Linkovi

Izdvojeno

VSTV na ispitu transparentnosti pristupom sjednici o Tegeltijinom snimku

Sjednica Visokog sudskog i tužilačkog vijeća. Izvor: BIRN BiH

Način pripreme za održavanje vanredne sjednice Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) na kojoj će se govoriti o snimku o imenovanju u pravosuđu, na čijem održavanju su insistirale međunarodne organizacije, ali i domaća pravosudna udruženja, unutar Viber grupe i zatvorenog pripremnog sastanka, naglašava pitanja o transparentnosti Vijeća, kažu sagovornici Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Milan Tegeltija, predsjednik VSTV-a, o mogućnosti održavanja vanredne sjednice obavijestio je javnost na svom Twitter profilu nakon što je prethodno putem Viber grupe od ostalih članova VSTV-a tražio da se izjasne o održavanju ove sjednice.

Kako je Tegeltija saopćio na svom profilu, nedugo nakon što je putem Viber grupe tražio održavanje sjednice, sadržaj te poruke objavljen je na portalu Istraga, koji je objavio i audiosnimak za koji navode da je razgovor između Tegeltije i bivše članice VSTV-a Milijane Buhe o imenovanju njene sestre na pravosudnu funkciju, o kojem bi se trebalo govoriti na ovoj sjednici.

Viber grupa u kojoj su dogovarani detalji o sjednici, kako na Twitteru navodi Tegeltija, formirana je “za brzu komunikaciju članova i brzo donošenje odluka” te je otvorena iz pandemijskih razloga i regulisana pravilnikom.

Na upit novinara BIRN-a BiH o tome zbog čega se koristi upravo Viber i kojim pravilnikom je ta komunikacija regulisana, Tegeltija je kazao kako to ne može komentarisati.

“Jedino što vam u ovom trenutku mogu odgovoriti jeste da ne komentarišem internu komunikaciju sa članovima VSTS-a, na što se i odnosio termin ‘zatvorena za javnost’, a ne na neku buduću sjednicu”, odgovorio je Tegeltija.

Komunikacija putem Vibera nije definirana niti jednim pravilnikom VSTV-a dostupnim na stranici Vijeća koje su analizirali novinari BIRN-a BiH, uključujući i Pravilnik o održavanju elektronskih/online sjednica VSTV-a u vanrednoj situaciji, koji je donesen zbog pandemije koronavirusa.

Članom “Usvajanje odluka bez održavanja sjednice” je definirano da se određena odluka može donijeti bez održavanja sjednice, ali putem e-maila ili telefona.

Iz VSTV-a su zvanično potvrdili da će se sjednica održati u četvrtak, 3. decembra, te da će biti otvorena za javnost.

Kako je za BIRN BiH rekao Branko Perić, sudija Suda BiH i bivši predsjednik VSTV-a, sjednica mora biti javna, da bi javnost bila upućena.

“Njihov je interes da sjednica bude javna, veći nego javnosti. Oni sad treba da dokažu da su dostojni posla koji obavljaju. Narod treba da stekne uvjerenje da će oni ozbiljno razgovarati o problemu”, kazao je Perić i dodao kako se postavlja pitanje zbog čega je najava sjednice tajnost.

“Postavlja se pitanje o čemu se, kakvoj tajnosti radi, potpuno je neshvatljivo. Mogu postojati tačke, neki posebni razlozi koji zahtijevaju da nešto ne ide u javnost, da se isljuči javnost sa određenog dijela sjednice”, rekao je Perić, pojasnivši kako je neshvatljivo da predsjednik nešto objavljuje putem Twittera i društvenih mreža.

Putem Vibera je usaglašavan i pripremni sastanak koji bi prethodio ovoj sjednici, koji nije zvanično najavljen niti je najavljeno da će mu moći prisustvovati novinari. Komenar i zvaničnu potvrdu da će se sastanak i održati BIRN BiH nije uspio dobiti.

Goran Nezirović, član VSTV-a, kazao je kako nema nikakve smetnje da se ovaj sastanak održi.

“Nema nikakve smetnje da se održi pripremni sastanak”, rekao je Nezirović, dodavši kako o otvorenosti sjednice za javnost odlučuje Vijeće.

Kada je ranije raspravljano o Tegeltijinim javnim istupima, Vijeće je pojedine dijelove sjednica zatvaralo za javnost.

Održavanje ovosedmične sjednice, koja će biti otvorena za javnost, zagovarali su prošle sedmice i iz Zajedničkog koordinacionog tijela udruženja sudija i tužilaca.

Šeila Heljić, predsjednica Udruženja tužilaca Federacije, koje je član ovog koordinacionog tijela, kazala je kako smatra da je u cilju zaštite integriteta potrebno hitno sazvati sjednicu VSTV-a kako bi se razmotrila procedura propisana članom Zakona o VSTV-u o “prestanku mandata”.

“Potrebno je da se utvrdi da li ponašanje predsjednika VSTV-a kao člana Vijeća u kontekstu objavljenog audiosnimka zadovoljava jedan standard ‘da obavlja svoje dužnosti na pravilan, djelotvoran ili nepristrasan način’ i da li se to njegovo ponašanje može podvesti ‘pod djelo kojim ne zaslužuje da obavlja dužnosti u Vijeću’”, rekla je Heljić.

Esad Fejzagić, bivši sudija i tužilac, kazao je kako smatra da je prije zakazivanja sjednice, koja treba biti otvorena za javnost, potrebno utvrditi autentičnost snimka.

“VSTV nije sposoban, niti nadležan da odlučuje o autentičnosti snimka ako će se samo o njemu raspravljati na sjednici. Ako jeste snimak autentičan, onda jesu nadležni da raspravljaju o tome”, rekao je Fejzagić.

Prethodna sjednica Vijeća održana je elektronski zbog pandemije koronavirusa i bila je zatvorena za javnost. Za sjednicu koja se održava u četvrtak najavljeno je da će se održati u prostorijama VSTV-a i da će biti otvorena za novinare, ali ograničen broj, zbog mjera za zaštitu od pandemije.

See all News Updates of the Day

Biden traži od svih nivoa vlasti da pomognu Floridi poslije uragana Ian

Američki predsjednik Joe Biden u društvu guvernera Floride Rona DeSantisa obilazi dio područja ugrožena uraganom Ian (Foto: Reuters/Evelyn Hockstein)

Američki predsjednik Joe Biden bišao je sa guvernerom Floride Ronom DeSantisom dio područja koja je opustošio uragan Ian.

Biden je naglasio potrebu za jedinstvenim naporima federalnih i državnih instanci za, kako je ukazao, dugotrajni oporavak poslije udara Iana.

Uprkos njihovom političkom rivalitetu - Biden je demokrata, a DeSantis republikanac - dvojica zvaničnika razgovarala su o ublažavanju posljedica uragana u danima otkako je oluja pogodila treću najmnogoljudniju državu u zemlji.

DeSantis je uz dobrodošlicu Bidenu poručio da cijeni zajednička nastojanja različitih nivoa vlasti u reakciji na saniranje posljedica nepogode.

"Pred nama je samo jedan zadatak – a to je da obezbjedimo da ljudi na Floridi dobiju sve što im je potrebno", uzvratio je Biden DeSantisu.

"U svemu ovome smo zajedno", prenio je američki predsjednik guverneru Floride.

U obraćanju je prenio da je svim nivoima vlasti naredio da pomognu u reagovanju na krizu koju je ta vremenska nepogoda izazvala.

"Biće potrebne godine da bi se Florida ponovo izgradila poslije uragana Ian", rekao je Biden tokom obraćanja.

Pošto je obišao ugrožena područja helikopterom, Bidena koji na Floridi boravi sa prvom damom Jill, nadležni su obavijestili o razmjerama krize.

Razgovarao je sa mještanima i vlasnicima malih preduzeća u mjestu Fort Myers.

Inače, DeSantis je u utorak pohvalio reakciju federalne vlade, posebno Federalnu agenciju za vanredne situacije (FEMA) i ranu deklaraciju o katastrofi koja je omogućila osoblju za pomoć u oluji i oporavak da nastavi "punom parom".

"Mislim da je FEMA veoma dobro sarađivala sa državom i lokalnim stanovništvom i želimo da to i dalje radimo", rekao je DeSantis novinarima.

Sekretarica za štampu Bijele kuće Karine Jean-Pierre rekla je novinarima da sada nije vrijeme da lideri razgovaraju o svojim razlikama.

"Kada je u pitanju isporuka i osiguranje da ljudi na Floridi imaju ono što im je potrebno, posebno nakon uragana Ian, mi smo jedno. Radimo kao jedno", rekla je ona.

Ian je 28. septembra stigao na Floridu kao opasna oluja kategorije 4 sa maksimalnim održivim vjetrovima od 240 kilometara na sat i ostavila bez struje više od dva miliona korisnika širom države.

Zvaničnici iz komunalnih preduzeća kažu da će vjerovatno biti petak ili subota prije nego što će električna energija biti vraćena za najmanje 95 odsto njihovih klijenata.

Više od 1.500 ljudi je spašeno dok se ekipe za potragu i spašavanje upuštaju u mukotrpnu potragu za žrtvama "od vrata do vrata" i među uništenim kućama i zgradama.

Broj smrtnih slučajeva od Iana u SAD porastao je na više od 100 ljudi od Floride do države Sjeverna Karolina, a većina smrtnih slučajeva je na Floridi.

Više od 50 smrtnih slučajeva prijavljeno je u okrugu Lee na Floridi, koji je podnio najveći dio oluje kada je izašao na obalu. Reuters navodi da su državni zvaničnici iz devet drugih okruga prijavili još 21 smrt.

U Sjevernoj Karolini prijavljena su četiri smrtna slučaja u SAD.

U izvještaju su korištene neke informacije agencija AP i Reuters.

OPEC znatno smanjuje proizvodnju nafte, moguć rast cijena goriva

Ilustracija - Model naftne bušotine ispred znaka OPEV-a (Foto: Reutres/Dado Ruvić)

Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC+) odlučila je da smanji proizvodnju nafte da bi podstakla rast cijena tog energenta na tržištu, što bi moglo da zada novi udarac globalnoj ekonomiji već suočenoj sa problemima i podigne cijene goriva na američkim pumpama uoči izbora za Kongres u novembru.

Ministri energetike, koji su se sastali u sjedištu OPEC-a u Beču, odlučili su da proizvodnju smanje za 2 miliona barela dnevno, počevši od novembra, poslije prvog ličnog sastanka od početka pandemije Covida.

Iz te organizacije je saopšteno da je odluka zasnovana na "neizvjesnim izgledima za globalnu ekonomiju i tržište nafte". Saudijski ministar energetike Abdulaziz bin Salman naglasio je ulogu OPEC-a kao čuvara stabilnih energetskih tržišta.

"I dalje ćemo biti umjerena snaga koja donosi stabilnost", rekao je bin Salman novinarima.

Uz prošlomjesečno manje rezove, veliko smanjenje količine sirove nafte koju članice OPEK-a isporučuju svijetu predstavlja nagli preokret u odnosu na povećanje proizvodnje proteklih mjeseci poslije dubokih rezova tokom vrhunca pandemije 2020. godine.

Kako se potražnja povećavala, globalne cijene energije su bile veoma nestabilne od početka ruske invazije na Ukrajinu i podstakle su rast inflacije koja opterećuje ekonomije širom svijeta.

Odluka OPEC-a mogla bi da pomogne Rusiji - koja je članica organizacije - da umanji posljedice evropske zabrane na uvoz ruske nafte. Međutim, uticaj smanjenja proizvodnje na cijene nafte - i benzina - biće donekle ograničen zato što OPEC već ne može da ispuni proizvodne kvote.

Odluka je donesena u trenutku kada se sirova nafta prodaje znatno ispod cijene zabilježene tokom ljeta, zato što se strahuje da će velike globalne ekonomije kao što je američka ili evropske zapasti u recesiju zbog velike inflacije, povećanja kamatnih stopa da bi se suzbio rast potrošačkih cijena i nestabilnosti zbog ruskog rata u Ukrajini.

Pad cijena bio je dobrodošao u Americi, gdje je benzin bio jeftiniji prije nego što je nedavno počeo ponovo da poskupljuje uoči izbora za Kongres narednog mjeseca.

Iz Bijele kuće je u srijedu saopšteno da je predsjednik Joe Biden zatražio od članova svoje administracije i od Kongresa da razmotre načine da se poveća proizvodnja energije u SAD-u i umanji kontrola koju OPEC ima nad cijenama energenata poslije "kratkovide" odluke da smanji proizvodnju.

Savjetnik za nacionalnu bezbjednost Jake Sullivan i direktor Nacionalnog ekonomskog saveta Brian Deese su u saopštenju najavili i da će Biden po potrebi nastaviti da nalaže oslobađanje nafte iz strateških rezervi.

"Predsjednik je razočaran kratkovidom odlukom OPEC-a da smanji proizvodnju dok se globalna ekonomija i dalje suočava sa negativnim posljedicama Putinove invazije na Ukrajinu", navodi se u saopštenju.

Iz Bijele kuće je takođe poručeno da je odluka OPEK-a pogrešna i da je jasno da se ta organizacija svrstala uz Rusiju.

Biden je pokušao da preuzme zasluge za pad cijena goriva u odnosu na prosjek iz juna od 5 dolara po galonu (oko 3,8 litara), a zvaničnici administracije su naglašavali odluku iz marta da se u šestomjesečnom periodu iz strateških rezervi puste milioni barela dnevno.

Visoka inflacija u zemlji dovela je i do pada Bidenove popularnosti i umanjila šanse Demokratske stranke da u novembru zadrži većinu u Kongresu.

Zalihe nafte bi mogle da budu dodatno smanjene narednih mjeseci kada u decembru stupi na snagu evropska zabrana na uvoz veće dijela ruske nafte. Odvojena odluka SAD-a i drugih članica G7 da ograniče cijenu ruske nafte bi također mogla da utiče na zalihe ako Rusija odluči da na to odgovori i odbije da isporučuje zemljama i kompanijama koje budu poštovale ograničenje.

Na tu mogućnost u sredu je upozorio i zamjenik ruskog premijera Aleksandar Novak.

Evropska unija u srijedu je usaglasila nove sankcije za koje se očekuje da će obuhvatiti ograničenje cijene ruske nafte.

Schmidt: Otvorio sam put da BiH dobije kandidatski status u EU do kraja godine

Christian Schmidt

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt nekoliko dana nakon Općih izbora u BiH te nakon nametanja odluke o izmjenama Izbornog zakona, pojasnio je javnosti na šta se konkretno odnose njegove odluke i kako će one utjecati na život građana.

Schmidt je pojasnio kako će s novim izmjenama Izbornog zakona građani sami moći dostaviti Parlamentu Federacije BiH svoje prijedloge zakona. Na taj način će, prema njegovim riječima, direktno moći utjecati na pojedine odluke unutar entiteta.

“Direktna demokratija u bosanskohercegovačkom društvu će biti provedena na način da svi građani imaju pravo učestvovati u donošenju odluka. Donio sam odluku da povećam broj delegata u Domu naroda sa 17 na 23, jer smo imali disproporcijalnost. Do sada smo imali većinu u jednoj stranci i to je dovodilo do blokada. Sada više niko ne može reći da neće učestvovati u donošenju odluka. Voljom birača, to mora uraditi”, rekao je Schmidt.

Na konstataciju da će veći broj delegata povećati javnu potrošnju i plate iz budžeta koji pune građani, Schmidt je podcrtao da u zemlji u kojoj živi manje od tri miliona stanovnika, postoji 130 ministarstava.

“Mladi ljudi odlaze iz zemlje. Oni ne odlaze jer nemaju posla, odlaze jer ne žele da ih u ovoj državi neko gura u realnost u kojoj ne žele biti. Rizikovat ću da imam nekoliko delegata više, iako će to povećati javnu potrošnju, samo ako će se situacija popraviti. Samo razmislite koja to zemlja na svijetu treba tri predsjednika. Propast i neuspjeh političkih struktura ‘90-ih godina je doveo do potpisivanja Daytona, ali danas se moraju donijeti mudre odluke”.

Visoki predstavnik se osvrnuo na svoju odluku s početka godine, da Opći izbori moraju biti održani kakav god bude Izborni zakon.

“Opći izbori su održani na vrijeme. Bilo je teško odvojiti budžet za izbore. To se moglo uraditi, ali ipak nije bilo dogovora. To je dovelo do moje odluke o finansiranju izbora. Centralnoj izbornoj komisiji sam obezbjedio finansijska sredstva, inače bi izbori bili dovedeni u pitanje. Kada je riječ o izbornom procesu, nismo do kraja mogli eliminirati izborne prevare i krađe, al nakon razgovora s predstavnicima organizacije ‘Pod lupom’ i drugim predstavnicima civilnog društva, ustanovili smo da smo manje prekršaja nego na prošlim izborima. To ima veze s paketom integriteta koji sam donio, nakon što se ovdašnje stranke nisu mogle dogovoriti. Za naredne izbore želimo uvesti elektronsko glasanje. Birači imaju pravo da njihovi rezultati budu vidljivi, putem izabranih predstavnika. Nemoguće je da većine koje su birane ne donose odluke. Četiri godine nismo imali izabranu vladu, predsjedništvo i sve se još uvijek zasniva na odlukama iz 2014. godine. Moj cilj je bio i ostao da nam se ovoga puta to ne može desiti”, rekao je Schmidt.

Visoki predstavnik je najavio kandidatski status Bosne i Hercegovine u Europsku uniju do kraja godine i to kroz odluke Izbornog zakona koje je nametnuo prije nekoliko dana.

“Zemlja koja želi u EU i treba biti tamo, mora stvoriti osnove za takvo nešto. Zbog toga sam stvorio uvjete za to, da se u kratkom periodu nakon izbora donesu značajne odluke ko će biti predsjednik, dopredsjedavajući i premijer. Mislim da sam otvorio put da BiH dobije status kandidata u EU i to do kraja godine. Preporučujem da se diskusije i prijedlozi daju predstavnicima stranaka i ja sam gađao gol stranaka u BiH. Utvrdio sam da su političari prema mojoj odluci imali razumijevanja. Nije riječ o tome da se utječe na volju birača. Ja sam zbog toga ćutao o svemu do zatvaranja izbornih jedinica, a nije mi bio cilj da se bilo kome da ili oduzme prednost. Razmišljao sam o terminu kada da saopćim odluku. Čudim se da smo tik pred izbore došli do toga da razgovaramo o izmjenamam Izbornog zakona. Bilo mi je bitno da Federacija BiH funkcionira. Dopustio sam sebi da budem neljubazan i da postavim rokove. Dao sam rok do petka ove sedmice te se nadam da će aktuelna federalna vlast imati priliku da napravi prijedlog za imenovanje sudija. To je njihov zadatak i Dom naroda bi trebao održati sjednicu i donijeti odluku”, pojasnio je.

Dodao je kako je razočaravajuće da se i dalje mora raditi na izmjenama Izbornog zakona i treba ga mijenjati.

“Presude Sejdić-Finci, Zornić i ostali se moraju što prije implementirati, nema više odlaganja. Ja tu ne mogu više ništa, Parlament to treba uraditi. Oni koji su izabrani u parlamentarne klupe, trebaju se narednih dana pobrinuti da se ove presude implementiraju. Oni trebaju dobiti pravo kao i svaki drugi građanin zemlje. To je ulaznica za EU integracije. Trebamo voditi računa o specifičnostima zemlje i ove teme trebamo približiti građanima. Eventualna odluka o Daytonu 2 se neće donositi u nekoj bazi u Sjedinjenim Američkim Državama, već u Bosni I Hercegovini. Također preporučujem da se diskusija o presudi Ljubić završi, to je za mene pravno okončan proces”, zaključio je visoki predstavnik.

Podsjećamo, Na dan Općih izbora, nakon što su se zatvorila birališta u BiH, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt nametnuo je izmjene Izbornog zakona. To znači da će provedba izbornih rezultata morati poštovati promjene koje je donio OHR. Kako je saopćio u svojoj odluci, nijedna politička stranka, niti bilo koji izabrani zvaničnik, neće više moći držati Federaciju taocem. Schmidtovu odluku su podržale Ambasade Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije u BiH.

SAD i Južna Koreja ispalile rakete kao odgovor Sjevernoj Koreji

Vojni taktički raketni sistem (ATACMS) ispaljuje raketu tokom zajedničkih vojnih vježbi SAD i Južne Koreje, na nedefinisanoj lokaciji, na fotografiji koju je objavilo južnokorejsko ministarstvo odbrane, 5. oktobra 2022.

SAD i Južna Koreja ispalile su salvu projektila u more u srijedu rano i izvele vježbu bombardovanja u Žutom moru kao odgovor na sjevernokorejsko ispaljivanje neidentifikovane balističke rakete iznad Japana.

Načelnik združenih generalštaba Južne Koreje (JCS) saopštio je da je ispaljeni projektili iz četiri Taktička raketna sistema vojske i balističku raketu Hyumoo-2.

Drugi Hyummo-2 kratkog dometa pokvario se i srušio na zemlju u bazi vazdušnih snaga na periferiji Gangneunga. Povrijeđenih nema, a započeta je istraga o uzroku kvara. Nesreća je uznemirila stanovnike priobalnog grada, koji su strahovali da bi to mogao biti napad Sjeverne Koreje. Južnokorejska vojska je nekoliko sati kasnije priznala nesreću.

Ranije u utorak, Hirokazu Macuno, glavni sekretar japanske vlade, rekao je novinarima da je sjevernokorejska raketa lansirana u 7:22 ujutro i da je pala u Tihi okean izvan ekonomske zone Japana 22 minuta kasnije. To je navelo Tokio da evakuiše dio stanovnika u sjevernim prefekturama Hokaido i Aomori u utorak ujutro.

Južnokorejski JCS je sjevernokorejski projektil nazvao balističkom raketom srednjeg dometa (IRBM), lansiranom iz sjevernokorejske oblasti Džagang, koja leti na udaljenosti od 4.500 kilometara sa visinom leta od 970 kilometara.

Japanski premijer Fumio Kišida i predsjednik Joe Biden osudili su lansiranje rakete tokom telefonskog razgovora u utorak, navodi se u saopštenju Bijele kuće.

"Lideri su zajedno najoštrije osudili raketnu probu DNRK (Sjeverne Koreje), prepoznajući lansiranje kao opasnost za japanski narod, destabilizaciju regiona i jasno kršenje rezolucija Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija", navodi se u saopštenju. Dodaje se da je Biden iskazao osnaživanje "gvozdene" posvećenost administracije odbrani Japana.

Japanski ministar odbrane Jasukazu Hamada rekao je da je projektil letio iznad Japana oko jedan minut, leteći dalje od prethodnih raketa srednjeg dometa, procijenjenih na 4.600 kilometara, prije nego što je sletio u vode oko 3.200 kilometara istočno od Japana.

To što je projektil ispaljen iznad japanske teritorije može osnažiti mogućnost eskalacije u regionu.

Taj potez je Adrienne Watson, portparolka američkog Saveta za nacionalnu bezbjednost, u utorak opisala kao "opasnu i bezobzirnu" i pokazuje sjevernokorejsko "očigledno zanemarivanje Sjedinjenih Država, rezolucija Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija i međunarodni bezbjednosni standarda".

Sjeverna Koreja je posljednji put testirala IRBM Hvasong-12 krajem januara ove godine, nakon čega su njeni državni mediji objasnili njegovu uzdignutu putanju kao namjerno, urađeno "uzimajući u obzir bezbjednost susjednih zemalja" – očigledno misleći na Japan. Procijenjeno je da ta raketa ima domet koji može dosegne do Guama, američke teritorije.

Najnovije lansirana balistička raketa će vjerovatno premašiti taj domet. Pjongjang i Guam, gdje se nalazi američka strateška pomorska baza, dijeli oko 3.400 kilometara.

Hvasong-12 IRBM su također testirani u augustu i septembru 2017. godine, kada je Japan posljednji put građanima uputio poziv za odlazak u sklonište nakon što su rakete preletjele iznad Hokaida.

Tenzije su u porastu na Korejskom poluostrvu posljednjih dana, a lansiranje u utorak povećalo je uloge nakon lansiranja balističkih raketa kratkog dometa koje je Pjongjang ispalio 25, 28, 29. septembra i 1. oktobra.

Peti test u deset dana uslijedio je nakon velike zajedničke pomorske vježbe SAD i Južne Koreje sa supernosačem na nuklearni pogon USS Ronald Reagan, koja je organizovana ponovo prvi put poslije pet godina.

Trilateralna protivpodmornička vojna vježba sa Japanom također je izvedena prvi put od 2017. godine kod obale Južne Koreje.

Povratak nuklearnim testiranjima također ostaje velika mogućnost. Južnokorejska špijunska agencija je prošle nedjelje saopštila zakonodavcima da će sedma nuklearna proba, ukoliko se sprovede, najvjerovatnije dogoditi između 16. oktobra – prvog dana nacionalnog kongresa kineske Komunističke partije – i 8. novembra kada se u SAD održavaju izbori za sastav Kongresa.

Na svečanosti povodom Dana oružanih snaga u subotu, južnokorejski predsjednik Jun Suk Jel upozorio je Sjevernu Koreju na bilo kakve nuklearne provokacije, rekavši da će saveznici biti spremni "odlučan i nezadrživ" odgovor ako odluči da upotrijebi nuklearno oružje.

U izvještaju su korišćene neke informacije AP-a.

Američki učenici na prvoj liniji fronta u okršaju oko rodnog identiteta

Američki učenici na prvoj liniji fronta u okršaju oko rodnog identiteta
please wait

No media source currently available

0:00 0:04:00 0:00

U Virginiji je nedavno u znak prosvjeda napustilo časove u školama na stotine učenika. Prosvjed je uslijedio nakon što je republikanski guverner Virginije Glenn Youngkin objavio nova pravila kada su u pitanju odluke o promjeni spola maloljetnika.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG