Linkovi

Top priča BiH

VSTV na ispitu transparentnosti pristupom sjednici o Tegeltijinom snimku

Sjednica Visokog sudskog i tužilačkog vijeća. Izvor: BIRN BiH

Način pripreme za održavanje vanredne sjednice Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) na kojoj će se govoriti o snimku o imenovanju u pravosuđu, na čijem održavanju su insistirale međunarodne organizacije, ali i domaća pravosudna udruženja, unutar Viber grupe i zatvorenog pripremnog sastanka, naglašava pitanja o transparentnosti Vijeća, kažu sagovornici Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Milan Tegeltija, predsjednik VSTV-a, o mogućnosti održavanja vanredne sjednice obavijestio je javnost na svom Twitter profilu nakon što je prethodno putem Viber grupe od ostalih članova VSTV-a tražio da se izjasne o održavanju ove sjednice.

Kako je Tegeltija saopćio na svom profilu, nedugo nakon što je putem Viber grupe tražio održavanje sjednice, sadržaj te poruke objavljen je na portalu Istraga, koji je objavio i audiosnimak za koji navode da je razgovor između Tegeltije i bivše članice VSTV-a Milijane Buhe o imenovanju njene sestre na pravosudnu funkciju, o kojem bi se trebalo govoriti na ovoj sjednici.

Viber grupa u kojoj su dogovarani detalji o sjednici, kako na Twitteru navodi Tegeltija, formirana je “za brzu komunikaciju članova i brzo donošenje odluka” te je otvorena iz pandemijskih razloga i regulisana pravilnikom.

Na upit novinara BIRN-a BiH o tome zbog čega se koristi upravo Viber i kojim pravilnikom je ta komunikacija regulisana, Tegeltija je kazao kako to ne može komentarisati.

“Jedino što vam u ovom trenutku mogu odgovoriti jeste da ne komentarišem internu komunikaciju sa članovima VSTS-a, na što se i odnosio termin ‘zatvorena za javnost’, a ne na neku buduću sjednicu”, odgovorio je Tegeltija.

Komunikacija putem Vibera nije definirana niti jednim pravilnikom VSTV-a dostupnim na stranici Vijeća koje su analizirali novinari BIRN-a BiH, uključujući i Pravilnik o održavanju elektronskih/online sjednica VSTV-a u vanrednoj situaciji, koji je donesen zbog pandemije koronavirusa.

Članom “Usvajanje odluka bez održavanja sjednice” je definirano da se određena odluka može donijeti bez održavanja sjednice, ali putem e-maila ili telefona.

Iz VSTV-a su zvanično potvrdili da će se sjednica održati u četvrtak, 3. decembra, te da će biti otvorena za javnost.

Kako je za BIRN BiH rekao Branko Perić, sudija Suda BiH i bivši predsjednik VSTV-a, sjednica mora biti javna, da bi javnost bila upućena.

“Njihov je interes da sjednica bude javna, veći nego javnosti. Oni sad treba da dokažu da su dostojni posla koji obavljaju. Narod treba da stekne uvjerenje da će oni ozbiljno razgovarati o problemu”, kazao je Perić i dodao kako se postavlja pitanje zbog čega je najava sjednice tajnost.

“Postavlja se pitanje o čemu se, kakvoj tajnosti radi, potpuno je neshvatljivo. Mogu postojati tačke, neki posebni razlozi koji zahtijevaju da nešto ne ide u javnost, da se isljuči javnost sa određenog dijela sjednice”, rekao je Perić, pojasnivši kako je neshvatljivo da predsjednik nešto objavljuje putem Twittera i društvenih mreža.

Putem Vibera je usaglašavan i pripremni sastanak koji bi prethodio ovoj sjednici, koji nije zvanično najavljen niti je najavljeno da će mu moći prisustvovati novinari. Komenar i zvaničnu potvrdu da će se sastanak i održati BIRN BiH nije uspio dobiti.

Goran Nezirović, član VSTV-a, kazao je kako nema nikakve smetnje da se ovaj sastanak održi.

“Nema nikakve smetnje da se održi pripremni sastanak”, rekao je Nezirović, dodavši kako o otvorenosti sjednice za javnost odlučuje Vijeće.

Kada je ranije raspravljano o Tegeltijinim javnim istupima, Vijeće je pojedine dijelove sjednica zatvaralo za javnost.

Održavanje ovosedmične sjednice, koja će biti otvorena za javnost, zagovarali su prošle sedmice i iz Zajedničkog koordinacionog tijela udruženja sudija i tužilaca.

Šeila Heljić, predsjednica Udruženja tužilaca Federacije, koje je član ovog koordinacionog tijela, kazala je kako smatra da je u cilju zaštite integriteta potrebno hitno sazvati sjednicu VSTV-a kako bi se razmotrila procedura propisana članom Zakona o VSTV-u o “prestanku mandata”.

“Potrebno je da se utvrdi da li ponašanje predsjednika VSTV-a kao člana Vijeća u kontekstu objavljenog audiosnimka zadovoljava jedan standard ‘da obavlja svoje dužnosti na pravilan, djelotvoran ili nepristrasan način’ i da li se to njegovo ponašanje može podvesti ‘pod djelo kojim ne zaslužuje da obavlja dužnosti u Vijeću’”, rekla je Heljić.

Esad Fejzagić, bivši sudija i tužilac, kazao je kako smatra da je prije zakazivanja sjednice, koja treba biti otvorena za javnost, potrebno utvrditi autentičnost snimka.

“VSTV nije sposoban, niti nadležan da odlučuje o autentičnosti snimka ako će se samo o njemu raspravljati na sjednici. Ako jeste snimak autentičan, onda jesu nadležni da raspravljaju o tome”, rekao je Fejzagić.

Prethodna sjednica Vijeća održana je elektronski zbog pandemije koronavirusa i bila je zatvorena za javnost. Za sjednicu koja se održava u četvrtak najavljeno je da će se održati u prostorijama VSTV-a i da će biti otvorena za novinare, ali ograničen broj, zbog mjera za zaštitu od pandemije.

See all News Updates of the Day

Inzko nakon donošenja zakona o zabrani negiranja genocida: Savjest mi je čista

Valentin Inzko

Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, kome za dva dana prestaje mandat, izjavio je da je on "obavio posao" i da drugi treba da budu zabrinuti.

"Meni je savjest čista, pitao sam svoju savjest: šta su to evropske tekovine? Evropa je 2008. prihvatila odredbu za sve države Evrope u vezi sa genocidom. Znači, ja nisam donio odluku da je bio genocid, ko je dobio doživotne, ko su ratni zločinci, ali ja sam to pretvorio u zakon", kazao je Inzko, govoreći o zakonu o zabrani negiranja genocida koji je nametnuo prije par dana.

On je ocijenio da su reakcije na nametnuti zakon iz Republike Srpske "sasvim očekivane".

"Reakcije iz RS su očekivane, našao sam ovih dana puno starih časopisa, bojkot institucija iz prošlih godina. Ovaj put taj bojkot će biti takav da će se raditi u institucijama, ali da ne odlučuju", kazao je on za regionalnu N1 televiziju.

Dodao je da u augustu i septembru treba da se donese odluka o budžetu BiH, ali da ne može da proijceni da li će srpski predstavnici učestvovati u donošenju odluka.

"Na neki način, sve je u okviru očekivanog", kazao je Inzko.

Navodeći da mu je žao što odlazi iz BiH, koja je, kako je rekao, njegov drugi dom, jer je na Balkanu živio ukupno 24 godine, on je ocijenio da je "najcrnji dan" tokom njegovog mandata bio kada su strani tužioci morali napustiti BiH.

"Znao sam da će to imati strašne posljedice po pravosuđe, to je najcrnji trenutak tokom mandata. Bilo je i lijepih trenutaka. Sjećam se 2010. godine, kada smo postigli bezvizni režim za putovanje po Evropi", istakao je on.

Prema njegovim riječima, stvari u BiH bi mnogo bolje funkcionisale da je međunarodna zajednica više angažovana.

Inzko je naveo da je međunarodna zajednica ranije imala mnogo uspješnih poteza u BiH, od situacije da je konvertibilna marka najsigurnija na Balkanu, do bh. ličnih karata, koje su, u vrijeme kada su izrađene, bile najmodernije u regionu.

"BiH je tada bila u prvom planu. Međunarodna zajednica je očekivala da će poslije domaće elite to voditi. Međutim, sada imamo šta imamo. Možda će (novi Visoki predstavnik Christian) Schmidt otvoriti novo poglavlje što se tiče djelovanja", kazao je on.

Inzko je 23. jula proglasio dopune Krivičnog zakona BiH kojim se zabranjuje negiranje genocida i drugih ratnih zločina. Dopune su zvanično objavljene u Službenom listu BiH 27. jula, što znači da su ova dijela od srijede, 28. jula i formalno kažnjiva.

Inzko je rekao i da je nedopustivo da se svaki građanin u BiH ne može kandidovati za svaku poziciju, jer je to diskriminacija.

"Žao mi je svih Jevreja, Roma, manjinskih grupa, svih građana koji vole ovu zemlju, a ne mogu se kandidovati. Svako ko ima pasoš mora se moći kandidovati za svaku funkciju u BiH", kazao je Inzko.

BiH još nije sprovela presudu Evropskog suda za ljudska prava, prema kojem i pripadnici "ostalih naroda", a ne samo Bošnjaci, Srbi i Hrvati, koji su konstitutivni narodi u toj državi, imaju pravo da se kandiduju za člana Predsjedništva BiH.

Valentin Inzko je 2009. imenovan za visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini i poslije 12 godina svog mandata napušta BiH.

Njega će 1. avgusta na toj funkciji naslijediti Nijemac Christian Schmidt.

Kako će se provoditi zakon o negiranju genocida?

Kako će se provoditi zakon o negiranju genocida?
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:24 0:00

Inzkov Zakon o zabrani negiranja genocida stupa na snagu 28. jula

Memorijalni centar Potočari

Dopune Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo odlazeći Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini (BiH) Valentin Inzko zvanično su objavljene u Službenom listu BiH 27. jula, što znači da će negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca biti kažnjivo od narednog dana, 28. jula. 

Za prekršioce Krivičnog zakona ovim se dopunama predviđa kazna zatvora u trajanju od tri mjeseca do pet godina.

U odluci, koju je 23. jula donio Inzko, navodi se da izmjene i dopune Krivičnog zakona stupaju na snagu osam dana od dana objave na službenoj internet stranici Ureda visokog predstavnika ili jedan dan od dana objave u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine.

U Tužilaštvu BiH, nakon Odluke visokog predstavnika, najavili su da će se u okviru predmeta pratiti objave i javno iznošenje stavova pojedinaca, skupina ili udruženja, u kojima se negira genocid, zločini protiv čovječnosti i ratni zločini u BiH.

Zastupnici iz bh. entiteta Republike Srpske (RS) u utorak 27. jula iz protesta zbog nametnute Odluke započeli su bojkot rada institucija BiH.

Gordana Tadić kažnjena premještanjem sa pozicije glavne tužiteljice

Glavna tužiteljica Tužilaštva BiH Gordana Tadić (Izvor: BIRN BiH)

Prvostepena disciplinska komisija za tužioce VSTV-a donijela je odluku kojom se glavna tužiteljica Tužilaštva BiH Gordana Tadić premješta na poziciju tužiteljice u toj instituciji.

Prema odluci disciplinske komisije, Tadić je počinila prekršaje "nemar ili nepažnja u vršenju službenih dužnosti" i "propuštanje, iz neopravdanih razloga, da postupi u skladu s odlukama, naredbama ili zahtjevima Vijeća" Zakona o VSTV BiH, navodi se u saopštenju VSTV-a.

Tadić na ovu odluku ima pravo žalbe.

Protiv Tadić je početkom aprila 2021. podnesena disciplinska tužba, ali je Ured disciplinskog tužioca (UDT) na pripremnom ročištu odustao od tačke koja je teretila za ponašanje u sudu ili tužilaštvu ili izvan suda ili tužilaštva koje šteti ugledu tužilačke funkcije a koja se, kako je ranije saopćeno, odnosi na narušavanje ugleda pravosuđa neosnovanim zahtjevom za isplatu potraživanja u vezi s najmom stana, dok je za preostale tačke proveden postupak.

Tadić je, prema tužbenom zahtjevu, prijavljena za nemar ili nepažnju u vršenju službenih dužnosti, odnosno za svjesno zanemarivanje obaveze i naloga VSTV-a da se predmeti Tužilaštva raspoređuju u rad tužiocima putem automatskog sistema raspodjele (TCMS) u periodu njenog mandata na funkciji glavnog tužioca.

Osim toga, Tadić je na teret još stavljeno i propuštanje, iz neopravdanih razloga, da postupi u skladu s odlukama, naredbama ili zahtjevima Vijeća, a ova tačka se tiče propuštanja da kao rukovodilac Tužilaštva BiH primjenom odredaba Zakona o zaštiti tajnih podataka osigura pokretanje postupka personalnih sigurnosnih provjera osoblja Tužilaštva BiH koje rukuje tajnim podacima, kao i naloga Vijeća da sve pravosudne institucije u BiH provedu sve obaveze i mjere navedenog zakona.

Ured disciplinskog tužioca je, na ročištu održanom 12. jula, zatražio da Tadić budu izrečene mjere zbog neizvršavanja obaveza i odluka VSTV-a, dok je Odbrana ocijenila da nije počinjen prekršaj.

Tadić je za glavnu tužiteljicu imenovana u januaru 2019., a funkciju vršioca dužnosti glavnog tužitelja je prije toga obavljala od septembra 2016., nakon suspenzije Gorana Salihovića.

Ambasada SAD: Prijetnje raspadom BiH su neprihvatljive

Ambasada SAD u Sarajevu

Postupci ili prijetnje vezane za raspad Bosne i Hercegovine (BiH) su neprihvatljivi i u suprotnosti su sa Dejtonskim mirovnim sporazumom i Ustavom BiH, koji entitetima ne daju pravo na otcjepljenje, rečeno je agenciji Fena iz Ureda za odnose s javnošću Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u BiH, prenosi Radio Slobodna Evropa.

"Politički, vjerski, i lideri u zajednicama, kao i mediji koji izvještavaju o njima imaju odgovornost da se fokusiraju na konstruktivan dijalog umjesto na retoriku podjela.

Republika Srpska je integralni dio Bosne i Hercegovine i izolacija nije u interesu njenih građana. Svi lideri se trebaju okrenuti ključnim zadacima demokratskog rukovođenja i reformama koje vode ka izgradnji bolje budućnosti za sve u Bosni i Hercegovini", rečeno je Feni na molbu za komentar najave člana Predsjedništva BiH iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) Milorada Dodika da će ovaj entitet krenuti u proces disolucije i spriječiti rad institucija BiH (Tužilaštvo BiH, Državna agencija za istrage i zaštitu SIPA), nakon što je visoki predstavnik Valentin Inzko proglasio zakonske izmjene kojima se zabranjuje negiranje genocida.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG