Inzko će izvještaj o statusu provedbe mira danas predstaviti Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN)
"Ovakve izjave dio su dugogodišnje politike usmjerene na dokidanje reformi i preuzimanja nadležnosti države", navodi Inzko.
U izvještaju se također osvrće na nedavno usvojene zaključke u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS) kojim se poziva na ukidanje vojne komponente međunarodne misije u BiH.
Najviše najviše zabrinjava što NSRS poziva lokalne političke aktere da se uključe u rasprave o budućnosti BiH i upozorava da bi, ukoliko se to pitanje uskoro nađe na dnevnom redu, trebali početi razgovori o mirnom razlazu, piše u izvještaju.
Arhiv - Narodna skupština Republike Srpske
Inzko navodi kako se ovakvi stavovi mogu protumačiti samo kao prijetnja suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH, a time i miru i stabilnosti zemlje.
U izvještaju podsjeća da je Upravni odbor Vijeća za provedbu mira dosljedno potvrđivao svoju nedvosmislenu predanost teritorijalnom integritetu i temeljnoj strukturi BiH kao jedinstvene, suverene države koja se sastoji od dva entiteta.
"Neće biti precrtavanja mape BiH", navodi visoki predstavnik.
"Iako pozivam Vijeće sigurnosti da ove prijetnje shvati ozbiljno, više od svega pozivam političke čelnike u BiH, posebno u RS u ovom slučaju, da prestanu igrati te opasne igre i umjesto toga ozbiljno shvate odgovornosti koje su im ljudi povjerili, kao i na ranije data obećanja o očuvanju Dejtonskog mirovnog sporazuma i puta BiH ka EU", navodi visoki predstavnik.
Inzko također upozorava da je u isto vrijeme drugi bh. entitet, Federacija BiH, jedva funkcionisala.
"Nova Vlada Federacije još uvijek nije imenovana, dvije i pol godine od Općih izbora u oktobru 2018., što je nezamislivo u demokratskoj državi zasnovanoj na vladavini zakona, na slobodnim i poštenim izborima", stoji u izvještaju.
U Vladi Federacije BiH još nedostaju dva ministra, a novi se ne mogu imenovati jer se glavne stranke bosanskohercegovačkih Hrvata i Bošnjaka, Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) i Stranka demokratske akcije (SDA) ne mogu usaglasiti oko izbornih reformi, a HDZ ne želi podržati nova imenovanja dok se ne postigne sporazum oko ovog zakona.
"Formiranje vlasti trebalo bi biti apsolutni prioritet za sve političke stranke u demokratskim društvima. BiH ne bi trebala biti izuzetak", navodi Inzko.
U međuvremenu, premijer Federacije BiH, Fadil Novalić iz SDA i zamjenica premijera i ministrica finansija Jelka Milićević iz HDZ, upleteni su u korupcijski skandal, a kojima se sudi sumnjive nabavke 100 respiratora iz Kine, čija je upotreba u kritičnim slučajevima COVID-19 često osporavana i predmetom je istrage nadležnih organa, navodi se u izvještaju.
Arhiv - Fadil Novalić dolazi u Sud BiH, 29. januar 2021. (Foto: BIRN BiH)
Inzko također upozorava na potpunu stagnaciju na državnom nivou o čemu svjedoči i loš učinak Vijeća ministara BiH i Parlamentarne skupštine BiH, koji su tokom tekućeg mandata, osim zakona o budžetu, usvojili samo jedan novi zakon.
Potcrtava da stoga nije čudno da vlasti u BiH nisu postigle napredak ni u provedbi reformi koje su ključne za približavanje Evropskoj uniji, te da postoje pokušaji i da se postojeće reforme u ključnim oblastima unazade.
Evropska komisija je u svom Mišljenju (Avis) pred BiH u maju 2019. godine postavila 14 prioritetnih uslova koje mora ispuniti prije početka pregovora o članstvu. Među njima su i izmjene Izbornog zakona, a stavovi kako to učiniti uveliko se razlikuju.
Inzko navodi kako HDZ favorizira modele koji se temelje na osiguravanju ravnopravnosti tri konstitutivna naroda, u kojima su svaki konstitutivni narodi podjednako zastupljeni "legitimnim" predstavnicima.
"To bi zahtijevalo daljnju etnizaciju sistema redefiniranjem izbornih jedinica u Federaciji BiH na temelju etno-teritorijalne podjele ili etničke deklaracije birača proglašenih popisom stanovništva iz 2013. godine, dok SDA favorizira model po kojem se zastupljenost širi na ostale na građane, u kojem se mora osigurati ravnoteža između kolektivnih prava i individualnih prava", navodi Inzko.
Kako je naveo, vladavina prava ključno je načelo Dejtonskog sporazuma, a trenutni nivo prezira prema međunarodnim i domaćim sudskim odlukama može značiti povećan rizika da BiH i dalje klizi prema državi pravne anarhije.
"Teško je dati pozitivnu ocjenu o BiH kada njeni čelnici ustrajno i otvoreno odbijaju poštivati obavezujuće sudske presude. Tvrditi da se poštuje vladavina zakona je besmisleno ako se ne potkrijepi djelima", poručuje Inzko.
Evropski sud za ljudska prava donio je, zaključno s 1. decembrom 2020. godine, 395 presuda protiv BiH. Zbog nemogućnosti postizanja političkog dogovora, ni nakon više od desetljeća, presude nisu provedene.