Linkovi

Top priča

Talibanski borci zauzeli osmi pokrajinski glavni grad

Talibanski borci viđeni su u gradu Farah, glavnom gradu provincije Farah jugozapadno od Kabula, Afganistan, u utorak, 10. augusta 2021. (AP Photo/Mohammad Asif Khan)

Talibanski borci preuzeli su u srijedu kontrolu nad drugim gradom na sjeveru Afganistana, rekao je jedan zvaničnik, što je osmi glavni grad pokrajina koji je pao pobunjenicima u ruke za šest dana, dok se strane snage predvođene SAD povlače iz zemlje.

Talibani su zauzeli Faizabad, glavni grad sjeveroistočne pokrajine Badakšan, u trenutku kada je predsjednik Ašraf Gani sleteo u Mazar-i-Šarif kako bi okupio svoje branioce dok su se talibanske snage približavale najvećem gradu na sjeveru.

Poslije duge bitke u Faizabadu, vladine snage povukle su se u susjedni okrug, rekao je Reutersu Džavad Muhadidi, član pokrajinskog veća iz Badakhšana.

On je rekao da su talibanski borci zauzeli veći dio pokrajine i opsjedali Faizabad prije nego što su u utorak započeli ofanzivu.

Udaljena sjeveroistočna pokrajina Badakhšan graniči se sa Tadžikistanom, Pakistanom i Kinom.

Gubitak grada posljednji je korak unazad za opkoljenu vladu, koja se borila tokom posljednjih nekoliko mjeseci da zaustavi zamah talibanskih napada.

Talibani se bore da poraze vladu koju podržavaju SAD i ponovo nametnu strogi islamski zakon. Brzina njihovog napredovanja šokirala je vladu i njene saveznike.

Talibanske snage sada kontrolišu 65 odsto Afganistana, zauzele su ili prijete da zauzmu 11 glavnih gradova pokrajina i pokušavaju da oduzmu Kabulu tradicionalnu podršku nacionalnih snaga na sjeveru, rekao je u utorak visoki zvaničnik Evropske unije.

Američki predsjednik Joe Biden pozvao je afganistanske lidere da se bore za svoju domovinu, rekavši u utorak da ne žali zbog svoje odluke o povlačenju, napominjući da su Sjedinjene Države potrošile više od jedne hiljade milijardi dolara tokom 20 godina i izgubile na hiljade vojnika.

Sjedinjene Države su pružale značajnu vazdušnu podršku, hranu, opremu i plate afganistanskim snagama, rekao je on.

Sjever je godinama bio najmirniji region u Afganistanu, sa samo minimalnim prisustvom talibana.

Tokom svoje vladavine od 1996. do 2001. godine, talibani nikada nisu u potpunosti vladali sjeverom zemlje, ali ovaj put izgleda da namjeravaju da ga sebi osiguraju prije nego što se približe glavnom gradu.

Vladini zvaničnici apelovali su na pritisak na Pakistan da zaustavi talibansko pojačanje i zalihe koje prelaze granicu. Pakistan negira da podržava talibane.

Vlada se povukla iz ruralnih okruga koje je teško braniti kako bi se usredsredila na držanje naseljenih centara. Ponegdje su vladine snage odustale bez borbe.

Gani sada apeluje za pomoć od starih regionalnih moćnika u zemlji koje je godinama zaobilazio dok je pokušavao da projektuje autoritet svoje centralne vlade nad tradicionalno skromnim pokrajinama.

On će se u Mazar-i-Šarifu sastati sa ključnim regionalnim liderima.

"Predviđeno je da se predsjednik Gani sastane sa lokalnim vlastima i zvaničnicima bezbjednosti, političkim i džihadističkim vođama, plemenskim starešinama i uticajnim ljudima", saopštila je predsjednička kancelarija na Tviteru.

Na jugu se vladine snage bore sa talibanskim borcima koji pokušavaju da dođu do glavnog zatvora u pokrajini Kandahar kako bi oslobodili svoje zatočene drugove, rekli su tamošnji zvaničnici.

Borbe se također vode u gradu Farah na zapadu, u blizini iranske granice, preneo je Tolo njuz.

U utorak, u Ženevi, šefica UN -a za ljudska prava Mišel Bašle rekla je da se pojavljuju izvještaji o kršenjima koja bi mogla predstavljati ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, uključujući "duboko uznemirujuće izvještaje" o pogubljenju po kratkom postupku pripadnika vladinih snaga koji su se predali.

Šest država članica EU upozorilo je izvršnu vlast bloka da ne zaustavlja deportacije odbijenih azijskih azilanata koji stižu u Evropu, strahujući od moguće ponovne pojave krize 2015-16. zbog dolaska više od milion migranata, uglavnom sa Bliskog istoka.

Sjedinjene Države će ovog mjeseca završiti povlačenje svojih snaga u zamjenu za obećanja talibana da će spriječiti korištenje Afganistana za međunarodni terorizam. Talibani su obećali da neće napasti strane snage prilikom povlačenja, ali nisu pristali na prekid vatre sa vladom.

See all News Updates of the Day

Pretres FBI-a ojačao Trumpove veze sa republikancima

Donald Trump

Kandidat kojeg je podržao bivši predsjednik Donald Trump pobijedio je kandidata establištmenta Republikanske stranke na primarnim izborima za guvernera u Wisconsinu. 

U Connecticutu, se desilo slično sa kandidatom za mjesto u Senatu. Poslije pretresa Trumpove vile od strane FBI-a, Trumpa su ponovo podržali mnogi republikanci - od Mitcha McConnella, do teoretičarke zavjere Marjorie Taylor Greene.

Događaji od ove nedjelje su samo iskristalisali Trumpov dobrostojeći status u partiji koju već sedam godina pokušava da preoblikuje i promijeni joj imidž. Ako želi ponovo da se kandidtuje za predsjednika 2024, što je nagovijestio, biće mu potrebna podrška republikanaca. Sa druge strane, i mnogim republikancima je potreban Trump ako žele da ostvare dobre rezultate na kongresnim izborima u novembru.

„Jedan period se osjećalo da Trumpov pokret gubi podršku. Ali, sada se stvari brzo mijenjaju”, kaže Geoff Duncan, republikanac iz Georgije koji ne podržava Trumpa.

Odgovor republikanaca na pretres Trumpove kuće u Mar-a-Lagu, pokazao je koliko im je potrebno da ga drže uz sebe. Čak i neki njegovi potencijalni protivkandidati za predsjedničku trku unutar stranke, kao što je guverner Floride Ron DeSantis, podržali su Trumpa u ovoj situaciji. Isto rade i njegovi kritičari, poput guvernera Marylanda Larryja Hogana.

Ali, i prije nego što je FBI sproveo pretres Trumpove kuće u potrazi za eventualnim dokumentima koje je predsjednik iznio iz Bijele kuće protivzakonito, postojala je jaka podrška u stranci.

Naime, oko 180 republikanskih kandidata na primarnim izborima, koje je podržao Trump, uspjeli su da pobijede protivkandidate od maja. Manje od 20 ih je izgubilo.

Samo dvoje od 10 republikanaca koji su glasali za Trumpov opoziv ima šanse da ponovo osvoji mandat u Kongresu, a za ostale se procjenjuje da će izgubiti.

Ipak, istrage koje se vode protiv Trumpa mogle bi da ugroze rezultat republikanaca na kongresnim izborima u novembru, posebno u nekim neodlučnim državama, poput Wisconsina, gdje republikanski kandidati pretenduju da uzmu guvernerska mjesta od demokrata.

Istrage protiv Trumpa

Pretres koji je sproveo FBI je u sklopu federalne istrage o tome da li je Trump protivzakonito iznio povjerljiva dokumenta iz Bijele kuće u svoju vilu na Floridi.

Pristalice Donalda Trumpa stoje ispred njegove kuće u Mar-a-Lagu na Floridi nakon što je Trump rekao da su agenti FBI-a izvršili pretres njegove rezidencije.
Pristalice Donalda Trumpa stoje ispred njegove kuće u Mar-a-Lagu na Floridi nakon što je Trump rekao da su agenti FBI-a izvršili pretres njegove rezidencije.

Tužioci u Washingtonu i Georgiji istražuju Trumpovu ulogu u pokušajima da se preokrenu rezultati izbora 2020, za koje on lažno tvrdi da su pokradeni.

Kongresni odbor koji istražuje nerede u Kongresu 6. januara, utvrđuje koliko je Trump umiješan u nerede i da li je na neki način učestvovao u njihovoj organizaciji.

I konačno, u New Yorku se vodi istraga o tome da li je Trump lagao o vrijednosti svoje imovine kada je trebalo da plati porez. U toj istrazi, bivši predsjednik se pojavio pred sudom u New Yorkom i pozvao se na pravo da ne odgovara na pitanja tužiteljice, dato Petim amandmanom.

Ove istrage su problematične za republikance koji žele da se fokusiraju na kritikovanje Bidena, visoke inflacije, imigracije i drugih problema.

„Danas bi svaki republikanac trebalo da se fokusira na to koliko je loš Joe Biden, kako je visoka inflacija, kako je teško voditi posao ili održavati domaćinstvo. Umjesto toga, govorimo o istrgama, Trumpu koji se brani šutanjom, teoretičarima zavjere koje podržava”, kaže Duncan.

"Ovo je oduvijek bila i biće Republikanska stranka Donalda Trumpa", kaže čelnik Demokratskog nacionalnog komiteta Jaime Harrison.

Međutim, postoji dio stranke koji nije za Trumpa. Samo ove nedjelje neki republikanci platili su 3 miliona dolara za TV reklame u neodlučnim državama, u kojima govore o Trumpovoj ulozi u neredima 6. januara. Ti oglasi se emituju u Arizoni, Georgiji, Michiganu, Nevadi, Sjevernoj Carolini, Pennsylvaniji i Wisconsinu.

Trumpove pristalice su, međutim, uvjerene da on može da osvoji predsjedničku nominaciju Republikanske stranke 2024. godine.

„Biće veoma teško da neko drugi osvoji nominaciju. A Trump će se kandidovati, to je sigurno”, kaže Stephen Moore, bivši Trumpov ekonomski savetnik.

Republikanac Tom Rice iz Južne Caroline, pak, misli da će Trump izgubiti.

„U normalnim okolnostima, morate da osvojite i nešto više od svoje baze. Morate da osvojite i glasove sredine, a možda i sa druge strane”, kaže Rice, koji je izgubio na primarnim izborima pošto je glasao za Trumpov opoziv.

Trump predmet nekoliko krivičnih istraga dok razmatra kandidaturu 2024.

Demonstranti pozivaju na hapšenje bivšeg predsjednika Donalda Trumpa dok njegove pristalice traže da se kandiduje 2024. na dva mitinga ispred Trumpove kule u New Yorku 2022.

Dok jasno aludira da se sprema za još jednu trku za Bijelu kuću 2024, bivši predsjednik Donald Trump je suočen sa nekoliko velikih federalnih i državnih istraga o njegovim postupcima neposredno poslije neuspješne kampanje za reizbor 2020.

Racija koju je FBI izvršio na Trumpovom imanju Mar-a-Lago na Floridi, prva takva pretraga u američkoj historiji, najnoviji je pokazatelj da se istražitelji koncentrišu na potencijalna krivična djela 45. predsjednika Sjedinjenih Država. Prema izvještajima, agenti su tražili klasifikovana dokumenta koja je Trump možda odnio iz Bijele kuće kada je napustio Washington prošle godine.

FBI je imao sudski nalog i pretraga je vjerovatno odobrena na najvišem nivou Sekretarijata za pravosuđe. Međutim, detalji naloga koji su podnijeli istražitelji i njihovo obrazloženje za raciju nisu još javno poznati, niti se zna ime sudije koji je dozvolio da se pretraži Trumpovo imanje. Bijela kuća kaže da nije unaprijed znala za raciju.

Prema zakonu o predsjedničkim zapisima iz 1978. godine, zvanični podaci svih predsjednika i potpredsjednika ostaju javno vlasništvo, čak i nakon što napuste položaj. Premisa zakona je da dokumenta pripadaju američkoj javnosti, a ne pojedincima koji su u nekom trenutku služili kao lideri zemlje.

Policija usmjerava saobraćaj ispred ulaza na imanje bivšeg predsjednika Donalda Trumpa Mar-a-Lago, u Palm Beachu na Floridi, 8. augusta 2022.
Policija usmjerava saobraćaj ispred ulaza na imanje bivšeg predsjednika Donalda Trumpa Mar-a-Lago, u Palm Beachu na Floridi, 8. augusta 2022.

Oko godinu dana nakon što je napustio Bijelu kuću, Trump je Nacionalnom arhivu predao 15 kutija dokumenata, od kojih su neki, kako je rečeno, bili klasifikovani. Međutim, istražitelji koji su pretražili Trumpovu kancelariju i otvorili sef na njegovom imanju na Floridi u ponedjeljak su iznijeli dodatna dokumenta koja nisu predata u januaru.

Kao i u slučaju istraga koje se odnose na predsjedničke izbore, Trump je raciju opisao kao pokušaj da ga spriječe da se ponovo kandiduje 2024.

"Ovo su mračna vremena za našu naciju. Moj prelijepi dom Mar-A-Lago u Palm Beachu na Floridi je trenutno pod opsadom i okupacijom velike grupe agenata FBI-ja", saopštio je bivši predsjednik.

"Ništa slično se nikada nije dogodilo nekom predsjedniku SAD", rekao je, navodeći da je pretraga bila rezultat "prestupa tužilaštva, instrumentalizacije pravosudnog sistema, i napad radikalnih ljevičarskih demokrata koje očajnički žele da me spriječe da se kandidujem za predsjednika 2024".

Također je iznio tvrdnju da takav događaj može da se odigra samo u "propalim zemljama trećeg svijeta."

"Nažalost, Amerika je sada postala jedna od tih zemalja, korumpirana do nivoa kakav nije viđen do sada."

Trump i dalje ima veliki broj pristalica u bazi republikanskih birača, iako je niz republikanskih zvaničnika, među kojima su njegov potpredsjednik Mike Pence, guverer Floride Ron DeSantis i drugi nagoviještavali da bi i sami mogli da uđu u trku za republikansku predsjedničku nominaciju.

Istrage u toku

Sekretarijat za pravosuđe takođe istražuje Trumpovu ulogu u podsticanju nereda u Capitolu 6. januara 2021, kada je oko dvije hiljade njegovih pristalica upalo u zgradu da bi spriječili članove Kongresa da potvrde pobjedu demokrate Joea Bidena na predsjedničkim izborima 2020. Na mitingu neposredno prije nereda, Trump je pozvao pristalice da odu do Capitola i "bore se svom snagom."

Iako su saradnici iz Bijele kuće kao i tadašnji sekretar za pravosuđe William Barr više puta rekli Trumpu da nema dokaza o neregularnostima u brojanju glasova koje su mogle da izmijene ishod izbora, Trump je javno i privatno tražio od Trumpa da zaustavi brojanje glasova predstavnika Elektorskog koledža čija je većina pripala Bidenu.

Međutim, Pence je to odbio da učini na osnovu savjeta pravnika koji su mu rekli da nema to ovlaštenje po Ustavu.

Istražitelji razmatraju ulogu koju je Trump odigrao u realizaciji plana koji su promovisali neki od njegovih savjetnika da se izabere nova grupa elektora u državama u kojima je izgubio izbore, kako bi zamijenili zvanične elektore koji su, u ime većine birača iz svojih država, glasali za Bidena.

Video snimak predsjednika Donalda Trumpa prikazan za vrijeme javnih pretresa Komisije za istragu napada 6. januara na Capitol Hillu, 21. jula 2022.
Video snimak predsjednika Donalda Trumpa prikazan za vrijeme javnih pretresa Komisije za istragu napada 6. januara na Capitol Hillu, 21. jula 2022.

U Sjedinjenim Državama, predsjednici se biraju na odvojenim izborima u svakoj od 50 država, a ne putem direktnog glasanja. Broj elektorskih glasova svake države zavisi od broja stanovnika, pa najveće države imaju najveći uticaj. Izgrednici koji su upali u Capitol pokušali su da spriječe zakonodavce da potvrde konačni rezultat, pobjedu Bidena sa 306 prema 232 glasa u Elektorskom koledžu.

U trećoj istrazi, tužilac u južnoj državi Georgiji vodi istragu protiv Trumpa zbog potencijalnog zahtjeva da se manipuliše glasovima.

U snimljenom telefonskom razgovoru 2. januara 2021, Trump je zatražio od najvišeg izbornog zvaničnika Georgije da mu "pronađe" 11.780 glasova - jedan više od razlike kojom ga je Biden pobijedio - među pet miliona glasova koji su registrovani u toj državi. Tokom razgovora Trump je rekao: "Samo mi treba 11.000 glasova. Ljudi, treba mi 11.000 glasova."

FBI pretresao Trumpovu rezidenciju na Floridi 

Policija usmjerava saobraćaj ispred ulaza na imanje bivšeg predsjednika Donalda Trumpa Mar-a-Lago, u Palm Beachu, Florida, 8. avgusta 2022.

Bivši američki predsjednik Donald Trump rekao je da su agenti FBI-a izvršili raciju na njegovom imanju Mar-a-Lago u Palm Beachu na Floridi.

"Moj prelijepi dom, Mar-A-Lago u Palm Beachu na Floridi, trenutno je pod racijom i opsadom od strane velike grupe FBI agenata", rekao je Trump u opširnoj izjavi u ponedjeljak navečer. "Nakon rada i saradnje sa nadležnim vladinim agencijama, ovaj nenajavljeni upad u moj dom nije bio potreban niti primjeren."

Okolnosti pretresa nisu poznate, prenose mediji. Ministarstvo pravde, međutim, aktivno istražuje odnošenje dokumenata u kutijama u Trumpovu rezidenciju na Floridi nakon što je napustio Bijelu kuću u januaru 2021.

Trump, koji je u ponedeljak boravio u New Yorku, nije rekao zašto je došlo do racije. FBI i Ministarstvo pravde nisu odmah komentarisali Trumpovu izjavu.

Portparol Ministarstva pravde Dena Iverson odbila je da komentariše pretres za agenciju Associated Press. Kako javljaju mediji, Iverson je također odbila komentirati da li je državni tužilac Merrick Garland lično odobrio pretres.

Osoba upoznata s tim, koja je pod uslovom anonimnosti razgovarala o istrazi koja je u toku, rekla je za AP da se pretres dogodio ranije u ponedjeljak.

Imanje Mar-a-Lago predsjednika Donalda Trumpa u Palm Beachu, Florida.
Imanje Mar-a-Lago predsjednika Donalda Trumpa u Palm Beachu, Florida.

Ranije ove godine, Nacionalna uprava za arhive i dokumente saopštila je da se materijal u 15 kutija nalazi u Trumpovoj rezidenciji Mar-a-Lago. Zatim je slučaj proslijeđen Ministarstvu pravde.

Zakon o predsjedničkoj evidenciji iz 1978. godine utvrdio je da su svi predsjednički dokumenti u vlasništvu javnosti i da se automatski prenose na čuvanje u Nacionalni arhiv čim predsjednik napusti dužnost.

"Predsjednički dosije vlasništvo je Vlade Sjedinjenih Država i njime upravlja Nacionalni arhiv", rekla je za Glas Amerike ranije ove godine Meghan Ryan Guthorn, vršiteljica dužnosti zamjenika glavnog operativnog direktora agencije.

Bivši predsjednik optužio je vladu za "nepravilno ponašanje tužioca", rekavši da racija predstavlja "naoružavanje pravosudnog sistema".

"Ništa slično ovome se nikada ranije nije dogodilo jednom predsjedniku Sjedinjenih Država", rekao je.

Trump je rekao da su agenti FBI-a čak provalili u sef u njegovoj kući.

Bivši američki predsjednik Donald Trump
Bivši američki predsjednik Donald Trump

Evan Corcoran, advokat koji zastupa Trumpa, nije odmah odgovorio na zahtjev Washington Posta za komentar.

Događaji dolaze u trenutku kada se Trump priprema za potencijalnu predsjedničku kandidaturu 2024. godine i za revanš protiv predsjednika Joea Bidena. Optužio je demokrate da "očajnički" ne žele da se on ponovo kandiduje.

Bidenovi zvaničnici Bijele kuće, kako izvještavaju mediji, rekli su da nisu unaprijed obaviješteni o raciji.

Ministarstvo pravde istražuje odnošenje službenih predsjedničkih zapisa na Trumpovo imanje na Floridi po završetku njegovog predsjedništva. Nije jasno da li racija ima veze sa tom istragom.

Trump je ranije rekao da je pristao da vrati određene zapise američkoj Nacionalnoj upravi za arhive i dokumente, nazvavši to "običnim i rutinskim procesom".

Ministarstvo pravde također istražuje napore Trumpovih saveznika da ponište rezultate predsjedničkih izbora 2020. i napada na Capitol 6. januara 2021.

Ministarstvo nije objavilo da li će zahtijevati krivičnu prijavu protiv Trumpa u toj istrazi.

Dora Mekouar doprinijela je ovom izvještaju. Neke informacije u ovom izvještaju potiču od Associated Pressa i Reutersa.

SAD najavile novu vojnu pomoć Ukrajini vrijednu milijardu dolara

Raketni sistem visoke pokretljivosti M142 (HIMARS) na neotkrivenoj lokaciji u Ukrajini, 24. juni 2022.

Bidenova administracija najavila je u ponedjeljak još milijardu dolara nove vojne pomoći Ukrajini, obećavajući da će to biti najveća isporuka raketa, municije i drugog oružja direktno iz zaliha Ministarstva odbrane za ukrajinske snage.

Američko obećanje o masovnoj novoj isporuci oružja dolazi kada su analitičari upozorili da Rusija premješta trupe i opremu u pravcu južnih lučkih gradova kako bi spriječila ukrajinsku kontraofanzivu.

Pomoć uključuje dodatne rakete za raketne sisteme visoke pokretljivosti ili HIMARS, kao i hiljade artiljerijskih projektila, minobacačkih sistema, te druge municije i opreme.

Vojni zapovjednici i drugi američki zvaničnici kažu da su HIMARS i artiljerijski sistemi bili presudni u ukrajinskoj borbi koja je u toku da pokuša spriječiti Rusiju da zauzme još više.

Sa najnovijom objavom, ukupna američka pomoć koju je Bidenova administracija posvetila Ukrajini iznosi 9 milijardi dolara od početka ruske invazije.

„U svakoj fazi ovog sukoba bili smo fokusirani na to da Ukrajinci dobiju ono što im treba, u zavisnosti od uslova na bojnom polju”, rekao je Colin Kahl, podsekretar odbrane za politiku, najavljujući novu isporuku oružja.

U posljednja četiri mjeseca rata, Rusija se koncentrisala na zauzimanje regiona Donbas u istočnoj Ukrajini, gdje promoskovski separatisti kontrolišu dio teritorije kao samoproglašene republike osam godina.

Blinken u posjeti Južnoafričkoj Republici u sklopu turneje po Africi

Državni sekretar Antony Blinken razgovara s Antoinette Sithole, sestrom pokojnog Hectora Pietersona nakon što su položili vijenac na Memorijal Hector Pieterson u Sowetu, Južna Afrika, 7. augusta 2022. (Kate Bartlett/VOA)

Američki državni sekretar Antony Blinken započeo je svoju turneju po Africi u nedjelju posjetom muzeju u Južnoafričkoj Republici u znak sjećanja na to kako su crnački mladi u toj zemlji pomogli u okončanju vladavine bijelih rasista.

Blinkenova posjeta Africi smatra se dijelom natjecanja između Rusije i zapadnih sila za podršku afričkih zemalja oko rata u Ukrajini.

Njegovo putovanje u Afriku uslijedilo je nakon nedavne posjete ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona.

Južnoafrička Republika je jedna od mnogih afričkih zemalja koje su zadržale neutralan stav prema ratu u Ukrajini i nisu javno kritizirale Rusiju.

Nakon ranog jutarnjeg dolaska, Blinken je posjetio spomenik Hectoru Pietersonu u općini Soweto, na periferiji Johannesburga, koji odaje počast studentu ubijenom 1976. kada je protestovao protiv južnoafričkog režima rasnog ugnjetavanja, apartheida, koji je okončan 1994.

Blinken je položio vijenac na spomenik u pratnji Pietersonove sestre, Antoinette Sithole. Također je obišao muzej koji sadrži artefakte, fotografije i videozapise južnoafričke borbe protiv apartheida.

“Hectorova priča je ona koja stvarno odjekuje jer mi imamo vlastitu borbu za slobodu i jednakost u Sjedinjenim Državama, a južnoafrička priča je jedinstvena, ali ima i toliko zajedničkih elemenata, a to snažno odjekuje”, rekao je Blinken.

Sithole, koja je također sudjelovala u studentskim protestima 1976, rekla je da muzej naglašava ulogu koju je imala južnoafrička omladina u okončanju vladavine bijele manjine u zemlji.

“Muzej je podsjetnik za generacije koje dolaze. Moramo znati odakle dolazimo i kuda idemo, a ne zaboraviti da su se mladi zauzeli da nam danas bude bolje”, rekla je Sithole.

Američki državni sekretar Antony Blinken razgovara sa Antoinette Sithole, sestrom pokojnog Hectora Pietersona, koji je ubien tokom ustanka u Sowetu kada je imao 12 godina, dok obilaze Memorijal Hector Pieterson u Sowetu, 7. augusta 2022.
Američki državni sekretar Antony Blinken razgovara sa Antoinette Sithole, sestrom pokojnog Hectora Pietersona, koji je ubien tokom ustanka u Sowetu kada je imao 12 godina, dok obilaze Memorijal Hector Pieterson u Sowetu, 7. augusta 2022.

Blinken će u ponedjeljak razgovarati sa svojim južnoafričkim kolegom Naledijem Pandorom.

Glavni američki diplomata također će opisati strategije Sjedinjenih Država za subsaharsku Afriku u velikom političkom govoru na Sveučilištu u Pretoriji.

Afrika je teško pogođena pandemijom Covida i rastućim cijenama hrane i nafte uzrokovanih ruskim ratom u Ukrajini.

Blinken i Pandor održat će u ponedjeljak konferenciju za novinare na kojoj se očekuju različita stajališta dviju zemalja o ukrajinskom ratu.

Blinken će ove sedmice posjetiti Kongo i Ruandu na kraju svoje međunarodne turneje koja ga je također odvela u Kambodžu i Filipine.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG