Dvojica zvaničnika tu poruku su uputili na početku njihovog razgovora u Rejkjaviku, prijestolnici Islanda, zakazanog kako razmotrili mogući susret američkog i ruskog predsjednika Joea Bidena i Vladimira Putina, što se u međunarodnoj javnosti tumači kao pokušaj otopljavanja odnosa između Sjedinjenih Država i Rusije.
"Nije tajna da između nas postoje razlike i Washington će odgovoriti na agresivne postupke Rusije, ali svijet će biti sigurniji ukoliko lideri dvije države rade zajedno", rekao je američki državni sekretar pred reporterima na početku sastanka.
Susret američke i ruske delegacije u Rejkjaviku koje predvode Blinken i Lavrov.
Također, naveo je i da američki predsjednik Biden želi, kako je ukazao, predvidljiv i stabilan odnos sa Rusijom, dodavši da bi dvije države mogle zajednički da rade na suzbijanju pandemije koronavirusa, u borbi protiv klimatskih promjena i pitanjem nukleranih programa Irana i Sjeverne Koreje, kao i sukobima u Afganistanu.
"Mislimo da je to dobro za naše građane, ruski narod i dobro za svijet", rekao je Blinken.
Lavrov je ukazao da između Rusije i Sjedinjenih Država ima, kako se izrazio, ozbiljnih razlika, ali da je potrebno da dvije zemlje sarađuju u oblastima u kojima se interesi podudaraju.
"Rusija je spremna da riješava otvorena pitanja preostala od prethodne administracije", ukazao je Lavrov, aludirajući na Trumpovu administraciju.
Razgovor Blinkena i Lavrova u prijestolnici Islanda, Rejkjaviku, na marginama međunarodnog skupa, prvi je lični susret dvojice najviše rangiranih diplomata od kada je Biden preuzeo predsjedničku funkciju u januaru 2020.
Odnosi dvije države dodatno su pogoršani od marta kada je američki predsjednik Biden u intervjuu televiziji CBS na direktno pitanje da li ruskog predsjednika Putina smatra ubicom – odgovorio potvrdno.
Nakon toga je Rusija, kako je zvanično saopšteno, na konsultacije u Moskvu povukla ambasadora u SAD-u koji se još nije vratio u Washington.
Nedugo zatim,Washington je pooštrio sankcije protiv Moskve i protjerao ruske diplomate, obrazlažući taj potez miješanjem Rusije u američki izborni proces, kao i umješanošću u cyber napade sprovedene na teritoriji SAD.
Neke od tačaka sporenja dvije strane su nelegalna ruska aneksija ukrajinskog poluostrva Krim, angažman Rusije tokom sukoba u Siriji, globalna kampanja plasiranja lažnih vijesti i dezinformacija, hakovanja računarskih sistema američkih federalnih agencija, pritvaranje i zatvorska kazna opozicionaru Alekseju Navalnom, navodi obavještajnog izvještaja, sa kojeg je skinuta oznaka tajnosti, a po kojem je ruski predsjednik Putin odobrio aktivnosti koje bi pomogle bivšem predsjedniku da pobijedi na američkim predsjedničkim izborima u novembru 2020. godine, a što ruska strana odbacuje.