Linkovi

Top priča BiH

Za pola godine Tužilaštvo BiH podiglo jednu optužnicu za ratne zločine

Sudnica Suda BiH / Foto: BIRN BiH

Državno tužilaštvo je u prvih šest mjeseci ove godine podiglo samo jednu optužnicu za ratne zločine, dok je Sud Bosne i Hercegovine u ovom periodu vratio na doradu tri optužnice podignute krajem prošle godine, pokazuje analiza Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Jedina optužnica podignuta je protiv Mileta Ujića, kojem je i počelo suđenje. On je optužen da je od maja 1992. do kraja 1993. godine učestvovao u progonu bošnjačkog stanovništva, kao pripadnik Vojske Republike Srpske (VRS). Na teret mu se stavlja napad na rogatičko selo Kozadre, ubistva, prisilno preseljenje, zatvaranje i druga djela počinjena nad mještanima bošnjačke nacionalnosti, izvještava BIRN BiH.

Tempo kojim Tužilaštvo rješava pitanja ratnih zločina počinjenih prije više od 25 godina, frustrira ali i zabrinjava porodice žrtava. Murat Tahirović, predsjednik Udruženja svjedoka i žrtava genocida, smatra da pravosudne institucije nisu ozbiljno shvatile izvještaj britanske sutkinje Joanne Korner o procesuiranju predmeta ratnih zločina u BiH u kojem je ona detaljno pojasnila sve probleme sporog rada pravosuđa u BiH na predmetima ratnih zločina.

“Umjesto da otklone probleme iz njenog izvještaja, kod tužilaca Državnog tužilaštva postalo je praksa da pribjegavaju manje složenim predmetima, kako bi ispunili godišnju normu optužnica. Zato i imamo za šest mjeseci jednu optužnicu, a u decembru će ih biti na desetine. Tužilaštvo BiH već godinama, nažalost, pokazuje da je institucija mnogo nižeg nivoa od državnog”, zaključio je Tahirović.

Sutkinja Korner je sačinila izvještaj 2016. godine i u njemu je dala niz preporuka Državnom tužilaštvu kako da poboljša rad na predmetima ratnih zločina, među kojima su pregled i kontrola optužnica koju rade tužioci Tužilaštva BiH i prestanak prakse podizanja optužnica u cilju “ispunjenja norme”. Korner je upozorila na pojavu cjepkanja složenih istraga u više manjih optužnica kako bi se norma vještački povećavala.

Tada je navela da Tužilaštvo BiH svoju pažnju treba usmjeriti na osumnjičene koji su imali zapovjedne odgovornosti, odnosno na one osobe koje su naredile izvršenje zločina.

“Trebalo bi prestati s praksom podizanja optužnica protiv osumnjičenih u cilju ispunjenja norme, ostvarenja povoljnih statističkih pokazatelja ili usljed pritiska medija ili grupa žrtava. Ne bi trebalo trošiti dragocjeno vrijeme i resurse na nastojanje utvrđivanja identiteta ‘nepoznatih’, niskorangiranih počinilaca koji su povezani sa istragom protiv visokorangiranog osumnjičenog. Naglasak bi trebao biti na kvalitetu, a ne na kvantitetu”, stoji u izvještaju.

Korner je tokom ove godine također boravila u BiH i već je trebala sačiniti novi izvještaj o radu Tužilaštva, ali su njegov završetak i objavljivanje odgođeni zbog pandemije koronavirusa, potvrđeno je ranije za BIRN BiH.

Optužnice u decembru

Tokom 2019. godine Državno tužilaštvo podiglo je 22 optužnice za ratne zločine, od kojih je pet podignuto nakon 29. decembra.

Tahirović je rekao da ni Državna strategija za rad na predmetima ratnih zločina nije dala željene rezultate. On se posebno osvrnuo na lošu edukaciju tužilaca da rade na složenim predmetima ratnih zločina.

“Moramo biti svjesni da se ne mogu svi zločini procesuirati jer se sporo radilo, bilo ih je mnogo i prošlo je dosta vremena. Ali, moramo imati strategiju i po hijerarhiji najodgovornije procesuirati, kao što je to nekad radio Tribunal u Haagu”, kazao je Tahirović.

Bosanskohercegovačke vlasti su 2008. usvojile Strategiju za rad na predmetima ratnih zločina, koja je predviđala da se na državnom nivou procesuiraju najsloženiji predmeti u roku od sedam godina, a svi ostali da budu prebačeni na entitetski nivo i završeni za 15 godina, odnosno do 2023. godine.

Kada je krajem 2015. godine istekao rok a svi najsloženiji predmeti ratnih zločina nisu bili završeni na državnom nivou, pripremljena je Revidirana strategija, koja predviđa da veći broj predmeta bude prebačen na nivo entiteta, ali ovaj dokument nije usvojen od tada.

Iz Tužilaštva BiH su na upit o tome zašto je za šest mjeseci podignuta samo jedna optužnica, i o statusu optužnica vraćenih na doradu, odgovorili da “Tužiteljstvo BiH statistiku i pregled optužnica podignutih u Posebnom odjelu za ratne zločine, kao i u drugim odjelima, objavljuje na godišnjoj bazi, s krajem kalendarske godine”.

“Tako će biti i na kraju ove godine, iako je situacija s pandemijom COVID-19 značajno otežala rad upravo na ovoj vrsti predmeta”, rekao je za BIRN BiH Boris Grubešić, portparol Tužilaštva.

Munira Subašić, predsjednica Udruženja “Majke enklave Srebrenica i Žepa”, kazala je za BIRN BiH da se, i pored dokaza i činjenica koje udruženja dostavljaju protiv mogućih počinitelja ratnih zločina, ne radi dovoljno da se žrtvama kroz optužnice i presude dâ neka satisfakcija. Ona je rekla da su Tužilaštvu prijavili osobu za koju smatraju da je odgovorna za zločine u Srebrenici.

“Mislite da su nešto poduzeli? Naravno da nisu”, kazala je Subašić.

Komentarišući vraćanje optužnica na doradu, advokat Miodrag Stojanović je rekao za BIRN BiH kako mu je neshvatljivo kada Državno tužilaštvo nekoga optuži bez dokaza, uz samo osnovanu sumnju da je počinio zločin.

“To je pokazatelj rada Tužilaštva BiH. Pogotovo kad se uzme u obzir toliko vraćanje optužnica na doradu”, kazao je Stojanović.

Razlog za mali broj optužnica u prvih šest mjeseci ove godine leži vjerovatno i u pandemiji izazvanoj pojavom koronavirusa, mišljenja je Stojanović.

Tako ne misli i advokatica Lejla Čović, koja smatra da je pandemiju trebalo iskoristiti za okončanje istraga i intenzivniji rad, posebno na predmetima ratnih zločina.

“Moralo se i moglo daleko više od jedne optužnice za šest mjeseci. Tužilaštvo je imalo kapacitete da iskoristi pandemiju i okonča brojne istrage i podigne mnogo više optužnica, naročito za ratne zločine, imajući u vidu da brojni svjedoci događaja iz rata umiru, da porodice žrtava žive ne dočekaju presude za ubistva svojih najmilijih”, rekla je Čović.

Praksa “postizanja norme”, kada se pred kraj godine intenzivno podižu optužnice, pokazala se lošom, smatra ona.

“Zato i imamo situaciju da se, naprimjer, u ovoj godini vraćaju na doradu optužnice iz prošle godine. Tu nema kvaliteta”, zaključila je Čović.

Potreban novi poticaj

Na doradu je ove godine vraćena optužnica protiv Jugomira Marčetića, bivšeg pripadnika VRS-a, koja ga je teretila za zločine počinjene nad bošnjačkim civilnim stanovništvom iz mjesta Zecovi, kao i optužnica protiv Ljubana Ećima, koji se tereti za zločin protiv čovječnosti počinjen nad žrtvama bošnjačke i hrvatske nacionalnosti na području Kotor-Varoši.

Sud Bosne i Hercegovine odbio je i optužnicu Državnog tužilaštva koja je Tadiju Mitrovića teretila za zločin protiv čovječnosti počinjen u maju 1992. godine na području Bratunca. Sve tri optužnice koje su vraćene na doradu jesu iz decembra 2019. godine, a na doradu su vraćane više puta, potvrđeno je iz Suda BiH za Balkansku istraživačku mrežu BiH.

U prošlogodišnjem ekspertskom izvještaju koji je pravni stručnjak Reinhard Priebe sačinio za Evropsku komisiju navodi se da 25 godina nakon završetka rata pravda za žrtve ostaje nepotpuna i nije izgubila na važnosti. Iako BiH ima bolji rezultat u rješavanju ratnih zločina u odnosu na neke zemlje regiona, ona se ipak suočava s brojnim odlaganjima, pogotovo s onim koja se tiču najsloženijih predmeta.

Potreban je novi podsticaj, prema izvještaju, kako bi se osiguralo da protok vremena ne dovede do nekažnjavanja počinitelja.

See all News Updates of the Day

Pandemija u BiH: 10 žrtava i 165 novih slučajeva zaraze u zadnja 24 sata

ilustracija

Od početka pandemije, od posljedica virusa 350 umrlih u Bosni i Hercegovini.

U protekla 24 sata u Federaciji Bosne i Hercegovine (BiH) testirano je 627 uzoraka, od kojih je 125 pozitivnih na korona virus, a prijavljena su 4 smrtna slučaja.

U Federaciji BiH do sada je testirano ukupno 88 577 uzoraka od kojih je infekcija potvrđena u 7 216 slučajeva, od kojih je trenutno aktivno 3 447, a preminulo je ukupno 168 osoba.

Od korona virusa u ovom entitetu do sada se oporavilo 3 601 osoba.

U poslednja 24 časa u Republici Srpskoj testirano je 586 uzoraka od kojih je 40 pozitivno na virus korona, a prijavljeno je i šest smrtnih slučajeva.

Do sada je u Republici Srpskoj potvrđeno 5.060 slučajeva infekcije korona virusom, a preminule su ukupno 182 osobe.

U Republici Srpskoj do sada se oporavilo 2.711 osoba, aktivno je 2.167 slučajeva dok je ukupno izvršeno 51.870 testiranja.

Trenutno se u bolnicama nalazi 270 ljudi, pod zdravstvenim nadzorom je 4.201 osoba, a nadzor je završen kod 44.026 lica.

RS: Još nije odlučeno hoće li se nastava odvijati u školskim klupama ili online

RS: Još nije odlučeno hoće li se nastava odvijati u školskim klupama ili online
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:28 0:00

Bajram u BiH uz stroge zdravstvene mjere

Worshippers wearing masks to help stop the spread of the coronavirus, offer Eid al-Adha prayer while maintaining a social distance in front of the Gazi Husrev-beg mosque in Sarajevo, Bosnia, Friday, July 31,

Muslimani u Bosni i Hercegovini, noseći maske kao predostrožnost zbog novog korona virusa, obavili su jutarnje molitve (namaz) u džamijama i na ulicama ispred džamija u manjem broju nego inače. Centralna bajramska svečanost jutros je održana u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu.

Budući da je u BiH trenutno registrirano najviše zaraženih u Evropi u odnosu na broj stanovnika, vjernicima je savjetovano da održavaju fizičku distancu tokom molitve.

Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein efendija Kavazović ranije je pozvao vjernike da namaz obave poštujući instrukcije nadležnih državnih organa uz nošenje maski, dezinfekciju ruku na ulazu u džamiju, obred je gdje god je to bilo moguće održan vani, a zabranjen je i dolazak zaraženima, onima koji su bili u kontaktu sa zaraženom osobom, te bilo kome ko ima simptome respiratorne infekcije.

Worshippers wearing masks to help stop the spread of the coronavirus offer Eid al-Adha prayer while maintaining a social distance at the Gazi Husrev-beg mosque in Sarajevo, Bosnia, Friday, July 31, 2020.
Worshippers wearing masks to help stop the spread of the coronavirus offer Eid al-Adha prayer while maintaining a social distance at the Gazi Husrev-beg mosque in Sarajevo, Bosnia, Friday, July 31, 2020.

U bajramskoj poruci (hutbi) reis Kavazović je kazao kako će u modernoj povijesti ovaj bajram ostati upamćen po tome što vjernici iz svih dijelova svijeta nisu mogli obići časna mjesta u Meki i Medini, hodočašću po kojem se ovaj Bajram naziva i hadžijskim. Osvrnuo se i na veliki broj zaraženih u BiH, regiji i svijetu kazavši kako će se bolest pobijediti snažnim pouzdanjem u Boga, jakom voljom, discipliniranošću, upornošću i borbom protiv nje.

Naglasio je da se to ne čini zbog straha od smrti, već jer je Bog ljudima dao darove života, a čovjek je preuzeo obvezu da ih štiti u svakoj prilici i na svakom mjestu. Govoreći o običaju žrtvovanja kurbana (najčešće ovna) kao uspomenu na žrtvu Ibrahima (Abrahama ili Avrama u kršćanstvu i judaizmu), poglavar Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini je kazao da Allahu nisu potrebni ni meso ni krv kurbana, te da, kako se kaže u Kur'anu, Bog gleda bogobojaznost te da svaki čovjek treba služiti onome čemu se zavjetovao: učitelj vjere vjeri, roditelj obitelji, političar politici, državnik državi, liječnik medicini, majstor svom zanatu, a umjetnik umjetnosti.

Worshippers wearing masks to help stop the spread of the coronavirus, offer Eid al-Adha prayer in front of the Gazi Husrev-beg mosque in Sarajevo, Bosnia, Friday, July 31, 2020.
Worshippers wearing masks to help stop the spread of the coronavirus, offer Eid al-Adha prayer in front of the Gazi Husrev-beg mosque in Sarajevo, Bosnia, Friday, July 31, 2020.

“Ljudi od vjere, službe i struke ne bi smjeli dozvoliti da budu instrumenti manipulacija u ovako teškim prilikama koje proživljavamo. Svađalački tonovi koje čujemo u javnom prostoru, dok se borimo za živote i zdravlje ljudi, unose nemir i zabrinutost među nas. Ostrašćenost koju vidimo u komunikaciji poznatih javnih ličnosti, obrazovanih ljudi, čudi i zabrinjava”, poručio je, između ostalog reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein efendija Kavazović.

Zbog strogih zdravstvenih mjera danas je izostalo i tradicionalno čestitanje bajrama, posebno običaj ljubljenja ruku, a nije upriličeno ni tradicionalno bajramsko čestitanje kod reisu-l-uleme, kao ni svečani bajramski prijem za zvanice. Tako bilo i prije dva mjeseca prilikom obilježavanja Ramazanskog bajrama.

Reis Kavazović: Ne dozvolimo da bolest naruši našu radost

Reis Kavazović: Ne dozvolimo da bolest naruši našu radost
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:33 0:00

Amerika izdvojila 2,2 miliona dolara za zdravstveni sistem BiH od izbijanja pandmije

A woman arrives at the hospital to test for coronavirus in Sarajevo, Bosnia and Herzegovina, 01 July 2020.

Vlada SAD je od početka pandemije COVID-19 sa više od 1,5 milijardi dolara podržala sisteme javnog zdravlja u 120 zemalja širom svijeta, a od tog iznosa je gotovo 10 miliona dolara izdvojeno za zemlje Zapadnog Balkana kako bi se uspješnije izborile sa novim korona virusom.

State Department saopštio je danas da je američka administracija ukupno izdvojila 20,5 milijardi dolara u okviru globalne borbe protiv pandemije, uključujući i razvoj vakcine i metoda liječenja, prevenciju bolesti i pomoć stranim državama.

To je, kako se navodi osnažilo globalnu lidersku poziciju SAD u odgovoru na COVID-19, a ujedno i iznjedrilo "realne rezultate, u vidu pomoći narodima širom svijeta, što pruža zaštitu i samim SAD".

Američka administracija je od izbijanja pandemije posredstvom State Departmenta i vladine Agencije za medjunarodni razvoj (USAID) uputila više od 1,5 milijardi dolara vanredne, humanitarne, ekonomske i razvojne pomoći vladama, međunarodnim organizacijama i nevladinim organizacijama kao podršku borbi protiv pandemije.

Ta sredstva će, kako se navodi, spasiti živote tako što će unaprijediti zdravstveno obrazovanje, zaštititi zdravstvene ustanove i poboljšati laboratorijske kapacitete i kapacitete za nadzor širenja i brzo reagovanje na bolest u više od 120 zemalja svijeta.

Za zdravstveni sistem Bosne i Hercegovine SAD su od izbijanja pandemije izdvojile 2,2 miliona dolara za unaprjeđenje sistema laboratorija, praćenje bolesti, zdravstvenu komunikaciju i druge zdravstvene svrhe. U proteklih 20 godina SAD su u BiH pomogle sa više od 1,1 milijardu dolara, od čega je 200.000 bilo namijenjeno zrdavstvu.

U spisku država kojima je upućena pomoć, piše da je Srbija od američkih vlasti dobila više od dva miliona dolara pomoći za zdravstvo i to za masovnije testiranje stanovništva na virus, uvođenje novih tehničkih metoda za tretman i prevenciju bolesti, unaprjeđenje razmjene informacija o rizicima i unaprjeđenje higijenske prakse u domaćinstvima.

SAD su, kako piše u saopštenju, u proteklih 20 godina u Srbiju uložile više od milijardu dolara pomoći, uključujući i 5,4 miliona u zdravstvo.

Kosovu je upućeno skoro 1,6 miliona dolara za uspostavljanje laboratorijskog sistema, takođe za unaprjeđenje sistema laboratorija, praćenje bolesti, zdravstvenu komunikaciju i druge zdravstvene svrhe. To je dio dugoročne američke pomoći Kosovu od 772 miliona dolara u proteklih 20 godina, uključujući više od 10 miliona za zdravstvo.

Crnoj Gori je za borbu protiv pandemije Washington dao 300.000 dolara, uključujući i za mobilizaciju dodatnih dobrovoljaca za Crveni krst, jačanje pravovremenih i preciznih informacija o COVID-19 i koordinaciju partnera koji učestvuju u borbi protiv virusa. Prije te pomoći, SAD su Crnoj Gori pomogle sa više od 332 miliona dolara, uključujući i milion dolara za zdravstveni sistem.

Sjeverna Makedonija je od SAD za borbu protiv korona virusa dobila 1,5 miliona za laboratorijske sisteme, nadzor i kontrolu kretanja zaraze, tehničke stručnjake, zdravstvenu komunikaciju i slično. U posljednjih 20 godina ukupna američka pomoć Skoplju premašila je 738 miliona dolara, od kojih je 11,5 miliona uloženo i zdravstvo.

SAD su zdravstvenom sistemu Albanije u borbi protiv COVID-19 pomogle sa više od dva miliona dolara, i to takođe za laboratorije, nadzor širenja zaraze, zdravstvenu komunikaciju i tehničku ekspertizu. Ukupna pomoć SAD Albaniji premašila je za 20 godina 693 miliona dolara, od kojih je 5,8 miliona bilo namijenjeno za zdravstvo.

Iz spiska proizlazi da su SAD za region Evrope i Evroazije, u koji su pored zemalja Zapadnog Balkana uključene i Italija, Grčka, Turska, Ukrajina, Rusija, Jermenija, Azerbejdžan, Gruzija, Belorusija, Bugarska, Moldavija i Rumunija, tokom pandemije za borbu protiv bolesti izdvojile oko 100 miliona dolara pomoći.

Dodaje se i da SAD sa 5 miliona dolara u okviru Fonda za ekonomsku pomoć u regionu Evrope i Evroazije podržavaju aktere civilnog društva, koji treba da štite demokratske institucije i obezbjede da se tokom pandemije čuje i glas građana. Finansijsku pomoć dobijaju i organizacije civilnog društva kako bi obezbjedile građanski nadzor nad naporima koje vlade država ulažu u borbu protiv COVID-19.

State Department u saopštenju ističe da navedeni iznosi ne uključuju pomoć koju pružaju pojedine vladine agencije ili ministarstva, uključujći i Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), ili ministarstvo odbrane.

Pored te direktne pomoći američke vlade, donacije čija vrijednost premašuje 4,9 milijardi dolara za globalnu borbu protiv COVID-19 obezbjedili su i američki privrednici, neprofitne, humanitarne i vjerske organizacije i pojedinci, što je, kako se navodi u saopštenju, više nego u bilo kojoj drugoj državi u svijetu.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG