Najnovije
Talibanski borci zauzeli osmi pokrajinski glavni grad
Talibanski borci preuzeli su u srijedu kontrolu nad drugim gradom na sjeveru Afganistana, rekao je jedan zvaničnik, što je osmi glavni grad pokrajina koji je pao pobunjenicima u ruke za šest dana, dok se strane snage predvođene SAD povlače iz zemlje.
Talibani su zauzeli Faizabad, glavni grad sjeveroistočne pokrajine Badakšan, u trenutku kada je predsjednik Ašraf Gani sleteo u Mazar-i-Šarif kako bi okupio svoje branioce dok su se talibanske snage približavale najvećem gradu na sjeveru.
Poslije duge bitke u Faizabadu, vladine snage povukle su se u susjedni okrug, rekao je Reutersu Džavad Muhadidi, član pokrajinskog veća iz Badakhšana.
On je rekao da su talibanski borci zauzeli veći dio pokrajine i opsjedali Faizabad prije nego što su u utorak započeli ofanzivu.
Udaljena sjeveroistočna pokrajina Badakhšan graniči se sa Tadžikistanom, Pakistanom i Kinom.
Gubitak grada posljednji je korak unazad za opkoljenu vladu, koja se borila tokom posljednjih nekoliko mjeseci da zaustavi zamah talibanskih napada.
Talibani se bore da poraze vladu koju podržavaju SAD i ponovo nametnu strogi islamski zakon. Brzina njihovog napredovanja šokirala je vladu i njene saveznike.
Talibanske snage sada kontrolišu 65 odsto Afganistana, zauzele su ili prijete da zauzmu 11 glavnih gradova pokrajina i pokušavaju da oduzmu Kabulu tradicionalnu podršku nacionalnih snaga na sjeveru, rekao je u utorak visoki zvaničnik Evropske unije.
Američki predsjednik Joe Biden pozvao je afganistanske lidere da se bore za svoju domovinu, rekavši u utorak da ne žali zbog svoje odluke o povlačenju, napominjući da su Sjedinjene Države potrošile više od jedne hiljade milijardi dolara tokom 20 godina i izgubile na hiljade vojnika.
Sjedinjene Države su pružale značajnu vazdušnu podršku, hranu, opremu i plate afganistanskim snagama, rekao je on.
Sjever je godinama bio najmirniji region u Afganistanu, sa samo minimalnim prisustvom talibana.
Tokom svoje vladavine od 1996. do 2001. godine, talibani nikada nisu u potpunosti vladali sjeverom zemlje, ali ovaj put izgleda da namjeravaju da ga sebi osiguraju prije nego što se približe glavnom gradu.
Vladini zvaničnici apelovali su na pritisak na Pakistan da zaustavi talibansko pojačanje i zalihe koje prelaze granicu. Pakistan negira da podržava talibane.
Vlada se povukla iz ruralnih okruga koje je teško braniti kako bi se usredsredila na držanje naseljenih centara. Ponegdje su vladine snage odustale bez borbe.
Gani sada apeluje za pomoć od starih regionalnih moćnika u zemlji koje je godinama zaobilazio dok je pokušavao da projektuje autoritet svoje centralne vlade nad tradicionalno skromnim pokrajinama.
On će se u Mazar-i-Šarifu sastati sa ključnim regionalnim liderima.
"Predviđeno je da se predsjednik Gani sastane sa lokalnim vlastima i zvaničnicima bezbjednosti, političkim i džihadističkim vođama, plemenskim starešinama i uticajnim ljudima", saopštila je predsjednička kancelarija na Tviteru.
Na jugu se vladine snage bore sa talibanskim borcima koji pokušavaju da dođu do glavnog zatvora u pokrajini Kandahar kako bi oslobodili svoje zatočene drugove, rekli su tamošnji zvaničnici.
Borbe se također vode u gradu Farah na zapadu, u blizini iranske granice, preneo je Tolo njuz.
U utorak, u Ženevi, šefica UN -a za ljudska prava Mišel Bašle rekla je da se pojavljuju izvještaji o kršenjima koja bi mogla predstavljati ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, uključujući "duboko uznemirujuće izvještaje" o pogubljenju po kratkom postupku pripadnika vladinih snaga koji su se predali.
Šest država članica EU upozorilo je izvršnu vlast bloka da ne zaustavlja deportacije odbijenih azijskih azilanata koji stižu u Evropu, strahujući od moguće ponovne pojave krize 2015-16. zbog dolaska više od milion migranata, uglavnom sa Bliskog istoka.
Sjedinjene Države će ovog mjeseca završiti povlačenje svojih snaga u zamjenu za obećanja talibana da će spriječiti korištenje Afganistana za međunarodni terorizam. Talibani su obećali da neće napasti strane snage prilikom povlačenja, ali nisu pristali na prekid vatre sa vladom.
See all News Updates of the Day
Putin hvali razgovore između Rusije i Amerike. Tvrdi da Ukrajina neće biti isključena iz mirovnih pregovora
Predsjednik Vladimir Putin u srijedu je pohvalio ishod rusko-američke saradnje u Saudijskoj Arabiji i rekao da Ukrajina neće biti isključena iz pregovora o okončanju rata.
"Bez povećanja nivoa povjerenja između Rusije i Sjedinjenih Država, nemoguće je riješiti mnoga pitanja, uključujući ukrajinsku krizu", rekao je Putin u svojim prvim komentarima na sastanku američke i ruske delegacije u utorak u Rijadu. "Cilj ovog sastanka bio je upravo povećanje povjerenja između Rusije i Sjedinjenih Država."
Ukrajinske i evropske vlade nisu pozvane na pregovore u saudijskoj prijestolnici, što je pojačalo njihovu zabrinutost da bi Rusija i Sjedinjene Države mogle sklopiti sporazum koji ignorira njihove vitalne interese.
Ali Putin je rekao da Rusija nikada nije odbila razgovore sa Evropljanima ili Kijevom, i da su oni ti koji su odbili da razgovaraju sa Moskvom.
"Mi nikome ništa ne namećemo. Spremni smo, to sam već sto puta rekao - ako žele neka se ti pregovori odvijaju. I mi ćemo biti spremni da se vratimo za sto za pregovore", rekao je on.
"Niko ne isključuje Ukrajinu", dodao je Putin, rekavši da stoga nema potrebe za "histeričnom" reakcijom na pregovore između SAD-a i Rusije.
Senat potvrdio imenovanje Hauarda Latnika za ministra za finansije
Senat je u utorak potvrdio bogatog finansijera Howarda Lutnicka za sekretara za trgovinu, postavljajući time na tu poziciju čvrstog pristalicu tvrdolinijaške trgovinske politike predsjednika Donalda Trumpa.
U Sekretarijatu trgovine, Lutnick, koji je bio izvršni direktor investicione firme Cantor Fitzgerald, nadgledaće 50.000 zaposlenih koji rade najrazličitije poslove - od prikupljanja ekonomskih statistika, preko popisa, do izdavanja redovnih periodičnih izvještaja.
Ali on će vjerovatno potrošiti mnogo vremena — zajedno sa Jamiesonom Greerom, Trumpovim kandidatom za glavnog američkog trgovinskog pregovarača — na upravljanje agresivnim planovima predsjednika da nametne uvozne tarife američkim trgovinskim partnerima, uključujući i saveznike, i protivnike.
Senat je glasao za potvrdu Lutnicka sa 51-45.
Tramp na tarife gleda kao na svestran ekonomski alat. Njima se može prikupiti novac za finansiranje njegovog smanjenja poreza na drugim mjestima, zaštitu američke industrije i mogu se pritisnuti druge zemlje da naprave ustupke po pitanjima kao što su obaranje sopstvenih trgovinskih barijera, imigracija i trgovina drogom.
Ekonomisti uglavnom vide tarife kao kontraproduktivne: plaćaju ih kompanije koje se bave uvozom u Sjedinjene Države i koje pokušavaju da prenesu veće troškove na potrošače, što na taj način može povećati inflatorne pritiske u cijeloj ekonomiji.
Na svom saslušanju za potvrđivanje prošlog mjeseca, Lutnick je odbacio kao "besmislicu" ideju da tarife doprinose inflaciji. On je izrazio podršku uvođenju tarifa "od zemlje do zemlje" kako bi se druge zemlje snažno podstakle da smanje barijere za američki izvoz.
Lutnick je bio izvršni direktor kompanije Cantor Fitzgerald kada su njene kancelarije pogođene u napadu na Svjetski trgovinski centar 11. septembra 2001. godine. Firma je tog dana izgubila dvije trećine svojih zaposlenih — 658 ljudi, uključujući i Lutnickovog brata. Vodio oporavak firme nakon napada i bio član Upravnog odbora Nacionalnog memorijala i muzeja 11. septembra.
Lutnick je obećao da će rasprodati svoje poslovanje, što je komplikovano. Njegova izjava o finansijskim podacima pokazuje da je imao poziciju u više od 800 preduzeća i drugih privatnih organizacija.
Trump kaže da će uvesti carine od 25 posto na automobile, farmaceutske proizvode i poluvodiče
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u utorak da namjerava uvesti carine na automobile od "oko 25%" i slične carine na uvoz poluprovodnika i farmaceutskih proizvoda, što je posljednja u nizu mjera koje prijete da ugroze međunarodnu trgovinu.
Trump je u petak rekao da će nameti na automobile doći već 2. aprila, dan nakon što bi mu članovi njegovog kabineta trebali dostaviti izvještaje u kojima će iznijeti opcije za niz uvoznih dažbina dok on želi da preoblikuje globalnu trgovinu.
Trump je dugo kritikovao ono što on naziva nepravednim tretmanom američkog izvoza automobila na strana tržišta.
Evropska unija, na primjer, naplaćuje carinu od 10% na uvoz vozila, četiri puta više od carinske stope američkih putničkih automobila od 2,5%. Međutim, SAD ubiru carinu od 25% na "pick up" iz drugih zemalja osim Meksika i Kanade, porez koji čini vozila vrlo profitabilnim za proizvođače automobila u Detroitu.
Visoki predstavnik EU za trgovinu Maros Sefcovic sastat će se u srijedu u Washingtonu s američkim kolegama - ministrom trgovine Howardom Lutnickom, Trumpovim kandidatom za trgovinskog predstavnika SAD-a Jamiesonom Greerom i direktorom Nacionalnog ekonomskog vijeća Kevinom Hasettom - kako bi razgovarali o različitim carinama kojima prijeti Trump.
Na pitanje da li bi EU mogla izbjeći recipročne carine koje je predložio prošle sedmice, Trump je ponovio svoju tvrdnju da je EU već signalizirala da će sniziti carine na američke automobile na američku stopu, iako su zakonodavci EU to negirali.
Rekao je da će vršiti pritisak na zvaničnike EU da povećaju američki uvoz automobila i drugih proizvoda.
Trump je u utorak rekao novinarima na svom imanju Mar-a-Lago na Floridi da će sektorske tarife na farmaceutske proizvode i poluvodiče također krenuti od "25% ili više", što će značajno porasti tokom godine.
Nije naveo datum za objavljivanje tih tarifa i rekao je da želi dati malo vremena proizvođačima lijekova i poluvodičkih čipova da osnuju američke fabrike kako bi mogli izbjeći carine.
Trump je rekao da očekuje da će neke od najvećih svjetskih kompanija objaviti nove investicije u Sjedinjenim Državama u narednih nekoliko sedmica. Nije dao više detalja.
Od svoje inauguracije prije četiri sedmice, Trump je uveo carinu od 10% na sav uvoz iz Kine, povrh postojećih nameta, zbog kineskog neuspjeha da zaustavi trgovinu fentanilom. Također je najavio, a potom odgodio na mjesec dana, carine od 25% na robu iz Meksika i neenergetski uvoz iz Kanade.
On je također odredio 12. mart za uvođenje tarifa od 25% na sav uvezeni čelik i aluminijum, eliminirajući izuzeća za Kanadu, Meksiko, Evropsku uniju i druge trgovinske partnere. Trump je također najavio da će se ove tarife primjenjivati na stotine uvezenih proizvoda od čelika i aluminija.
Prošle sedmice je uputio svoj ekonomski tim da osmisli planove za nametanje recipročnih carina koje odgovaraju tarifnim stopama svake zemlje.
Carina na uvoz automobila od 25% promijenila bi igru za globalnu automobilsku industriju koju se već potresaju od neizvjesnosti uzrokovane Trumpovom tarifnom dramom.
Afganistanske izbjeglice zabrinute za budućnost u Americi
Afganistanske izbjeglice u Sjedinjenim Državama su zabrinute zbog svog statusa dok se Trumpova administracija obračunava s ilegalnom imigracijom.
Trumpova podrška pregovorima o denuklearizaciji sa Rusijom i Kinom budi nadu
Zagovornici kontrole naoružanja nadaju se da će nove riječi podrške denuklearizaciji američkog predsjednika Donalda Trumpa dovesti do pregovora s Rusijom i Kinom o smanjenju nuklearnog naoružanja. Steve Hermann izvještava iz Bijele kuće.
