Prema nedavnoj anketi „Economist/YouGov“, 51 odsto ispitanih navelo je da je nasilje na glasačkim mjestima moguće ili izvjesno. U anketi je učestvovalo 1.500 odraslih osoba, između 29. oktobra i 1. novembra. Takođe, 51 odsto ispitanika navelo je da vjeruju kako će se u izbore miješati druge zemlje.
U posebnoj anketi „YouGov“ iz jula, 32 procenta anketiranih odgovorili su da imaju malo ili nimalo povjerenja u rezultate izbora.
„Rekao bih da imam zabrinutosti oko sistema“, rekao je Fred, birač iz Arizone, koji je Glasu Amerike odbio dati svoje prezime.
„Ko kaže da oni ispravno prebrojavaju sve glasove?“
Uprkos postojećem skepticizmu, izborni zvaničnici Sjedinjenih Država kontinuirano šalju poruke ohrabrenja.
„Amerikanci bi trebalo da izađu na biračka mjesta sa povjerenjem“, kaže Džen Isterli, direktorka Agencije za kibernetičku i izbornu bezbednost (CISA).
Slično se javnosti obraćaju i predstavnici Bijele kuće i Ministarstva domovinske bezbjednosti. Ipak, zvaničnici priznaju da su prijetnje za izbore 8. novembra ozbiljne i da im se pristupa sa pažnjom.
Prijetnje nasiljem
U junskom biltenu, Sekretarijat za unutrašnju bezbjednost je naveo:
„Procjenjujemo da će se pozivi na nasilje od domaćih nasilnih ekstremista usmjereni ka demokratskim institucijama, političkim kandidatima, stranačkim zvaničnicima, izbornim događajima i radnicima na izborima vjerovatno povećati“.
Skorije obavještajne procjene upozorile su da najveću prijetnju predstavljaju takozvani „usamljeni vukovi“ – ljutiti ili uvrijeđeni pojedinci koji odluče da samostalno djeluju. Potencijalne mete su izborna infrastruktura, poput glasačkih mjesta, kutija za skupljanje glasova, ali i radnici na izborima i politički kandidati.
Dodatnu zabrinutost izaziva upotreba militarističkog jezika i simbola u kampanjama za dezinformacije unutar SAD, od kojih neke dodatno pojačavaju američki protivnici, poput Rusije.
„Pokušaji uticaja ne ohrabruju ljude direktno da poduzmu nasilne akcije, ali veoma vjerovatno postavljaju temelje i aludiraju na neku vrstu fizičke akcije“, naveo je u imejlu za Glas Amerike Brajan Liston, viši analitičar za prijetnje iz kompanije za kibernetičku bezbjednost „Recorded Future“.
FBI je od juna 2021. godine zaprimio više od 1.000 izvještaja o prijetnjama izbornim zvaničnicima, što je, prema podacima zavaničnika, dovelo da najmanje šest hapšenja, podaci su zvaničnika.
Gotovo 60 odsto prijetnji došlo je iz sedam država koje se smatraju ključnim za pobjedu na izborima: Arizona, Kolorado, Pensilvanija, Džordžija, Mičigen, Viskonsin i Nevada. U svim tim državama vršene su revizije ili su vođene velike debate o legitimitetu predsjedničkih izbora 2020.
Sve revizije koje je pokrenuo tim Donalda Trumpa posle prošlih izbora, uključujući i sudske postupke, nisu dokazale da je bilo prevara i da je pobjeda Džo Bajdena upitna, navodi Asošijeted pres. Ipak, sve to je pojačalo sumnje dijela američke javnosti u integritet izbora.
Dezinformacije
Zabrinutost zbog kampanja dezinformacija i operacija za širenje uticaja postepeno je rasla kako su se približavali izbori. Američki zvaničnici i istraživači vjeruju da većina dezinformacija ima domaće porijeklo, te ističu porast u negativnom raspoloženju prema vladama i vlastima. Takođe, upozoravaju i na djelovanje američkih suparnika u smislu sijanja sumnje u izborni sistem i naglašavanja takvih narativa.
Među zemljama koje su naveli predstavnici FBI-a ili kompanija poput „Recorded Future“ su Rusija i Kina. Te se aktivnosti uglavnom dešavaju na društvenim mrežama koje okupljaju konzervativnu publiku, na primjer „Gab“ i „Gettr“, ali i na poznatijim platformama kao što su Facebook, YouTube, TikTok, te Instagram.
„Mnogi od ovih postova i komentara kritikuju i Republikansku i Demokratsku stranku, te promovišu ekstremne poglede na obje strane“, stoji u izvještaju kompanije „Recorded Future“.
Kina negira izvještaje da pokušava uticati na američke izbore.
U ponedjeljak, blizak saradnik ruskog predsjednika Vladimira Putina, Jevgenij Prigožin, naveo je da se Rusija pokušava umiješati u izbore u SAD.
Dodatna istraživanja upozoravaju da će se kampanje za dezinformacije voditi protiv proizvođača sistema za evidenciju i brojanje glasova.
Federalna agencija nadležna za sigurnost izbora, CISA u predizbornom periodu je vodila niz kampanja protiv dezinformacija na društvenim mrežama i upućivala birače na provjerene izvore, poput državnih i lokalnih izbornih zvaničnika, te je nastojala razotkriti izborne teorije zavjere i dezinformacije.
Cyber prijetnje
Iako su se u javnosti pojavljivale informacije da bi Kina, Iran ili Rusija mogli da pokušaju da ometaju glasanje ransomware ili drugim cyber napadima, američki zvaničnici navode da je rizik za to nizak.
„Ne postoje kredibilne ili specifične informacije o pokušajima da se omete ili kompromituje izvorna infrastruktura“, kazala je prošle sedmice direktorka CISA-e, Džen Isterli.
Zvaničnici CISA-e u proteklom periodu su isticali da su sa lokalnim i državnim partnerima poduzimali mjere na pojačavanju bezbjednosti u odnosu na predsjedničke izbore 2020. godine.
Kompanije za kibernetičku bezbjednost takođe nisu utvrdile mnogo veće opasnosti od „običnih“, kako su ih označili.
„Ne vidim nikakve indikatore da je bilo kakva tehnologija kompromitovana, ili da bismo trebali izgubiti povjerenje u izborni sistem“, rekao je Pet Flin, direktor Grupe za napredne programe kompanije „Trellix“, dodajući da su uočene aktivnosti uglavnom niskotehnološke prirode i usmjerene ka pojedincima.
Iako je CISA upozorila da bi hakeri mogli da napadnu izborne sisteme kako bi otežali glasanje, direktorkaa te agencije navodi da ako se problemi i pojave, to ne znači nužno da je riječ o napadu:
„Biće grešaka, biće zastoja. To se događa na svim izborima. Neko će zaboraviti ključ od izbornog mjesta. Pući će vodovodna cijev. To su normalne stvari. Nisu zločinačke“.