Linkovi

Reporteri bez granica: Dramatičan pad slobode medija od početka pandemije


Reporteri bez granica su danas objavili Svjetski indeks slobode medija.

Došlo je do dramatičnog pada slobode medija od početka pandemije COVID-19 širom svijeta, objavili su Reporteri bez granica (RSF) u svom godišnjem izvještaju Svjetski indeks slobode medija.

Novi Svjetski indeks slobode medija, objavljen 20. aprila procijenio je situaciju u medijima tokom 2020. u 180 zemalja, a zaključak je da 73 posto njih ima ozbiljne probleme s medijskim slobodama.

Izvještaj raspoređuje države u šest oblasti po rangiranju indeksa slobode medija gdje se na prvom mjestu nalazi Norveška sa indeksom 6,72 dok je Eritreja sa indeksom 81,45 na posljednjem 180. mjestu, izvještava Radio Slobodna Evropa.

Balkanske zemlje sa oznakom ‘loše’

Od zemalja koje se nalaze u zoni Evropska unija/Balkana - Hrvatska je napredovala za tri mjesta – nalazi se na 56. mjestu sa indeksom 27,95 dok je prošle godine bila na 59. U istoj, trećoj zoni nalazi se i Bosna i Hercegovina na 58. mjestu sa indeksom 28,34.

Kako izvještaj Reportera bez granica grupiše raspon sloboda medija u istoj zoni nalazi se i Srbija, ali na 93. mjestu sa indeksom 32,03, te Crna Gora na 104. mjestu sa indeksom 34,33.

Sjeverna Makedonija je na 90. mjestu, što je skok od dva polja od prošlog izvještaja Reportera bez granica.

Albanija je na 83 mjestu sa indeksom 30,59, dok se Kosovo nalazi na 78. mjestu sa indeksom 30,32 i bilježi pad od osam mjesta po pitanju slobode medija.

Zemlje Zapadnog Balkana nalaze se u narandžastoj zoni što je ocjenjeno kao "loše" stanje sloboda medija.

Zemlje sa problematičnim odnosom prema medijskim slobodama su klasifikovane kao "vrlo loše", "loše" ili "problematične" sredine, te su prema tome identifikovane crnom, crvenom ili narančastom bojom na mapi Svjetske slobode medija.

Evropa i Amerika (Sjeverna, Srednja i Južna) i dalje su najpovoljniji kontinenti za slobodu medija, iako su neke države južnoameričkog kontinenta zabilježile najveće pogoršanje regionalnog kršenja (porast od 2,5 posto).

Evropa je zabilježila značajno pogoršanje indikatora ‘zloupotrebe’, kako navodi izvještaj, s nasiljem koje se više nego udvostručilo u Evropskoj uniji i na Balkanu, u poređenju sa pogoršanjem od 17 posto širom svijeta.

Napadi na novinare i proizvoljna hapšenja povećani su u Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, Poljskoj, Grčkoj, Srbiji i Bugarskoj.

Uspjeh ‘nordijskog modela’

Prvih 12 mjesta označena su bijelom bojom i tu se među prvih pet nalaze Norveška, Finska, Švedska, Danska i jdna neskandinavska država - Kostarika.

Norveška je petu godina zaredom na prvom mjestu u Indeksu, iako su se norveški mediji žalili na nedostatak pristupa državnim informacijama o pandemiji izazvanoj korona virusom.

Finska je zadržala svoje drugo mjesto dok se Švedska vratila na 3. mjesto, koje je prošle godine ustupila Danskoj koja je sada na 4. mjestu.

Izvještaj napominje da ovakav raspored država "jasno potvrđuje uspjeh ‘nordijskog modela’ u održavanju slobode medija".

Na mapi Svjetske slobode štampe nije bilo tako malo zemalja obojenih u bijelo - što ukazuje na situaciju u zemljama koja je dobra, ako ne i optimalna - od 2013. godine, kada je usvojen sadašnji metod ocjenjivanja.

Ove godine samo 12 od 180 zemalja (sedam posto) može tvrditi da nudi povoljno okruženje za medije, naspram 13 zemalja (osam posto) prošle godine.

Dobro i loše stanje za medije

Zemlja kojoj je oduzeta klasifikacija sa ocjenom "dobra" je Njemačka koja se našla na 13 mjestu. Desetine njenih novinara napali su pristalice ekstremističkih grupa i grupa koje podržavaju teorije zavjere tokom protesta protiv ograničenja nametnutih u borbi protiv pandemije.

Žuta boja obilježava mjesta od 13. (Njemačka) do 48. mjesta na kojem se nalazi Rumunija.

Sjedinjene Američke Države bilježe pad za jedno mjesto – 44-te su na listi u kategoriji žuto obojenih država sa indeksom 23,93. Iako je posljednja godina bivšeg predsjednika Donalda Trumpa bila obilježena rekordnim brojem napada na novinare (oko 400 sličajeva) i hapšenjima novinara (130), navodi US Press Freedom Tracker, partner RSF-a.

Kao rezultat pada za četiri mjesta, Brazil se pridružio crveno obojenim zemljama jer je njihova situacija klasificirana kao "loša". Uvrede, klevete i dirigovano javno ponižavanje novinara postali su zaštitni znak predsjednika Bolsonara, njegove porodice i najbližih saveznika.

Brazil dijeli "lošu" klasifikaciju sa Indijom (142.), Meksikom (143.).

Rusija je takođe u crvenoj zoni na 150. mjestu - stavila je svoj represivni aparat u pogon kako bi ograničile medijsko izvještavanje o protestima u znak podrške protivniku Kremlja Alekseju Navaljnom.

Gdje se medijima ‘crno piše’?

Zemlje obojene crnom bojom rangiraju se od 160. mjesta na kojem je Singapur do posljednjeg 180. na kojem je Eritreja.

Kina se nalazi na 177. mjestu koja i dalje zaoštrava cenzuru interneta, nadzor i propagandu na nivo bez presedana, i svrstana je u grupu obojenu u crno na mapi Svjetske slobode medija.

Neposredno ispod Kine nalazi se isti trio totalitarnih zemalja koji su uvijek na posljednja tri mjesta. Dvije su azijske: Turkmenistan (porast za 1 na 178. mjestu) i Sjeverna Koreja (rast za 1 na 179. mjestu) te afrička država Eritreja na posljednjem 180. mjestu.

Ove zemlje održavaju apsolutnu kontrolu nad svim vijestima i informacijama sa tvrdnjama da nisu imale slučajeve COVID-19, ili kao u Eritreji koja održava potpunu tišinu o sudbini 11 novinara koji su uhapšeni prije 20 godina, od kojih su neki od njih navodno držani u metalnim kontejnerima usred pustinje.

Novinarstvo najbolja vakcina protiv dezinformacija

Svjetski indeks slobode medija za 2021. koji su sastavili Reporteri bez granica pokazuje da je novinarstvo, "glavna vakcina protiv virusa dezinformacija", kako navodi izvještaj, u potpunosti ili djelomično blokirano u 73 posto od 180 zemalja i terotorija koje je organizacija rangirala. Ograničenja za medijske slobode prisutna su u 59 drugih zemalja, što zajedno predstavlja 73 posto ocijenjenih zemalja.

"Novinarstvo je najbolja vakcina protiv dezinformacija", rekao je generalni sekretar RSF-a Christophe Deloire.

"Ali nažalost, njegovu proizvodnju i distribuciju prečesto blokiraju politički, ekonomski, tehnološki, a ponekad čak i kulturni faktori. Kao odgovor na virusnu prirodu dezinformacija koje idu preko granica, na digitalnim platformama i na društvenim mrežama, novinarstvo je glavni način da se osigura da se javna rasprava temelji na raznovrsnom nizu utvrđenih činjenica", napomenuo je Deloire.

Komentari

XS
SM
MD
LG