Predsjednik Donald Trump juče je održao miting u ključnoj državi - Pennsylvaniji.
„Pennsylvanijo, moraš da izađeš i glasaš. Ako osvojimo Pennsylvaniju, pobijedićemo na izborima”, poručio je okupljenima 45. američki predsjednik.
Trump je 2016. pobijedio u Pennsylvaniji sa manje od jedan odsto razlike - i sada bi morao ponovo da je osvoji.
„Ovo su izbori između Trumpovog super oporavka, koji se događa sada, i Bidenove depresije”.
Predsjedniku je u kampanji trebalo da se pridruži i prva dama Melania Trump, koja je međutim otkazala svoje prvo javno obraćanje otkako se zarazila koronavirusom - zbog “kašlja” i iz predostrožnosti.
Trump je od nedjelje održao mitinge i u Nevadi i Arizoni, a u srijedu će biti i u Sjevernoj Karolini.
Njegov protivkandidat Joe Biden, koji je održao skup samo u Sjevernoj Karolini, u međuvremenu se priprema za posljednju predsjedničku debatu. Njegova kandidatkinja za potpredsjednicu Kamala Harris u Wisconsinu je pozvala pristalice da glasaju ranije.
„Neki ljudi pokušavaju da sugerišu da se vaš glas ne računa. Oni razumiju da imate moć kada glasate”.
U kampanji na terenu za Bidena će prvi put učestvovati i bivši predsjednik Barack Obama koji je tweetovao video sa porukom mladim biračima
„U ovako polarizovanim vremenima, vaš glas se računa više nego ikada. Joeu Bidenu je potreban vaš glas. Poznajem Joea bolje od gotovo svih. Vjerujem da će biti sjajan predsjednik”.
Prema anketama na nacionalnom nivou, Biden i dalje ima prednost, u nekim i dvocifrenu. Međutim, razlika je manja u državama koje bi mogle da odluče pobjednika, kao što su Pennsylvania i Florida. Ishod trke u tim državama će biti ključan, smatra politolog David Damore.
„Izborna trka u tim državama će na kraju biti veoma neizvjesna. Zbog toga mislim da postoji mogućnost za ubjedljivu pobjedu Bidena, ali i veoma tijesnu Trumpovu pobjedu”.
Mnoge firme koje sprovode istraživanja imaju drugačiji pristup ovogodišnjim predsjedničkim izborima nego što je to bio slučaj 2016. godine, kada je veoma mali broj predvidio Trumpovu pobjedu, do koje su dijelom doveli i glasovi bijelaca bez visokog obrazovanja.
„Najveća greška u anketama 2016. godine bila je to što se bijelo biračko tijelo nije procijenjivalo na osnovu obrazovanja. Ispostavilo se da je postojala velika razlika između glasova birača sa fakultetskom diplomom i onih bez nje. Ove godine se ne pravi ta greška. Takođe, u velikom broju država Biden ima podršku od 50 odsto ili iznad tog procenta. Clinton nikada nije dostigla 50 odsto”, kaže Damore.
Ove godine ima i manje neodlučnih birača, zbog čega anketari imaju više povjerenja u svoje podatke.