Obraćajući se učesnicima Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu putem video linka, Zelenski je rekao da postoji potencijal za pronalazak diplomatskog izlaska iz konflikta, ako Putin "razumije realnost."
Zelenski je dodao da bi prvi korak ka pregovorima bio da se ruske snage povuku iza linija uspostavljenih prije nego što je Rusija izvršila invaziju krajem februara.
Proteklih nedelja nije bilo naznaka pomaka u diplomatskom rješenju sukoba, a obje strane optužuju jedna drugu da nisu spremne da učestvuju u pregovorima.
Zelenski je tokom obraćanja takođe izrazio saučešće porodicama žrtava masovne pucnjave u američkoj osnovnoj školi u Teksasu.
“Koliko znam, 21 osoba je poginula, uključujući 19 djece. To je strašno, da imate žrtvu pucnjave u mirnodopsko vrjeme", rekao je.
Ključ za mir
Dok su ruske snage bombardovale istočnu Ukrajinu, između ostalog i regione Severnodonjeck i Lugansk, savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihajlo Podoljak je strane vlade pozvao da preduzmu korake da izvrše pritiska na Rusiju da okonča sukobe u Ukrajini.
“Danas, budućnost Evrope se ne formira u Briselu ili Davosu. Formira se u rovovima blizu Severnodonjecka i Bahmuta. Trajanje ovog rata zavisiće od brzine uvođenja energetskih sankcija i snabdijevanja oružjem. Želite da okončate rat? Ključ za mir je u vašim prijestonicama", napisao je Podoljak na Twitteru.
Nešto ranije, u utorak uveče Zelenski je poručio da je slanje granata, tenkova, protivbrodskih projektila i drugog oružja Ukrajini "najbolja investicija" da se spriječi dalja ruska agresija.
Ekonomski pritisak
SAD kažu da neće obnoviti izuzeće, isteklo u sreijdu, a kojim se Rusiji omogućava da plaća svoje dugove međunarodnim investitorima. Sekretarijat za finansije dozvolio je Rusiji da koristi američke banke za isplatu svojih dugova navodeći da je to privremena mjera kako bi se omogućila "uredna tranzicija" a investitorima dozvolilo da prodaju svoje dionice.
Zatvaranje te opcije znači da bi Rusija mogla biti onemogućena da podmiri svoja dugovanja.
Širenje NATO-a
Delegacije Švedske i Finske posjetile su Ankaru u srijedu da bi razgovarale sa turskim zvaničnicima o prijavama dvije zemlje za članstvo u NATO-u, čemu se protivi Turska.
Turska optužuje Švedsku i Finsku da pruža utočište ljudima povezanim sa Kurdistanskom radničkom partijom (PKK) i sljedbenicima muslimanskog sveštenika Fetulaha Gulena, za koga Turska smatra da je orkestrirao pokušaj puča 2016.
Za članstvo u NATO potrebna je saglasnost svih članica. Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg izjavio je da je uveren da će sve primjedbe biti prevaziđene i da će Švedska i Finska uskoro biti primljene u savez.
U izvještaju su korištene i informacije agencija AP AFP i Reuters.
