Linkovi

Izdvojeno

Za pola godine Tužilaštvo BiH podiglo jednu optužnicu za ratne zločine

Sudnica Suda BiH / Foto: BIRN BiH

Državno tužilaštvo je u prvih šest mjeseci ove godine podiglo samo jednu optužnicu za ratne zločine, dok je Sud Bosne i Hercegovine u ovom periodu vratio na doradu tri optužnice podignute krajem prošle godine, pokazuje analiza Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Jedina optužnica podignuta je protiv Mileta Ujića, kojem je i počelo suđenje. On je optužen da je od maja 1992. do kraja 1993. godine učestvovao u progonu bošnjačkog stanovništva, kao pripadnik Vojske Republike Srpske (VRS). Na teret mu se stavlja napad na rogatičko selo Kozadre, ubistva, prisilno preseljenje, zatvaranje i druga djela počinjena nad mještanima bošnjačke nacionalnosti, izvještava BIRN BiH.

Tempo kojim Tužilaštvo rješava pitanja ratnih zločina počinjenih prije više od 25 godina, frustrira ali i zabrinjava porodice žrtava. Murat Tahirović, predsjednik Udruženja svjedoka i žrtava genocida, smatra da pravosudne institucije nisu ozbiljno shvatile izvještaj britanske sutkinje Joanne Korner o procesuiranju predmeta ratnih zločina u BiH u kojem je ona detaljno pojasnila sve probleme sporog rada pravosuđa u BiH na predmetima ratnih zločina.

“Umjesto da otklone probleme iz njenog izvještaja, kod tužilaca Državnog tužilaštva postalo je praksa da pribjegavaju manje složenim predmetima, kako bi ispunili godišnju normu optužnica. Zato i imamo za šest mjeseci jednu optužnicu, a u decembru će ih biti na desetine. Tužilaštvo BiH već godinama, nažalost, pokazuje da je institucija mnogo nižeg nivoa od državnog”, zaključio je Tahirović.

Sutkinja Korner je sačinila izvještaj 2016. godine i u njemu je dala niz preporuka Državnom tužilaštvu kako da poboljša rad na predmetima ratnih zločina, među kojima su pregled i kontrola optužnica koju rade tužioci Tužilaštva BiH i prestanak prakse podizanja optužnica u cilju “ispunjenja norme”. Korner je upozorila na pojavu cjepkanja složenih istraga u više manjih optužnica kako bi se norma vještački povećavala.

Tada je navela da Tužilaštvo BiH svoju pažnju treba usmjeriti na osumnjičene koji su imali zapovjedne odgovornosti, odnosno na one osobe koje su naredile izvršenje zločina.

“Trebalo bi prestati s praksom podizanja optužnica protiv osumnjičenih u cilju ispunjenja norme, ostvarenja povoljnih statističkih pokazatelja ili usljed pritiska medija ili grupa žrtava. Ne bi trebalo trošiti dragocjeno vrijeme i resurse na nastojanje utvrđivanja identiteta ‘nepoznatih’, niskorangiranih počinilaca koji su povezani sa istragom protiv visokorangiranog osumnjičenog. Naglasak bi trebao biti na kvalitetu, a ne na kvantitetu”, stoji u izvještaju.

Korner je tokom ove godine također boravila u BiH i već je trebala sačiniti novi izvještaj o radu Tužilaštva, ali su njegov završetak i objavljivanje odgođeni zbog pandemije koronavirusa, potvrđeno je ranije za BIRN BiH.

Optužnice u decembru

Tokom 2019. godine Državno tužilaštvo podiglo je 22 optužnice za ratne zločine, od kojih je pet podignuto nakon 29. decembra.

Tahirović je rekao da ni Državna strategija za rad na predmetima ratnih zločina nije dala željene rezultate. On se posebno osvrnuo na lošu edukaciju tužilaca da rade na složenim predmetima ratnih zločina.

“Moramo biti svjesni da se ne mogu svi zločini procesuirati jer se sporo radilo, bilo ih je mnogo i prošlo je dosta vremena. Ali, moramo imati strategiju i po hijerarhiji najodgovornije procesuirati, kao što je to nekad radio Tribunal u Haagu”, kazao je Tahirović.

Bosanskohercegovačke vlasti su 2008. usvojile Strategiju za rad na predmetima ratnih zločina, koja je predviđala da se na državnom nivou procesuiraju najsloženiji predmeti u roku od sedam godina, a svi ostali da budu prebačeni na entitetski nivo i završeni za 15 godina, odnosno do 2023. godine.

Kada je krajem 2015. godine istekao rok a svi najsloženiji predmeti ratnih zločina nisu bili završeni na državnom nivou, pripremljena je Revidirana strategija, koja predviđa da veći broj predmeta bude prebačen na nivo entiteta, ali ovaj dokument nije usvojen od tada.

Iz Tužilaštva BiH su na upit o tome zašto je za šest mjeseci podignuta samo jedna optužnica, i o statusu optužnica vraćenih na doradu, odgovorili da “Tužiteljstvo BiH statistiku i pregled optužnica podignutih u Posebnom odjelu za ratne zločine, kao i u drugim odjelima, objavljuje na godišnjoj bazi, s krajem kalendarske godine”.

“Tako će biti i na kraju ove godine, iako je situacija s pandemijom COVID-19 značajno otežala rad upravo na ovoj vrsti predmeta”, rekao je za BIRN BiH Boris Grubešić, portparol Tužilaštva.

Munira Subašić, predsjednica Udruženja “Majke enklave Srebrenica i Žepa”, kazala je za BIRN BiH da se, i pored dokaza i činjenica koje udruženja dostavljaju protiv mogućih počinitelja ratnih zločina, ne radi dovoljno da se žrtvama kroz optužnice i presude dâ neka satisfakcija. Ona je rekla da su Tužilaštvu prijavili osobu za koju smatraju da je odgovorna za zločine u Srebrenici.

“Mislite da su nešto poduzeli? Naravno da nisu”, kazala je Subašić.

Komentarišući vraćanje optužnica na doradu, advokat Miodrag Stojanović je rekao za BIRN BiH kako mu je neshvatljivo kada Državno tužilaštvo nekoga optuži bez dokaza, uz samo osnovanu sumnju da je počinio zločin.

“To je pokazatelj rada Tužilaštva BiH. Pogotovo kad se uzme u obzir toliko vraćanje optužnica na doradu”, kazao je Stojanović.

Razlog za mali broj optužnica u prvih šest mjeseci ove godine leži vjerovatno i u pandemiji izazvanoj pojavom koronavirusa, mišljenja je Stojanović.

Tako ne misli i advokatica Lejla Čović, koja smatra da je pandemiju trebalo iskoristiti za okončanje istraga i intenzivniji rad, posebno na predmetima ratnih zločina.

“Moralo se i moglo daleko više od jedne optužnice za šest mjeseci. Tužilaštvo je imalo kapacitete da iskoristi pandemiju i okonča brojne istrage i podigne mnogo više optužnica, naročito za ratne zločine, imajući u vidu da brojni svjedoci događaja iz rata umiru, da porodice žrtava žive ne dočekaju presude za ubistva svojih najmilijih”, rekla je Čović.

Praksa “postizanja norme”, kada se pred kraj godine intenzivno podižu optužnice, pokazala se lošom, smatra ona.

“Zato i imamo situaciju da se, naprimjer, u ovoj godini vraćaju na doradu optužnice iz prošle godine. Tu nema kvaliteta”, zaključila je Čović.

Potreban novi poticaj

Na doradu je ove godine vraćena optužnica protiv Jugomira Marčetića, bivšeg pripadnika VRS-a, koja ga je teretila za zločine počinjene nad bošnjačkim civilnim stanovništvom iz mjesta Zecovi, kao i optužnica protiv Ljubana Ećima, koji se tereti za zločin protiv čovječnosti počinjen nad žrtvama bošnjačke i hrvatske nacionalnosti na području Kotor-Varoši.

Sud Bosne i Hercegovine odbio je i optužnicu Državnog tužilaštva koja je Tadiju Mitrovića teretila za zločin protiv čovječnosti počinjen u maju 1992. godine na području Bratunca. Sve tri optužnice koje su vraćene na doradu jesu iz decembra 2019. godine, a na doradu su vraćane više puta, potvrđeno je iz Suda BiH za Balkansku istraživačku mrežu BiH.

U prošlogodišnjem ekspertskom izvještaju koji je pravni stručnjak Reinhard Priebe sačinio za Evropsku komisiju navodi se da 25 godina nakon završetka rata pravda za žrtve ostaje nepotpuna i nije izgubila na važnosti. Iako BiH ima bolji rezultat u rješavanju ratnih zločina u odnosu na neke zemlje regiona, ona se ipak suočava s brojnim odlaganjima, pogotovo s onim koja se tiču najsloženijih predmeta.

Potreban je novi podsticaj, prema izvještaju, kako bi se osiguralo da protok vremena ne dovede do nekažnjavanja počinitelja.

See all News Updates of the Day

Bubonjić: Vlasti RS nastavljaju razgradnju BiH

Bubonjić: Vlasti RS nastavljaju razgradnju BiH
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:46 0:00

Nepriznavanjem odluka Ustavnog suda, član Predsjedništva BiH Milorad Dodik nastavlja da razgrađuje državu Bosnu i Hercegovinu .Ističe ovo u razgovoru sa dopisnikom Glasa Amerike, Draganom Stegićem, profesor Nezavisnog univerziteta u Banjaluci, Mladen Bubonjić.

Turska podržala članstvo Finske i Švedske u NATO, u srijedu formalna pozivnica

Lideri i šefovi diplomatija Turske, Finske i Švedske sa generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom poslije potpisivanja memoranduma u Madridu (Foto: REUTERS/Yves Herman)

Turska je pristala da, nakon prvobitnog protivljenja, podrži članstvo Švedske i Finske u NATO-u.

"Zadovoljstvo mi je da objavim da sada imamo sporazum kojim se otvara put za Finsku i Švedsku da se pridruže NATO-u", objavio je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg poslije razgovora lidera tri zemlje na najvišem nivou, na marginama samita u Madridu i ocijenio da je riječ o historijskom dogovoru.

Stoltenberg je dodao da su tri zemlje potpisale memorandum kojim se rješavaju turske primjedbe, između ostalog u vezi sa izvozom oružja i borbom protiv terorizma.

Stoltenberg je rekao da će lideri NATO-a u srijedu uputiti formalni poziv Švedskoj i Finskoj da se pridruže alijansi. To moraju da ratifikuju sve članice, ali je generalni sekretar poručio da je "apsolutno uvjeren" da će dvije zemlje ući u NATO, što bi moglo da se dogodi za nekoliko mjeseci.

Poslije ruske invazije, Švedska i Finska su odustale od višedecenijskog neutralnog statusa i prijavile se za članstvo u NATO-u, što je do sada blokirao turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan zbog, kako je navodio, stava te dvije zemlje o kurdskim pobunjeničkim grupama koje Turska smatra teroristima.

Međutim, finski predsjednik Sauli Ninisto saopštio je u Madridu da je Turska pristala da podrži članstvo dvije zemlje u NATO nakon što su tri zemlje potpisale zajednički memorandum " o pružanju pune podrške protiv bezbjednosnih prijetnji".

Turska je saopštila da je "dobila šta je željela" uključujući "punu saradnju u borbi protiv" pobunjeničkih grupa.

Pozdravila je sporazum kao trijumf i dodala da su Švedska i Finska pristale da se obračunaju sa grupama koje Ankara smatra prijetnjom po nacionalnu bezbjednost, među kojima je i Kurdistanka radnička partija (PKK) i njen sirijski ogranak. Takođe je navela da je dogovoreno " da se ne uvode restrikcije u oblasti odbrambene industrije" i da se "preduzmu konkretni koraci na izručenju terorističkih kriminalaca".

Švedska šefica diplomatije An Lind rekla je novinarima da "su sve strane pokazale nevjerovatnu spremnost da dođu do dogovora i da su bile kontruktivne, a mi smo stavili do znanja da ozbiljno uzimamo u obzir strahovanja u pogledu terorističkih napada".

Sjedinjene Države pozdravile su "historijski" dogovor koji, kako je saopštio neimenovani visoki zvaničnik administracije, "predstavlja moćan podsticaj" za jedinstvo NATO-a.

Zvaničnik je rekao da predsjednik Joe Biden podržava sporazum i da je ranije u utorak razgovarao sa Erdoanom o NATO-u na zahtev Finske i Švedske. U svjetlu spekulacija o američkoj ulozi, zvaničnik je rekao da Washington nije ponudio nikakve ustupke Ankari da bi prihvatila dogovor.

Lideri SAD i Turske bi, kako se očekuje, trebalo da se sastanu na marginama samita u srijedu.

NATO jača snage poslije ruske invazije

Ruska invazija na Ukrajinu podstakla je "temeljnu izmenu" pristupa NATO-a odbrani, a članice će morati da povećaju vojne budžete u sve nestabilnijem svijetu, poručio je prethodno generalni sekretar alijanse.

Stoltenberg je rekao da će na samitu biti utvrđen plan za alijansu "u sve opasnijem i nepredvidljivijem svijetu".

"Da bi mogli da se odbranimo u opasnijem svijetu moramo da ulažemo više u našu odbranu", rekao je generalni sekretar. Samo devet od 30 NATO članica izdvaja dva odsto BDP-a za odbranu. Španija, koja je domaćin samita, izdvaja samo polovinu od tog zacrtanog cilja.

Na vrhu agende sastanaka lidera u srijedu i četvrtak je jačanje odbrane protiv Rusije i podrška Ukrajini. "Ukrajina je sada suočena sa brutalnošću koju nismo vidjeli u Evropi od Drugog svjetskog rata", upozorio je Stoltenberg.

Biden je na početku posjete Madridu obećao da će ojačati američko vojno prisustvo u Evropi, a ruskog predsjednika Vladimira Putina je osudio zato što pokušava da "izbriše" ukrajinsku kulturu u aktuelnom ratu.

Biden je tokom razgovora sa španskim premijerom Pedrom Sančezom iznio planove za povećanje broja razarača u Španiji sa četiri na šest i poručio da je to samo jedan od više poteza za jačanje alijanse u regionu koje će on i NATO saveznici najaviti na samitu.

Stoltenberg je u ponedeljak najavio da će NATO članice na samitu postići dogovor o povećanju broja pripadnika snaga za brzo reagovanje sa 40.000 na 300.000. Međutim, unutar NATO-a postoje tenzije u pogledu načina na koji će rat biti okončan i mogućih ustupaka Ukrajine da bi se okončale borbe, prenosi AP.

Različiti su i stavovi o pristupu Kini u novom Strateškom konceptu - setu prioriteta i ciljeva koji se utvrđuju jednom u deceniju. U posljednjem dokumentu, objavljenom 2010. godine, Kina se ne pominje.

U novom konceptu trebalo bi da bude utvrđen pristup NATO-a nizu pitanja od cyber bezbjednosti do klimatskih promjena - i sve većeg ekonomskog i vojnog uticaja Kine, te sve većeg značaja i moći indo-pacifičkog regiona. Samitu će, kao gosti, prvi put prisustvovati lideri Japana, Australije, Južne Koreje i Novog Zelanda.

U Strateškom konceptu, NATO će Rusiju proglasiti glavnom prijetnjom. Ruska svemirska agencija, Roskosmos, je otvaranje samita obilježila objavljivanjem satelitskih snimaka i koordinata sale u kojoj će skup biti održan u Madridu, kao i Bijele kuće, Pentagona, i sjedišta vlada u Londonu, Parizu i Berlinu.

Ruska agencija je saopštila da će NATO da proglasi Rusiju neprijateljem na samitu, i da objavljuje precizne koordinate "za svaki slučaj".

Vrhovni sud SAD ruši odvojenost crkve od države

Supreme Court Abortion

Vrhovni sud SAD-a s konzervativnom većinom srušio je zid koji razdvaja crkvu i državu u nizu novih presuda, nagrizajući američku pravnu tradiciju s namjerom da spriječi vladine dužnosnike da promiču bilo koju određenu vjeru.

U tri odluke u proteklih osam sedmica, sud je donio presudu protiv vladinih dužnosnika čije su politike i radnje poduzete kako bi se izbjeglo kršenje zabrane prvog amandmana američkog Ustava na odobravanje vjere - poznatu kao "klauzula o osnivanju".

Sud je u ponedjeljak podržao srednjoškolskog nogometnog trenera u državi Washington kojeg je lokalni školski okrug suspendirao jer je odbio prestati voditi kršćanske molitve s igračima na terenu nakon utakmica.

Dana 21. juna, odobrio je novac poreznih obveznika koji plaćaju učenicima da pohađaju vjerske škole u okviru programa pomoći pri školarini u Maineu u ruralnim područjima u kojima nedostaju obližnje javne srednje škole.

Dana 2. maja presudio je u korist kršćanske skupine koja je na gradskoj vijećnici Bostona nastojala istaknuti zastavu ukrašenu križem u sklopu programa usmjerenog na promicanje raznolikosti i tolerancije među različitim gradskim zajednicama.

Konzervativni suci suda, koji imaju većinu od 6-3, posebno su zauzeli širok pogled na vjerska prava. Također su u petak donijeli odluku koju su pozdravili vjerski konzervativci - poništivši presudu Roe protiv Wadea iz 1973. kojom je legaliziran pobačaj u cijeloj zemlji - iako taj slučaj nije uključivao klauzulu o osnivanju.

Profesor s Pravnog fakulteta Cornell Michael Dorf rekao je da većina suda izgleda skeptično prema donošenju odluka vlade temeljenih na sekularizmu.

"Oni smatraju sekularizam, koji je stoljećima bio shvaćanje liberalnog svijeta o tome što znači biti neutralan, sam po sebi oblikom diskriminacije vjere", rekao je Dorf o konzervativnim sudijama.

U presudi od ponedjeljka, konzervativni sudac Neil Gorsuch napisao je da je cilj suda spriječiti da javni dužnosnici budu neprijateljski raspoloženi prema vjeri dok se snalaze u "klauzuli o osnivanju". Gorsuch je rekao da "ni u kojem svijetu zabrinutost vladinog tijela o fantomskim kršenjima ne može opravdati stvarna kršenja prava pojedinaca iz Prvog amandmana."

Predsjednik Thomas Jefferson je bio taj koji je slavno rekao u pismu iz 1802. da bi "klauzula o osnivanju" trebala predstavljati "zid razdvajanja" između crkve i države. Ova odredba sprječava vladu da uspostavi državnu religiju i zabranjuje joj da daje prednost jednoj vjeri u odnosu na drugu.

U tri nedavne presude, sud je odlučio da su vladine radnje koje su imale za cilj održati odvojenost crkve i države umjesto toga povrijedile odvojena prava na slobodu govora ili slobodno ispovijedanje vjere također zaštićena Prvim amandmanom.

Ali, kako je liberalna sutkinja Sonia Sotomayor napisala u slučaju Mainea, takav pristup nas "vodi do mjesta gdje razdvajanje crkve i države postaje kršenje Ustava".

Mišljenja se razlikuju ovisno o tome koliko fleksibilnosti imaju državni dužnosnici u dopuštanju vjerskog izražavanja, bilo od strane javnih službenika, na javnom zemljištu ili od strane ljudi tokom službenog postupka. Oni koji se zalažu za strogo odvajanje crkve od države zabrinuti su da bi značajni presedani Vrhovnog suda, uključujući presudu iz 1962. godine koja zabranjuje molitvu u javnim školama, mogli biti ugroženi.

"To su potpuno nova vrata koja je (sud) otvorio onome što učitelji, treneri i državni zaposlenici mogu učiniti kada je riječ o prozelitizaciji djece", rekao je Nick Little, pravni direktor Centra za istraživanje, grupe koja promiče sekularizam i nauku .

Lori Windham, odvjetnica pravne grupe za vjerske slobode Becket, rekla je da će odluke suda omogućiti veći vjerski izraz od strane pojedinaca bez potkopavanja "klauzule o osnivanju".

"Razdvajanje crkve i države nastavlja se na način koji štiti crkvu i državu. To sprječava vladu da se miješa u crkve, ali također štiti različite vjerske izraze", dodao je Windham.

Većina presuda o vjerskim pravima posljednjih godina uključivala je kršćanske tužitelje. No, sud je također podržao sljedbenike drugih religija, uključujući muslimanku 2015. godine kojoj je odbijen posao u maloprodaji jer je nosila maramu iz vjerskih razloga i budističkog osuđenika na smrt 2019. koji je htio da duhovni savjetnik bude prisutan prilikom njegovog pogubljenja u Teksasu.

Sud je također stao na stranu i kršćanske i židovske kongregacije u izazovima utemeljenim na vjerskim pravima vladinim ograničenjima kao što su ograničenja javnih okupljanja koja su nametnuta kao mjere javne sigurnosti tokom pandemije COVID-19.

Nicole Stelle Garnett, profesorica Pravnog fakulteta Notre Dame koja se pridružila podnesku sudaca koji podržavaju nogometnog trenera, rekla je da sud samo jasno daje do znanja da vlade moraju tretirati religiozne ljude isto kao i sve ostale.

Nakon presude od ponedjeljka, mnoga pitanja koja se odnose na vjersko ponašanje u školama mogu se ponovno raspravljati pod obrazloženjem suda da ponašanje mora biti "prisilno" kako bi se izazvala zabrinutost za "klauzulu o osnivanju".

"Svaka učionica", rekla je Garnett, "je sudnica."

RS ne namjerava poštovati odluke Ustavnog suda BiH najavio Dodik

Milorad Dodik na posebnoj sjednici NSRS

Odluka Ustavnog suda BiH ne znači ništa a Republika Srpska (RS) "ima ustavno pravo na sve te nadležnosti", rekao je 28. juna Milorad Dodik, član tročlanog Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH), te najavio da će RS nastaviti ka istom cilju.

"To što sudije Ustavnog suda BiH, jedan Njemac, jedan Albanac, i ne znam ko je treći jedan stranac, plus dva muslimana donose odluke protiv RS-a to treba smatrati pomalo i komično. A evo ja im javno kažem da im to donošenje oko deklaracije ništa ne znači", poručio je Dodik.

Dodik je ovo izjavio komentarišući Odluku Ustavnog suda BiH o ukidanju pojedinih zaključaka i deklaracije Narodne skupštine RS-a, kojim je ovaj entitet pokušao sebi vratiti nadležnosti za odbranu, indirektne poreze i pravosuđe sa državnog nivoa.

Ustavni sud BiH je o svojoj odluci 26. maja obavijestio juče 15 članova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, podnosiocima zahtjeva Ustavnom sudu da riješi spor između BiH i Republike Srpske, jednog od dva bosanskohercegovačka entiteta.

"Suština toga što Bosni ne daju kandidatski status jeste to – kad joj ga daju, onda više nema sudija Ustavnog suda i visokog predstavnika (Christian Schmidt, visoki predstavnik u BiH, op.aut.) koji pokušava da donese neke mjere. Ni jednu mu neće provoditi RS”, poručio je u današnjoj reakciji Milorad Dodik.

"Ukoliko nastavimo, a vjerujem da hoćemo, to će biti provedeno, pažljivo birajući vrijeme u kojem ćemo neke stvari dovesti", izjavio je Dodik navodeći da vlasti RS-taktiziraju sa tajmingom prenošenja nadležnosti i da od ideje nisu odustali.

Milorad Dodik je pod američkim i britanskim sankcijama zbog ugrožavanja mira i ustavnog poretka u Bosni i Hercegovini.

G-7: Podrška Ukrajini, sankcije Rusiji, suprostavljanje Kini

G-7: Podrška Ukrajini, sankcije Rusiji, suprostavljanje Kini
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:32 0:00

Summit je u teško vrijeme, sa ratom u Ukrajini koji ne posustaje, i sa ambicijama Kine proširenim cijelom zemaljskom kuglom. Bijela kuća kaže da odgovara na te izazove sa paketom za infrastrukturu vrijednim 600 milijardi dolara, odgovorom na kinesku infrastrukturnu inicijativu Pojas i Put

Učitajte još

XS
SM
MD
LG