Trump, koji se susreće sa snažnim izazovom od strane bivšeg potpredsjednika Joe Bidena, rekao je velikoj gomili ljudi na Južnom krilu Bijele kuće da su ovo "najvažniji izbori u historiji zemlje".
Preko 1.000 zvanica, uključujući i mnoge republikanske članove Kongresa, sjedili su blizu jedni drugima a većina nije nosila maske na licu, uprkos javnom savjetu za zaštitu zdravlja zbog pandemije koronavirusa.
Trump, koji zaostaje za Bidenom u istraživanjima javnog mnijenja na nacionalnom novou i u državama koje su glavno poprište političke borbe, posvetio je veći dio svog govora oštrom napadu na svog demokratskog protivnika, nazivajući ga u jednom trenutku "trojanskim konjem" ekstremno lijevih radikala i anarhista koi žele da unište zemlju.
Izazivajući ovacije publike, Trump rekao da bivši potpredsjednik "nije spasitelj američke duše. On je uništitelj američkih poslova. I ako mu se pruži prilika, on će biti uništitelj američke veličine".
"Joe Biden je 47 godina uzimao donacije radnika 'plavih mantila', grlio ih i čak ljubio", rekao je Trump. "I govorio im da osjeća njihovu bol. A onda se vratio u Washington i glasao da pošaljemo naše poslove u Kinu i mnoge druge udaljene zemlje".
Predsjednik je, u 70 minuta dugom govoru, naglasio ono što zove svojim čvrstim prisupom Kini - u smislu ekonomije - i optužio Peking za omogućavanje koronavirusu da pobjegne izvan njegovih granica.
Zapravo, Trump je održavao dobre odnose sa kineskim lideom Xi Jingpingom na počecima svog mandata, kada su dvojica lidera zapčeli velike razgovore o trgovini, a kasnije, nakon što je koronavirus počeo da se širi, Trump je hvalio kineskog predsjednika zbog njegovog rukovođenja tom krizom.
Nakon što su odnosi narušeni kada što je Trump počeo da krivi Kinu za nevolje američkog javnog zdravlja i ekonomije, predsjednik je istupio sa kritikama Bidena kao kineskom pulenu.
"Agenda Joe Bidena je priozvedena u Kini. Moja agenda je proizvedena u SAD", rekao je Trump.
Ako bude ponovo izabran, Trump je obećao da se SAD neće ni najmanje oslanjati na Kinu.
Neposredno prije predsjednikovog govora, Bidenova kampanja napala je Trumpa kao "najslabijeg predsjednika kojeg smo ikad imali kada je riječ o Kini".
"Nije uspio ponovo i ponovo da se ustane za američke interese pred kineskom vladom", kaže se u saopštenju Bidenove kampanje.
Kampanja kandidata Demokratstke stranke tvrdila je da je "kad se pojavio koronavirus, Trump širio lažne vijesti predsjednika Kine. A njegov rat taksama sa Kinom je uništio američke farmere, biznise, potrošače i radnike. On je čak molio predsjednika Xija da mu pomogne u kampanji za reizbor".
Trump je u svom govoru rekao da je Biden "čitavu karijeru proveo na pogrešnoj strani istorije." Predsjednik je takođe želio da nacrta filozofski i moralni kontrast dvije stranke.
"Prema ljevičarskom gledanju, oni ne vide Ameriku kao slobodniju, pravednu i izuzetnu naciju na Zemlji. Umjesto toga, oni vide zlu naciju koja mora biti kažnjena zbog svog grijeha".
Trump je izjavio da je "Joe Biden slab. On dobija svoje naredbe za marš od liberalnih licemjera".
Biden je u svojoj virtuelnoj kampanji u četvrtak kritikovao predsjednika kao "potpuno neodgovornog", zbog održavanja čisti političkog događaja na travnjaku Bijele kuće, "praktično odbacujući svako glavno pravilo u prašinu".
Osim njegovog govora uživo pred Bijelom kućom, i onog u srijedu uveče koji je održao potpredsjednik Mike Pence u Baltimoru, republikanska četvorodnevna konvecija bila je većim dijelom virutelni događaj, sličan demokratskom pandamu prije nedjelju dana.
Okrećuću se virtuelnim konvencijama, obje strane pokušavaju da ograniče širenje koronavirusti koji je, prema Univerzitetu Johns Hopkins, usmrtio više od 180.000 ljudi u Sjedinjenim Državama i zarazio 5,8 miliona.
"Proizvešćemo vakcinu prije kraja ove godine, možda i ranije", predvidio je Trump u četvrtak uveče.
Ključni predsjednikovi saradnici vjeruju da je on poboljšao svoju političku poziciju ove nedjelje zahvaljujući govornicima koji su hvalili njegov tri i po godine dug mandat u Bijeloj kući i napadajući Bidena.
Trumpa je najavila jedna od njegovih kćerki, Ivanka Trump, koja je takođe i savjetnica Bijele kuće.
"Oče, ljudi te napadaju jer si nekonvencionalan, ali ja te volim jer si stvaran", rekla je ona. "I poštujem te jer si efikasan".
Tokom republikanske konvencije, u Kenoshi u Wisconsinu izbili su rasni nemiri, nakon što je policija u nedjelju pucala u Afroamerikanca, Jacoba Blakea, što je izazvalo ulične proteste protiv policije. Zapaljene su i zgrade u tom gradu na Srednjem zapadu sa 100.000 stavnovnika.
Sedamnestogodišnjak iz susjedne države Illinois uhapšen je i optužen za ubistvo dva demonstranta i ranjavanje trećeg.
Trump u svom govoru o prihvatanju kandidature, nije spomenuo ranjavanje Blakea, koji je, prema tvrdnjama njegovog oca, paralizovan od pojasa nadole. Ponovno je naglasio svoj "red i zakon" pristup, osuđujući agitatore, pljačkaše i anarhiste u nekoliko gradova kojima upravljaju demokrati.
Trump i Pence, zajedno sa brojnim govornicima na konvenciji, predstavili su svoju administraciju kao snažnog pristalicu sprovođenja zakona, ustajući pritiv protesta od kojih su neki prerasli u nasilne, a koji su izbili nakon smrti Georgea Floyda koji je 25. maja izgubio život tokom policijskog privođenja u Minneapolisu, Minnesota.
Neki dijelovi dugog predsjednikovog obraćanja zaposlili su kontrolore činjenica.
Neki od predsjednikovih komentara bili su lažni ili pogrešni, navodi PolitiFact, portal Instituta Pointer, neprofitne novinarske škole i istraživačke organizacije.
New York Times je takođe sproveo sveobuhvatnu provjeru činjenica tokom obraćanja i predsjedniku dao mješovite ocjene u pogledu pridržavanja istine.
Prema riječima CNN-ovog Daniela Dalea, Trump je u svom govoru iznio više od 20 lažnih ili obmanjujućih tvrdnji.
Ankete pokazuju da Biden vodi ispred Trumpa za oko sedam procentnih poena, rezultati su istraživanja objavljenog na stranici Real Clear Politics. Međutim, Bidenova prednost je manja u nekoliko država koje su ključna politička poprišta i koje bi se još jednom mogla pokazati kao ključne za konačan rezultat.
Samo su dva američka predsjednika izgubila trku za reizbor nakon završenog prvog mandata u posljednje četiri decenije - Jimmy Carter 1980. i George Bush stariji 1992.