"Svako djelovanje usmjereno na razgradnju Bosne i Hercegovine (BiH) predstavlja kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Što se tiče statusa BiH, tu nisu bitna mišljenja o istom, nego činjenice i međunarodno pravo. Teritorijalni integritet i suverenitet BiH garantovani su Dejtonskim mirovnim sporazumom. Niti Dejton, niti Ustav BiH ne daju pravo na otcjepljenje niti jednom od dva entiteta", navodi se u odgovoru Ambasade Sjedinjenih Američkih Država za Radio Slobodna Evropa (RSE) na upit o ocjeni koju je Milorad Dodik, predsjedavajući Predsjedništva BiH, iznio u Istočnom Sarajevu, 13. aprila.
Dodik je kazao kako bi se složio s Ambasadom Sjedinjenih Američkih Država "da entiteti nemaju perspektive mimo BiH, jer da nema BiH, entiteti više ne bi bili entiteti, već samostalne države".
U odgovoru Ambasade SAD-a se ističe kako je stav Sjedinjenih Američkih Država po pitanju Dejtonskog mirovnog sporazuma i budućnosti BiH kao jedinstvene države koja je predodređena za članstvo u euroatlantskoj zajednici dobro poznat "i ostaje nepromijenjen".
"Nijedan entitet nema budućnost izvan BiH. Kontinuiranom retorikom je lako, iako je cijena toga visoka, pokušati odvratiti pažnju građana od osnovnih reformi koje je moguće provesti, a koje treba da poboljšaju ekonomiju, riješe problem sveprisutne korupcije koja građanima otima njihovu budućnost, te osiguraju slobodnije i poštenije izbore", ističe se u odgovoru Ambasade SAD-a za RSE.
Ambasade Francuske, Njemačke, Italije, Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Američkih Država (SAD), kao i specijalni predstavnik Evropske unije (EU) u Sarajevu, izrazili su 11. marta svoje opredjeljenje za teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine (BiH) kao jedinstvene, suverene države s dva entiteta, koji nemaju pravo na otcjepljenje od BiH.
U zajedničkoj izjavi istaknuli su da su upoznati sa zaključcima Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS), te pozivaju sve institucije vlasti da se fokusiraju na reforme neophodne za ekonomski oporavak i napredak na putu ka EU, a ne na izjave koje unose podjele.
"Put naprijed za BiH je jasno formulisan u Mišljenju Evropske unije (EU) i Kancelarije visokog predstavnika (OHR) i to je ono na šta treba da se fokusiraju institucije koje traže okončanje međunarodne supervizije. U međuvremenu, nastavljamo pružati podršku i visokom predstavniku i EUFOR-u", navodi se u zajedničkom saopštenju.
Skupština Republike Srpske je 10.marta usvojila 10 zaključaka u kojima se, između ostalog, poziva na ukidanje visokog predstavnika i na preispitivanje odluka svih ranijih visokih predstavnika u BiH "donesenih izvan mandata utvrđenog Aneksom 10".
U zaključcima se navodi i "da je vrijeme da BiH sa svoja dva entiteta i tri konstitutivna naroda preuzme odgovornost za vlastiti razvoj u skladu sa Dejtonskim sporazumom i međunarodnim pravom, a ako to ne bude na dnevnom redu u skorije vrijeme, treba pokrenuti razgovore o mirnom razlazu".
Zaključke je predložio predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik, na čiju inicijativu je i održana posebna sjednica Skupštine RS. Opozicione stranke su napustile sjednicu.
Milorad Dodik na posebnoj sjednici NSRS
Predstavnici ambasada u zajedničkoj izjavi su podsjetili da svaku odluku o eventualnom zatvaranju OHR-a donosi Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC), a do tada, visoki predstavnik nastavlja sa ključnom ulogom u provedbi civilnog dijela Dejtonskog mirovnog sporazuma, u skladu sa svojim mandatom i ovlaštenjima koja mu je dala međunarodna zajednica.
"Po svim navedenim pitanjima, visoki predstavnik blisko sarađuje sa domaćim akterima, uključujući predstavnike RS-a. Pozivamo sve strane u BiH, na svim nivoima vlasti, da održavaju konstruktivnu atmosferu i ulažu napore u ostvarenje bolje budućnosti za sve građane", zaključuje se u zajedničkom saopštenju predstavnika pet ambasada i EU u BiH.
Visoki predstavnik za BiH je međunarodni predstavnik Ujedinjenih nacija koji nadgleda i koordinira sprovođenje civilnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma.
On je konačni je tumač Aneksa 10 (Sporazum o civilnom sprovođenju) Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini. Visokog predstavnika imenuje Vijeće sigurnosti UN-a svojom rezolucijom, a po preporuci Vijeća za sprovođenje mira.
Zadatak visokog predstavnika je, između ostalog, da nadgleda sprovođenje mirovnog rješenja, održava kontakte sa strankama radi promovisanja njihovog potpunog pridržavanja civilnih aspekata mirovnog sporazuma, periodično izvještava Ujedinjene nacije, Evropsku uniju, Sjedinjene Države, Rusku Federaciju te druge zainteresovane vlade, o napretku sprovođenja mirovnog sporazuma.