Linkovi

Top priča BiH

Za pola godine Tužilaštvo BiH podiglo jednu optužnicu za ratne zločine

Sudnica Suda BiH / Foto: BIRN BiH

Državno tužilaštvo je u prvih šest mjeseci ove godine podiglo samo jednu optužnicu za ratne zločine, dok je Sud Bosne i Hercegovine u ovom periodu vratio na doradu tri optužnice podignute krajem prošle godine, pokazuje analiza Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Jedina optužnica podignuta je protiv Mileta Ujića, kojem je i počelo suđenje. On je optužen da je od maja 1992. do kraja 1993. godine učestvovao u progonu bošnjačkog stanovništva, kao pripadnik Vojske Republike Srpske (VRS). Na teret mu se stavlja napad na rogatičko selo Kozadre, ubistva, prisilno preseljenje, zatvaranje i druga djela počinjena nad mještanima bošnjačke nacionalnosti, izvještava BIRN BiH.

Tempo kojim Tužilaštvo rješava pitanja ratnih zločina počinjenih prije više od 25 godina, frustrira ali i zabrinjava porodice žrtava. Murat Tahirović, predsjednik Udruženja svjedoka i žrtava genocida, smatra da pravosudne institucije nisu ozbiljno shvatile izvještaj britanske sutkinje Joanne Korner o procesuiranju predmeta ratnih zločina u BiH u kojem je ona detaljno pojasnila sve probleme sporog rada pravosuđa u BiH na predmetima ratnih zločina.

“Umjesto da otklone probleme iz njenog izvještaja, kod tužilaca Državnog tužilaštva postalo je praksa da pribjegavaju manje složenim predmetima, kako bi ispunili godišnju normu optužnica. Zato i imamo za šest mjeseci jednu optužnicu, a u decembru će ih biti na desetine. Tužilaštvo BiH već godinama, nažalost, pokazuje da je institucija mnogo nižeg nivoa od državnog”, zaključio je Tahirović.

Sutkinja Korner je sačinila izvještaj 2016. godine i u njemu je dala niz preporuka Državnom tužilaštvu kako da poboljša rad na predmetima ratnih zločina, među kojima su pregled i kontrola optužnica koju rade tužioci Tužilaštva BiH i prestanak prakse podizanja optužnica u cilju “ispunjenja norme”. Korner je upozorila na pojavu cjepkanja složenih istraga u više manjih optužnica kako bi se norma vještački povećavala.

Tada je navela da Tužilaštvo BiH svoju pažnju treba usmjeriti na osumnjičene koji su imali zapovjedne odgovornosti, odnosno na one osobe koje su naredile izvršenje zločina.

“Trebalo bi prestati s praksom podizanja optužnica protiv osumnjičenih u cilju ispunjenja norme, ostvarenja povoljnih statističkih pokazatelja ili usljed pritiska medija ili grupa žrtava. Ne bi trebalo trošiti dragocjeno vrijeme i resurse na nastojanje utvrđivanja identiteta ‘nepoznatih’, niskorangiranih počinilaca koji su povezani sa istragom protiv visokorangiranog osumnjičenog. Naglasak bi trebao biti na kvalitetu, a ne na kvantitetu”, stoji u izvještaju.

Korner je tokom ove godine također boravila u BiH i već je trebala sačiniti novi izvještaj o radu Tužilaštva, ali su njegov završetak i objavljivanje odgođeni zbog pandemije koronavirusa, potvrđeno je ranije za BIRN BiH.

Optužnice u decembru

Tokom 2019. godine Državno tužilaštvo podiglo je 22 optužnice za ratne zločine, od kojih je pet podignuto nakon 29. decembra.

Tahirović je rekao da ni Državna strategija za rad na predmetima ratnih zločina nije dala željene rezultate. On se posebno osvrnuo na lošu edukaciju tužilaca da rade na složenim predmetima ratnih zločina.

“Moramo biti svjesni da se ne mogu svi zločini procesuirati jer se sporo radilo, bilo ih je mnogo i prošlo je dosta vremena. Ali, moramo imati strategiju i po hijerarhiji najodgovornije procesuirati, kao što je to nekad radio Tribunal u Haagu”, kazao je Tahirović.

Bosanskohercegovačke vlasti su 2008. usvojile Strategiju za rad na predmetima ratnih zločina, koja je predviđala da se na državnom nivou procesuiraju najsloženiji predmeti u roku od sedam godina, a svi ostali da budu prebačeni na entitetski nivo i završeni za 15 godina, odnosno do 2023. godine.

Kada je krajem 2015. godine istekao rok a svi najsloženiji predmeti ratnih zločina nisu bili završeni na državnom nivou, pripremljena je Revidirana strategija, koja predviđa da veći broj predmeta bude prebačen na nivo entiteta, ali ovaj dokument nije usvojen od tada.

Iz Tužilaštva BiH su na upit o tome zašto je za šest mjeseci podignuta samo jedna optužnica, i o statusu optužnica vraćenih na doradu, odgovorili da “Tužiteljstvo BiH statistiku i pregled optužnica podignutih u Posebnom odjelu za ratne zločine, kao i u drugim odjelima, objavljuje na godišnjoj bazi, s krajem kalendarske godine”.

“Tako će biti i na kraju ove godine, iako je situacija s pandemijom COVID-19 značajno otežala rad upravo na ovoj vrsti predmeta”, rekao je za BIRN BiH Boris Grubešić, portparol Tužilaštva.

Munira Subašić, predsjednica Udruženja “Majke enklave Srebrenica i Žepa”, kazala je za BIRN BiH da se, i pored dokaza i činjenica koje udruženja dostavljaju protiv mogućih počinitelja ratnih zločina, ne radi dovoljno da se žrtvama kroz optužnice i presude dâ neka satisfakcija. Ona je rekla da su Tužilaštvu prijavili osobu za koju smatraju da je odgovorna za zločine u Srebrenici.

“Mislite da su nešto poduzeli? Naravno da nisu”, kazala je Subašić.

Komentarišući vraćanje optužnica na doradu, advokat Miodrag Stojanović je rekao za BIRN BiH kako mu je neshvatljivo kada Državno tužilaštvo nekoga optuži bez dokaza, uz samo osnovanu sumnju da je počinio zločin.

“To je pokazatelj rada Tužilaštva BiH. Pogotovo kad se uzme u obzir toliko vraćanje optužnica na doradu”, kazao je Stojanović.

Razlog za mali broj optužnica u prvih šest mjeseci ove godine leži vjerovatno i u pandemiji izazvanoj pojavom koronavirusa, mišljenja je Stojanović.

Tako ne misli i advokatica Lejla Čović, koja smatra da je pandemiju trebalo iskoristiti za okončanje istraga i intenzivniji rad, posebno na predmetima ratnih zločina.

“Moralo se i moglo daleko više od jedne optužnice za šest mjeseci. Tužilaštvo je imalo kapacitete da iskoristi pandemiju i okonča brojne istrage i podigne mnogo više optužnica, naročito za ratne zločine, imajući u vidu da brojni svjedoci događaja iz rata umiru, da porodice žrtava žive ne dočekaju presude za ubistva svojih najmilijih”, rekla je Čović.

Praksa “postizanja norme”, kada se pred kraj godine intenzivno podižu optužnice, pokazala se lošom, smatra ona.

“Zato i imamo situaciju da se, naprimjer, u ovoj godini vraćaju na doradu optužnice iz prošle godine. Tu nema kvaliteta”, zaključila je Čović.

Potreban novi poticaj

Na doradu je ove godine vraćena optužnica protiv Jugomira Marčetića, bivšeg pripadnika VRS-a, koja ga je teretila za zločine počinjene nad bošnjačkim civilnim stanovništvom iz mjesta Zecovi, kao i optužnica protiv Ljubana Ećima, koji se tereti za zločin protiv čovječnosti počinjen nad žrtvama bošnjačke i hrvatske nacionalnosti na području Kotor-Varoši.

Sud Bosne i Hercegovine odbio je i optužnicu Državnog tužilaštva koja je Tadiju Mitrovića teretila za zločin protiv čovječnosti počinjen u maju 1992. godine na području Bratunca. Sve tri optužnice koje su vraćene na doradu jesu iz decembra 2019. godine, a na doradu su vraćane više puta, potvrđeno je iz Suda BiH za Balkansku istraživačku mrežu BiH.

U prošlogodišnjem ekspertskom izvještaju koji je pravni stručnjak Reinhard Priebe sačinio za Evropsku komisiju navodi se da 25 godina nakon završetka rata pravda za žrtve ostaje nepotpuna i nije izgubila na važnosti. Iako BiH ima bolji rezultat u rješavanju ratnih zločina u odnosu na neke zemlje regiona, ona se ipak suočava s brojnim odlaganjima, pogotovo s onim koja se tiču najsloženijih predmeta.

Potreban je novi podsticaj, prema izvještaju, kako bi se osiguralo da protok vremena ne dovede do nekažnjavanja počinitelja.

See all News Updates of the Day

BiH: Većinom nevakcinisani u bolnicama, a vakcine propadaju

BiH: Većinom nevakcinisani u bolnicama, a vakcine propadaju
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:02 0:00

Drugostepena disciplinska komisija odlučila smijeniti tužiteljicu Gordanu Tadić

Glavna tužiteljica Tužilaštva BiH Gordana Tadić (Izvor: BIRN BiH)

Drugostepena disciplinska komisija Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) potvrdila je odluku kojom se Gordana Tadić premješta s pozicije glavne državne tužiteljice na mjesto tužiteljice Državnog tužilaštva, saopćeno je iz VSTV-a BiH.

Ranije je ovakvu odluku donijela Prvostepena disciplinska komisija.

“Drugostepena disciplinska komisija za tužioce VSTV-a BiH u predmetu protiv tužene Gordane Tadić, glavne tužiteljice Tužilaštva BiH, odlučujući po žalbi tužene, donijela je Odluku kojom se odbija kao neosnovana žalba tužene i potvrđuje odluka Prvostepene disciplinske komisije od 23. 7. 2021. godine”, saopćeno je iz VSTV-a.

Disciplinska tužba protiv Tadić podnesena je u aprilu 2021. godine. Ona je prijavljena za nemar ili nepažnju u vršenju službenih dužnosti, odnosno za svjesno zanemarivanje obaveze i naloga VSTV-a da se predmeti Tužilaštva raspoređuju u rad tužiocima putem automatskog sistema raspodjele (TCMS) u periodu njenog mandata na funkciji glavnog tužioca.

Na teret joj je stavljeno i propuštanje, iz neopravdanih razloga, da postupi u skladu s odlukama, naredbama ili zahtjevima Vijeća, a ova tačka se tiče propuštanja da kao rukovodilac Tužilaštva BiH, primjenom odredaba Zakona o zaštiti tajnih podataka, osigura pokretanje postupka personalnih sigurnosnih provjera osoblja ove institucije koje rukuje tajnim podacima, kao i naloga Vijeća da sve pravosudne institucije u BiH provedu sve obaveze i mjere navedenog zakona.

Ona se teretila i za ponašanje u Tužilaštvu ili izvan njega, ali je Ured disciplinskog tužioca (UDT) na pripremnom ročištu odustao od ove optužbe. Ova tačka se odnosila na narušavanje ugleda pravosuđa neosnovanim zahtjevom za isplatu potraživanja u vezi s najmom stana, dok je za preostale tačke proveden postupak.

Ured disciplinskog tužioca je, na ročištu održanom 12. jula, zatražio da Tadić budu izrečene mjere zbog neizvršavanja obaveza i odluka VSTV-a, dok je Odbrana ocijenila da nije počinjen prekršaj.

Tadić je za glavnu tužiteljicu imenovana u januaru 2019., a funkciju vršioca dužnosti glavnog tužitelja je prije toga obavljala od septembra 2016. godine, nakon suspenzije Gorana Salihovića.

Iz VSTV-a BiH su pojasnili da se protiv odluke Drugostepene komisije VSTV-a BiH može uložiti žalba Vijeću kao cjelini u roku od osam dana od dana prijema odluke.

BiH danima bilježi najveću smrtnost od korona virusa u Evropi na milion stanovnika

Arhiv - Posebni respiratorni centar na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu.

Sa niskim procentom vakcinisanih stanovnika, BiH posljednjih nekoliko dana bilježi najveću smrtnost na milion stanovnika u Evropi, dok je prema statistikama na drugom mjestu u svijetu.

Prema podacima web stranice worldometers.info, BiH ima 3.180 smrtnih slučajeva na milion stanovnika u Evropi. Prate je Mađarska, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Bugarska.

BiH prva u Evropi po smrtnosti od korona virusa na milion stanovnika. (Izvor: worldometers.info)
BiH prva u Evropi po smrtnosti od korona virusa na milion stanovnika. (Izvor: worldometers.info)

Na svjetskom nivou BiH zauzima drugo mjesto, iza Peru-a, koji bilježi 5.938 smrtnih slučajeva na milion stanovnika.

BiH druga u svijetu po smrtnosti od korona virusa na milion stanovnika. (Izvor: worldometers.info)
BiH druga u svijetu po smrtnosti od korona virusa na milion stanovnika. (Izvor: worldometers.info)

Tokom posljednjih sedam dana u BiH je potvrđeno novih 5.178 slučaja zaraze, dok je u istom periodu zabilježeno 218 smrtna ishoda.

Samo tokom 22. septembra BiH je sa 1.255 novih slučajeva udvostručila broj zaraženih u odnosu na dan ranije kada je potvrđeno 526 novih oboljelih.

Prema podacima iz Univerzitetskog Kliničkog centra Banja Luka (UKCBL) trenutno je hospitalizovano 312 pacijenata, od čega je 37 na jedinici intezivne njege.

„Sva lica koja leže imaju srednje tešku i tešku kliničku sliku, a dnevno kroz urgentni centar se pregleda oko 100 pacijenata i njih 20 do 30 zahtijeva hopsitalizaciju”, rekla je za BHT Gabrijela Malašević, doktorica na UKCBL.

Na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu liječi se 139 pacijenata, a u Općoj bolnici Prim. dr. Abdulah Nakaš 77. Na respiratoru je 11 pacijenata, 13 koristi neinvazivnu ventilaciju, dok ih je devet na kiseoničkoj potpori disanju iznad 15 litara u minuti.

Epidemiologinja dr. Kristina Bevanda, direktorica Doma zdravlja u Mostaru, ocijenila je kako BiH ima najveću stopu smrtnosti od Covida kao posljedicu lošeg stanja u državi i zdravstvu.

Prema njenim navodima u BiH uglavnom prevladava stari, a ne delta soj koronavirusa.

„Pacijenti kod nas imaju dosta slične kliničke slike kao što su bile u proteklim valovima, tako da s oprezom mislim da nije predominantan delta soj na našem području, ali ima ga”, rekla je dr. Bevanda, prenosi agencija Hina.

Porast broja oboljelih, međutim, za sada neće uticati na uvođenje rigoroznijih mjera u državi. Nadležni upozoravaju da je vakcinacija najbolja zaštita od težih oblika oboljenja.

„Bitno je da među vakcinisanima u bolnicama nema onih koji su teško oboljeli, tako da je to srednje teška klinička slika. Ta lica se znatno brže otpuštaju sa liječenja i njihov oporavak traje kraće nego što je to bilo u prethodnom periodu”, rekao je u obraćanjima novinarima, Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite RS-a.

Šef epidemiološkog odjela Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH Sanjin Musa za N1 je, takođe, istakao da je „vakcinacija jedini alat protiv ove bolesti koji u ovom trenutku imamo”.

On je rekao da u prilog tome govori podatak da 88 posto hospitaliziranih u pacijenata u FBiH nije vakcinisano.

Mnoge evropske zemlje, koje imaju visok stepen vakcinisanog stanovništa, razmišljaju u postepenom ublažavanju mjera koje su na snazi. BiH sa najvećom smrtnosti u Evropi na milion stanovnika za sada ima tek 13 posto stanovnika koji su potpuno vakcinisani. BiH se nalazi na dnu liste po broju vakcinisanih u Evropi.

Komšić u UN-u: Strateški cilj susjeda prisvajanje dijela teritorije BiH

Željko Komšić se obraća na Generalnoj skupštini UN-a, 22. septembar 2021.

Kolektivna prava u BiH stavljaju se iznad ljudskih prava, poručio je Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva BiH u govoru na Generalnoj skupštini UN-a u New Yorku 22. septembra.

Komšić je rekao i kako „pojedine politike, kroz forsiranje diskriminacije i nejednakosti građana Bosne i Hercegovine žele izvršiti upad u ustavno-pravni sistem”.

Prema njegovim riječima „kroz diplomatske aktivnosti raznih aktera traži se dodatna diskriminacija na etničkoj osnovi...kako bi unutar tih etničkih zajednica stvorili atmosferu za proces samoopredjeljenja sa konačnim ciljem disolucije ili raspada BiH i pripajanje dijelova njenih teritorija susjednim zemljama.”

Dodao je da „njihove tendencije na diplomatskom planu u kojima negiraju temeljna ljudska prava pojedinaca, kako bi kroz neka imaginarna kolektivna prava ostvarili veoma jasne ciljeve, prevazilaze dobrosusjedske odnose, jer se i u tim aktivnostima i namjerama krije strateški cilj prisvajanja dijela teritorije Bosne i Hercegovine”.

Prvi čovjek Predsjedništva BiH je istakao i da „isti ti faktori negiraju presude Haškog tribunala, koji je utvrdio počinjeni genocid, zločine protiv čovječnosti i druge ratne zločine”, dodajući da se u tom smislu dodjeljuju priznanja i glorifikuju ratni zločinci.

„Da li takvi faktori, koji negiraju takve presude, skrivajući počinioce genocida i ratnih zločina, mogu uopšte biti dijelom međunarodnog pravnog poretka? To je pitanje koje direktno zadire u temelje međunarodnog prava i same organizacije UN-a”, kazao je Komšić.

Sve to, kako je rekao, „vodi ka destabilizaciji Zapadnog Balkana”.

„To je veoma opasno i neprihvatljivo. Smatram kako je ovo pravo mjesto da istaknem očekivanje da će novi visoki predstavnik voditi računa o potrebi zaštite pravnih akata, jer mu je to jedan od važnijih zadataka. Sa ovog mjesta pozivam institucije UN-a da istraju na vrijednostima zaštite ljudskih prava”, poručio je Komšić.

Komšić je rekao i kako je Bosnu i Hercegovinu od psoljednjeg popisa stanovništva napustilo deset posto stanovništva, te da njeni građani odlaze zbog bolje perspektiva života u okruženju.

Inače, član Predsjendištva BiH Milorad Dodik je 20. septembra na konferenciji za novinare kazao kako „ne postoji konsenzus Predsjedništva BiH o odlasku predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića na zasjedanje Generalne skupštine UN-a”, te ustvrdio kako je Komšić, „otišao na zasjedanje bez odluke kolektivnog šefa države (Predsjedništva)”.

RSE: BiH bi mogla ostati bez statusa Covid "bezbjedne zemlje" na EU listi

Sarajevo tokom Sarajevo Film Festivala, 13. august 2021.

Evropska unija (EU) će najvjerovatnije i Bosni i Hercegovini (BiH) ukinuti status Covid-19 "bezbjedne države", saznaje Radio Slobodna Evropa (RSE) iz diplomatskih izvora.

Kako tvrde naši izvori, u srijedu 22. septembra će ambasadori država članica EU glasati za novi prijedlog liste sigurnih zemalja koje je izradila predsjedavajuća Slovenija, a na toj listi osim BiH, neće biti ni Moldavije.

BiH je posljednja država regije kojoj se ukida status "bezbjedne zemlje" zbog pogoršanja epidemiološke situacije. Ako se izglasa prijedlog Slovenije, to znači da građani BiH neće moći putovati u države EU bez važnog razloga.

COVID-19 "bezbjedne države" su one koje u posljednjih 14 dana bilježe maksimalno 75 pozitivnih slučajeva korona virusa na 100.000 stanovnika.

Ranije u toku mjeseca EU je ukinula status "bezbjedne zemlje" svim ostalim državama regiona.

EU na svake dvije nedjelje ažurira listu koje države se mogu smatrati bezbjednim u skladu s epidemiološkom situacijom u svakoj zemlji pojedinačno.

Restrikcije za putovanja za državljane takozvanih trećih zemalja je EU uvela na proljeće 2020. godine prilikom izbijanja pandemije Covid-19 u cilju smanjenja širenja zaraze.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG