potaknuti proizvodnju”, kaže Berisha.

Berisha je napomenuo da je inflacija globalni fenomen i da je u poređenju sa drugim zemljama, američka ekonomija, čak i uz skroman rast broja radnih mjesta u januaru, i dalje u dobrom stanju.

Trump: Lider Ukrajine je diktator; Zelenski: Predsjednik SAD živi u svijetu ruskih dezinformacija

Susret Zelenskog i Trumpa u Trump Toweru u septembru 2024.
Susret Zelenskog i Trumpa u Trump Toweru u septembru 2024.

Američki predsjednik Donald Trump obrušio se na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u srijedu, nazvavši ga „diktatorom bez izbora”, nakon što je Zelenski optužio Trumpa da živi u „prostoru dezinformacija” pod ruskim utjecajem.

S obzirom da okončanje trogodišnjeg rata Rusije protiv Ukrajine visi o koncu, Trump je na svojoj platformi Truth Social napao kijevskog lidera, koji je izrazio bojazan da američki lider pokušava okončati rat pod uslovima koji su povoljniji za Moskvu nego za Kijev.

Trump je optužio Zelenskog da je odbio održati izbore u Ukrajini, koji su bili zakazani za april 2024, ali su odgođeni nakon što je Rusija izvršila invaziju 2022.

Trump je omalovažio Zelenskog kao „umjereno uspješnog komičara“ koji je „nagovorio Sjedinjene Američke Države da potroše 350 milijardi dolara, da uđu u rat u kojem se nije moglo dobiti, koji nikada nije morao započeti, ali rat koji on, bez SAD-a i „TRUMPA“, nikada neće moći riješiti“.

Američki lider, koji je prošle godine tokom političke debate odbio da kaže da li želi da Ukrajina pobijedi u ratu, rekao je da je "jedino u čemu je [Zelenski] bio dobar je da je [bivše američkog predsjednika Joe] Biden igrao "kako on kaže" za veću vojnu pomoć.

„Volim Ukrajinu”, rekao je Trump, „ali Zelenski je uradio užasan posao, njegova zemlja je razbijena, a MILIONI su nepotrebno umrli – I tako se nastavlja…”

Trumpova ocjena Zelenskog uslijedila je nakon što je ukrajinski lider ove sedmice izrazio svoj bijes zbog isključenja Ukrajine iz američko-ruskih diplomatskih razgovora u utorak na visokom nivou u Saudijskoj Arabiji, gdje su dvije zemlje nakon više od četiri sata razgovora rekle da su se dogovorile da se uskoro ponovo sastanu o tome kako okončati rat.

Ranije je Trump u utorak ismijao žalbu Zelenskog da nije pozvan na pregovore u Rijadu koje su predvodili američki državni sekretar Marko Rubio i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.

„Danas sam čuo: 'Pa, nismo bili pozvani.' Pa, vi ste tamo već tri godine”, rekao je Trump o ukrajinskim liderima, koje je optužio da su započeli rat iako je Rusija napala Ukrajinu.

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u srijedu da je zadovoljan ishodom pregovora u Rijadu sa SAD-om, ali je rekao da njegova zemlja treba da izgradi povjerenje s Washingtonom prije nego što se rat može riješiti.

Putin je rekao da cijeni razgovore, rekavši da je to „prvi korak” u poboljšanju spornih odnosa između Moskve i Washingtona.

Međutim, dodao je: „Nemoguće je riješiti mnoga pitanja, uključujući ukrajinsku krizu, bez povećanja razine povjerenja između Rusije i Sjedinjenih Država.”

Putin je u televizijskim izjavama rekao da bi volio da održi samit s Trumpom, „ali mora biti tako pripremljen tako da donese rezultate”.

Pregovori Rubio-Lavrov bili su prvi značajni razgovori između dvije supersile u više od tri godine nakon ruske invazije na Ukrajinu i napora Zapada pod vodstvom SAD-a da naoruža kijevske snage da se odbrani od napada.

Ni ukrajinski ni evropski zvaničnici nisu bili za stolom u saudijskoj palati tokom pregovora, ali su SAD rekle da će biti uključeni u buduće pregovore kako bi pokušali okončati najsmrtonosniji sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata.

Rubio: I Moskva i Kijev morat će napraviti ustupke za okončanje rata

Američki državni sekretar Marko Rubio, u sredini, savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Mike Waltz, desno, i izaslanik SAD za Bliski istok Steve Witkoff nakon sastanka s ruskim zvaničnicima u palači Diriyah, u Rijadu, Saudijska Arabija, 18. februara 2025.
Američki državni sekretar Marko Rubio, u sredini, savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Mike Waltz, desno, i izaslanik SAD za Bliski istok Steve Witkoff nakon sastanka s ruskim zvaničnicima u palači Diriyah, u Rijadu, Saudijska Arabija, 18. februara 2025.

Američki državni sekretar Marco Rubio rekao je u utorak da Sjedinjene Države rade na "poštenom" i "održivom" rješenju za okončanje trogodišnjeg rata Rusije protiv Ukrajine, ali da će i Moskva i Kijev morati učiniti ustupke kako bi postigli mir.

Rubio je ponudio svoju procjenu nakon što su se on i drugi ključni američki zvaničnici sastali danas u Saudijskoj Arabiji s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom i njegovim pomoćnicima u prvom pokušaju da se okonča rat i poboljšaju sporni odnosi Washingtona i Moskve.

"Cilj je okončati ovaj sukob na način koji je fer, trajan, održiv i prihvatljiv za sve uključene strane", rekao je Rubio novinarima, iako za stolom nije bilo ukrajinskih ili evropskih zvaničnika.

Rubio je rekao da je "ubijeđen" da je Moskva spremna da se uključi u "ozbiljan proces" za okončanje rata, a koji je Rusija započela invazijom na svog susjeda prije gotovo tri godine.

Desetine hiljada ruskih i ukrajinskih vojnika, zajedno s ukrajinskim civilima, poginuli su u borbama, najgorem sukobu u Evropi od Drugog svjetskog rata.

SAD i Rusija su se složile da "imenuju odgovarajuće timove na visokom nivou koji će početi raditi na putu okončanja sukoba u Ukrajini što je prije moguće", rekla je glasnogovornica State Departmenta Tammy Bruce u saopćenju. Bruce je sastanak okarakterisala kao "važan korak naprijed" ka miru.

Rubio je rekao da će Ukrajina i evropske nacije morati biti uključene u pregovore o okončanju rata. On je rekao da će, ako se rat zaustavi, SAD imati "izuzetne mogućnosti... da budu partneri" sa Rusijom po pitanju trgovine i drugih globalnih pitanja.

"Ključ za otključavanje toga je kraj ovog sukoba", rekao je on.

Savjetnik za nacionalnu sigurnost Mike Waltz i izaslanik za Bliski istok Steve Witkoff također su učestvovali u razgovorima sa ruskom stranom.

Waltz je rekao novinarima da će se pregovori o okončanju borbi fokusirati na teritoriju i sigurnosne garancije i za Ukrajinu i za Rusiju.

"Ovo mora biti trajni kraj rata, a ne privremeni kraj, kao što smo vidjeli u prošlosti", rekao je Waltz.

Rusija sada kontroliše oko petinu ukrajinske međunarodno priznate teritorije iz 2014. Moskva kontroliše poluostrvo Krim koji je jednostrano anektirala 2014. godine.

Kako je invazija počela, Moskva se nadala brzom preuzimanju cijele Ukrajine. Ali uz jak ukrajinski otpor, rat je umjesto toga evoluirao u žestoki sukob i svakodnevna zračna bombardiranja sa obje strane.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski dugo je tražio da se vrate granice njegove zemlje prije 2014. godine, ali američki zvaničnici kažu da je to nerealno, kao i dugo traženi cilj Kijeva da se pridruži NATO-u, glavnom vojnom savezu Zapada, kao dio mirovnog rješenja dogovorenim pregovorima.

Zelenski je rekao da neće pristati na američko-rusko rješenje rata.

Odgodio je put u Saudijsku Arabiju koji je bio zakazan za ovu sedmicu, navodeći činjenicu da zvaničnici njegove zemlje nisu pozvani na američko-ruske pregovore u utorak. Ukrajinski lider je sugerisao da želi da izbjegne da se njegova posjeta dovodi u vezu sa razgovorima i odložio je put za 10. mart.

Angažman između SAD-a i Rusije izazvao je zabrinutost među evropskim liderima koji su posljednjih dana istakli potrebu da Ukrajina bude uključena u razgovore o svojoj budućnosti, te da evropske nacije igraju ulogu u onome što također vide kao ključni razvoj za svoju sigurnost.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron sazvao je grupu evropskih lidera na sjednicu u ponedjeljak u Parizu, gdje su razgovarali o povećanju potrošnje na odbranu i potencijalnim sigurnosnim garancijama za Ukrajinu.

Neke informacije za ovaj izvještaj potječu od AP-a, Reutersa i AFP-a.

Američki izaslanik za Ukrajinu kaže da niko neće nametnuti mirovni sporazum Zelenskom

Keith Kellogg, izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa za Ukrajinu
Keith Kellogg, izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa za Ukrajinu

Keith Kellogg, izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa za Ukrajinu, rekao je u ponedjeljak da niko neće nametati mirovni sporazum Kijevu i da će se kasnije rješavati pitanja o tome da li će Washington dati garancije za buduće evropske mirovne snage.

Visoki američki dužnosnici, uključujući državnog sekretara Marca Rubija - ali ne i Kelloga - trebali bi razgovarati u utorak s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom o okončanju rata u Ukrajini.

Kelogg, koji je rekao da će ove sedmice posjetiti ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u Kijevu, rekao je novinarima u sjedištu NATO-a u Briselu da niko neće nametnuti dogovor "izabranom lideru suverene nacije".

Ponovio je i da razgovara sa evropskim saveznicima, koji se zalažu za uključivanje u pregovore, ali da po njegovom mišljenju nije izvodljivo da svi sjednu stol.

Evropski zvaničnici bili su šokirani potezima Trumpove administracije posljednjih dana da se dodvori Rusiji, koja je pokrenula invaziju na Ukrajinu prije skoro tri godine.

Američki zvaničnici predali evropskim zvaničnicima dokument u kojem se, između ostalog, pitaju sa koliko bi vojnika mogli doprinijeti provođenju mirovnog sporazuma između Ukrajine i Rusije.

Lideri Francuske, Britanije, Njemačke, Danske, Poljske, Italije, Španije i Holandije, kao i najviši zvaničnici NATO-a i Evropske unije održavaju u ponedjeljak hitan sastanak u Parizu.

Britanija, Švedska i Njemačka rekle su da su otvorene za slanje mirovnih snaga u Ukrajinu, uz jasan i prihvatljiv mandat. Mnogi zvaničnici su naglasili da bi razmotrili slanje trupa u Ukrajinu samo ako SAD daju sigurnosnu garanciju.

Deportacije migranata donose neizvjesnost kalifornijskim poljoprivrednicima i lokalnim uzgajivačima

Deportacije migranata donose neizvjesnost kalifornijskim poljoprivrednicima i lokalnim uzgajivačima
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:41 0:00

U centralnoj Kaliforniji sezona je berbe jagoda i citrusa. No, neki radnici na farmama koji nisu legalni stanovnici SAD-a se klone posla nakon hvatanja migranata u okviru suzbijanja ilegalne imigracije predsjednika Donalda Trumpa.

Alejandra je radnica na farmi bez dokumenata u Kaliforniji koja ne želi pokazati svoje lice ili podijeliti svoje prezime zbog straha od deportacije.

Ona kaže da je bila na putu na posao ranije ovog mjeseca kada su agenti Imigracione i carinske službe – ili ICE – počeli prikupljati migrante bez dokumenata širom grada Bakersfielda.

„To je bilo u utorak kada su krenuli u racije, a u srijedu nismo izašli jer smo bili uplašeni. Čuli smo i vidjeli cijeli dan da je ICE jako aktivan. Bili su na ključnim mestima kroz koja moraju da prođu svi poljoprivrednici, gde su nasadi agruma, tako da sutradan nisam otišao na posao jer sam se uplašio”, priča Alejandra, nedokumentirana migrantkinja.

Predsjednica sindikata United Farm Workers Teresa Romero kaže da su dva njihova člana privedena.

„Radnici sa farme koji su deportovani ovdje rade 15-20 godina. Nemaju čak ni kaznu za parkiranje”, govori Romero.

Dok Trumpova administracija kaže da će se prve akcije protiv migranata fokusirati na osumnjičene kriminalce, američki „granični car” Tom Homan kaže da je to samo početak.

„Jasno sam stavio do znanja: ako ste u zemlji ilegalno, niste isključeni”, kaže Homan.

U Bakersfieldu, stanovnik James Miller kaže da deportacije mogu stvoriti nedostatak terenskih radnika, ali imigracijski agenti moraju provoditi zakon.

„Mislim da je pogrešno protumačeno da će upasti u škole. Imaju posla i trebali bi ga obaviti. Hoće li to utjecati na nas? Vjerojatno hoće”, kaže Miller.

Drugi stanovnik, JP Avalos, kaže da bi ekonomski utjecaj mogao biti značajan.

„Vidjet ćemo za dva ili tri mjeseca kada se Latinoamerikanci, kada se to dogodi i kada ih izbace, vidjet ćemo koliko košta vaša hrana i što ćete vi učiniti da to dobijete”, kaže Avalos.

Susjedni okrug Ventura također je svjedočio racijama usmjerenim na migrante pod novom administracijom. Više od 80 posto lokalnih žetelaca su migranti bez dokumenata, prema procjenama neprofitnog poljoprivrednog ureda okruga Ventura. Maureen McGuire je izvršna direktorica ureda.

„Ako imamo masovne deportacije i izgubimo radnu snagu koja žanje, bit će manja ponuda hrane za onu pojedinačnu robu koja je pogođena, a onda će se trgovine mješovitom robom natjecati tko će dobiti taj ograničeni resurs. To će podići cijene”, kaže McGuire.

Alejandra kaže da se vratila na posao berbe mrkve nekoliko dana nakon hvatanja migranata, ali drži sebe i svog sina rođenog u SAD-u podalje od javnih mjesta u nadi da će izbjeći imigracijske agente.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG