Izdvojeno
Halil Lagumdžija, sudija Suda BiH, novi je predsjednik VSTV-a
Halil Lagumdžija, sudija Državnog suda, imenovan je na čelo Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) na današnjoj sjednici.
Lagumdžija se nakon izbora za predsjednika zahvalio kolegama na ukazanom povjerenju.
“Rekao sam i ostajem pri tome, i da je rezultat bio drugačiji, da bih nastavio raditi u Vijeću u punom kapacitetu i dao bih sve od sebe da sarađujem sa predsjednikom. Očekujem od svih članova Vijeća da razmišljaju na način kao što sam ja sada rekao i obaćavam da ću uložiti maksimum – i ljudske i stručne kapacitete da ovo Vijeće radi kako je to propisano Zakonom i podzakonskim aktima”, kazao je Lagumdžija.
On je tokom prihvatanja kandidature kazao kako smatra da je dovoljno upoznat sa svim što se radi, te da će mu radno i životno iskustvo dati mogućnost „da radim kvalitetno“.
„Pozvat ću sve kolege, članove VSTV-a da ubuduće radimo kao tim“, kazao je Lagumdžija.
On je u VSTV izabran umjesto bivšeg člana Dragomira Vukoja. Kako se navodi u njegovoj biografiji na stranici Suda, nakon što je diplomirao na Pravnom fakultetu u Sarajevu, Lagumdžija je počeo raditi u firmi “Poliester” Priboj- Srbija.
Od 1994. godine bio je potpredsjednik i predsjednik Izvršnog odbora okruga Goražde, a 1995. godine imenovan je na dužnost sudije Okružnog vojnog suda Goražde. Od 1996. godine do 2010. godine bio je sudija Kantonalnog suda Goraždu, nakon čega je imenovan za sudiju Suda BiH.
Kako je kazala Duška Bogojević, članica tročlane komisije za izbor novog rukovodstva Vijeća, drugi kandidat Srđan Forca je imao glas manje u drugom krugu od Lagumdžije, odnosno sedam glasova.
Komisiju za izbor predsjednika i potpredsjednika osim Bogojević, čine Davor Martinović i Lejla Hadžić. Funkciju predsjedavajuće obavlja Amila Kunosić.
Za kandidata je bila predložena i Biljana Simeunović, koja nije prošla u drugi krug glasanja.
Za kandidata za predsjednika bila je predložena i Sanela Gorušanović – Butigan, kooj je izglasan prestanak ovlaštenja predsjedavajuće.
Gorušanović – Butigan se zahvalila na kandidaturi, te kazala kako je nakon pripremnog sastanka odlučila da ne želi biti kandidat.
Novo rukovodstvo izabrano je nakon ostavke ranijeg predsjednika Milana Tegeltije. On je u decembru 2020. godine podnio ostavku na funkciju predsjednika i člana Vijeća.
Nakon predloženih kandidata za predsjednika VSTV-a, vodila se rasprava o tome da li kandidati trebaju prezentirati svoj ekspoze.
Predsjedavajuća Kunosić je kazala kako se ranije mogla razmatrati opcija predstavljanja kandidata, ali da je sada kasno i neprimjereno, nakon čega je započeo izbor predsjednika.
Izabrane i nove potpredsjednice
Odlukom Vijeća na mjesto potpredsjednica izabrane su Sanela Gorušanović – Butigan i Biljana Simeunović.
Gorušanović – Butigan je za poziciju potpredsjednice predložila Berina Alihodžić, koja je ranije pojasnila kako je kod nje vidjela veliki entuzijazam, pojašnjavajući kako je ona ona došla iz velikog suda, Općinskog suda u Sarajevu.
“Prva dolazi na posao, a zadnja odlazi. Neopterećena je od bilo čega. Nova je članica i dolazi bez paske sa velikog suda”, pojasnila je Alihodžić svoj prijedlog.
Gorušanović-Butigan je sutkinja Općinskog suda u Sarajevu. Za člana VSTV-a BiH izbrana je u junu 2020. godine iz reda sudija kantonalnih i općinskih sudova Federacije Bosne i Hercegovine, nakon čega je imenovana i za potpredsjednicu ovog tijela.
Na sjednici VSTV-a u decembru 2020. godine, nakon ostavke Milana Tegeltije na mjesto predsjednika i člana VSTV-a BiH, Vijeće je donijelo odluku kojom je Gorušanović – Butigan ovlastilo da predstava instituciju, do izbora novog člana Vijeća ispred okružnih i osnovnih sudova Republike Srpske, kako bi Vijeće u punom sastavu moglo pristupiti izboru Predsjedništva VSTV-a BiH.
Drugu izabranu potpredsjednicu, Biljanu Simeunović, tužiteljicu Državnog tužilaštva, također je predložila Alihodžić.
Simeunović je diplomirala na Pravnom fakultetu u Sarajevu 1987. godine, a od 1988. do 1996. godine radila je u Osnovnom sudu u Bijeljini kao pripravnik, stručni saradnik i sudija.
Nakon toga je radila kao advokat u Bijeljini do 2001. godine kada postaje sekretar Vlade Republike Srpske.
Za tužiteljicu Državnog tužilaštva imenovana je 2003. godine. Bila je članica VSTV-a i od 2008. do 2012. godine.
See all News Updates of the Day
Sud pustio Radoičića iz pritvora i zabranio mu odlazak na Kosovo
Viši sud u Beogradu je saopštio u srijedu da je nakon saslušanja Milana Radoičića odbio prijedlog Višeg javnog tužilaštva za određivanje pritvora.
Više javno tužilaštvo u Beogradu podnijelo je 3. oktobra prijedlog da se Milanu Radoičiću odredi pritvor usljed opasnosti od bjekstva.
U saopštenju Višeg suda u Beogradu se navodi da je Radoičiću određena mjera zabrane napuštanja boravišta. Radoičić ne smije da napusti teritoriju Republike Srbije, a istovremeno mu se zabranjuje i odlazak na Kosovo.
"Od okrivljenog M.R. privremeno je oduzeta putna isprava i to pasoš Republike Srbije, a okrivljeni je upozoren da se protiv njega može odrediti pritvor ukoliko prekrši izrečene zabrane i obaveze", navedeno je u saopštenju Višeg suda u Beogradu.
Naloženo mu je i da se svakog prvog i petnaestog dana u mjesecu javlja nadležnoj policijskoj stanici.
Protiv ovog rješenja dozvoljena je žalba krivičnom vanpretresnom vijeću Višeg suda u Beogradu, u roku od tri dana od prijema rješenja, navedeno je saopštenju suda.
Radoičić je saslušan 3. oktobra, četiri dana nakon što je njegov advokat Goran Petronijević saopštio da je Radoičić preuzeo odgovornost za organizaciju i napad u Banjskoj na sjeveru Kosova.
Tužilaštvo tereti Radoičića za krivična djela udruživanje radi vršenja krivičnih djela, nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet vatrenog oružja i eksplozivnih materija i teška djela protiv opšte sigurnosti.
Radoičić je negirao izvršenje ovih krivičnih djela.
U napadu na kosovsku policiju 24. septembra u mjestu Banjska na severu Kosova ubijen je policajac Afrim Bunjaku, a nekoliko njih povrijeđeno. U napadu na policiju poginula su trojica napadača, a u okolini Banjske je pronađen veliki arsenal oružja.
Vlast na Kosovu optužuje Srbiju za ovaj incident, dok zvanični Beograd negira umiješanost.
Evropska unija i zapadne zemlje oštro su osudile napad na policiju Kosova u Banjskoj i zatražile da se napadači pronađu i izvedu pred lice pravde.
Bodo Weber: Hapšenje Radoičića je reakcija na pritisak Zapada
Bodo Weber, politički analitičar i viši saradnik Vijeća za politiku demokratizacije (DPC) iz Berlina ocjenjuje za Glas Amerike da je Radoičićevo preuzimanje odgovornosti i hapšenje "očigledna reakcija na pritisak Zapada".
"Pošto pravne države u Srbiji nema, a režim čini sve da na domaćem terenu napad u selu Banjska naknadno pretvori u nešto što nema dodira sa realnošću, ovaj korak, kao i Radoičićevo prethodno tzv. samo-priznavanje isključive odgovornosti očigledno su reakcije na pritisak Zapada", smatra Bodo Weber.
Glas Amerike: Šta očekujete, kada su u pitanju srpske vlasti - nastavak istrage i suđenje u Srbiji ili oslobađanje Radoičića?
Weber: Vjerovatno dugotrajno suđenje sa malim ishodom. Odnosno, ako Zapad dopusti da mu bude suđeno u Srbiji, što ne bi trebalo da dozvoli. Potrebno je svakako međunarodna istraga dešavanja u Banjskoj i uloge Srbije.
Glas Amerike: Da li njegovo hapšenje može da utiče na smirivanje napetosti između Beograda i Prištine i na eventualni povratak pregovorima?
Weber: Nedovoljno. Dijalog, tj. njemačko-francuska inicijativa sa osnovnim i Ohridskim sporazumom je definitivno propao, jer je od početka bio pogrešno koncipiran sa svojom politikom popuštanja prema Vučiću. Ta pogrešna politika direktno je odgovorna za vanrednu destabilizaciju stanja na sjeveru Kosova. Potrebno je zato resetovanje pregovora i povratku pregovorima o istinskim konačnim, sveobuhvatnim sporazumom, a prije toga hitno saniranje štete napravljena na sjeveru posljednjih godinu dana.
Glas Amerike: Kosovski ministar policija, gospodin Svećlja, najavio je prošle nedjelje da će tražiti izručenje Radoičića, da li smatrate da je to realno?
Weber: Nažalost, ne. Po logici osnovnog sporazuma iz Brisela bi trebao biti izručen kosovskim organima, ali će se sad ponovo potvrditi greška EU pregovarača jer su dopustili Vučiću poslije Brisela i Ohrida da izjavi da nije pristao na sporazume.
Glas Amerike: Vjerujete li u Radoičićeve tvrdnje da je sam organizovao napad na kosovsku policiju i da Beograd nema veze sa tim?
Weber: Naravno da ne, kao ni drugi. I dalje je otvoreno da li iza akcije stoje vlasti u Beogradu direktno. Nije za povjerovati da je akcija te veličine prošla bez znanja makar dijela struktura u Srbiji. Uostalom, i izjava načelnika generalštaba više je potvrdila određenu umiješanost bezbjednosnih struktura Srbije nego što je opovrgavala.
Glas Amerike: Da li smatrate da bi Srbija mogla da se suoči sa nekim vidom sankcija zbog napada na sjeveru Kosova?
Weber: Dešavanja i reakcije Vučića i srpskih vlasti su krajnji razlog za suštinski strateški preokret politike Zapada prema Srbiji. Svakako ne bih isključio sankcije.
Radoičić negirao krivicu, tužioci traže pritvor zbog opasnosti od bjekstva
Potpredsjednik Srpske liste Milan Radoičić negirao je optužbe za izvršenje nekoliko krivičnih djela na saslušanju u Višem javnom tužilaštvu (VJT) u Beogradu.
U saopštenju VJT se navodi da je Radoičić saslušan zbog sumnje da je sa, za sada, više nepoznatih lica, izvršio krivična djela udruživanje radi vršenja krivičnih dela, nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet vatrenog oružja i eksplozivnih materija i teška djela protiv opšte sigurnosti.
Radoičić je prošle nedjelje, preko advokata Gorana Petronijevića, preuzeo odgovornost za napad kod mesta Banjska u kojem su ubijeni jedan pripadnik Kosovske policije i trojica napadača.
MUP Srbije danas je saopštio da je Radoičić priveden u Beogradu, da mu je određen pritvor od 48 sati i da je izvršen pretres njegovog stana i drugih prostorija.
U saopštenju Tužilaštva se dodaje da je nakon saslušanja sudiji za prethodni postupak Višeg suda u Beogradu predloženo da se zbog opasnosti od bjekstva, Radoičiću odredi pritvor.
Radoičića su vlasti u Prištine označile kao organizatora napada u Banjskoj u kojem su ubijeni jedan policajac i trojica napadača. Premijer Kosova Aljbin Kurti tvrdi da je on imao podršku zvaničnog Beograda, što su vlasti u Srbiji i sam Radoičić negirale.
„Ja, Milan Radoičić, rođen 1978. godine u Peći, na Kosovu i Metohiji, zbog mnogobrojnih spekulacija ovim putem obaveštavam javnost da sam zajedno sa sunraodnicima dana 24. septembra došao na sever Kosova, u selo Banjska. Razlog vraćanja je bio da ohrabrimo srpski narod u pružanju otpora teroru Kurtijevog režima i zaštiti srpskog stanovništva”, pročitao je advokat Goran Petronijević Radoičićevu izjavu četiri dana poslije napada.
Poslije napada na policiju, naoružana grupa je upala u manastir Banjska iz kojeg se kasnije povukla. Kosovska policija je vršeći uviđaj, kako je saopšteno iz Prištine, pronašla oružje i opremu u vrijednosti od pet miliona eura.
Sjedinjene Američke Države i Evropska unija prethodnih dana su tražile od srpskih vlasti da sarađuje u istrazi kosovskih organa, kao i da Beograd ne gomila snage na granici sa Kosovom.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je, dan prije hapšenja Radoičića, rekao u intervjuu za CNN, da će svi koji su učestvovali u napadu biti pozvani na odgovornost.
„Srbija će naravno pozvati na odgovornost sve ljude koji su počinili krivična dela, a nađu se na našoj teritoriji. On je dostupan i na našoj teritoriji i tužilaštvo će uraditi svoj posao”, rekao je Vučić za CNN.
On je osudio ubistvo policajca, ali je više puta ponovio tvrdnju da je za nasilje i rast napetosti na Kosovu najdgovornija kosovska vlada.
Premijer Kurti je dan uoči hapšenja Radoičića rekao da je prošlonedjeljni "teroristički napad" u Banjskoj bio dio šireg plana za aneksiju sjevera Kosova.
"Na osnovu oduzete dokumentacije Policija Kosova potvrdila je da je teroristički napad bio dio šireg plana za aneksiju sjevera Kosova putem koordinisanog napada na 37 različitih položaja. Uslijedilo bi uspostavljanje koridora ka Srbiji, kako bi se omogućilo snabdijevanje oružjem i trupama", napisao je Kurti na platformi X.
Putin bi uskoro mogao najaviti kandidaturu za predsjednika 2024, piše moskovski list
Ruski predsjednik Vladimir Putin uskoro bi mogao objaviti da će učestvovati na predsjedničkim izborima 2024. godine, objavio je u utorak list Komersant, otvarajući put šefu Kremlja da ostane na vlasti do 2030. godine.
U sklopu konferencije u novembru, zvaničnici sumnjaju da bi Putin mogao objaviti da će učestvovati na izborima u martu sljedeće godine, objavio je Kommersant, pozivajući se na neidentifikovane izvore bliske predsjedničkoj administraciji.
List, jedan od najcjenjenijih u Rusiji, navodi da, međutim, postoje i drugi scenariji šta bi Putin mogao učiniti na konferenciji i konačna odluka je na njemu. Kremlj nije odmah komentarisao.
Putin, kojem je Boris Jeljcin predao predsjedništvo posljednjeg dana 1999. godine, bio je lider duže od bilo kojeg drugog ruskog vladara od Jozefa Staljina, nadmašivši čak i 18-godišnji mandat Leonida Brežnjeva.
Putin puni 71. godinu 7. oktobra.
Iako su mnoge diplomate, špijuni i zvaničnici rekli da očekuju da će Putin ostati na vlasti doživotno, još uvijek nije bilo potvrde o njegovim planovima da se kandidira na predsjedničkim izborima 2024. godine.
Putin je prošlog mjeseca rekao da će objaviti svoje planove tek nakon što parlament raspiše predsjedničke izbore - koji bi po zakonu trebali biti obavljeni u decembru.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je prošlog mjeseca da ako Putin odluči da se kandiduje, onda niko neće moći da se takmiči s njim.
Iako se Putin možda neće suočiti s konkurencijom za glasove, bivši špijun KGB-a suočava se s najozbiljnijim izazovima s kojima se suočio bilo koji šef Kremlja otkako se Mihail Gorbačov borio s raspadnutim Sovjetskim Savezom prije skoro četiri decenije.
Rat u Ukrajini izazvao je najveću konfrontaciju sa Zapadom od kubanske raketne krize 1962. i najveći vanjski šok za rusku ekonomiju u posljednjih nekoliko decenija. Putin se suočio sa neuspjelom pobunom najmoćnijeg ruskog plaćenika Jevgenija Prigožina u junu.
Prigožin je poginuo u avionskoj nesreći dva mjeseca kasnije.
Zapad tretira Putina kao ratnog zločinca i diktatora koji je doveo Rusiju u sukob u imperijalnom stilu koji je oslabio zemlju i stvorio ukrajinsku državnost, dok ujedinjuje Zapad i daje NATO-u postsovjetsku misiju suprotstavljanja Rusiji.
Zapad kaže da ne želi sukob NATO-a i Rusije, već samo da pomogne Ukrajini da porazi ruske snage. Kremlj kaže da Zapad nikada neće postići poraz Rusije u Ukrajini.
Trump na suđenju za poslovne malverzacije
Donald Trump stekao je više od milijardu dolara zato što je lagao investitore i bankare o vrijednosti svoje imovine, izjavili su predstavnici njujorškog državnog tužilaštva na početku sudskog procesa u građanskoj parnici koja bi mogla da nanese veliki udarac carstvu nekretnina bivšeg predsjednika.
Trump je dobrovoljno došao u sudnicu na Manhattanu, a na svojoj platformi Istina (Truth Social) napisao je da će otići na sud da se "bori za svoje ime i reputaciju."
Kevin Wallace, pravnik iz kancelarije državnog tužioca Letitije James, u uvodnoj riječi je naglasio da je Trump tokom cijele decenije opisivao stanje svojih finansija bankama i osiguravajućim kompanijama na "materijalno netačan način". On je dodao da je Trump to uradio da bi dobio kredite pod povoljnijim uslovima i plaćao niže osiguranje čime je ilegalno stekao finansijsku dobit veću od milijardu dolara.
"To nije običan način poslovanja", istakao je Wallace. "To nisu krivična djela bez žrtava."
Christopher Kise, Trumpov advokat, u svojoj uvodnoj riječi je odgovorio da su finansije Trumpa i njegove organizacije - potpuno legalne.
"To je jedan od najuspješnijih brendova na svijetu, i stekao je bogatstvo zato što je na ispravan način pristupao investicijama u nekretnine", rekao je Kajs.
"Nije bilo namjere da se neko prevari, nije bilo kršenja zakona, nije bilo nepoštenog profita i nije bilo žrtava" rekao je Kise.
Pred ulazak u sudnicu, Trump je izjavio da je u pitanju nastavak "najvećeg lova na vještice u historiji" dok je prethodne večeri na svojoj platformi Istina (Truth Social) napisao da će otići na sud da se "bori za svoje ime i reputaciju".
"Koliko god novca da mislite da imate, niko nije iznad zakona", rekla je Letitia James, državna tužiteljica New York, pred ulazak u sudnicu.
Suđenje je kulminacija višegodišnje istrage James, koja je optužila Trumpa i njegovu kompaniju da uobičajeno lažu o njegovom bogatstvu u finansijskim izvještajima.
Sudija Artuer Engoron je prošle nedjelje riješio glavni zahtjev tužbe prije nego što je suđenje i počelo, presudivši da je Trump rutinski obmanjivao banke, osiguravače i druge preuveličavajući vrijednost imovine u papirima koji se koriste za sklapanje poslova i obezbjeđenje kredita.
Bivši predsjednik, njegova dva najstarija sina, rukovodioci Trump organizacije i bivši advokat Michael Cohen, svi su navedeni među desetinama potencijalnih svjedoka.
Ne očekuje se da će Trump svjedočiti u narednih nekoliko nedjelja. Odlazak na sud u ponedjeljak će označiti značajno odstupanje od njegove dosadašnje prakse.
Trump nije došao na sud ni kao svjedok ni kao posmatrač kada su njegova kompanija i jedan od njenih najviših rukovodilaca prošle godine osuđeni za poresku prevaru.
Na neki način, međutim, ovo novo suđenje ima veće uloge.
James, demokratkinja, traži 250 miliona dolara kazne i zabranu poslovanja u New Yorku.
Engoronova presuda od prošle nedjelje, ako bude potvrđena u žalbenom postupku, također bi značila prebacivanje kontrole nad nekim od Trumpovih kompanija na sudsko imenovanog stečajnog upravnika i mogla bi ga primorati da se odrekne cijenjene imovine u New Yorku kao što je Trump toranj, poslovna zgrada na Wall Streetu, tereni za golf i prigradsko imanje.
Trump je to nazvao "korporativnom smrtnom kaznom".
"Imam poremećenog sudiju koji mrzi Trumpa, koji je ovaj LAŽNI SLUČAJ PROŠAO kroz sud u New York brzinom koja nije ranije viđena", napisao je Trump na svojoj platformi Istina.
U svom postu u nedjelju uveče, Trump je napisao da je Engoron "nepravedan, nepokolebljiv i opak u svojoj POTJERI za mnom".
Engoron će odlučiti o šest preostalih zahtjeva u tužbi Jamesove, uključujući optužbe za zavjeru, falsifikovanje poslovnih zapisa i prevaru u osiguranju.
