Izdvojeno
VSTV na ispitu transparentnosti pristupom sjednici o Tegeltijinom snimku
Način pripreme za održavanje vanredne sjednice Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) na kojoj će se govoriti o snimku o imenovanju u pravosuđu, na čijem održavanju su insistirale međunarodne organizacije, ali i domaća pravosudna udruženja, unutar Viber grupe i zatvorenog pripremnog sastanka, naglašava pitanja o transparentnosti Vijeća, kažu sagovornici Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).
Milan Tegeltija, predsjednik VSTV-a, o mogućnosti održavanja vanredne sjednice obavijestio je javnost na svom Twitter profilu nakon što je prethodno putem Viber grupe od ostalih članova VSTV-a tražio da se izjasne o održavanju ove sjednice.
Kako je Tegeltija saopćio na svom profilu, nedugo nakon što je putem Viber grupe tražio održavanje sjednice, sadržaj te poruke objavljen je na portalu Istraga, koji je objavio i audiosnimak za koji navode da je razgovor između Tegeltije i bivše članice VSTV-a Milijane Buhe o imenovanju njene sestre na pravosudnu funkciju, o kojem bi se trebalo govoriti na ovoj sjednici.
Viber grupa u kojoj su dogovarani detalji o sjednici, kako na Twitteru navodi Tegeltija, formirana je “za brzu komunikaciju članova i brzo donošenje odluka” te je otvorena iz pandemijskih razloga i regulisana pravilnikom.
Na upit novinara BIRN-a BiH o tome zbog čega se koristi upravo Viber i kojim pravilnikom je ta komunikacija regulisana, Tegeltija je kazao kako to ne može komentarisati.
“Jedino što vam u ovom trenutku mogu odgovoriti jeste da ne komentarišem internu komunikaciju sa članovima VSTS-a, na što se i odnosio termin ‘zatvorena za javnost’, a ne na neku buduću sjednicu”, odgovorio je Tegeltija.
Komunikacija putem Vibera nije definirana niti jednim pravilnikom VSTV-a dostupnim na stranici Vijeća koje su analizirali novinari BIRN-a BiH, uključujući i Pravilnik o održavanju elektronskih/online sjednica VSTV-a u vanrednoj situaciji, koji je donesen zbog pandemije koronavirusa.
Članom “Usvajanje odluka bez održavanja sjednice” je definirano da se određena odluka može donijeti bez održavanja sjednice, ali putem e-maila ili telefona.
Iz VSTV-a su zvanično potvrdili da će se sjednica održati u četvrtak, 3. decembra, te da će biti otvorena za javnost.
Kako je za BIRN BiH rekao Branko Perić, sudija Suda BiH i bivši predsjednik VSTV-a, sjednica mora biti javna, da bi javnost bila upućena.
“Njihov je interes da sjednica bude javna, veći nego javnosti. Oni sad treba da dokažu da su dostojni posla koji obavljaju. Narod treba da stekne uvjerenje da će oni ozbiljno razgovarati o problemu”, kazao je Perić i dodao kako se postavlja pitanje zbog čega je najava sjednice tajnost.
“Postavlja se pitanje o čemu se, kakvoj tajnosti radi, potpuno je neshvatljivo. Mogu postojati tačke, neki posebni razlozi koji zahtijevaju da nešto ne ide u javnost, da se isljuči javnost sa određenog dijela sjednice”, rekao je Perić, pojasnivši kako je neshvatljivo da predsjednik nešto objavljuje putem Twittera i društvenih mreža.
Putem Vibera je usaglašavan i pripremni sastanak koji bi prethodio ovoj sjednici, koji nije zvanično najavljen niti je najavljeno da će mu moći prisustvovati novinari. Komenar i zvaničnu potvrdu da će se sastanak i održati BIRN BiH nije uspio dobiti.
Goran Nezirović, član VSTV-a, kazao je kako nema nikakve smetnje da se ovaj sastanak održi.
“Nema nikakve smetnje da se održi pripremni sastanak”, rekao je Nezirović, dodavši kako o otvorenosti sjednice za javnost odlučuje Vijeće.
Kada je ranije raspravljano o Tegeltijinim javnim istupima, Vijeće je pojedine dijelove sjednica zatvaralo za javnost.
Održavanje ovosedmične sjednice, koja će biti otvorena za javnost, zagovarali su prošle sedmice i iz Zajedničkog koordinacionog tijela udruženja sudija i tužilaca.
Šeila Heljić, predsjednica Udruženja tužilaca Federacije, koje je član ovog koordinacionog tijela, kazala je kako smatra da je u cilju zaštite integriteta potrebno hitno sazvati sjednicu VSTV-a kako bi se razmotrila procedura propisana članom Zakona o VSTV-u o “prestanku mandata”.
“Potrebno je da se utvrdi da li ponašanje predsjednika VSTV-a kao člana Vijeća u kontekstu objavljenog audiosnimka zadovoljava jedan standard ‘da obavlja svoje dužnosti na pravilan, djelotvoran ili nepristrasan način’ i da li se to njegovo ponašanje može podvesti ‘pod djelo kojim ne zaslužuje da obavlja dužnosti u Vijeću’”, rekla je Heljić.
Esad Fejzagić, bivši sudija i tužilac, kazao je kako smatra da je prije zakazivanja sjednice, koja treba biti otvorena za javnost, potrebno utvrditi autentičnost snimka.
“VSTV nije sposoban, niti nadležan da odlučuje o autentičnosti snimka ako će se samo o njemu raspravljati na sjednici. Ako jeste snimak autentičan, onda jesu nadležni da raspravljaju o tome”, rekao je Fejzagić.
Prethodna sjednica Vijeća održana je elektronski zbog pandemije koronavirusa i bila je zatvorena za javnost. Za sjednicu koja se održava u četvrtak najavljeno je da će se održati u prostorijama VSTV-a i da će biti otvorena za novinare, ali ograničen broj, zbog mjera za zaštitu od pandemije.
See all News Updates of the Day
Banja Luka: Vlasti pokušavaju da kontrolišu NVO
Zakon o neprofitnim organizacijama predstavlja korak unazad u demokratskim procesima. Smatraju ovo pojedini analitičari i predstavnici opozicije ne isključujući vezu između donošenja ovog zakona i najave prekida odnosa entitetskih vlasti sa predstavnicima američke i britanske ambasade u BiH.
Blinken: Dodik je na Putinovom autoritarnom putu
Američki državni sekretar Antony Blinken na svom zvaničnom Twitter profilu objavio je poruku koja se tiče Milorada Dodika, predsjednika entiteta Republika Srpska.
"Napadi Milorada Dodika na osnovna prava i slobode u Republici Srpskoj pokazuju da je na autoritarnom putu predsjednika Putina. State Department kojeg zastupa amb. Murphy, nastavlja se zalagati za demokratsku i prosperitetnu budućnost koju svi građani Bosne i Hercegovine zaslužuju", stoji u poruci.
Entitet Republika Srpska, namjerava da uvede dva nova zakona za koja se strahuje da bi mogla služiti za ušutkivanje kritike vlasti.
Poruka dolazi i nakon Dodikove izjave da "poštuje Ameriku ali ne i američkog ambasadora u Bosni i Herecegovini Michael Murphyja".
Dodik je ranije najavio da entitet RS, "zbog njihovog antidaytonskog djelovanja" prekida kontakte sa ambasadama SAD i Velike Britanije u BiH.
Dodik se, zbog korupcije i ugrožavanja mira u BiH nalazi pod sankcijama vlada ove dvije zemlje.
Kongres povlači predsjedničke vojne ovlasti
Američki Senat poduzima korake ka opozivu decenijama važećeg zakona koji američkim predsjednicima daje široke ovlasti da vode rat u Iraku. Ovaj dvostranački napor proizlazi iz uvjerenja mnogih senatora da Kongres mora povratiti svoje ovlasti i spriječiti zloupotrebu vojne sile.
Sigurnosni zvaničnik: Veliki strani teroristički napad na SAD skoro nezamisliv
Strane terorističke grupe, uključujući podružnice Islamske države i al-Kaide, možda imaju želju da izvedu velike napade na tlu SAD, ali decenije borbe protiv terorizma učinile su sprovođenje takve operacije skoro nemogućim u ovom trenutku, tvrdi visoki službenik američke unutrašnje bezbjednosti.
Nikolas Rasmusen, koordinator za borbu protiv terorizma Sekretarijatu za unutrašnju bezbjednost, je nazvao mogućnost napada koji podsjeća na 11. septembar 2001, kada su teroristi al-Kaide oteli četiri aviona i ubili skoro 3.000 ljudi - "skoro nezamislivom".
"Postigli smo ono što bih nazvao supresivnim efektom na sposobnost grupa kao što su ISIS i al-Kaida da izvrše napade velikih razmjera ovdje u domovini", rekao je Rasmusen, koristeći akronim za Islamsku državu.
"To nije beznačajno", rekao je on na događaju koji je organizovao Program o ekstremizmu Univerziteta Džordž Vašington. "To je nešto, prilično značajno i koštalo je mnogo".
Rasmusenova izjava uslijedila je samo nekoliko nedelja pošto su najviši vojni i obavještajni zvaničnici svjedočili pred Kongresom, upozoravajući da afganistanska podružnica Islamske države želi da napadne američke ili zapadne mete.
IS-Horasan "može da izvrši spoljne operacije protiv američkih ili zapadnih interesa u inostranstvu za manje od šest mjeseci sa ili bez upozorenja", rekao je zakonodavcima ranije ovog mjeseca general Centralne komande SAD Majkl Kurila.
Nedelju dana ranije, general-potpukovnik Skot Berijer, šef Odbrambene obavještajne agencije, rekao je kongresmenima: "Pitanje je vremena kada će imati sposobnost i namjeru da napadnu Zapad".
Ranije ove godine, Kristin Abizaid, direktorka Nacionalnog centra za borbu protiv terorizma, nazvala je IS-Horasan, "faktorom prijetnje zbog koje je najviše zabrinuta".
Za sada, američki vojni i obavještajni zvaničnici se slažu sa Rasmusenom da je vjerovatnoća napada na američko tlo mala i da je vjerodostojnije da će IS-Horasan ili druge grupe verovatnije ciljati interese SAD ili Zapada u Južnoj Aziji ili Evropi.
Ali čak je i Rasmusen zabrinut da bi prijetnja od grupa poput IS-Horasan mogla porasti ako SAD i njeni saveznici i partneri ne budu u stanju da održe pritisak na strane terorističke organizacije.
"Brinem se da efekat suzbijanja koji smo postigli uz veliku cijenu nije trajan", rekao je on u ponedeljak. "Sigurno ne postoji ništa u vezi sa tim stanjem što bi sugerisalo da će ono biti trajno, prirodno ili samostalno".
Neki zakonodavci i zvaničnici su posebno zabrinuti, između ostalog i zbog gubitka obavještajnih podataka na terenu poslije povlačenja SAD iz Afganistana u avgustu 2021.
Od tog vremena, američka vojska je izvela samo jedan protivteroristički napad u Afganistanu, ubivši vođu al-Kaide Ajmana al Zavahirija prošle godine. Vojni zvaničnici su upozorili da je prikupljanje obavještajnih podataka iz vazduha, putem aviona ili dronova, teško - zbog velike udaljenosti između američkih baza i ciljanih područja u Avganistanu.
Kao rezultat toga, visoki američki vojni komandanti zabrinuti su da nisu u mogućnosti da pristupe ključnim detaljima i obavještajnim podacima koji bi zemlji mogli dati više upozorenja o eventualnom predstojećem napadu.
Rasmusen je priznao takvu zabrinutost, opisujući situaciju kao "ispod optimalne".
"Aktivno smo u poziciji upravljanja rizikom i ublažavanja rizika, pokušavajući da iskoristimo najbolju moguću prednost od preostalih obavještajnih resursa koje imamo", rekao je on. "Uvjeren sam, međutim, da tražimo prave stvari da bismo dobili to upozorenje".
Prijetnja od domaćeg terora
Uprkos uvjerenju da su najteže prijetnje stranih terorističkih organizacija uglavnom ublažene, Rasmusen je upozorio da se sveukupno okruženje prijetnji pogoršava.
"Okruženje prijetnji sa kojim se suočavaju naši profesionalci za nacionalnu bezbjednost i unutrašnju bezbjednost je raznovrsnije, dinamičnije i komplikovanije od bilo koje druge tačke ranije", rekao je on, dalje navodeći da je nivo prijetnje u SAD na "gotovo stalnoj uzlaznoj putanji".
"Različitost ekstremističkih misaonih tokova, ideologija, narativa koji zahvataju različite segmente našeg stanovništva ovdje u Sjedinjenim Državama je na vrhuncu svih vremena", dodao je Rasmusen.
Bezbjednost granice
Rasmusen je takođe priznao zabrinutost za bezbjednost granica, posebno duž granice SAD sa Meksikom.
Međutim, on je rekao da trenutno ništa ne ukazuje na to da bilo koja teroristička organizacija pokušava da iskoristi južnu granicu za infiltriranje u zemlju.
"Ono što nismo vidjeli su informacije koje sugerišu da strane terorističke organizacije, grupe, aktivno koriste ili pokušavaju da iskoriste uočenu ranjivost u ovoj oblasti da doprinesu svojim operacijama", rekao je Rasmusen odgovarajući na pitanje Glasa Amerike.
"To ipak ne znači da ne moramo da brinemo i da naporno radimo na rješavanju načina na koji teroristi ili ljudi sa terorističkim vezama mogu da iskoriste ranjivost na južnoj granici", dodao je on.
Dodik: Sarađivat ćemo sa Amerikom, ali ne sa ambasadorom
Predsjednik entiteta Republika Srpska, Milorad Dodik javno je ublažio svoju nedavnu izjavu o prekidanju kontakata sa "Amerikancima". Tvrdi da nikad nije tako ni mislio. Nije objasnio kako planira održavati kontakte sa američkom vladom ukoliko izbjegava dva čovjeka koja su za to zadužena.
