To je četvrta runda velikog sukoba između Izraela i Hamasa od 2008. godine, a više od dva miliona palestinskih stanovnika male enklave snosi teret smrti i razaranja.
Najnovija erupcija nasilja podigla je bauk još jednog razarajućeg rata i još jednom privukla međunarodnu pažnju na osiromašeni, gusto naseljeni pojas.
Evo pogleda na Pojas Gaze i njegovo mjesto u bliskoistočnom sukobu.
Uski priobalni pojas
Gaza, smještena između Izraela i Egipta, duga je 40 kilometara, a široka 10 kilometara. Bila je dio mandata Palestine pod vladom Britanije prije rata 1948. godine vođenog zbog stvaranja Izraela, kada je prešla pod kontrolu Egipta.
Veliki broj Palestinaca koji su pobjegli ili su protjerani iz današnjeg Izraela završio je u Gazi, a izbjeglica i njihovih potomaka sada ima 1,4 miliona, što je više od polovine stanovnika Gaze.
Izrael je zauzeo Gazu, zajedno sa Zapadnom obalom i istočnim Jerusalimom, u Bliskoistočnom ratu 1967. godine. Palestinci žele da sve te tri teritorije formiraju svoju buduću državu.
Prva palestinska intifada, ili ustanak, izbila je u Gazi 1987. - iste godine kada je osnovan Hamas - i kasnije se proširila na druge okupirane teritorije. Mirovni proces u Oslu 1990-ih uspostavio je palestinsku upravu i dao joj ograničenu autonomiju u Gazi i dijelovima okupirane Zapadne obale.
Hamas preuzima
Izrael je povukao svoje trupe i jevrejska naselja iz Gaze 2005. godine, nakon druge i daleko žešće intifade.
Sljedeće godine Hamas je ubjedljivo pobijedio na palestinskim izborima. To je pokrenulo borbu za moć sa strankom Fatah palestinskog predsjednika Mahmuda Abasa, koja je kulminiralo jednonedeljnim sukobom 2007. godine zbog kojih je rezultirao time da je Hamas preuzoeo kontrolu nad Gazom.
Hamas je učinio malo na nametanju islamskog zakona Gazi, koja je već bila vrlo konzervativna, ali nije pokazao toleranciju prema neslaganjima, hapseći političke protivnike i nasilno suzbijajući retke proteste protiv svoje vladavine.
Militantna grupa je ostala čvrsto na vlasti kroz tri rata i 14-godišnju blokadu.
Blokada
Izrael i Egipat uveli su osakaćujuću blokadu Gaze nakon što je u njom vlast preuzeo Hamas. Izrael tvrdi da je potrebno spriječiti Hamas i druge militantne grupe da uvoze oružje. Organizacije za zaštitu prava kažu da je blokada oblik kolektivnog kažnjavanja.
Zatvaranja, zajedno sa godinama loše vladavine i dugotrajnim sukobom Hamasa sa palestinskom vlašću, uništili su ekonomiju Gaze. Nezaposlenost se kreće oko 50 odsto, nestanci električne energije su česti, a voda iz slavine je jako zagađena.
Palestinci se suočavaju sa teškim ograničenjima kretanja koja otežavaju putovanje u inostranstvo zbog posla, studija ili posjete porodici, a Gazu često nazivaju najvećim zatvorom na otvorenom na svijetu.
Ratovi
Hamas i Izrael vodili su tri rata i nekoliko manjih bitaka. Najgori je do sada bio rat iz 2014. godine, koji je trajao 50 dana i u kome je ubijeno oko 2200 Palestinaca, od čega civili čine više od polovine. Na izraelskoj strani su ubijene sedamdeset i tri osobe.
Izraelski vazdušni napadi i upadi u Gazu izazvali su ogromna razaranja, čitave četvrti su pretvorene u ruševine, a hiljade ljudi prisiljeno je da se skloni u škole i druge objekte Ujedinjenih nacija. Izrael kaže da čini sve napore kako bi izbjegao civilne žrtve i optužuje Hamas da stanovnike Gaze koristi kao živi štit.
Palestinski militanti ispalili su na hiljade raketa na Izrael. Ogromnu većinu presreće izraelska protivraketna odbrane, a rakete padaju i na otvorene prostore. Međutim, rakteriranje sije široko rasprostranjeni strah i može blokirati normalno funkcionisanje. Domet raketa se neprekidno povećavao posljednjih godina, da bi neke stigle daleko čak do Telaviva i Jerusalima, glavnih gradskih područja.
Ranije ove godine Međunarodni krivični sud (ICC) pokrenuo je istragu o mogućim ratnim zločinima na palestinskim teritorijama. Očekuje se da će pažljivo proučiti akcije i Izraela i palestinskih militanata u ratu 2014. godine.
ICC je takođe izrazio zabrinutost zbog najnovijeg nasilja.