Blinken je tokom debate sa Jamesom Rischom, republikanskim senatorom, istakao da američki predsjednik Joe Biden javno iznosi isključivo sopstvene stavove, da samostalno donosi strateške odluke na osnovu informacija koje dobija od nadležnih agencija.
Risch je tokom debate sa Blinkenom insistirao na postojanju strane u Bijeloj kući koja je, navodno, u mogućnosti da prekine govor predsjednika Bidena i da utiče na odluke koje donosi - tvrdeći da je to očigledno u izvještajima pojedinih medija.
"Predsjednik samostalno donosi odluke u slučajevima koji su u njegovoj nadležnosti. Postoje stotine hiljada odluka koje se donose i riječ je o značajnim strateškim odlukama. Taktičke odluke donose se u saradnji sa agencijama koje su za to nadležne", pojasnio je Blinken.
"Predsjednik govori veoma jasno. Dugo ga poznajem i znam da svako ko pokuša neovlašteno da ga prekine - neće dugo zadržati svoj posao", ukazao je Blinken.
U uvodnim obraćanjima dvojica najviše rangiranih članova komiteta demokrata Bob Menendez i republikanac James Risch povlačenje američkih snaga i evakuaciju označili su debaklom.
Kritički orijentisana bila je i Jeanne Shaheen, demokratska senatorica i dugodišnja zastupnica prava i napretka afganistanskih žena i djevojaka, rekavši da su predsjednici i članovi Kongresa u vrijeme obje administracije odgovorni za trenutnu situaciju.
"Prestanimo sa licemjerjem o tome ko je kriv", istakla je senatorica - osvrćući se na učinak bivšeg predsjednika Donalda Trumpa i državnog sekretara Mikea Pompea za koje je rekla da su sa talibanima pregovarali o mirovnom sporazumu, mimo afganistanskih vlasti, bez ikakve garancije o poštovanju manjinskih prava.
"Želim da znam gdje su bijes i zgražavanje bili kada su prepuštali prava žena i jdevojaka", rekla je Shaheen.
U uvodnim riječima Blinken je ponovio dio navoda koje je iznio u ponedjeljak na sjednici Odbora za spoljne poslove Predstavničkog doma američkog Kongresa - održane istim povodom.
Precizirao je da je aktuelni predsjednik Joe Biden, preuzimanjem mandata naslijedio sporazum koji je njegov prethodnik Donald Trump postigao sa talibanima.
U odgovoru, Blinken je precizirao da će uskoro biti imenovan visoki zvaničnik koji će nadgledati američku politiku prema afganistanskim ženama i djevojkama.
"Kao dio tog sporazuma, prethodna administracija insistirala je da afganistanske vlasti oslobode 5.000 talibanskih zarobljenika - uključujući i neke vrhovne ratne zapovjednike. Smanjila je naše vojno prisustvo u Afganistanu na 2.500 vojnika. Zauzvrat, talibani su pristali da prekinu napade na američke i partnerske snage i da se uzdrže od prijetnji većim gradovima Afganistana", ukazao je Blinken u uvodnom obraćanju.
Blinken je rekao da su nakon postizanja sporazuma talibani nastavili svoj, kako se izrazio, marš ka udaljenim kontrolnim punktovima, selima i okruzima, kao i putevima koji povezuju gradove.
"Do januara 2021. talibani su ostvarili svoj najjači vojni položaj od 11. septembra 2001. Da Biden nije ispunio obavezu svog prethodnika, napadi na naše snage i na naše saveznike bi se nastavili i započeli bi talibanski napadi širom zemlje na velike gradove Afganistana", rekao je Blinken u uvodnim riječima tokom pretresa koji se održava pred Odborom za međunarodne odnose Senata američkog Kongresa.
Američki državni sekretar istakao je i da administracija predsjednika Bidena nastavlja nastojanja kako bi pomogla američkim građanima koji žele da napuste Afganistan.
"Sa njima smo u stalnom kontaktu - svakom je dodijeljen tim koji nudi konkretne smjernice i instrukcije. Pojedini sa kojima smo bili u kontaktu odbili su da budu na prvim letovima zbog zdravstvenih problema koji su ih onemogućili u putovanju. Nastavićemo da pomažemo svakom Amerikancu koji želi da napusti zemlju, kao i Afganistancima prema kojima imamo posebnu obavezu. Kao što smo učinili i u slučaju sa drugim zemljama u koje smo evakusali ambasadu i stotine i hiljade američkih građana", ukazao je Blinken tokom pretresa.
Između ostalog rekao je i da je američka administracija naslijedila rok, ali ne i plan, misleći na vremenski rok do 1. maja tekuće godine, za povlačenje američkih trupa iz Afganistana - koji je nova američka administracija na čelu sa Bidenom produžila do 31. avgusta.
Republikanski članovi Kongresa i pojedine demokrate kritikovali su američkog predsednika Bidena i njegove postupke prilikom povlačenja vojnih trupa, evakuacije američkih državljana i hiljada građana Afganistana koje su američke snage angažovale kao prevodioce i savjetnike.
Dio članova Kongresa kritkovao je i način prikupljanja obavještajnih podataka jer nije bilo predviđeno brzo napredovanje talibana i kolaps afganistanske vlade - pri čemu je predsjednik Ašraf Gani napustio zemlju i dobio politički azil u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Kritike su posebno bile izražene nakon pogibije trinaest američkih vojnika u samoubilačkom napadu na aerodromu u Kabulu u danima povlačenja. Odgovornost za napad preuzela je Islamska država-Horasan, afganistanska podružnica terorističke grupe koja djeluje na Bliskom istoku.
Dan ranije američki državni sekretar je tokom petosatne sjednice je odgovarao na pitanja demokratskih i republikanskih članova Odbora za spoljne poslove Predstavničkog doma.
Ankete američkih glasača pokazuju da Biden ima široku podršku građana za odluku o okončavanju, kako ga je označio, vječnog rata u Afganistanu, ali ne i za način na koji se povlačenje odvijalo.
Intervencija u Afganistanu započeta je tokom administracije Georgea Busha mlađeg 2001. kao obračun sa terorističkom grupom Al-Kaida koja je organizovala i sprovela terorističke napade na teritoriji SAD 11. septembra 2001. Skoro 3.000 ljudi poginulo je u SAD u napadima otetim američkim putničkim avionima.
Predsjednik Biden je povlačenje označio izuzetnim uspjehom – braneći odluku o okončanju američkog rata u Afganistanu, rekavši da neće prenijeti odgovornost za upravljanje američkim vojnim angažmanima na petog američkog predsjednika.