Biden je u kratkom saopštenju u ponedjeljak rekao da će posebno govoriti o svojoj odluci da ne produži prisustvo američkih trupa u Kabulu nakon roka koji je odredio 31. avgusta.
Biden i drugi članovi njegove administracije nedjeljama su razgovarali o mogućnosti da ostanu duže, balansirajući izazove i koristi velike operacije evakuacije američkih građana i afganistanskih civila od vjerodostojnih bezbjednosnih prijetnji.
"To je bila jednoglasna preporuka združenih načelnika (Generalštaba) i svih naših komandanata na terenu da okončamo našu misiju vazdušnog prevoza kako je planirano", rekao je Biden. "Njihovo mišljenje je bilo da je okončanje naše vojne misije najbolji način da se zaštite životi naših vojnika i osiguraju izlasci civila za one koji žele da napuste Afganistan u narednim nedjeljama i mjesecima."
"Talibani su se obavezali na siguran prolaz", dodao je Biden i poručio da će ih svet će ih držati za riječ u vezi sa njihovim obavezama.
Bidenova odluka da se pridržava roka za povlačenje izazvala je kritike političkih protivnika i nekih saveznika. Američki odlazak događa se dolazi nekoliko dana prije 20. godišnjice terorističkih napada 11. septembra 2001. koji su naveli Sjedinjene Države da pošalju trupe u Afganistan kako bi krenule na teroriste Al-Kaide koji su planirali napade i talibanske militante koji su ih skrivali.
Šef američke Centralne komande najavio je kraj misije SAD u Afganistanu na konferenciji za novinare u ponedjeljak u Pentagonu, rekavši novinarima da je posljednji američki avion poleteo u Kabulu nešto prije ponoći po lokalnom vremenu.
"Posljednji avion sa posadom sada čisti vazdušni prostor iznad Afganistana", rekao je general Kenet "Frenk" Mekenzi putem video veze iz sjedišta Centralne komande (CentKom) na Floridi, nazivajući to završetkom evakuacije i skoro dvije decenije dugačke američke misije u Afganistanu.
"To je misija koja je Osamu bin Ladena izvela pred lice pravde, zajedno sa mnogim njegovim zavjerenicima u Al-Kaidi", rekao je Mekenzi, ističući da su je cijena koju su platile SAD visoka.
"Ubijeno je dve hiljade četiri stotine šezdeset jedan pripadnik američke vojske i civila, a više od 20.000 je povrijeđeno", rekao je on, pohvalivši stotine hiljada vojnika i civila koji su se borili i radili u Afganistanu.
"Nijedna moja riječ nije mogla da obuhvati punu mjeru žrtvovanja i postignuća onih koji su služili, niti emocije koje osjećaju u ovom trenutku“, rekao je Mekenzi i dodao da je čak i posljednji odlazak bio gorko-sladak.
"Nismo izvukli sve koji su htjeli da izađu", rekao je novinarima o 18-odnevnom naporu koji je opisan kao najveći vazdušni prevoz u američkoj vojnoj istoriji.
Na kraju, rekao je Mekenzi, SAD su evakuisale više od 79.000 civila preko aerodroma u Kabulu, što uključuje 6.000 Amerikanaca i oko 73.000 Afganistanaca i državljana trećih zemalja.
Zvaničnici su rekli da su SAD i njihovi koalicioni partneri pomogli bijegu iz Afganistana za više od 123.000 civila, mada ih je bezbroj ostalo.
Bijela kuća je saopštila da je predsjednik planirao da se u utorak obrati naciji o okončanju najdužeg američkog rata. U saopštenju objavljenom kasno u ponedjeljak, Biden je branio svoju odluku da se pridržava roka 31. avgusta uprkos sve većim kritikama političkih protivnika, pa čak i nekih saveznika.
Čak i prije objave Sjedinjenih Država, glas da su posljednji američki vojnici napustili Afganistan počeo je da se širi.
"Sve strane okupacione snage povukle su se iz zemlje prije nekoliko trenutaka", rekao je visoki zvaničnik talibana za Glas Amerike nekoliko trenutaka nakon što se posljednji američki avion odvojio od piste.
Talibanski nalozi na društvenim mrežama takođe su počeli da objavljljuju video snimke boraca na aerodromu u Kabulu koji su pucali u vazduh u znak proslave.
"Zvuci pucnjave u Kabulu su radosni zbog povlačenja američkih trupa i građani ne treba da brinu zbog toga", napisao je portparol Talibana Zabihulah Mudžahid na svom nalogu na Tvitteru. "U procesu smo prevazilaženja".
Prema podacima CentKoma posljednji američki civili koji su napustili Afganistan ukrcali su se na letove iz Kabula oko 12 sati prije odlaska poslednjih aviona, iako u se zvaničnici nadali da će više njih uspjeti u tome do posljednjeg trenutka.
"Nastavili smo sa informisanjem i bili bismo spremni da ih izvedemo do poslednjeg trenutka, ali niko od njih nije stigao do aerodroma", rekao je Mekenzi iz CentKoma, dodajući da će, dok se vojna evakuacija završi, još uvijek postojati mogućnosti za manje od 200 Amerikanaca koji su još u Afganistanu da napuste zemlju.
"Vojna faza ove operacije je završena. Diplomatski nastavak sada će početi", rekao je on, nazivajući želju da se evakuiše više američkih građana i afganistanskih saveznika "intenzivnom kao što je to bilo i ranije".
Ali biće značajnih izazova.
SAD više nemaju diplomatsko prisustvo u Kabulu, a glavni američki diplomata u Afganistanu, Ros Vilson, bio je na posljednjem američkom letu.
Međutim, zvaničnici State Departmenta rekli su da će nastaviti da pružaju konzularne usluge onima koji žele da napuste Afganistan i nakon 31. avgusta.
"Od danas smo obustavili naše diplomatsko prisustvo u Kabulu i prebacili svoje operacije u Dohu, Katar, o čemu će uskoro formalno biti obaviješten Kongres", rekao je američki državni sekretar Antony Blinken kasno u ponedjeljak.
Blinken je takođe ostavio otvorenom mogućnost da bi ambasada mogla ponovo otvoriti u Kabulu, u zavisnosti od ponašanja Talibana, kao i od ukupne bezbjednosne situacije.
Talibani su zatražili od zemalja, uključujući Sjedinjene Države, da zadrže diplomatska predstavništva, istovremeno uvjeravajući ih u bezbjednost i zaštitu.
Međutim, SAD i njeni međunarodni partneri gledaće na "djela, a ne riječi" talibana kada su u pitanju pitanja o budućem diplomatskom prisustvu i priznanju, navodi State Department.
Zvaničnici su rekli da Vašington zauzima usklađen pristup radeći sa ključnim partnerima, uključujući Kanadu, Francusku, Njemačku, Italiju, Japan, Veliku Britaniju, Tursku, Katar, Evropsku uniju i NATO, jer radi na pomoći Amerikancima i stranim državljanima koji su još uvijek u Afganistanu, kao i Afganistancima u riziku, uključujući podnosioce zahtjeva za specijalnu imigrantsku vizu SIV.
"Izvukli smo mnoge, ali mnogi su još uvijek tu. Nastavićemo da radimo kako bismo im pomogli. Naša posvećenost njima nema rok", rekao je Blinken.
Turska, američki saveznik u NATO, nastaviće da održava diplomatsko prisustvo u Kabulu. Turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan rekao je turskim medijima da se turska ambasada u Kabulu vratila u svoju zgradu.
Ipak, američki zvaničnici su rekli da će situacija na terenu u Kabulu vjerovatno ostati napeta.
Postoji značajna zabrinutost oko toga da li su talibani voljni ili sposobni da ispune svoju obavezu da osiguraju da se Afganistan više nikada ne koristi kao baza za napade na SAD i Zapad.
Vojni zvaničnici pohvalili su talibane za napore na aerodromu u Kabulu u danima povlačenja, ali i vojni, i diplomatski zvaničnici su oprezni.
"Iako imamo očekivanja od talibana, to ne znači da ćemo se osloniti na talibane", rekao je Blinken kasno u ponedjeljak.
"Ubuduće će svaki angažman sa vladom u Kabulu predvođenom talibanima biti vođen samo jednom stvari - našim vitalnim nacionalnim interesima", rekao je. "Ali to nećemo učiniti na osnovu povjerenja ili vjere".
Najviše zabrinutosti postoji zbog afganistanske ispostave terorističke grupe Islamska država, poznate pod imenom IS-Korasan (ISIS-K, IS-K) koja je preuzela odgovornost za samoubilački bombaški napad prošlog četvrtka ispred vrata aerodroma u Kabulu u kom je ubijeno najmanje 169 Avganistanaca i 13 pripadnika američke vojske.
IS-K dalje je preuzeo odgovornost za raketni napad na aerodrom rano u ponedjeljak, iako su američki zvaničnici rekli da su četiri rakete promašile aerodrom, a da su petu oborili američki odbrambeni sistemi.
Obavještajni zvaničnici kažu da je IS-K mjesecima regrutovao i stalno povećavao svoje mreže i sposobnosti širom Afganistana, a posebno u Kabulu, a američki vojni zvaničnici rekli su u ponedjeljak da su ti napori dobili značajan podsticaj od talibana, koji su neselektivno ispraznili afganistanske zatvore dok su njihove snage marširale širom zemlje.
"Procijenili bismo da sada u Afganistanu ima najmanje 2.000 tvrdokornih ISIS-ovih boraca", rekao je Mekenzi iz CenKoma novinarima. "Dakle, taj broj je povećan i vjerovatno je visok kao što je ikada bio u poslednje vrijeme. I to će biti izazov za talibane, vjerujem, u danima koji su pred nama".
Mekenzi je dalje rekao da je IS-K "radio jako, jako teško kako bi nas udario i nastavio da nas udara", kako se povlačenje bližilo kraju, te da ih je napad bespilotnim letjelicama u nedjelju u Kabulu vjerovatno "odbio".
"Mislim da je to bio jedan od značajnih razloga zašto nisu mogli da se organizuju i pođu za nama dok smo sproveli konačno povlačenje", dodao je on.
Međutim, udar, koji je prema SAD pogodio operativce IS-K koji su u vozilo ubacivali eksploziv, bio je pod intenzivnim preispitivanjem nakon izvještaja da je u udaru ubijeno oko 10 civila, uključujući i djecu.
Pentagon je u ponedjeljak saopštio da, iako je bio uvjeren da je udarom otklonjena neposredna prijetnja, "nije u poziciji da osporava" izvještaje da su ubijeni posmatrači, uključujući i djeca.
