Prema optužnici, sada pedesetjednogodišnja Nada Radovan Tomanić iz Zapadne Virginije navodno je služila u Specijalnoj jedinici Armije BiH Zulfikar tokom oružanog sukoba u toj zemlji 1990-ih godina, navode iz američkog Ministarstva pravosuđa u objavi od 1. decembra.

Prema postojećim navodima sudova za ratne zločine počinjene u BiH, na planini Igman, opština Hadžići kod Sarajeva, na mjestu nekadašnjeg Hotela Mrazište je tokom 1993. godine formirano mjesto zatočenja za osobe srpske i hrvatske nacionalnosti. Ljudi su na tu lokaciju dovedeni iz drugih zatočeničkih objekata (Silos u Tarčinu, Musala u Konjicu itd.).

Zatočenici su bili podvrgnuti nehumanim uvjetima, psihičkim, fizičkim i seksualnim zlostavljanjima i premlaćivanju. Upravu nad objektom imala je jedinica za posebne namjene "Zulfikar", čije je zapovjedništvo bilo smješteno u ovom hotelu.

Prema američkoj optužnici zbog prikrivanja ratne prošlosti, Nada Tomanić je zajedno sa drugim vojnicima jedinice Zulfikar navodno učestvovala u fizičkom i psihičkom zlostavljanju zarobljenika bosanskih Srba, zbog njihove etničke pripadnosti, vjere i pripadnosti određenoj društvenoj grupi, objavilo je Ministarsvo pravosuđa SAD.

U američkoj optužnici se navodi da je Tomanić prilikom podnošenja zahtjeva za naturalizaciju lažno predstavljala da nikoga nije progonila zbog vjere, pripadnosti određenoj društvenoj grupi ili političkog mišljenja i da nikada nije počinila krivično djelo zbog kojeg nije uhapšena.

"Nada Tomanić uživa privilegije državljanstva SAD-a više od 10 godina – privilegije koje je navodno stekla laganjem da prikrije kršenja ljudskih prava koje je počinila u Bosni i Hercegovini", rekla je vršiteljica dužnosti pomoćnika državnog tužioca Nicole M. Argentieri iz Kriminalističkog odjela Ministarstva pravde Division.

"Ministarstvo pravde će energično provoditi zakone o imigraciji naše zemlje kako bi osiguralo da Sjedinjene Države ne služe kao sigurno utočište za progonioce", naglasila je.

Američka tužiteljka Vanessa Roberts Avery za Distrikt Connecticut kazala je kako je "navodno ova optužena skrivala svoju prethodnu zloupotrebu ljudskih prava i više puta je lagala tokom procesa imigracije i državljanstva kako bi ušla u ovu zemlju i postala državljanin SAD-a".

Ona je "zahvalila istražnim partnerima u SAD i u BiH što su zanemarili vremenski period od počinjenja djela kako bi osigurali da pravda bude zadovoljena".

"Nada Tomanić je navodno učestvovala u zlostavljanju zarobljenika bosanskih Srba i lagala o tome američku vladu decenijama kasnije", rekao je pomoćnik direktora Luis Quesada iz FBI-jevog odjeljenja za kriminalističke istrage.

"FBI, naši međunarodni partneri i Centar za prekršioce ljudskih prava i ratne zločine žarko su posvećeni istraživanju kršenja ljudskih prava bez obzira gdje i prije koliko vremena se zločin dogodio", naglasio je.

Nada Radovan Tomanić se tereti po dvije tačke za nezakonito pribavljanje naturalizacije. Ako bude osuđena, prijeti joj maksimalna kazna od 10 godina zatvora po svakoj tački. Osuda bi također rezultirala automatskim oduzimanjem američkog državljanstva.

FBI istražuje slučaj, uz koordinaciju koju pružaju Centar za prekršioce ljudskih prava i ratne zločine Odjela za domovinsku sigurnost i Ured za otkrivanje prijevara i nacionalnu sigurnost Službe za državljanstvo i imigraciju (FDNS), zajedno s FBI-jevom jedinicom za međunarodna ljudska prava.

Ministarstvo pravde zahvalilo je Ministarstvu pravde BiH, Ministarstvu pravde Srbije i Međunarodnom rezidualnom mehanizmu Ujedinjenih nacija za krivične sudove, koji su bili instrumentalni u daljem istrazi.

Sudski advokat Elizabeth Nielsen iz Odjela za ljudska prava i posebna tužilaštva (HRSP) i pomoćnik američkog tužioca Angel Krull za Distrikt Connecticut procesuiraju slučaj, uz pomoć istoričara HRSP-a. Pomoć je pružila i Kancelarija za međunarodne poslove Ministarstva pravde.

Međutim, nije poznato da li će pad podrške javnosti i broja izvršenih i izrečenih smrtnih kazni na kraju rezultirati i njenim ukidanjem u Americi, ocjenjuju eksperti.

"Neki akademici su optimisti da će smrtna kazna biti u potpunosti ukinuta prilično brzo. Ja mislim da je više vjerovatno da će biti sve rjeđa. Međutim, manje je vjerovatno da će u potpunosti nestati u doglednoj budućnosti", kaže Eric Berger, profesor prava na Univerzitetu Nebraske.

Ove godine u Sjedinjenim Državama su pogubljene 24 osobe, a poslednja smrtna kazna za 2023. izvršena je u četvrtak u Oklahomi. Također, 21 osoba je osuđena na tu kaznu u 2023. godini, devetoj za redom u kojoj je manje od 30 osoba pogubljeno, a manje od 50 osuđeno na smrtnu kaznu, prema izvještaju Centra za informacije o smrtnoj kazni, sa sjedištem u prijestolnici Washingtonu.

Smrtna kazna je ove godine izvršena u samo pet američkih država - Texasu, Floridi, Missouriju, Oklahomi i Alabami. To je najmanji broj posljednjih 20 godina, kaže Robin M. Maher, izvršni direktor neprofitnog centra, koji ne zauzima stav o pogubljenjima ali kritikuje način na koji države to rade.

"To pokazuje da je izvršenje smrtne kazne u Sjedinjenim Državama sve izolovanije", ističe Maher.

Prema oktobarskoj anketi agencije Gallup, 50 posto Amerikanaca vjeruje da se smrtna kazna nepravedno primjenjuje, u poređenju sa 47 procenata koji imaju suprotno mišljenje. To je najveći broj od kako je Gallup 2000. prvi put počeo da sprovodi istraživanje o pravednosti primjene smrtne kazne.

Catherine Grosso, profesorica na pravnom fakultetu Univerziteta države Michigan, kaže da se Galupova anketa može dijelom povezati sa time što sve više mladih i drugih sumnja u američki krivični pravosudni sistem poslije policijskog ubistva Georgea Flojda 2020. godine.

Stav građana o pravednosti smrtne kazne se mijenja i zbog toga što je od 1975. godine gotovo 200 ljudi osuđenih na smrtne kazne - među kojima troje ove godine - na kraju oslobođeno, kaže Maher.

Proteklih godina, mnogi širom zemlje - među kojima su i konzervativni poslanici - izražavali su zabrinutost zbog smrtne kazne ili raspravljali o njenoj budućnosti, kaže Grosso.

Međutim, u nekim državama kao što su Alabama, Florida, Oklahoma i Texas, smrtna kazna je i dalje čvrst dio pravosudnog sistema, kaže Berger.

Guverner Floride Ron DeSantis je ranije ove godine potpisao dva nova zakona o smrtnoj kazni. Jednim se omogućava izricanje smrtne kazne za slučajeve silovanja djece, uprkos tome što je Vrhovni sud to zabranio. Drugim zakonom se ukida uslov da je za izricanje smrtne kazne potrebna jednoglasna odluka porote.

"Ako počinite zločin koji je zaista užasan, trebalo bi da vam bude izrečena najveća kazna", rekao je DeSantis u maju, komentarišući smrtne kazne za slučajeve silovanja djece.

Zbog poteškoća u nekim američkim državama da se obezbijede zalihe lijekova koji se koriste prilikom izvršenja smrtne kazne, ispituju se nove i neisprobane metode pogubljenja ili ponovo koriste stare, pokazuje izvještaj centra.

U Alabami je za januar zakazano prvo ikada pogubljenje zatvorenika azotom. U julu, Idaho je postao peta američka država koja je odobrila pogubljenja strijeljanjem. To je poslednji put u Americi urađeno 2020. godine.

Većina američkih država, 29, je ukinula smrtnu kaznu ili pauzirala njeno izvršenje, prema izvještaju centra.

Corilna Lain, profesorica na pravnom fakultetu Univerziteta Richmond u Virginiji, smatra da bi broj država u kojima nema smrtne kazne mogao lako da poraste na 40. Međutim, za zabranu na saveznom nivou bi bila potrebna odluka Vrhovnog suda.

Lain i drugi eksperti ocjenjuju da je malo vjerovatno da će se to dogoditi s obzirom na to da protekle odluke ukazuju na to da najviši sud u zemlji nije prepreka izvršenju smrtnih kazni u državama. U prošlom mandatu, Vrhovni sud je od 34 zahtjeva zaustavio samo jedno pogubljenje.

Debata o smrtnoj kazni vodi se i u Texasu, gdje ima najviše pogubljenja. Ranije ove godine, Predstavnički dom te države u kojem većinu imaju republikanci, usvojio je zakonski prijedlog kojim bi se ukinula smrtna kazna u slučajevima gdje osuđeni ima šizofreniju. Međutim, Senat u Texasu nikada nije razmotrio taj prijedlog.

Berger smatra da i u Texasu može biti promjena kada je riječ o smrtnoj kazni: "Međutim, neće biti promjene gdje bi neko rekao: Završili smo sa smrtnom kaznom. Barem ne još".

Za Santosovu smjenu glasalo je 311 članova Predstavničkog doma, dok je 114 bilo protiv, što je iznad potrebne dvotrećinske većine. Uoči istorijskog glasanja, predsjedavajući Mike Johnson rekao je da će glasati protiv smjene kontroveznog kongresmena.

"Gotovo je...Upravo su postavili opasan presedan...Pošto nisam više član Kongresa, ne moram da odgovaram ni na jedno pitanje", rekao je Santos posle glasanja.

"Neka je prokleto ovo mjesto", poručio je odlazeći iz Kongresa, prenose američki mediji.

Već u petak je promijenjena brava na vratima njegove kancelarije. Na podu ispred kancelarije je bio mali buket cvijeća, prenosi agencija Reuters.

Glasanjem o isključenju Santosa, koji je na položaju kongresmena bio gotovo 11 mjeseci, nastavljen je višemjesečni haos u donjem domu američkog Kongresa tokom kojeg je prije dva mjeseca smijenjen predsjedavajući Kevin McCarthy.

Kontroverza oko Santosa počela je odmah nakon njegove pobjede na izborima u novembru prošle godine. Priznao je da je izmislio veći dio biografije, a federalni tužioci su ga optužili da je prao novac iz predizborne kampanje i prevario donatore. Santos je negirao krivicu.

Ovo je bio drugi pokušaj njegove smjene. Prethodni je bio neuspješan, zato što su 182 republikanca i 31 demokrata glasali protiv toga da se izbaci dok se ne riješi krivični slučaj. Zbog Santosove smjene, republikanci imaju još tješnju većinu u Predstavničkom domu, 221 naprema 213. Santos je u Kongresu zastupao New York i očekuje se da će izbori za njegovog nasljednika biti neizvjesni.

Prošlomjesečnom kongresnom istragom utvrđeno je da je Santos, između ostalog, koristio hiljade dolara iz kampanje za saune, botokse, luksuzne brendove, te onlan platformu "OnlyFans", poznatu po seksulanom sadržaju.

Santos je odbijao da podnese ostavku, ali je ranije najavio da se neće ponovo kandidovati na izborima naredne godine.

Tek je šesti kongresmen koji je izbačen iz Predstavničkog doma, a prvi koji nije osuđen za krivično djelo ili se borio za snage Konfederacije u građanskom ratu od 1861. do 1865. godine. Prije Santosa je 2002. godine smijenjen demokrata James Traficant koji je bio osuđen za krivična djela.

Santos je sa problemima počeo da se suočava ubrzo nakon što je pobijedio na izborima u novembru prošle godine, kada su mediji razotkrili da nije pohađao Univerzitet u New Yorku, i da nije radio za Goldman Sachs i Citigroup, kako je tvrdio tokom kampanje.

Također je lažno tvrdio da je jevrejskog porijekla i da su mu baba i djeda pobjegli od nacista tokom Drugog svjetskog rata. Zbog toga je izolovan u Kongresu i postao predmet bezbrojnih šala, prije nego što je protiv njega podignuta federalna optužnica za prevaru i krivična djela povezana sa finansiranjem kampanje.

U optužnici od 23 tačke, tereti se da je uveličavao ukupan iznos prikupljenih sredstava za predizbornu kampanju da bi privukao veću podršku Republikanske stranke, da je prao novac da bi platio za lične troškove, a koristio je kreditne kartice donatora bez njihove dozvole. Njegovi bivši saradnici priznali su krivicu za prevaru.

Suđenje Santosu bi trebalo da počne 9. septembra naredne godine, manje od mjesec dana prije izbora na kojima će se birati predsjednik, svi članovi Predstavničkog doma, te dio senatora".

Putinov dekret, koji je Kremlj objavio u petak, odmah je stupio na snagu. Njime će ukupan broj ruskog vojnog osoblja biti povećan na oko 2,2 miliona, među kojima je 1,32 miliona vojnika.

Riječ je o drugoj slično ekspanziji ruske vojske od 2018. godine. Putin je u avgustu prošle godine naložio da se vojne snage povećaju za 137.000 pripadnika.

Iz Ministarstva odbrane je saopšteno da dekret ne znači "značajno povećanje obavezne regrutacije" već da će se to dogoditi postepeno, regrutovanjem većeg broja dobrovoljaca. Ministarstvo je kao razloge za povećanje broja vojnika navelo "specijalnu vojnu operaciju" u Ukrajini, kako Kremlj zove invaziju na susjednu zemlju, i širenje NATO-a.

"Zajedničke oružane snage NATO-a gomilaju se blizu ruskih granica i raspoređuju se dodatni protivvazdušni sistemi i oružje. Povećava se potencijal taktičkih nuklearnih snaga NATO-a", saopšteno je iz Ministarstva.

Također je poručeno da je povećanje broja vojnika adekvatan odgovor na "agresivne aktivnosti NATO bloka".

Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev, trenutno zamjenik predsjedavajućeg ruskog Savjeta za bezbjednost, rekao je u petak da je više od 452.000 ljudi regrutovano pod ugovorom sa ruskom vojskom od 1. januara do 1. decembra 2023. godine.

Tročlano sudsko vijeće apeacionog suda bilo je protiv Trumpovog zahtjeva da se odbace tužbe protiv njega za podstrekivanje nasilne rulje 6. januara 2021. godine.

Vijeće je presudilo da je Trump djelovao "u ličnom kapacitetu kao predsjednički kandidat" kada je pristalice pozvao da idu na Capitol. Američki predsjednici su imuni od građanskih tužbi samo kada je riječ o potezima koje su preduzeli tokom obavljanja zvančne dužnosti.

Međutim, sud je naveo da nije riječ o konačnoj presudi o tome da li Trump ima predsjednički imunitet od građanskih tužbi u ovom slučaju, te da sudije nisu izražavale stav o tome da li su optužbe protiv bivšeg predsjednika osnovane.

Odluka sudskog vijeća, u kojem je i sudija kojeg je imenovao Trump, bila je jednoglasna. Trumpov portparol u petak je ocijenio da je presuda "ograničena, uska i proceduralna" te da je Trump "radio za američki narod" na dan napada.

Trumpovi advokati tvrdili su da bivši predsjednik takđe ima imunitet kada je riječ o krivičnom gonjenju u slučaju koji je pokrenuo specijalni tužilac Jack Smith, a u kojem se bivši predsjednik optužuje za nelegalnu zavjeru da poništi izborni poraz od predsjednika Joea Bidena.

Optužnica za krivično djelo u tom slučaju je jedna od četiri koje su podignute protiv Trumpa, trenutno favorita za osvajanje republikanske predsjedničke nominacije za izbore naredne godine.

Trumpovi advokati tvrdili su da su se njegove izjave odnosile na pitanja od javnog interesa i da potpadaju pod predsjednički imunitet. U sudskim dokumentima su naveli da je Trump u Senatu oslobođen optužbi da je podsticao nemire, nakon što je opozvan u donjem domu Kongresa, i da su tužbe "upravo tip maltretiranje od kojeg bi trebalo da štiti predsjednički imunitet".

Policajci koji su tužili Trumpa naveli su u tužbi da je bivši predsjednik odgovoran za fizičke i emotivne povrede koje su pretrpjeli zbog napada na Capitol.

“Današnja presuda jasno stavlja do znanja da će odgovarati oni koji ugrožavaju našu demokratiju i živote onih koji su položili zakletvu da je brane", saopštio je advokat policajaca.

Dvije tužbe podnijele su demokrate u Predstavničkom domu.

Prethodno je sudija okružnog suda presudio da su Trumpove poruke tokom protesta, održanog prije napada na Kongres, vjerovatno bile "podstrekivanje koje nije zaštićeno prvim amandmanom američkog Ustava (koje štiti pravo na slobodu govora)".