Linkovi

Analize i istraživanja

Turska se sprema da nastavi kupovinu ruskog raketnog sistema uprkos primjedbama SAD

Arhiv - Prvi dijelovi odbrambenog raketnog sistema S-400 iskrcavaju se iz ruskog aviona blizu Ankare, 12. juli 2019.

Turska prijeti da će nastaviti sa kupovinom oružja iz Rusije uprkos upozorenjima Washingtona. Dok SAD pojačavaju pritisak na Ankaru da odustane od kupovine ruskog protivraketnog odbrambenog sistema S-400, turski ministar odbrane Hulusi Akar je ovog mjeseca odbacio američke primjedbe. 

"To nije ofanzivni sistem", rekao je Akar i dodao da sistem ne predstavlja prijetnju za bilo koga, na bilo koji način, tamo gdje je raposređen.

"On nije rizik, prijetnja ili opasnost po druge", naglasio je turski zvaničnik.

Washington navodi da najsavremeniji radari na projektilima S-400 predstavljaju prijetnju odbrambenim sistemima NATO-a i pozvao na njihovo uklanjanje.

Međutim, iz Ankare je saopšteno da se razmišlja o kupovini nove količine ruskih projektila. Jedan izvor blizak vladi kaže da je Turska već postigla dogovor sa Moskvom.

Američki državni sekretar Antoni Blinken u aprilu je upozorio Tursku da bi mogle da joj se uvedu sankcije ako kupi drugo ruskog oružje, uključujući i dodatne raketne sisteme S-400.

Zbog zabrinutosti povodom sistema S-400, Washington je spriječio Tursku da modernizuje svoju staru vojnu avijaciju američkim avionima F-35.

Međutim, savjetnik turskog predsjednika Mesut Casin upozorio je da Washington time samo primorava Tursku da još više produbi vojne veze sa Rusijom.

"Potrebno nam je 200 borbenih aviona. To je realnost, ali nam SAD ne daju borbene avione. Tako da vi (SAD) vršite pritisak na Tursku da kupuje ruske avione, mi ne želimo da ih kupujemo", rekao je Casin i dodao: "Ali ako nam SAD ne daju borbene avione, možemo da kupujemo ruske, jer su nam ti avioni potrebni".

Analitičari predviđaju da Ankara neće kupovati novo rusko oružje prije planiranog susreta predsjednika Turske i SAD na marginama NATO samita u junu.

Arhiv- Ruski predsjednik Vladimir Putin i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan rukuju se za vrijeme sastanka u Kremlju, 5. marta 2020.
Arhiv- Ruski predsjednik Vladimir Putin i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan rukuju se za vrijeme sastanka u Kremlju, 5. marta 2020.

Ilham Uzgel, analitičar međunarodnih odnosa koji piše za portal Duvar News izjavio je da su američko-turski odnosi talac kupovine oružja od Rusije.

"Ona tu stoji kao kamen spoticanja i sumnjam da mogu nešto da urade", ocijenio je Uzgel. "To je preduslov koji su SAD zadale Turskoj i nisam nikada do sada vidio da je Turska do te mjere satjerana u ćošak".

Šef turske diplomatije Mevlut Cavusolgu​ kaže da Washington treba da prevaziđe svoje primjedbe, i odlučan je da Turska neće odustati od kupovine ruskih odbrambenih sistema.

Međutim, neki analitičari predviđaju da bi Ankara ipak mogla da bude spremna na dogovor ukoliko Washington ponudi određene ustupke.

See all News Updates of the Day

FBI: Broj ubistava u 2020. u SAD porastao gotovo za 30 odsto

Arhiva, ilustracija - Policijska traka sa natpisom: "Mjesto zločina - ne prelazi".

Broj ubistava u Sjedinenim Državama porastao su za skoro 30 odsto prošle godine u odnosu na 2019. godinu, što je dio ukupnog porasta nasilnog kriminala u zemlji, izvijestio je u ponedjeljak Federalni istražni biro (FBI).

U svom godišnjem izvještaju o statistici kriminala, FBI navodi da je prošle godine u SAD počinjeno skoro 1,3 miliona nasilnih zločina, što je za 5,6 odsto više u odnosu na 2019. godinu, a to je prvi porast u četiri godine. Prijavljeno je skoro 18.000 ubistava, saopštio je FBI.

U izvještaju FBI naglašena je veza između pucnjava i ubistava. Prema podacima, ubistva povezana sa vatrenim oružjem u prosjeku su više od dva u svake tri takve smrti.

FBI, najveća kriminalističko-istražna agencija u zemlji, saopštio je da je počinjeno više od 6,4 miliona imovinskih krivičnih djela, što je za 7,8 odsto manje u odnosu na godinu ranije, a 18. godinu zaredom taj broj opada.

Iako se povećao broj ubistava i krivičnih djela ubistva iz nehata, FBI navodi da je broj pljački pao za 9,3 posto, a silovanja za 12 posto, dok je procijenjeni broj teških krivičnih djela porastao za 12,1 posto.

Među imovinskim zločinima, u izvještaju FBI se kaže da je broj provala pao za 7,4 posto, krađa za 10,6 posto, ali su krađe motornih vozila porasle za 11,8 posto.

Zajedno, žrtve imovinskih zločina, ne računajući požare, pretrpjele su gubitke procjenjene na 17,5 milijardi dolara 2020. godine, navodi se u izvještaju.

Agencije za sprovođenje zakona širom SAD uhapsile su prošle godine 7,6 miliona ljudi, ne računajući privedene zbog saobraćajnih prekršaja, navodi se u izvještaju.

Interview: John Mearsheimer - Stručnjak koji je predvidio uspon Kine

Interview: John Mearsheimer - Stručnjak koji je predvidio uspon Kine
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:41 0:00

BiH: Broj turista veći za 76%

BiH: Broj turista veći za 76%
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:56 0:00

Europol srušio balkanski kartel koji je snabdijevao Evropu kokainom

1.2 tons of cocaine

Nakon dosad neviđene međunarodne operacija organa za provedbu zakona iz osam zemalja podnesene su prijave protiv 61 pripadnika balkanskog narkokartela koji Evropu opskrbljuje kokainom, objavilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Hrvatske.

Od njih 61, uhapšeno je 23 (13 u Španjolskoj i 10 u Sloveniji), zaplijenjeno je 2,6 tona kokaina, 324 kilograma marihuane, 612.000 eura u gotovini, te devet luksuznih vozila i pet motora.

Protekle godine je proveden niz akcija u okviru Operativne radne grupe između Španjolske, Hrvatske, Srbije, Njemačke, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Sjedinjenih Država i Kolumbije, uz koordinaciju aktivnosti koju je vodio Europolov Evropski centar za teški i organizirani kriminal.

Ova izrazito mobilna zločinačka organizacija imala je aktivne ogranke u nekoliko evropskih zemalja, a činili su je uglavnom kriminalci iz Srbije, Hrvatske, Crne Gore i Slovenije, navodi MUP.

Europol je Operativnu radnu grupu osnovao u julu 2020. godine s ciljem povezivanja svih uključenih zemalja u koordinaciji zajedničke strategije usmjerene na razbijanje cijele mreže. Od tada Europol kontinuirano osigurava najnovije obavještajne podatke i analize, kao pomoć istražiteljima na terenu.

U okviru obavještajnih aktivnosti koje su proveli zajedno sa svojim međunarodnim kolegama, španjolski su istražitelji došli do pouzdanih obavještajnih podataka da je ovaj kartel za proljeće ove godine pripremao uvoz ogromnih količina kokaina iz Južne Amerike u Evropu.

Poduzete su posebne mjere nadzora kriminalaca tokom njihovih višestrukih putovanja između Španjolske i Južne Amerike kako bi organizirali završne pojedinosti uvoza više od 1,25 tone kokaina.

Istraživanje je dobilo zamah u martu ove godine kada su vođe tog kartela otputovali u Španjolsku kako bi se pripremili za dolazak pošiljke kokaina. Te dvije osobe - koje je Europol smatrao visokovrijednim metama, do tada su izbjegavale lično prisustvovati sastancima kako bi izbjegle policiju.

Po ovom saznanju rano ujutro 10. marta 2021. godine pripadnici španjolske nacionalne policije (Policía Nacional) izvršili su istodobne racije u gradovima Tarragoni, Barceloni, Geroni i Valenciji te uhapsili trinaest osoba, uključujući dva narkobosa i policijskog službenika koji je sarađivao sa zločinačkom organizacijom.

Španjolski istražitelji također su razbili alternativne izvore prihoda kartela, kao što su proizvodnja i trgovina marihuanom i prodaja luksuznih vozila.

U naknadnoj akciji, u maju 2021. godine, slovenska nacionalna policija nadležnim tijelima prijavila je 48 ostalih pripadnika organizovane kriminalne grupe zbog uključenosti u raspačavanje kokaina i marihuane u Evropi. Od toga je do sada uhapšeno ukupno 10 osumnjičenih.

Njemačka se oprašta od Angele Merkel

Poslije 16 godina političke karijere njemačka kancelarka se povlači iz politike (Foto: Reuters/Michael Sohn/Pool)

Poslije 16 godina Njemačka se priprema da se oprosti od kancelarke Angele Merkel, koja se povlači poslije izbora zakazanih za nedjelju. Merkel je bila prva žena kancelarka Njemačke i prvi lider koji je odrastao u nekadašnjoj Istočnoj Njemačkoj.

Politička karijera Angele Merkel počela je tokom pada Gvozdene zavjese u Evropi. Poslije ponovnog ujedinjenja Njemačke 1990. godine, postavljena je na funkciju ministrice za pitanja žena i omladine. Postala je lider hrišćanskih demokrata 2000. godine i ostvarila tijesnu pobjedu na izborima 2005. Suočila se sa svojom prvom velikom krizom samo tri godine kasnije: globalnim finansijskim krahom. Tokom kraha njemačkih banaka, nastojala je da smiri tenzije.

„Mi kažemo štedišama da su njihovi depoziti bezbjedni, a njemačka vlada stoji iza toga”, govorila je tada ona.

Bankarska kriza pretvorila se u dužničku krizu Eurozone, a Merkel nije bila voljna da podrži Eurozonu. Ona je postala predmet mržnje u Grčkoj, koja je sprovela velike mjere štednje. Evropa je posrnula, ali je euro preživio.

Prema riječima Nica Friedla​, izvještača Suddeutsche Zeitunga, Merkel je poznata kao „krizna kancelarka” jer je morala da prevaziđe nekoliko globalnih kriza tokom svog mandata.

„Ne samo kriza u Njemačkoj, već i unutar Evropske unije, i sa transatlantskim partnerima, kao i sa Kinom i Rusijom”, naglašava Friedl.

Ruska invazija na Ukrajinu 2014. donijela je sukob u Evropu. Merkel je održala dijalog sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Kako kaže Ursula Weidenfeld​, autorica biografije Angele Merkel, stil njemačke kancelarke je bio da razgovara, razgovara i razgovara, čak i sa Kinom, čak i sa Rusijom.

Najveći izazov za nju došao je sa migrantskom krizom 2015. godine. Ona je odbila da zatvori granice Njemačke dok su se izbjeglice i migranti stilazi u Evropu. Više od milion migranata stiglo je u Njemačku, mnogi bježeći od rata u Siriji. To je izazvalo žestoku reakciju. Merkel se nije izvinjavala, nije ustuknula.

„Ako moramo da počnemo da se izvinjavamo zbog pokazivanja prijateljskog lica u kriznim vremenima, onda ovo nije moja zemlja”, rekla je tada.

Šest godina kasnije, Merkelova kaže da se ne kaje.

„Ona je vjerovala da te ljude treba tretirati na odgovarajući način, da ne treba da budu zaglavljeni iza granica. Međutim, to je doprinijelo da se Evropa podijeli prije nego da se ona ujedini. Pitanje kako bi Unija trebalo da se nosi sa migracijama do danas nije riješeno”, kaže za Glas Amerike Nico Frirdl .

Godine 2016. je došao Brexit i izbor Donalda Trumpa za predsjednika SAD. Transatlantski odnosi bili su vidno zategnuti.

„Kada je shvatila da neće uspjeti da nađe način da uspostavi konstruktivan odnos sa tim predsjednikom, samo se okrenula i sprijateljila sa njegovom kćerkom", ističe Weidenfeld.

Ko će pobijediti na njemačkim izborima i naslijediti Angelu Merkel?
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:31 0:00

Angela Merkel je često bila jedina žena među moćnim muškarcima. Upitana direktno 2017. godine da li je feministkinja, ona je rekla da ne želi da bude etiketirana. Ranije ovog mjeseca njen stav se promijenio.

„Danas sam više razmišljala o svom odgovoru i tako mogu da kažem da: 'Sve treba da budemo feministkinje'”, rekla je ona.

Sa pragmatizmom i odlučnošću, njene pristalice kažu da je Angela Merkel vodila Njemačku kroz brojne krize i obezbjedila stabilnost na Zapadu i u Evropi. Međutim, kritičari kažu da „krizna kancelarka” nije gledala u budućnost.

Kako kaže autorica njene biografije, Angela je „uvijek riješavala probleme i pitanja koja su bila na stolu. Međutim, u smislu ulaganja u otpornost i ulaganja u političke ciljeve koji su duži od dvije, tri ili četiri godine, poput klimatskih promjena, ona nije uradila dovoljno”.

Merkel je odrasla u mirnom gradu Templin sjeverno od Berlina, u tadašnjoj Istočnoj Njemačkoj i još ima porodicu u tom gradu. Gradonačelnik Templina, Detlef Tabbert kaže da ona odražava lokalni karakter.

Njena tiha pribranost, njena pragmatična priroda i ono što takođe vidite u njoj je ta pruska istrajnost da, kada nešto započnete, to i završite”, dodaje on.

Za Njemačku, za Evropu, to je kraj jedne ere. Za Angelu Merkel - vjerovatno početak nečeg novog.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG