Linkovi

Iran i Pakistan dogovorili smanjenje tenzija: Koja je pozadina zračnih udara


Prosvjednici u Islamabadu uzvikuju slogane na okupljanju protiv iranskih udara na području Pakistana, 18. januara 2024. godine. (Foto: (AP/Anjum Naveed)
Prosvjednici u Islamabadu uzvikuju slogane na okupljanju protiv iranskih udara na području Pakistana, 18. januara 2024. godine. (Foto: (AP/Anjum Naveed)

Pakistan i Iran u petak su dogovorili "deeskalaciju" tenzija nakon smrtonosnih vazdušnih udara na vojne mete na teritorijama obje zemlje.

Pakistanski šef diplomatije Džalil Abas Džilani i njegov iranski kolega Hosein Amir-Abdolahian su tokom telefonskog razgovora dogovorili "da bi trebalo ojačati blisku saradnju kada je riječ o antiterorizmu i drugim aspektima od zajedničkog interesa".

"Takođe su se saglasili da deeskaliraju situaciju", navodi se u saopštenju koje je objavilo pakistansko ministarstvo vanjskih poslova.

Poslije razgovora, Amir-Abdolahian naveo je u saopštenju da je "ključna saradnja dvije zemlje da neutrališu i unište terorističke kampove u Pakistanu".

Vazdušni napadi između Irana i Pakistana, izvedeni ove nedelje, u kojima je ubijeno najmanje 11 ljudi predstavljaju značajnu eskalaciju u ionako teškim odnosima između susjednih zemalja.

Dugotrajne pobune niskog nivoa sa obje strane granice frustrirale su obje države, a mete napada — iranskog u utorak i odgovora Pakistana u četvrtak — bile su pobunjeničke grupe čiji je cilj nezavisni Beludžistan za etničke Beludžije u Iranu, Pakistanu i Afganistanu.

Postavlja se pitanje zašto bi Iran i Pakistan izabrali da napadnu pobunjenike na teritoriji druge zemlje, a ne na vlastitoj, s obzirom na rizik od širenja sukoba.

Pozadina

Iran i Pakistan dijele granicu dugu 900 kilometara, na kojoj uglavnom vlada bezakonje, gdje se krijumčari i ekstremisti slobodno kreću. Obje države sumnjičile su jedna drugu da podržavaju ili se barem popustljivo ponašaju prema nekim grupama koje djeluju s druge strane granice.

Regionalno nasilje povezano s Iranom.
Regionalno nasilje povezano s Iranom.

Vjeruje se da Džaiš al-Adl, sunitska separatistička grupa koju je Iran napao u utorak, djeluje iz Pakistana, pokrećući napade na iranske bezbjednosne snage. Oslobodilačka vojska Beludža, koja je formirana 2000. godine i pokretala je napade na pakistanske snage i kineske infrastrukturne projekte, osumnjičena je da se krije u Iranu.

Zašto je Pakistan uzvratio?

Pakistan je saopštio da su napadi na području Irana u četvrtak bili usmjereni na skrovišta Oslobodilačke vojske Beludžistana i Oslobodilačkog fronta Beludžistana. Takođe su željeli poslati poruku Iranu i drugim susjedima da mogu uzvratiti ako budu isprovocirani.

Posljednji put Pakistan je uzvratio susjednoj zemlji 2019. godine, kada je oborio dva indijska ratna aviona i zarobio pilota u spornom regionu Kašmir. To je uslijedilo nakon indijskog napada unutar teritorije Pakistana na, kako je Pakistan naveo, kamp za obuku terorista.

Zašto sada?

Iran i Pakistan već dugo imaju nestabilne odnose, ali ovi udari su vjerovatno podstaknuti unutrašnjom dinamikom u zemljama.

Teheran doživljava sve veći pritisak za neku vrstu akcije nakon smrtonosnog napada grupe Islamska država ranije ovog mjeseca, rata Izraela protiv iranskog saveznika Hamasa, te širih nemira protiv iranske teokratije. Napad Pakistana u četvrtak takođe je služio domaćoj svrsi, smatraju analitičari.

"Vlada i vojska su pod ogromnim pritiskom (od utorka)", rekao je Abdulah Kan iz Pakistanskog instituta za konfliktne i bezbjednosne studije u Islamabadu. "Percepcija javnosti o snažnoj vojsci nije kao što je ranije bila, pa je ona morala da reaguje."

Može li situacija eskalirati?

Iranska vojska započela je u četvrtak planiranu godišnju vježbu protivvazdušne odbrane koja se proteže od luke Čabahar u blizini Pakistana na istoku, preko cijele zemlje do granice s Irakom na zapadu. Vježba će uključivati pucanje iz aviona, dronova i sistema protivvazdušne odbrane.

Ovosedmični napadi postavljaju pitanja o spremnosti njihovih snaga, posebno njihovih radarskih i protivvazdušnih sistema.

Za Pakistan, takvi sistemi su ključni s obzirom na njegove stalne tenzije na niskom nivou s nuklearnim rivalom, Indijom. Njegova oprema je već dugo raspoređena duž te granice, a ne uz granicu sa Iranom. Istovremeno, Iran se oslanja na radare i sisteme protivvazdušne odbrane u slučaju potencijalnih udara svog glavnog neprijatelja, Sjedinjenih Država.

Šta zračni udari znače za Iran i Pakistan?

Pokretanje ovih napada omogućava Teheranu da ukaže na to da direktno preduzima vojnu akciju bez rizika od šire konfrontacije bilo sa Izraelom ili sa SAD, posebno s obzirom na to da su tenzije i dalje visoke oko iranskog nuklearnog programa koji brzo napreduje.

Pakistanski udar mogao bi ublažiti domaći politički pritisak, ali bi kasnije mogao imati suprotne rezultate, jer je Oslobodilačka vojska Beludžistana objavila da će se osvetiti za ubistva i voditi rat protiv te države.

XS
SM
MD
LG