Zaštita slobode izražavanja i slobode medija u vrijeme pandemije od velikog je značaja. Prema podacima Vijeća Europe, pandemija je u skoro svim europskim zemljama, imala ozbiljan utjecaj na ekonomije, porodice i svakodnevni život.
U takvim okolnostima smo se oslanjali na medije za informaciju više, kao i da bismo ocijenili odluke vlada i svjetske zajednice, smatra urednica Media.ba Jukić - Mujkić Period pandemije COVID-a 19 je bio izložen brojnim koruptivnim aferama, a neke su dobile sudski epilog.
"U protekloj godini se naglasila potreba za transparentnošću rada institucija i osoba koje su na vlasti. Mislim da je to razlika u odnosu na prethodne godine, kada je bilo vrlo problematičnih, sumnjivih i dokazanih koruptivnih i kriminalnih radnji. Prošle godine je to mnogo više bilo izloženo očima javnosti jer su ljudi bili 'prikovani' za ekrane. Imali su potrebu za informisanjem. Tražili su odgovore", kaže naša sagovornica.
Vaš browser ne podržava HTML5
Kako ističe, bilo je i propusta u radu medija, kao i objektivnih i razumljivih pritisaka i utjecaja na njihov rad, odnosno na nivo profesionalizma u medijima.
Bez obzira na to, prošla godina je bila odlična prilika da se pokaže koliko je važno ulagati u profesionalne medije i osnaživati novinare da kvalitetno izvještavaju o određenim pitanjima.
"Jedan od nedostataka, koji se svakako može popraviti, je osnaživanje i kapacitiranje novinara da izvještavaju o nauci, odnosno da postoje redakcije koje imaju specijalizirane novinare za različite oblasti. Nadam se da će medijska zajednica raditi na ovom pitanju. Zaista se pokazalo koliko je važno imati novinare koji razumiju zdravstvene teme", pojašnjava urednica Media.ba.
Vijeće Europe je, povodom 3. maja - Svjetskog dana slobode medija, saopćilo da je ona ključna u kriznim vremenima, izrazivši zabrinutost zbog napada na novinare i ograničavanja slobode medija u mnogim dijelovima Europe. Iako novinari u poštivanju i provođenju demokratije igraju vitalnu ulogu, kao i u otkrivanju istine i pozivanju vlasti na odgovornost, često su nedovoljno plaćeni za svoj rad.
"S jedne strane, novinari nisu dobro plaćeni. Većina redakcija nema dovoljno dobre uslove da bi zaposlila kvalitetne novinare ili motivisala one koji već tu rade da rade još bolji posao. S druge strane, iz različitih razloga, tokom ranijih godina, opadalo je povjerenje u u medije. Nažalost, došli smo do trenutka kada često sretnemo građane koji nepoštuju novinarsku profesiju", smatra Jukić - Mujkić.
Prema podacima Media.ba, u 2020. godini je oko 100 novinara u Bosni i Hercegovini ostalo bez posla ili je zbog različitih ekonomskih razloga prestalo obavljati novinarski posao, dok ih je oko 300 osjetilo finansijske posljedice. Novinari su dobili otkaze u prvim mjesecima pandemije.
Osim problema u vezi s pronalaskom posla, platforma za zaštitu novinarstva i sigurnost novinara u kojoj su okupljene partnerske organizacije Vijeća Europe, objavila je u godišnjem izvještaju da je zabilježen 201 ozbiljan slučaj prijetnje medijskim slobodama u 47 članica Vijeća Europe u 2020. godini, što je porast od gotovo 40 posto u odnosu na 2019.
U zajedničkom saopćenju glavne sekretarke Vijeća Europe Marije Pejčinović Burić i predstavnice njemačkog predsjedništva Odbora ministara Vijeće Europe Christine Lambrecht, podsjeća se da je pravo na slobodu izražavanja ugrađeno u članak 10 Europske konvencije o ljudskim pravima na koju se obavezalo svih 47 članica Vijeća Europe, uključujući 27 članica Europske unije. Sloboda izražavanja, sloboda medija i pluralizam dio su Povelje o temeljnim pravima EU-a, kao i Europske konvencije o ljudskim pravima.
"Novinarima je važnije nego ikada da mogu slobodno i sigurno izvještavati", ističe se u saopćenju i upozorava na porast broja napada i prijetnji novinarima koji izvještavaju s javnih demonstracija.
Platforma za zaštitu novinarstva i sigurnost novinara u kojoj su okupljene partnerske organizacije Vijeća Europe, objavila je u godišnjem izvještaju da je zabilježen 201 ozbiljan slučaj prijetnje medijskim slobodama u 47 članica Vijeća Europe u 2020. godini, što je porast od gotovo 40 posto u odnosu na 2019.
Rekordan broj upozorenja odnosio se na fizičke napade (52 slučaja) i uznemiravanje ili zastrašivanje (70 slučajeva).
"Kako Europa postepeno izranja iz pandemije, sve vlade moraju raditi na tome da naše zajedničko opredjeljenje za slobodu izražavanja bude još snažnije i otpornije na krizu u budućnosti", navodi se.
Izdanje Svjetskog indeksa slobode medija tokom 2020. godine, koje su ustanovili Reporteri bez granica (RSF) pokazuje da je došlo do velikog pada slobode medija od početka pandemije širom svijeta.
Bosna i Hercegovina je na 58. mjestu sa indeksom 28,34. Od zemalja u regionu, Hrvatska je napredovala za tri mjesta i nalazi se na 56. mjestu s indeksom 27,95. Srbija je na 93. mjestu s indeksom 32,03 i Crna Gora na 104. mjestu s indeksom 34,33.