Linkovi

Teme SAD / SVIJET

Turska se sprema da nastavi kupovinu ruskog raketnog sistema uprkos primjedbama SAD

Arhiv - Prvi dijelovi odbrambenog raketnog sistema S-400 iskrcavaju se iz ruskog aviona blizu Ankare, 12. juli 2019.

Turska prijeti da će nastaviti sa kupovinom oružja iz Rusije uprkos upozorenjima Washingtona. Dok SAD pojačavaju pritisak na Ankaru da odustane od kupovine ruskog protivraketnog odbrambenog sistema S-400, turski ministar odbrane Hulusi Akar je ovog mjeseca odbacio američke primjedbe. 

"To nije ofanzivni sistem", rekao je Akar i dodao da sistem ne predstavlja prijetnju za bilo koga, na bilo koji način, tamo gdje je raposređen.

"On nije rizik, prijetnja ili opasnost po druge", naglasio je turski zvaničnik.

Washington navodi da najsavremeniji radari na projektilima S-400 predstavljaju prijetnju odbrambenim sistemima NATO-a i pozvao na njihovo uklanjanje.

Međutim, iz Ankare je saopšteno da se razmišlja o kupovini nove količine ruskih projektila. Jedan izvor blizak vladi kaže da je Turska već postigla dogovor sa Moskvom.

Američki državni sekretar Antoni Blinken u aprilu je upozorio Tursku da bi mogle da joj se uvedu sankcije ako kupi drugo ruskog oružje, uključujući i dodatne raketne sisteme S-400.

Zbog zabrinutosti povodom sistema S-400, Washington je spriječio Tursku da modernizuje svoju staru vojnu avijaciju američkim avionima F-35.

Međutim, savjetnik turskog predsjednika Mesut Casin upozorio je da Washington time samo primorava Tursku da još više produbi vojne veze sa Rusijom.

"Potrebno nam je 200 borbenih aviona. To je realnost, ali nam SAD ne daju borbene avione. Tako da vi (SAD) vršite pritisak na Tursku da kupuje ruske avione, mi ne želimo da ih kupujemo", rekao je Casin i dodao: "Ali ako nam SAD ne daju borbene avione, možemo da kupujemo ruske, jer su nam ti avioni potrebni".

Analitičari predviđaju da Ankara neće kupovati novo rusko oružje prije planiranog susreta predsjednika Turske i SAD na marginama NATO samita u junu.

Arhiv- Ruski predsjednik Vladimir Putin i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan rukuju se za vrijeme sastanka u Kremlju, 5. marta 2020.
Arhiv- Ruski predsjednik Vladimir Putin i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan rukuju se za vrijeme sastanka u Kremlju, 5. marta 2020.

Ilham Uzgel, analitičar međunarodnih odnosa koji piše za portal Duvar News izjavio je da su američko-turski odnosi talac kupovine oružja od Rusije.

"Ona tu stoji kao kamen spoticanja i sumnjam da mogu nešto da urade", ocijenio je Uzgel. "To je preduslov koji su SAD zadale Turskoj i nisam nikada do sada vidio da je Turska do te mjere satjerana u ćošak".

Šef turske diplomatije Mevlut Cavusolgu​ kaže da Washington treba da prevaziđe svoje primjedbe, i odlučan je da Turska neće odustati od kupovine ruskih odbrambenih sistema.

Međutim, neki analitičari predviđaju da bi Ankara ipak mogla da bude spremna na dogovor ukoliko Washington ponudi određene ustupke.

See all News Updates of the Day

SAD: Najveća prijetnja domaćeg terorizma dolazi od rasnih i etničkih motiviranih ekstremista

SAD: Najveća prijetnja domaćeg terorizma dolazi od rasnih i etničkih motiviranih ekstremista
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:58 0:00

Kupchan: Cyber napadi ostaju ključno nerješeno pitanje između Rusije i SAD

Putin i Biden tokom sastanka u Ženevi, 16. juni 2021.

Uprkos prognozama da bi mogao ponovo da nastupi hladni rat između Rusije i SAD, samit predsjednika Joea Bidena i Vladimira Putina u Ženevi sugeriše da je takva mogućnost malo vjerovatna.

Sam predsjednik Biden je na to ukazao svojom izjavom da, kako se izrazio, Putin zna da je Rusija suviše slaba.

Ipak, nerješena pitanja ostaju, kaže Charles Kupchan, visoki saradnik uticajnog Savjeta za spoljnopolitičke odnose.

Tokom svog tročasovnog sastanka u Ženevi, Biden i Putin razgovarali su o ograničenom broju pitanja. Na kraju obojica su bili više pozitivni nego negativni u svojim ocjenama, kaže Kupchan.

"Bajden je bio eksplicitan kada je rekao da će rezultati samita biti poznati kroz tri do šest mjeseci, prije nego što budemo mogli da zaključimo da li je samit bio razuman, instruktivan, uglavnom pozitivan i možda početak nečeg konkretnog, ili će Putin nastaviti sa svojom ulogom 'teške mušterije'", smatra on.

Charles Kupchan
Charles Kupchan

On naglašava da cyber napadi ostaju ključno nerješeno pitanje dviju strana.

"Ako je nešto ostavilo loš utisak na mene, bilo je to cyber pitanje, gdje je Putin u osnovi rekao: 'O čemu se radi? Ne koristimo nikakvu cyber penetraciju. Tu upošte nema problema'. Međutim, dobro znamo da su Rusi hakovali američke sisteme i da se takve igre, sa ucjenama i iznudama, koriste u Rusiji, a da smo imali takve napade na američke privatne kompanije", kaže on.

Američka strana mora da vodi računa o dvije stvari u budućnosti, navodi Kupchan, precizirajući da se radi o uspostavljanju zajedničkih radnih grupa za ponovno normalizovanje diplomatskih odnosa, kao i osnivanje radnih timova u vezi sa nekoliko aktuelnih spoljnopolitičkih pitanja.

"Biden je pomenuo humanitarnu pomoć Siriji, rusku pomoć dok Sjedinjene Države dovršavaju vojno povlačenje iz Afganistana i neku vrstu dogovora o saradnji u arktičkom regionu. Potrebno je uložiti napor koji bi sugerisao da Washington i Moskva ne samo da pokušavaju da umanje uzajamno neprijateljstvo, već da zapravo nalaze način da uzajamno sarađuju", navodi on.

Kupchan takođe predlaže veću koordinaciju po pitanju Ukrajine.

"Diplomatski napredak u Ukrajini bio bi ogroman pomak... Novi napor SAD da se povedu razgovori sa Rusijom i Ukrajinom, a možda i Njemačkom i Francuskom, kao partnerima u tzv. normandijskom formatu, kako bi se išlo dalje ka diplomatskom rješenju", kaže Kupchan uz procjenu da je samit bio važniji za Putina nego za Bidena.

"Putin voli da prikaže ruskoj javnosti da učestvuje na sastancima sa ključnim svjetskim liderima. Siguran sam da je bio nezadovoljan što nije prisustvovo sastanku Grupe 7 iz koje Rusija izbačena. Ne sviđa mu se ni kada se drugi lideri okupljaju bez njega, jer izgleda kao da je kažnjen", navodi ovaj spoljnopolitički stručnjak.

SAD takođe traže način da udalje Moskvu od Pekinga, kaže Kupchan.

"I samom Putinu je možda pomalo nelagodno zbog bliske veze između Rusije i Kine, jer je Rusija tu mlađi partner. Kina takođe uspijeva da prodre u područja koja su tradicionalne interesne sfere Rusije. Mislim da to možda motiviše Putinovu želju da stekne veći uticaj u odnosima sa Kinom", zaključuje u svojoj analizi Charles Kupchan.

Juneteenth postao nacionalni praznik kojim se obilježava kraj ropstva

Predsjednik SAD Joe Biden potpisuje zakon kojim se 19. juni proglašava federalnim praznikom koji obilježava kraj ropstva u zemlji (Foto: Reuters/Carlos Barria)

Sjedinjene Države od četvrtka imaju novi nacionalni praznik kojim se obilježava kraj ropstva.

Predsjednik Joe Biden potpisao je zakon kojim se Juneteenth ili 19. juni proglašava 11. federalnim praznikom, nakon što je prijedlog u srijedu usvojen u Predstavničkom domu američkog Kongresa sa 415 glasova za i 14 protiv.

"Juneteenth označava i dugu tešku noć ropstva i najavu vedrijeg jutra", rekao je Biden u Bijeloj kući uoči potpisivanja zakona i dodao da je taj dan podsjetnik na "užasne posljedica ropstva u zemlji" u prošlosti i sadašnjosti.

"Velike nacije ne ignorišu najbolnije trenutke. Ne ignorišu te trenutke u prošlosti. Prihvataju ih. Velike nacije ne ignorišu stvari, već se suočavamo sa greškama koje smo počinili. Podsjećanjem na te trenutke, počinjemo da zacijeljujemo rane i da jačamo", rekao je predsjednik na ceremoniji potpisivanja u Bijeloj kući.

Juneteenth obilježava dan kada je posljednjim robovima u Americi, 1865. godine u Galvestonu, u Texasu, rečeno da su slobodni, dvije godine nakon što je potpisana Proklamacija o emancipaciji tokom građanskog rata, čime je okončano 246 godina ropstva u Sjedinjenim Državama.

To je prvi novi federalni praznik od kako je 1983. godine proglašen Dan Martina Luthera Kinga mlađeg.

"Federalnih praznika sa razlogom ima malo i njima se prepoznaju najvažnije prekretnice. Mislim da nema važnije od kraja ropstva u Sjedinjenim Državama", poručila je demokratska članica Predstavničkog doma Carolyn Maloney​.

Zakonski prijedlog o novom prazniku prethodno je jednoglasno usvojen u Senatu, a glasalo se u trenutku kada članovi Kongresa pokušavaju da prevaziđu podjele u pogledu policijske reforme, predložene poslije ubistva Afromamerikanca Georgea Floyda tokom policijskog privođenja.

Republikanci u brojnim saveznim državama također usvajaju zakone za koje stručnjaci kažu da ograničavaju biračko pravo. Republikanci tvrde da je cilj da se spriječe izborne nepravilnosti, dok demokrate ističu da se usvojenim mjerama podrivaju biračka prava manjina.

Velika većina američkih država već priznaje 19. jun kao praznik ili zvanično obilježava ili proslavlja taj dan. Juneteenth je plaćeni praznik za zaposlene u državnim upravama u Texasu, New Yorku, Virginiji i Washingtonu.

Prema zakonu, uvojenom godinu nakon što su zemlju potresali protesti protiv rasizma i policijske brutalnosti, novi praznik će biti poznat kao Nacionalni dan nezavisnosti Juneteenth.

Povećan broj nezaposlenih, poslodavci se žale na manjak radne snage

Ilustracija - Poslodavci žale se na nedostatak radne snage – uglavnom u uslužnim slabije plaćenim djelatnostima poput ugostiteljstva i trgovanja. (Foto: AP/Rogelio V. Solis)

Broj američkih građana koji su se prijavili za pomoć nezaposlenima povećan je protekle sedmice, pokazali su podaci Sekretarijata za rad.

Registrovano ih je ukupno 412.000 što ukazuje na okončanje šestonedjeljnog trenda smanjenja zvaničnog broja nezaposlenih, u trenutku kada je američka ekonomija u nastojanju da se oporavi od posljedica pandemije koronavirus, uzroka gubitka miliona radnih mjesta.

Širom američkih država, kao i na lokalnom nivou, ukidaju se restriktivne mjere uvedene za suzbijanje Covida-19, što se smatra potezom koji bi mogao da podstakne zapošljavanje.

California, najmnogoljudnija američka država, u potpunosti je ukinula ograničenja koja su uticala na ekonomiju.

U tim okolnostima brojni poslodavci žale se na nedostatak radne snage – uglavnom u uslužnim slabije plaćenim djelatnostima poput ugostiteljstva i trgovanja.

Stopa nezaposlenosti opala je u maju na 5,8 posto – što je i dalje više od 3,5 procenata, koliko je prije pandemije, iznosila u martu 2020.

Federalna vlada odobrila je nedjeljnu novčanu pomoć od 300 dolara nezaposlenim radnicima do septembra.

Međutim, najmanje 25 od ukupno 50 američkih država u kojima su na vlasti republikanci, počeli su da se povlače iz programa – tvrdeći da finansijske donacije stimulišu nezaposlene radnike da se ne zapošljavaju, već da žive od pomoći.

Ekonomski stručnjaci pak smatraju da su uzrok drugi faktori poput nedostatka njege za djecu zaposlenih roditelja, ili pak strahovanja od zaraze koronavirusom.

Aktuelna ekonomska situacija u SAD poboljšana je od kada usvajanja i primjene finansijskog paketa pomoći za ugrožene koronavirusom u iznosu od 1,9 hiljada milijardi dolara.

Tom mjerom povećana je potrošnja – pošto je milionima građana odobrena isplata sume od 1.400 dolara. Brojnim građanima je taj novac uplaćen.

Uz uspješno sprovedenu kampanju vakcinacije u kojoj je 55 posto građana kompletno vakcinisano – ljudi se vraćaju društvenom životu nalik onom prije pandemije.

Ipak, jedna od nepovoljnosti u svemu tome je porast inflacije. Prema podacima koje je objavio Biro za statistiku tokom protekle sedmice cijene su porasle za 0,6 procenata, a tokom čitave 2020. za 5 posto.

Nakon videa SNSD-a iz Facebooka kažu da će nastaviti uklanjati sadržaje koji šire mržnju

Poslije uklanjanja sadržaja sa zvanične Facebook stranice Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) kojim se odaje počast Ratku Mladiću, osuđenom na doživotnu kaznu zatvora za genocid u Srebrenici i druge zločine u Bosni i Heregovini, i negodovanja ove stranke zbog odluke, iz ove društvene mreže su za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) pojasnili da bi se stranica stranke mogla suočiti sa trajnom zabranom ako nastavi sa sličnim objavama.

U videu “General se danas upisao u legendu”, uklonjenom sa Facebooka, u različitim ratnim situacijama prikazuje se Ratko Mladić, bivši komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) koji je nedavno pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora.

Kadrove Mladića u videu prati glas Milorada Dodika, predsjednik SNSD-a koji govori kako je Mladić nakon osuđujuće presude “Mehanizma poslat direktno u legendu a da srpski narod zna da bi bez njegovog komandovanja i držanja u samoj vojsci doživio mnogo veća stradanja”.

Video je na Facebook i na YouTube postavljen nakon što je Mladić u Haagu drugostepenom presudom osuđen za genocid u Srebrenici 1995. godine, progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH i terorisanje grada Sarajeva.

Na upit BIRN-a BiH o uklanjanju videa SNSD-a, iz Facebooka su objasnili da oni određuju i zabranjuju pojedince ili organizacije koje su u vezi sa terorizmom, mržnjom i kriminalnim aktivnostima. Oni su podsjetili na svoja pravila koja ne dozvoljavaju da Facebook bude platforma za mržnju i da kada jednom utvrde da određena grupa ispunjava njihovu definiciju opasne organizacije mogu trajno zabraniti korištenje svoje društvene mreže toj grupi.

“Zabranjujemo organizacije i pojedince koji šire mržnju i organiziraju nasilje nad ljudima na osnovu njihove rase, vjere, nacionalnosti, etničke pripadnosti, spola i seksualne orijentacije i uklanjamo sadržaj koji hvali ili podržava ove organizacije i pojedince”, rekla je za BIRN BiH Magdalena Szulc, glasnogovornica iz Facebooka.

U SNSD-u su, nakon što im je sadržaj uklonjen sa Facebooka, rekli da akciju te kompanije smatraju za jednu vrstu napada na javno i otvoreno iznošenje stavova.

“Ovo predstavlja logičan slijed događaja nakon što su neke teme postale zabranjene i nakon što su naši građani primorani da se o tim temama na društvenim medijima oglašavaju koristeći znakove interpunkcije ili izbjegavajući da se o njima direktno izjašnjavaju”, saopštili su iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata.

Portparol te stranke Radovan Kovačević nije želio detaljnije da komentariše odluku Facebooka.

“Pušteno je saopštenje i to je što se nas tiče za sada dovoljan komentar”, kratko je, na zahtjev BIRN BiH da prokomentariše uklanjanje sadržaja, odgovorio Radovan Kovačević.

Društvena mreža Facebook se u posljednje vrijeme suočava sa kritikama o načinu na koji moderira svoj sadržaj. Dok dio javnosti i stručnjaka dovodi u pitanje slobodu govora na Facebooku, veliki broj političara i stručnjaka kritikuje ovu društvenu mrežu zbog nedovoljnog filtriranja sadržaja koji potiče na mržnju. Nakon nasilnih protesta u Washingtonu, ova mreža je na period od dvije godine uklonila stranicu bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa zbog glorificiranja nasilja.

Sadržaj i dalje dostupan na drugim mrežama

Psiholog Srđan Puhalo smatra da u SNSD-u, ukoliko je njihova ljutnja zbog uklanjanja sadržaja o Mladiću iskrena, imaju problem gubitka veze sa realnošću.

“Ako ne mogu da shvate da svijet daje veći legitimitet presudama u Haagu od toga šta misli jedna stranka onda je to ozbiljan problem. Ako oni ne mogu da shvate da cijeli svijet to prihvata, a da njihova lokalna istina o srpskoj istini ne pije vodu i važi samo u granicama Republike Srpske i donekle u Srbiji, onda oni imaju problem”, smatra Puhalo.

On vjeruje da se iza ljutnje SNSD-a krije pokušaj političkog poentiranja i na presudi Mladiću i na uklanjanju videosadržaja sa Facebooka.

“Ja mislim da oni pokušavaju da iskoriste to i da se prikažu kao ekskluzivne patriote i zaštitnici srpstva i kao neko ko je jedini relevantan istoričar među Srbima. Oni će pokušati da to kapitalizuju”, kaže Puhalo za BIRN BiH.

Za advokata i poslanika stranke “Ujedinjena Srpska” te potpredsjednika Narodne skupštine Republike Srpske Milana Petkovića jasno je da Facebook ima svoja pravila o kojima se ne pregovara a koja svako ko je korisnik te društvene mreže prihvata korištenjem.

“U konkretnom slučaju oni su cijenili da objava SNSD-a nije u skladu sa njihovim pravilima i zato su je zabranili. Međutim, oni nisu ti koji mogu da sude da li je nešto zakonito ili nije, već oni samo imaju pravo da utvrde da li je nešto u skladu sa njihovim pravilima“, kaže Milan Petković za BIRN BiH.

On smatra da korisnici Facebooka nemaju puno izbora što za njega otvara pitanja demokratičnosti.

“Korisnik može ili da odustane od korištenja te društvene mreže ili da pređe na drugu društvenu mrežu”, kaže Petković.

Sadržaj koji je uklonjen sa Facebooka i dalje je bio dostupan na platformi YouTube u trenutku pisanja teksta. Iz ovog videoservisa nisu odgovorili na upit BIRN-a BiH o videu SNSD-a.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG