Izdvojeno
Za pola godine Tužilaštvo BiH podiglo jednu optužnicu za ratne zločine
Državno tužilaštvo je u prvih šest mjeseci ove godine podiglo samo jednu optužnicu za ratne zločine, dok je Sud Bosne i Hercegovine u ovom periodu vratio na doradu tri optužnice podignute krajem prošle godine, pokazuje analiza Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).
Jedina optužnica podignuta je protiv Mileta Ujića, kojem je i počelo suđenje. On je optužen da je od maja 1992. do kraja 1993. godine učestvovao u progonu bošnjačkog stanovništva, kao pripadnik Vojske Republike Srpske (VRS). Na teret mu se stavlja napad na rogatičko selo Kozadre, ubistva, prisilno preseljenje, zatvaranje i druga djela počinjena nad mještanima bošnjačke nacionalnosti, izvještava BIRN BiH.
Tempo kojim Tužilaštvo rješava pitanja ratnih zločina počinjenih prije više od 25 godina, frustrira ali i zabrinjava porodice žrtava. Murat Tahirović, predsjednik Udruženja svjedoka i žrtava genocida, smatra da pravosudne institucije nisu ozbiljno shvatile izvještaj britanske sutkinje Joanne Korner o procesuiranju predmeta ratnih zločina u BiH u kojem je ona detaljno pojasnila sve probleme sporog rada pravosuđa u BiH na predmetima ratnih zločina.
“Umjesto da otklone probleme iz njenog izvještaja, kod tužilaca Državnog tužilaštva postalo je praksa da pribjegavaju manje složenim predmetima, kako bi ispunili godišnju normu optužnica. Zato i imamo za šest mjeseci jednu optužnicu, a u decembru će ih biti na desetine. Tužilaštvo BiH već godinama, nažalost, pokazuje da je institucija mnogo nižeg nivoa od državnog”, zaključio je Tahirović.
Sutkinja Korner je sačinila izvještaj 2016. godine i u njemu je dala niz preporuka Državnom tužilaštvu kako da poboljša rad na predmetima ratnih zločina, među kojima su pregled i kontrola optužnica koju rade tužioci Tužilaštva BiH i prestanak prakse podizanja optužnica u cilju “ispunjenja norme”. Korner je upozorila na pojavu cjepkanja složenih istraga u više manjih optužnica kako bi se norma vještački povećavala.
Tada je navela da Tužilaštvo BiH svoju pažnju treba usmjeriti na osumnjičene koji su imali zapovjedne odgovornosti, odnosno na one osobe koje su naredile izvršenje zločina.
“Trebalo bi prestati s praksom podizanja optužnica protiv osumnjičenih u cilju ispunjenja norme, ostvarenja povoljnih statističkih pokazatelja ili usljed pritiska medija ili grupa žrtava. Ne bi trebalo trošiti dragocjeno vrijeme i resurse na nastojanje utvrđivanja identiteta ‘nepoznatih’, niskorangiranih počinilaca koji su povezani sa istragom protiv visokorangiranog osumnjičenog. Naglasak bi trebao biti na kvalitetu, a ne na kvantitetu”, stoji u izvještaju.
Korner je tokom ove godine također boravila u BiH i već je trebala sačiniti novi izvještaj o radu Tužilaštva, ali su njegov završetak i objavljivanje odgođeni zbog pandemije koronavirusa, potvrđeno je ranije za BIRN BiH.
Optužnice u decembru
Tokom 2019. godine Državno tužilaštvo podiglo je 22 optužnice za ratne zločine, od kojih je pet podignuto nakon 29. decembra.
Tahirović je rekao da ni Državna strategija za rad na predmetima ratnih zločina nije dala željene rezultate. On se posebno osvrnuo na lošu edukaciju tužilaca da rade na složenim predmetima ratnih zločina.
“Moramo biti svjesni da se ne mogu svi zločini procesuirati jer se sporo radilo, bilo ih je mnogo i prošlo je dosta vremena. Ali, moramo imati strategiju i po hijerarhiji najodgovornije procesuirati, kao što je to nekad radio Tribunal u Haagu”, kazao je Tahirović.
Bosanskohercegovačke vlasti su 2008. usvojile Strategiju za rad na predmetima ratnih zločina, koja je predviđala da se na državnom nivou procesuiraju najsloženiji predmeti u roku od sedam godina, a svi ostali da budu prebačeni na entitetski nivo i završeni za 15 godina, odnosno do 2023. godine.
Kada je krajem 2015. godine istekao rok a svi najsloženiji predmeti ratnih zločina nisu bili završeni na državnom nivou, pripremljena je Revidirana strategija, koja predviđa da veći broj predmeta bude prebačen na nivo entiteta, ali ovaj dokument nije usvojen od tada.
Iz Tužilaštva BiH su na upit o tome zašto je za šest mjeseci podignuta samo jedna optužnica, i o statusu optužnica vraćenih na doradu, odgovorili da “Tužiteljstvo BiH statistiku i pregled optužnica podignutih u Posebnom odjelu za ratne zločine, kao i u drugim odjelima, objavljuje na godišnjoj bazi, s krajem kalendarske godine”.
“Tako će biti i na kraju ove godine, iako je situacija s pandemijom COVID-19 značajno otežala rad upravo na ovoj vrsti predmeta”, rekao je za BIRN BiH Boris Grubešić, portparol Tužilaštva.
Munira Subašić, predsjednica Udruženja “Majke enklave Srebrenica i Žepa”, kazala je za BIRN BiH da se, i pored dokaza i činjenica koje udruženja dostavljaju protiv mogućih počinitelja ratnih zločina, ne radi dovoljno da se žrtvama kroz optužnice i presude dâ neka satisfakcija. Ona je rekla da su Tužilaštvu prijavili osobu za koju smatraju da je odgovorna za zločine u Srebrenici.
“Mislite da su nešto poduzeli? Naravno da nisu”, kazala je Subašić.
Komentarišući vraćanje optužnica na doradu, advokat Miodrag Stojanović je rekao za BIRN BiH kako mu je neshvatljivo kada Državno tužilaštvo nekoga optuži bez dokaza, uz samo osnovanu sumnju da je počinio zločin.
“To je pokazatelj rada Tužilaštva BiH. Pogotovo kad se uzme u obzir toliko vraćanje optužnica na doradu”, kazao je Stojanović.
Razlog za mali broj optužnica u prvih šest mjeseci ove godine leži vjerovatno i u pandemiji izazvanoj pojavom koronavirusa, mišljenja je Stojanović.
Tako ne misli i advokatica Lejla Čović, koja smatra da je pandemiju trebalo iskoristiti za okončanje istraga i intenzivniji rad, posebno na predmetima ratnih zločina.
“Moralo se i moglo daleko više od jedne optužnice za šest mjeseci. Tužilaštvo je imalo kapacitete da iskoristi pandemiju i okonča brojne istrage i podigne mnogo više optužnica, naročito za ratne zločine, imajući u vidu da brojni svjedoci događaja iz rata umiru, da porodice žrtava žive ne dočekaju presude za ubistva svojih najmilijih”, rekla je Čović.
Praksa “postizanja norme”, kada se pred kraj godine intenzivno podižu optužnice, pokazala se lošom, smatra ona.
“Zato i imamo situaciju da se, naprimjer, u ovoj godini vraćaju na doradu optužnice iz prošle godine. Tu nema kvaliteta”, zaključila je Čović.
Potreban novi poticaj
Na doradu je ove godine vraćena optužnica protiv Jugomira Marčetića, bivšeg pripadnika VRS-a, koja ga je teretila za zločine počinjene nad bošnjačkim civilnim stanovništvom iz mjesta Zecovi, kao i optužnica protiv Ljubana Ećima, koji se tereti za zločin protiv čovječnosti počinjen nad žrtvama bošnjačke i hrvatske nacionalnosti na području Kotor-Varoši.
Sud Bosne i Hercegovine odbio je i optužnicu Državnog tužilaštva koja je Tadiju Mitrovića teretila za zločin protiv čovječnosti počinjen u maju 1992. godine na području Bratunca. Sve tri optužnice koje su vraćene na doradu jesu iz decembra 2019. godine, a na doradu su vraćane više puta, potvrđeno je iz Suda BiH za Balkansku istraživačku mrežu BiH.
U prošlogodišnjem ekspertskom izvještaju koji je pravni stručnjak Reinhard Priebe sačinio za Evropsku komisiju navodi se da 25 godina nakon završetka rata pravda za žrtve ostaje nepotpuna i nije izgubila na važnosti. Iako BiH ima bolji rezultat u rješavanju ratnih zločina u odnosu na neke zemlje regiona, ona se ipak suočava s brojnim odlaganjima, pogotovo s onim koja se tiču najsloženijih predmeta.
Potreban je novi podsticaj, prema izvještaju, kako bi se osiguralo da protok vremena ne dovede do nekažnjavanja počinitelja.
See all News Updates of the Day
Prognoze upozoravaju na mogućnost "eksplozivnog rasta požara"u Kaliforniji
Broj poginulih u šumskim požarima koji bjesne područjem Los Angelesa popeo se na najmanje 24 u nedjelju navečer, a dužnosnici su zabrinuti da će tragači pronaći još tijela u četvrtima koje su požari uništili.
Vatrogasci u južnoj Kaliforniji bore se da u ponedjeljak stave pod kontrolu više velikih požara u području Los Angelesa, jer prognoze upozoravaju na ponovni jak vjetar koji bi mogao uzrokovati "eksplozivni rast požara".
Očekuje se da će nova prijetnja vjetrom, uz najveću zabrinutost koja se dogodila u utorak, donijeti vjetrove od 80 km/h i udare do oko 110 km/h, upozorila je Nacionalna meteorološka služba.
Jaki vjetrovi i suhi uslovi u području koje nije primilo značajne padavine više od osam mjeseci pomogli su da se potpire požari u kojima su već poginule najmanje 24 osobe i nanijele su milijarde dolara štete otkako su počeli prije nedelju dana.
Od tri velika požara koji još uvijek gore u području Los Angelesa, Cal Fire je kasno u nedjelju rekao da je požar u Palisadesu obuzdan 13 posto i izgorjelo je 96 kvadratnih kilometara.
Osam smrtnih slučajeva pripisano je požaru Palisades u oblasti Pacific Palisades, rekli su zvaničnici.
Šesnaest smrtnih slučajeva bilo je u požaru Eaton, koji se nalazi dalje u unutrašnjosti u Sjevernoj Pasadeni i Altadeni, koji je bio 27% suzbijen i izgorjelo je skoro 60 kvadratnih kilometara.
Još jedan požar, Hurst Fire u oblasti Sylmar, obuzdan je 89 posto, rekao je Cal Fire, nakon što je izgorjelo više od tri kvadratna kilometra.
Požari su zajedno uništili više od 12.000 objekata.
Oko 100.000 ljudi ostalo je pod naredbom za evakuaciju kasno u nedjelju, a zvaničnici su rekli da ljudima neće biti dozvoljen povratak u područja rizična od požara dok su nova upozorenja o vjetru još na snazi.
Lokalni dužnosnici izrazili su bojazan da bi požari, šireći se, mogli ugroziti gusto naseljena područja i neke od ključnih gradskih znamenitosti, uključujući muzej J. Paul Getty, u kojem se nalaze poznata umjetnička djela, i Kalifornijsko sveučilište u Los Angelesu, jedno najboljih javnih sveučilišta u SAD-u.
Kalifornijski senator Adam Schiff rekao je za CNN da ga je vožnja kroz razorene zajednice “iskreno podsjetila na posjet ratnim zonama. Postoje cijeli kvartovi kojih više nema. Ovo još nismo vidjeli.”
Guverner Kalifornije Gavin Newsom rekao je za NBC-jev “Meet the Press” da bi šumski požari mogli biti najgora prirodna katastrofa u povijesti SAD-a, “samo u smislu troškova povezanih s njom, u smislu razmjera i opsega”.
Prema preliminarnoj procjeni AccuWeathera šteta i ekonomski gubici do sada su između 135 i 150 milijardi dolara. Štete su tako velike djelomično zato što je velik dio kuća koje su izgorjele do temelja među najskupljima u zemlji.
Newsom je pozvao na neovisnu provjeru načina na koji su požari bjesnili, a vatrogasci su se povremeno suočavali s nedostatkom vode za suzbijanje požara koji se brzo širio izvan kontrole.
Guverner je rekao da postavlja ista pitanja "koja postavljaju ljudi na ulicama, vičući: 'Što se dovraga dogodilo? Što se dogodilo s vodovodnim sustavom?'
Newsom je rekao da želi znati je li zaliha vode jednostavno bila preopterećena, "Ili su vjetrovi od 99 milja na sat bili odlučujući?"
“Svi mi želimo znati te odgovore, a ja jednostavno ne želim čekati jer me ljudi pitaju. Želim znati te činjenice”, rekao je. “Želim da budu objektivno utvrđene i neka se svađa izbjegne gdje god može. Ovdje se ne radi o upiranju prstom.”
U fotografijama: Razmjere razaranja požara u Kaliforniji
Newsom je u petak naredio državnim dužnosnicima da utvrde zašto rezervoar od 440 milijuna litara nije u funkciji i zašto su neki hidranti presušili.
Vatrogasci su se u subotu utrkivali kako bi stigli pred najveći i najrazorniji požar koji je gorio u Los Angelesu dok je mijenjao smjerove i proširio se za oko 400 hektara. Predviđa se da će se vjetrovi Santa Ana koji su potaknuli požare vratiti.
"Moramo biti agresivni vani", rekao je voditelj operacija kalifornijskog Ministarstva šumarstva i zaštite od požara (Cal Fire) Christian Litz novinarima na subotnjem brifingu.
Nacionalna meteorološka služba predvidjela je jačanje vjetra u noći sa subote na nedjelju ujutro u tom području i ponovno od ponedjeljka kasno do utorka ujutro, s trajnim vjetrovima do 48 km/h i naletima do 112 km/h.
Četiri aktivna požara u regiji Los Angelesa spalila su više od 16.000 hektara, a plamen je uništio više od 12.000 građevina. Oko 150.000 ljudi dobilo je naredbu da se evakuiraju iz svojih domova, a 700 ljudi našlo je utočište u devet skloništa. Uzroci sva četiri požara još se istražuju.
Dužnosnici su rekli da su dva požara obuzdana 90- i 76%, ali druga dva samo 11- i 15%. Požar Palisades, najveći i samo 11% obuzdan, prijeti da preskoči glavnu autocestu, Interstate 405, u gušće naseljeno područje.
Jim Hudson, zapovjednik Cal Fire incidenta, rekao je novinarima da vatrogasci imaju tri prioriteta: “Život, vaša imovina i stalna kontrola” plamena.
Vatrogasne ekipe iz Kalifornije i devet drugih država dio su tekućeg odgovora koji uključuje 1.354 vatrogasna vozila, 84 zrakoplova i više od 14.000 ljudi, uključujući novopristigle vatrogasce iz Meksika.
Neke informacije za ovo izvješće došle su iz Associated Pressa.
Izbjeglice u Turskoj oprezne oko povratka u Siriju
Nakon svrgavanja Bashara al-Assada, i usljed rastućeg neprijateljstva prema sirijskim izbgjelicama, Turska vidi priliku da kući vrati gotovo četiri miliona izbjeglica. Međutim, mnogi od njih u Turskoj su stvorili nove živote i kažu da bez garancija sigurnosti ili sredstava za život nisu spremni da se vrate. Priču donosi Dorian Jones.
Da li će Trump zadržati sankcije ruskom energetskom sektoru?
Nakon što je administracija Joea Bidena objavila da proširuje sankcije protiv energetskog sektora Rusije, što je novi korak u tome da se nanese udarac Moskvi zbog rata u Ukrajini, novoizabrani predsjednik Donald Trump sprema se da se vrati na funkciju, uz obećanje da će brzo okončati sukob.
Zvaničnici Bidenove administracije rekli su da će na kraju zavisiti od Trumpove administracije da li će zadržati ili ukinuti nove sankcije.
Trumpov tranzicioni tim nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar o sankcijama. Trump je novinarima u četvrtak rekao da ruski predsjednik Vladimir Putin „želi da se sastane, a mi to dogovaramo”.
Trumpov dobar odnos sa Putinom bio je godinama ozbiljno pitanje. Novoizabrani republikanski predsjednik također nije saglasan sa nivoom pomoći Kijevu, obećavajući da će brzo preduzeti korake u cilju okončanja sukoba po povratku na funkciju 20. januara.
Trump je početkom nedjelje dodao novu dozu sumnje u buduću američku podršku Kijevu kada se činilo da se razumije Putinov stav da Ukrajina ne bi trebalo da bude dio NATO-a.
Novoizabrani predsjednik kritikovao je Bidenovu administraciju što je izrazila podršku eventualnom članstvu Kijeva u transatlantskoj vojnoj alijansi.
U slučaju da Trumpova administracija krene da ukine sankcije, prvo bi morala da obavijesti Kongres, koji bi imao mogućnost da glasa o neodobravanju takvog poteza, dodali su zvaničnici.
Bidenova administracija predstavila je u četvrtak novi paket vojne pomoći vredan 500 miliona dolara, dok se ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sastao sa američkim ministrom odbrane Lloydom Austinom.
Trump je izrazio zabrinutost zbog gubitka života tokom sukoba, i ponovio da se „ovaj rat nikada ne bi dogodio” da je on predsjednik.
Trump pošteđen zatvora, novčane ili uslovne kazne na kraju procesa u New Yorku
Novoizabrani predsjednik Donald Trump neće ići u zatvor, platiti novčanu ili biti na uslovnoj kazni po presudi u krivičnom procesu koji se protiv njega vodio u New Yorku, da je falsifikovao poslovnu dokumentaciju i tako prikrio isplate novca jednoj porno glumici da bi šutjela o navodnoj aferi.
Sudija Juan Merchan je Trumpu izrekao mjeru bezuslovnog oslobađanja, što znači da će mu presuda da je kriv biti trajno upisana u dosije, ali bez kazne kao što su zatvor, novčana ili uslovna kazna.
Odlukom sudije Merchana okončan je proces protiv Trumpa, desetak dana prije nego što položi zakletvu za drugi predsjednički mandat.
Trump je najavio da će se žaliti na presudu da je kriv. Izricanju kazne je prisustvovao virtuelno sa svojim advokatom.
"To je bio politički lov na vještice. To je urađeno da bi se nanijela šteta mojoj reputaciji da bih izgubio izbore i očigledno to nije dalo rezultate. U potpunosti sam nevin, nisam uradio ništa pogrešno", rekao je Trump, koji nije svjedočio tokom šestonedjeljnog suđenja prošle godine.
Sada kada mu je izrečena kazna može da se žali, što je proces koji bi mogao da traje godinama i da se odvija za vrijeme predsjedničkog mandata.
Trump je pokušavao da spriječi izricanje kazne pred inauguraciju 20. januara, ali je Vrhovni sud u četvrtak odbacio taj zahtjev.
Izricanje kazne, pred sudom u New Yorku, kulminacija je prvog krivičnog procesa ikada pokrenutog protiv jednog američkog predsjednika, bilo bivšeg ili aktuelnog.
Trump će biti prvi američki predsjednik u historiji koji će položaj preuzeti sa presudom za krivično djelo.
Okružni tužilac na Manhattanu Alvin Bragg, demokrata, podigao je optužnicu protiv Trumpa u martu 2023. godine, za falsifikovanje poslovne dokumentacije da bi zataškao isplatu od 130.000 dolara zvijezdi filmova za odrasle Stormy Daniels, da bi pred izbore 2016. godine šutjela o navodnom seksualnom odnosu sa Trumpom.
Trump je to negirao. Na izborima 2016. godine porazio je tadašnju demokratsku kandidatkinju Hillari Clinton.
Porota je na kraju suđenja, 30. maja, Trumpa proglasila krivim po sve 34 tačke optužnice.
Trumpovi protivnici pozivali su se na njegove pravne probleme da bi potkrijepili tvrdnje da je nepodoban za položaj predsjednika. Trump je međutim tvrdio da je slučaj u New Yorku - sa još tri krivične optužnice i civilnom tužbom za prevaru, klevetu i seksualno zlostavljanje - bio dio pokušaja njegovih protivnika da instrumentalizuju pravosuđe da bi ga spriječili da pobijedi na izborima.
Za slučaj u New Yorku smatralo se da je manje ozbiljan od ostale tri krivične optužnice - dvije za pokušaje da poništi rezultat izbora 2020. godine, koje je izgubio od Joea Bidena, i jednu za zadržavanje povjerljivih dokumenata nakon kraja prvog mandata. Trump se izjasnio da nije kriv po svim optužnicama.
Na kraju mu se samo sudilo po krivičnoj optužnici u New Yorku. Nakon pobjede na izborima 5. novembra, federalni tužioci odustali su od optužbi za miješanje u izbore i za nezakonito zadržavanje povjerljivih dokumenata, zbog politike Sekretarijata za pravosuđa da predsjednici ne mogu biti krivično gonjeni dok obavljaju tu funkciju.
Sudbina jedinog preostalog procesa, u Georgiji, za pokušaje da preinači rezultat izbora u toj državi, je neizvjesna nakon što je sud u decembru prošle godine diskvalifikovao glavnu tužiteljku u tom slučaju.
Trump kaže da će poništiti Bidenovu zabranu bušenja nafte u moru
Novoizabrani predsjednik Donald Trump kaže da će poništiti sveobuhvatnu novu zabranu bušenja nafte i plina u moru nakon što preuzme dužnost 20. januara. Predsjednik Joe Biden je 6. novembra najavio zabranu koja pokriva većinu američkih obalnih voda. Izvještava Veronica Balderas Iglesias.
