Afganistanski predsjednik Ašraf Gani, potpredsjednik i drugi visoki zvaničnici, avionom su napustili zemlju u nedjelju što znači da će talibanski pobunjenici povratiti vlast u Afganistanu sa koje su zbačeni u američkoj vojnoj invaziji prije 20 godina.
Najviši članovi vojne komisije Talibana stigli su u predsjedničku palatu u Kabulu dok su talibanski borci zauzeli položaje na ključnim punktovima u gradu.
Portparol Talibana, Zabihula Mudžahid, potvrdio je u nedjelju uvečer da je borcim rečeno da čuvaju bezbjednosne punktove i druge instalacije u Kabulu "da bi se spriječio haos i pljačkanje poslije odlaska afganistanskih snaga". Mudžahid je pozvao građane Kabula da ostanu mirni, navodeći da Talibani samo žele da "zaštite njihovu bezbjednost."
Predsjednik Gani je u snimljenoj poruci javnosti rekao da se konsultuje sa nacionalnim i međunarodnim zvaničnicima o situaciji koju je nazvao "nametnutim ratom".
Izvori iz pokreta Taliban ranije su rekli za Glas Amerike da je ostavka predsjednika Ašrafa Ganija prihvaćena za vrijeme razgovora u Kabulu. Saopštili su da će afganistanski lideri i starješine otputovati u Dohu gdje će se obaviti prenos vlasti na talibane. Ganijev kabinet još nije potvrdio ovu vijest.
Abdulah Abdulah, šef afganistanskog Savjeta za nacionalno pomirenje, objavio je video snimak na Facebooku u kome je kritikovao Ganija.
Abdulah je potvrdio da je Gani napustio zemlju i rekao: "Mislim da je bivši predsjednik ostavio zemlju i narod u teškom položaju. Odgovaraće pred Bogom."
Američka ambasada u Kabulu objavila je upozorenje da se bezbjednosna situacija u prijestolnici Afganistana ubrzano mijenja, uključujući na aerodromu, gdje se prema nekim izvještajima čula pucnjava, dok američki vojnici evakuišu većinu američkog osoblja.
Brzina ofanzive talibana šokirala je i lokalno stanovništvo, i međunarodnu zajednicu. Iako je nasilje u zemlji na visokom stepenu od 2020. godine, nakon što su talibani potpisali sporazum sa Sjedinjenim Državama, najnovija kampanja protiv afganistanskih gradova bila je neočekivano brza.
Uspjesi talibana počeli su u petak, 6. augusta, sa zauzimanjem glavnog grada pokrajine Nimruz, da bi devet dana kasnije bio opkoljen Kabul sa svih strana.
Dolazak talibana pred kapije Kabula učinio je da ambasade započnu sa pokušajima izvlačenja svog osoblja.
Afganistanci satima čekaju u dugim redovima ispred banke kako bi pokušali podići novac, Kabul, Afganistan, 15. august 2021.
Novinarka Glasa Amerike Aješa Tanzim javlja sa lica mjesta da na ulicama Kabula vlada panika jer se pronijela vijest da su talibani ušli u grad. Oni su samo na periferiji, ali vladine kancelarije počele su da se evakuišu.
Reporterka afganistanskog servisa Glasa Amerike bila je u kancelariji za pasoše kada je svima rečeno da odmah napuste zgradu i odu kući.
Saobraćaj na ulicama Kabula postao je haotičan dok ljudi pokušavaju da stignu kući ili do svojih porodica.
Do ranog popodneva, portparol talibana je najavio da oni neće nasilno ući u Kabul i da žele miran prenos vlasti.
Najavili su opštu amnestiju za sve i rekli da neće biti ubijanja iz osvete.
Zvaničnik talibana rekao je Reutersu: "Ne želimo da ni jedan nedužni afganistanski civil bude povrijeđen ili ubijen dok preuzmemo odgovornost, ali nismo proglasili prekid vatre."
SAD javljaju se da su helikopteri sletjeli u američku ambasadu u Kabulu.
Agencija AP javila je da je jedan talibanski zvaničnik rekao da "nikome neće biti ugrožen život, imovina i dostojanstvo i životi građana Kabula neće biti ugroženi".
Glavni grad Afganistana posljednji je veliki grad koji drže vladine snage, nakon što su svi glavni gradovi provincije pali pod ofanzivom talibana.
Pucnji i sirene povremeno se čuju širom Kabula, prenosi Radio Slobodna Evropa
Ali Matin Bek, šef kabineta afganistanskog predsjednika Ašrafa Ganija, napisao je na Twitteru: "Ne paničite! Kabul je siguran!"
Talibani su započeli ofanzivu prije gotovo dvije nedjelje, zauzevši niz ključnih gradova i graničnih prelaza.
Talibanski borci viđeni su u gradu Gazni, Afganistan, 14. august 2021. (Foto: Reuters)
Predsjednik Sjedinjenih Država Joe Biden ovlastio je u subotu slanje još 1.000 vojnika u Afganistan - pored 3.000 naređenih ranije prošle nedjelje - kako bi pomogli u evakuaciji osoblja SAD i drugi saveznika iz Kabula, dok su se talibanski pobunjenici približavaju glavnom gradu Afganistana.
Bidenova najava dolazi nakon što su talibani osvojili kontrolu nad većim dijelom zemlje, zauzevši 25 od 34 prijestolnice afganistanskih pokrajina tokom protekle nedjelje.
U zapanjujućoj ofanzivi, pobunjenici su zauzela u subotu nekoliko njih, uključujući četvrti po veličini grad Mazar-e-Šarif na sjeveru zemlje. Džalalabad, posljednji preostali veliki grad pored prijestolnice Kabula, zauzet je u nedjelju.
Napredak talibana izazvao bojazan od skorašnjeg napada na Kabul, iz kog se zapadne zemlje trude da uklone svoje građane.
"Prenijeli smo predstavnicima talibana u Dohi, (Katar), da će svaka akcija sa njihove strane na terenu u Afganistanu koja bi stavila osoblje SAD ili naše misije u opasnosti tamo naći na bez i snažan američki vojni odgovor", navodi se u saopštenju Bijele kuće koja je citirala Bidena.
Američki zvaničnik odbrane objasnio je da će u Kabulu biti 5.000 američkih vojnika: u četvrtak je Biden naredio 3.000 vojnika za misiju evakuacije, 1.000 je već bilo u Kabulu, a još 1.000 iz 82. vazduhoplovne pridodato je u subotu.
Pentagon je saopštio da je prva grupa ovlaštenih snaga iz Marinskog pešadijskog bataljona stigla u petak i da se očekuje da će ostatak trupa biti na mjestu do kraja dana u nedjelju.
Afganistanske snage bezbjednosti, koje su obučavale Sjedinjene Države, srušile su se pred napretkom pobunjenika i predale se bez ispaljenog metka ili su se povukle u mnogim slučajevima.
Afganistanski predsjednik Ašraf Gani okrivio je naglo povlačenje stranih vojski predvođenih SAD za šokantne gubitke na bojnom polju koje je pretrpila njegova vlada.
Biden je u subotu branio svoju odluku da povuče sve američke trupe iz ratom razorene južnoazijske zemlje, tvrdeći da se snage afganistanske vlade moraju boriti protiv talibana.
Mapa Afganistana
Predsjednik SAD je napomenuo da je u posljednjih 20 godina Washington poslao mladiće i djevojke, uložio skoro hiljadu milijardi dolara, obučio više od 300.000 afganistanskih vojnika i policije, opremio ih najsavremenijom vojnom opremom i održavao njihove vazduhoplovne snage.
"Još jedna godina, ili još pet godina, vojno prisustvo SAD ne bi napravilo nikakvu razliku ukoliko afganistanska vojska ne može ili neće da drži svoju državu", rekao je Biden u izjavi. "I beskrajno američko prisustvo usred građanskog sukoba u drugoj zemlji nije mi bilo prihvatljivo."
Povlačenje trupa SAD, koje bi trebalo da bude završeno do kraja ovog mjeseca, proizašlo je iz sporazuma Washingtona sa talibanima potpisanog u februaru 2020. godine pod bivšim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.
U subotu je Biden ponovo kritikovao dogovor, rekavši da je "talibane ostavio na vojnom najjačem položaju od 2001. godine".
Predsjednik SAD je naglasio da mora da donese odluku da li će sprovesti dogovor ili povećati vojno prisustvo SAD i poslati još američkih trupa da se ponovo bore u afganistanskom građanskom sukobu.
"Bio sam četvrti predsjednik koji je predsjedavao tokom prisustva američkih trupa u Afganistanu - dva republikanca, dva demokrata. Ne bih i neću prenijeti ovaj rat na petog", rekao je Biden.
Talibanski borci u vozila u gradu Herat, zapadno od Kabula, Afganistan, 14. august 2021.
Talibanski borci izveli su ofanzivu sličnu Blic-krigu širom Afganistana, napredujući ka Kabulu čak i u trenutku kada prvi od hiljada američkih vojnika koji su poslati nazad u tu zemlju tek treba da se iskrcaju.
Pad Mazar-e-Šarifa u subotu pod kontrolu talibana uslijedio je samo nekoliko sati nakon što je Gani u video poruci naciji obećao da namjerava da se bori protiv "nametnutog rata" i da će se pobrinuti da afganistanske snage bezbjednosti budu na visini zadatka.
"U sadašnjem scenariju, naš najveći prioritet je oživljavanje afganistanskih bezbjednosnih i odbrambenih snaga", rekao je on.
Pad Mazar-e-Šarifa obezbjedio je talibanima kontrolu nad cijelim sjeverom zemlje. Dvojica vojskovođa, Ata Muhamad Nor i maršal Abdul Rašid Dostum, koji su se obećali da će se oduprijeti napadu pobunjenika na sjeverni grad, navodno su pobjegli u susjedni Uzbekistan zajedno sa stotinama svojih boraca.
Mazar-e-Šarif, glavni grad pokrajine Balk, bio je svjedok intenzivnih sukoba prije nego što su se afganistanska vojska i provladine milicije predale napredujućim talibanima, rekao je za AP Abas Ebrahimzada, poslanik iz pokrajine Balk.
"Uprkos našem čvrstom otporu, nažalost, cjelokupna vladina i oprema ANDSF (oružanim snagama Afganistana) predata je talibanima kao rezultat velike organizovane i kukavičke zavjere. Oni su organizovali zavjeru da uhvate maršala Dostuma i mene, ali nisu uspjeli", napisao je Šarif na Twitteru.
"Maršal Dostum, ja, Guverner Balka, poslanici Balka, šef pokrajinskog savjeta Balkha i nekoliko drugih zvaničnika sada su na sigurnom. Imam mnogo neispričanih priča koje ću vremenom podijeliti. Zahvaljujem se svima koji su se ponosno opirali u odbrani svoje zemlje. Naš put se ovdje neće završiti", stoji u poruci.
Talibani su u subotu pokušali uvjeriti Afganistance da su pobunjenički borci strogo usmjereni na zaštitu života i imovine svih građana zemlje.
"Takođe uvjeravamo sve diplomate, ambasade, konzulate i humanitarne radnike, bilo da su međunarodni ili domaći, da (talibani) ne samo da neće stvarati probleme, već će im pružiti sigurnost i bezbjedno okruženje", kaže se u saopštenju talibana objavljenom u medijima.
Talibani su ignorisali pozive iz SAD i međunarodne zajednice da prekinu neprijateljstva i pregovaraju o rješavanju dugotrajnog sukoba u zemlji sa afganistanskom vladom.
Pobunjenička grupa zahtijeva da Gani odstupi kako bi mirovni pregovori između zaraćenih afganistanskih strana uz posredovanje SAD-a napredovali. Gani je odbacio zahtjev, insistirajući da će vlast prenijeti na izabranog nasljednika, a ne pod pritiskom talibana.
Državni sekretar SAD Antony Blinken razgovarao je s Ganijem dva puta prošle sedmice kako bi naglasio potrebu pronalaženja političkog rješenja za afganistanski rat. Posljednji razgovor između njih dvojice održan je u subotu.
"Razgovarali su o hitnosti tekućih diplomatskih i političkih napora za smanjenje nasilja. Sekretar je naglasio posvećenost Sjedinjenih Država jakim diplomatskim i bezbjednosnim odnosima sa vladom Afganistana i našu stalnu podršku narodu Afganistana", kaže se u njegovoj izjavi.