Iako televizija i dalje kritički igra važnu ulogu za prenošenje političkih poruka, u periodu od juna, kampanje predsjednika Donalda Trumpa i bivšeg potpredsjednika Joea Bidena, potrošile su više od 100 miliona dolara samo za Facebook i Instagram reklame.
"Kampanje koriste oglase na društvenim mrežama za prikupljanje novca, pronalaženje glasača, te kako bi dobili bolju sliku o tome ko su vjerovatno njihove pristalice i šta oni žele da čuju", rekla je Jennifer Stromer-Galley, profesorica škole informacijskih studija na Univerzitetu Syracuse.
Ona takođe predvodi "The Illuminating Project", koji prati oglase predsjedničke kampanje na Facebook-u i njegovoj drugoj društvenoj mreži, Instagram-u.
Stromer-Galley kaže da Facebook nudi "sjajnu strategiju mikrotargetiranja" s kojom se televizijsko oglašavanje ne može mjeriti.
"Ako ste republikanac poput Donalda Trumpa i emitujete TV reklamu na medijskom tržištu Syracuse, uglavnom ciljate demokrate. Ali, ako idete ka reklamnoj kampanji na Facebook-u i u gradu Syracuse pronađete one ljude koji, na temelju Facebookovih algoritama, izgledaju poput republikanaca, to je puno korisniji pristup", rekla je.
Novac i medij
Prema procjenama Centra za reaktivnu politiku oko 11 milijardi dolara biće utrošeno na predizbornu kampanju 2020. godine, 50 posto više nego što je potrošeno na izbore 2016. godine.
Prema Wesleyan Media projektu, koji prati i analizira savezno i vladino oglašavanje na izborima, Trump na društvenim mrežama ima veći utrošak od Bidena za oko 22 posto, dok je Biden od aprila premašio Trumpa za 28 posto kada je u pitanju televizija.
Projekat takođe pokazuje da je Trumpova kampanja potrošila nešto više na oglase na Facebook-u i Google-u nego na televizijske oglase, koji su oko 10 puta skuplji nego oglasi na društvenim mrežama.
Bidenova kampanja koristi svoju prednost prikupljenih sredstava emitujući televizijske oglase tokom skupih fudbalskih utakmica koje su počele prošlog vikenda. Nedavno je Trumpova kampanja smanjila oglase u srednjozapadnim državama Ohio i Iowa kako bi se više potrošilo u južnoj državi Georgia i jugozapadnoj državi Arizona, gdje je prema procjenama anketa tijesan odnos između dva kandidata.
"Rudarenje" na društvenim mrežama
Kampanje proizvode mnoštvo različitih reklama na društvenim mrežama kako bi odgonetnule šta odgovara glasačima. Jednom kada oglas rezultira klikom na web stranici kampanje, započinje "rudarenje" ličnih podataka.
"Što više takvih informacija mogu dobiti od vas, bolje će to uporediti sa onim što već imaju u svojim bazama podataka... a nakon toga mogu početi graditi profile koji predviđaju hoćete li ili ne glasati za njih na dan izbora, a zatim i kakve poruke treba da vam šalju na Facebook kako bi vas ubijedili da izađete na izbore ili da se više uključite", objasnila je Stromer-Galley.
Poziv na akciju protiv ubjeđivanja
Umjesto "poziva na akciju", političko oglašavanje putem televizije glasače obično ubijeđuje ističući politike, karakter i liderstvo kandidata.
"Primijetila sam Trumpovo oglašavanje na televiziji... ideja je da je "fracking" (za fosilna goriva) glavna stvar politike, koja pravi razliku između republikanaca i demokrata, i misle da to pitanje odjekuje. Dakle, to je nešto što će oglašavati u nadi da će ubijediti neke ljude da pomisle: 'Da, to je problem do kojeg mi je jako stalo'", objasnila je Stromer-Galley.
Uočila je i izrazitu razliku između Bidenovih i Trumpovih televizijskih oglasa.
"U svojim oglasima Trump će vjerovatnije da govori o problemima, za razliku od Joe Bidena. Bidena, koji se nekako kandidirao kao protivnik Trumpa... zapravo ne vidite da dugo ili u prevelikoj mjeri govori o politikama i problematičnim temama u oglašavanju njegove kampanje", rekla je Stromer-Galley.
