Linkovi

Izdvojeno

Predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija podnio pisanu ostavku. Sanela Gorušanović-Butigan predstavlja instituciju

Arhiv - Sjednica Visokog sudskog i tužilačkog vijeća. Izvor: BIRN BiH

Na jučerašnjoj sjednici VSTV-a Tegeltija je obavijestio druge članove da daje ostavku na sve funkcije u Vijeću, koje je potom raspravljalo o načinu nastavka rada ovog tijela. Sjednica je prekinuta nakon što je pozlilo osobi koja je bila prisutna u sali.

Današnja sjednica započela je usvajanjem korigovanog dnevnog reda, a članovi VSTV-a su izglasali zaključak da Tegeltija danas preda pisanu ostavku, te da Vijeće odabere jednog člana koji će predstavljati instituciju do izbora novog člana ispred osnovnih i okružnih sudova Republike Srpske, kako bi Vijeće potom izabralo novo predsjedništvo VSTV-a.

Tegeltija je potom ušao u salu gdje se održava sjednica i uručio pisanu ostavku nadležnoj osobi, nakon čega je napravljena pauza.

Nakon pauze, potpredsjednica Sanela Gorušanović-Butigan je kazala da je konstatovano da je Tegeltija podnio ostavku te pročitala sadržaj u kojem on ističe kako smatra da je rad VSTV-a kompromitovan i da ne želi da učestvuje u radu takve institucije, te da zbog toga daje ostavku na sve funkcije u Vijeću.

Na sjednici je jednoglasno odlučeno da će Gorušanović-Butigan biti ovlašteno lice koje će predstavljati instituciju.

Odluku o ostavci Tegeltija je donio nakon što je na posljednjoj, vanrednoj sjednici Vijeća zaključkom pozvan da razmotri mogućnost podnošenja ostavke na mjesto predsjednika VSTV-a BiH, o čemu je Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) ranije pisala.

Sjednica je sazvana nakon objavljenog audiosnimka razgovora između Tegeltije i bivše članice VSTV-a Milijane Buhe o imenovanju njene sestre na pravosudnu funkciju, a na njenom dnevnom redu bila je jedna tačka – aktuelna situacija. Tegeltija je negirao autentičnost snimka.

Podnošenje ostavke od Tegeltije je tražilo devet od 14 prisutnih članova Vijeća, dok je za zaključak o razmatranju ostavke, zbog narušavanja partnerstva između VSTV-a i njegovih strateških međunarodnih partnera, glasalo njih sedam, uključujući i Tegeltiju.

See all News Updates of the Day

Zatvorska prijetnja za četiri žene iz Sankt Peterburga

Marija Ponomarenko je novinarka iz Barnaula, glavnog grada Altajske oblasti na jugu Sibira. Bila je na radnom zadatku u Sankt Peterburgu kada je pritvorena ispred svog hotela 24. aprila.

Aleksandra Skočilenko je umjetnica i muzičarka. Viktorija Petrova je poslovna menadžerica. Marija Ponomarenko je novinarka, a Olga Smirnova je aktivistkinja civilnog društva.

Ove četiri žene, međutim, imaju nekoliko zajedničkih stvari. Sve su iz Sankt Peterburga, rodnog grada predsjednika Vladimira Putina. Sve četiri su krivično gonjene zbog "diskreditacije oružanih snaga Ruske Federacije" i prijeti im kazna do 10 godina zatvora ako budu osuđene. I sve četiri su u pritvoru iako su optužene zbog lijepljenja naljepnica ili objava na društvenim mrežama o ratu u Ukrajini, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.

Nije poznato koliko se tačno Rusa suočava s krivičnom gonjenjem po članu 207.3 Krivičnog zakonika, koji je u jednom danu, 4. marta, proguran kroz oba doma ruskog parlamenta da bi ga odmah potpisao predsjednik Vladimir Putin. Zakon koji zabranjuje širenje lažnih informacija o oružanim snagama predviđa zatvorske kazne od tri do 15 godina.

Pravna organizacija Agora saopštila je da su u aprilu otvorena 32 predmeta po tom članu. Šef Istražnog komiteta Aleksandar Bastrikin rekao je 3. maja da ima 35 takvih slučajeva. OVD-Info, koji prati represiju u Rusiji, izbrojao je najmanje 44.

Zbog realne mogućnosti dugih zatvorskih kazni za osude po novom zakonu, član 207.3 predstavlja novu značajnu fazu u naporima Kremlja da iskorijeni protivljenje ratu u Ukrajini i suzbije neslaganje.

Advokat iz Sankt Peterburga koji se bavi ljudskim pravima Stanislav Seleznjov rekao je za RSE da su tužioci počeli sve češće da optužuju okrivljene za drugi dio člana 207.3, koji predviđa strožije kazne za krivična djela za koja država smatra da su "politički motivisana".

"Istražitelji 'dokazuju' motive koristeći stare postove na društvenim mrežama koji pokazuju bilo kakvu kritiku vlasti", rekao je Seleznjov. "I automatski traže od sudija da zadrže optužene u pritvoru do suđenja. Istražitelji (privatno) kažu da postoje naređenja 'odozgo' da se svi drže u pritvoru prije suđenja."
Pored toga, rekao je on, tužioci često ispituju osumnjičene bez prisustva advokata i vrše pritisak na njih da potpišu priznanja s formulacijama koje se kasnije koriste na sudu da bi se utvrdilo da je optužena osoba znala da su informacije koje je širila lažne.

"To je veoma važna tačka", rekao je Seleznjov. "Mnogi upravni predmeti (koji uključuju slične optužbe) odbačeni su ili ublaženi jer je optuženi vjerovao da su informacije istinite. Čak je i jedan krivični slučaj o širenju lažnih informacija o korona virusu rezultirao oslobađajućom presudom iz tog razloga".

RSE donosi pregled slučajeva četiri žene koje se suočavaju s krivičnim gonjenjem u Sankt Peterburgu.

Viktorija Petrova

Policija je došla po Viktoriju Petrovu.
Policija je došla po Viktoriju Petrovu.

Policija se 6. maja u sedam sati ujutru pojavila u stanu 27-godišnje poslovne menadžerice Viktorije Petrove. Prema riječima njene advokatice Anastasije Pilipenko, Petrovoj su zaplijenjeni laptop i telefoni. Odvedena je u Istražni komitet i saslušana kao "svjedokinja" bez prisustva advokata.

Ona je optužena po djelu člana zakona koji kažnjava "političku motivaciju" i prijeti joj kazna do 10 godina zatvora.

"Viktorija je prilično aktivna na društvenim mrežama, ali nije aktivistkinja – iako je učestvovala na protestima", rekao je Pilipenko. "Ona je učestvovala na (antiratnim) demonstracijama u februaru i martu i dva puta je privedena".

Optužba protiv nje proizilazi iz posta na društvenim mrežama od 23. marta koji je privukao pažnju tužilaca 25. marta. Post je poslije obrisan.

"Mogu samo da pretpostavim da su tužioci tražili da ona to skine", rekla je Pilipenko.

Advokatica je rekla da je vidjela post na snimcima ekrana lošeg kvaliteta koje su dali istražitelji, i da kritikuje rat i Putina, dok takođe žali zbog gubitka života na obje strane. Uz post su bili priloženi linkovi na nekoliko video snimaka, uključujući jedan s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i jedan s pomoćnikom Zelenskog Aleksijem Arestovičem.

Odbrana je na sudskom ročištu tražila da Petrova bude u kućnom pritvoru.
"Sutkinja je radila u vikend smjeni", rekla je Pilipenko. "Naredila je hapšenje svih koji su izvedeni pred nju tog dana. Bio je jedan fascinantan trenutak kada sam tražila kućni pritvor a istražitelj rekao: 'Nemam prigovor'. Sutkinja je pitala: 'Šta ste rekli?' A on je ponovo odgovorio: 'Nemam prigovor'. Sutkinja je potom načinila mali gest i ponovo upitala. Ovog puta istražitelj je uzdahnuo i tražio od sutkinje da okrivljenoj odredi pritvor."

Petrova ostaje u pritvoru do suđenja.

Olga Smirnova

Olga Smirnova
Olga Smirnova

Policija je 5. maja izvršila pretres kuća pet aktivista pokreta Miran otpor. Svih pet je privedeno i pošto su ih tužioci ispitali, svi su pušteni osim Smirnove. Ona je optužena po djelu dva člana 207.3. Prema optužnici, ona je djelovala "s motivom političkog neprijateljstva i mržnje".

Optužba protiv nje očigledno potiče iz čet grupe Mirnog otpora na društvenoj mreži VK koja je sadržala mnogo postova o političkoj situaciji u Rusiji i – poslije invazije 24. februara – o ratu u Ukrajini. Ta grupa je od tada blokirana.

Tužioci su tražili da sudsko ročište o pritvoru Smirnovoj bude zatvoreno za javnost, navodeći da je to neophodno radi zaštite državnih tajni. Naloženo je da Smirnova bude zadržana dva mjeseca i poslata je u istražni zatvor u Sankt Peterburgu, SIZO broj 5.

"Ona je osoba nevjerovatnog integriteta, časti, poštovanja, principa, humanosti", napisao je ljekar iz Sankt Peterburga Pjotr Voskresenski u pismu podnijetom sudu. "Možda je teško nositi se s takvim ljudima. Oni su nezgodni. Oni nas sprječavaju da pravimo kompromise. Ne mogu se ušutkati… Ipak, oni su so Zemlje."

"Olga je već dugi niz godina znala da je čeka trnova kruna", dodao je Voskresenski. "Ona to nije tražila, ali se nije ni plašila. Ruske vlasti grade novi panteon svetaca Rusije."

Lokalni odbornik u Sankt Peterburgu Boris Višnevski je takođe napisao preporuku za Smirnovu u kojoj je naglasio da ona dugi niz godina učestvuje u isključivo mirnim protestima.

"Nema razloga da se takva osoba drži u pritvoru", zaključio je on.

Aleksandra Skočilenko

Tridesetdvogodišnja umjetnica i muzičarka Aleksandra Skočilenko, koju često zovu Saša, bila je među prvima koji su optuženi po novom krivičnom zakonu. Ona je privedena 11. aprila kada je otišla da pomogne prijatelju pošto je vidjela na njegovom nalogu na društvenim mrežama da policija vrši pretres njegove kuće. Kasnije se ispostavilo da su post napisali zaposleni u Istražnom komitetu da bi namamili Skočilenko.

Za to što je naljepnice s cijenama u prodavnici mijenjala naljepnicama koje osuđuju rat u Ukrajini, prvobitno je optužena po djelu člana 207.3 koji predviđa kaznu od tri godine zatvora. Kasnije su tužioci odlučili da je optuže po odredbi zakona o "političkoj motivaciji" koja predviđa kaznu do 10 godina zatvora. Skočilenko ne spori da je mijenjala naljepnice, ali tvrdi da podaci na onima koje je postavila nisu lažni.

Određen joj je pritvor u trajanju od dva mjeseca, uprkos ozbiljnoj zabrinutosti za njeno stanje. Njoj je dijagnostikovan bipolarni poremećaj i celijačna bolest. Zbog toga ona ne može da jede većinu zatvorske hrane i jede ono što joj donose rođaci.

"Pokušavam da učinim sve što mogu za Sašu", rekla je Julija, prijateljica Skočilenko koja je tražila da bude identifikovana samo po imenu iz straha od odmazde. "Ali moja vjera u dobar ishod blijedi svakim danom. Još ima nade, ali ako Saši daju dugu kaznu, ne mogu da zamislim šta ću tada da radim."

Marija Ponomarenko

Maria Ponomarenko
Maria Ponomarenko

Marija Ponomarenko je novinarka iz Barnaula, glavnog grada Altajske oblasti na jugu Sibira. Bila je na radnom zadatku u Sankt Peterburgu kada je pritvorena ispred svog hotela 24. aprila. Nezavisni mediji u Barnaulu su izvijestili da je altajski Istražni komitet poslao cijeli tim u grad na sjeveru da uhapsi Ponomarenko.

Ona je optužena po djelu "politička motivacija" člana 207.3 zbog posta na društvenim mrežama o ruskom bombardovanju pozorišta u ukrajinskom gradu Mariupolju u koje su se sklonili civili. Ukrajina je saopštila da je oko 300 ljudi ubijeno u incidentu 16. marta.

Ponomarenko, majka dvije male kćerke, ima reputaciju da pomaže ljudima koji su pritvoreni na raznim protestima posljednjih nekoliko godina, donosi pakete ljudima u zatvoru i donira prihod od svog novinarskog rada u fondove za pravnu pomoć. Njeni poznanici rekli su za RSE da je invaziju na Ukrajinu veoma teško podnijela i da često plače zbog toga. Na sudskom ročištu za određivanje pritvora rekla je sudiji da je prestala da plače.

"Moje suze će biti protumačene kao da su izazvane činjenicom da sam u zatvoru", rekla je sudiji. "Ali to nije tako. Ja ću ovo podnijeti kako treba. Dogodilo se i moram to da prihvatim dostojanstveno."

Ona je za RSE rekla da vjeruje da su slučaj protiv nje pokrenuli zvaničnici u Barnaulu kao osvetu zbog njenog izvještavanja o korupciji i kršenju prava u njenom rodnom gradu.

U pismu iz zatvora, ona je navela da je naučila mnoge korisne veštine, kao što je kako da tri komada odjeće opere rukama u kanti za samo pet minuta, kako da namješta krevet s vojničkom preciznošću i kako da napravi uvijače za kosu od čarapa.

"Poslije ovoga, biće mi dobro bilo gdje", napisala je ona.

"Držimo se i ne popuštamo", dodala je ona. "Borimo se protiv zla. Promjena je na pomolu... Rusija će biti slobodna."

"Nada svih političkih zatvorenika", napisala je, "leži u vama koji ostajete na slobodi."

Biden odobrio "malo, uporno" američko vojno prisustvo u Somaliji

Arhiv - Američki vojnici vježbaju sa brigadom Danab u Somaliji, 9. maja 2021.

Američki predsjednik Joe Biden odobrio je slanje manje od 500 američkih vojnika u Somaliju, kako bi sprovodili operacije protiv pobunjeničke grupe al-Šabab, povezane sa al-Kaidom, izjavio je jedan zvaničnik Bijele kuće.

Tako je promijenjena odluka iz ere bivšeg predsjednika Donalda Trumpa o povlačenju vojnika.

"Predsjednik Biden je odobrio zahtjev Sekretarijata za odbranu o preraspoređivanju američkih snaga u Istočnoj Africi da bi uspostavio malo, uporno američko vojno prisustvo u Somaliji", rekao je novinarima visoki zvaničnik Bidenove administracije.

Kako je dodao, vojnici će doći iz obližnjih baza na afričkom kontinentu. Kamp Lemonije u Džibutiju, je primarna baza za operacije američke Afričke komande u regionu.

Prije povlačenja, SAD su imale oko 700 vojnika u Somaliji, koja se bori sa nasiljem i nestabilnošću od kako se puč iz 1991. goidne razvio u ciklus brutalnih sukoba u kojima učestvuju lideri rivalskih klanova.

Pobunjenička grupa se ponovo pojavila 2006, obećavajući da će donijeti stabilnost uspostavljanjem stroge interpretacije šerijatskog zakona. Od tada je porasla po broju pripadnika i počela da vrši napade van Somalije, uključujući one u Keniji i Ugandi.

Bijela kuća navodi da je Pentagon predao zahtjev Bidenu nakon što je više od godinu dana morao da ogranizuje rotaciju i dolazak vojnika u Somaliju. Zvaničnici Sekretarijata za odbranu kažu da je to otežavalo bezbjednost i efikasnost američkih trupa.

"Proveli smo proteklih godinu dana i više, od odluke prethodne administracije, tako što smo periodično pomjerali vojnike u Somaliju i iz nje, u pokušaju da pomognemo borbi protiv terorizma", izjavio je zvaničnik i dodao. "Takvo rotirajuće prisustvo je stvorilo veoma stvarne rizike u zaštiti vojnika."

Još se ne zna da li je novi predsjednik Somalije, Hasan Šeik Mohamud koji je izabran u nedjelju, zahtijevao povratak američkih vojnika.

Američki zvaničnik izjavio je da novi pristup uključuje diplomatske napore, bezbjednosnu podršku somalijskim snagama i izgradnju kapaciteta somalijske vlade, koju muče unutrašnji politički sukobi, nasilje i nestabilnost.

"Brine nas potencijal da bi al-Šabab, zbog svoje finansijske putanje i uspjeha na bojnom polju stvori još prostora da planira i na kraju vrši napade u drugim zemljama", izjavio je zvaničnik administracije.

"Sve to znači da u svijetu u kojem moramo da pravimo prioritete u odnosu na to kako pristupamo globalnom antiterorizmu, al-Šabab je jasno prioritet zbog prijetnje koju predstavlja."

Zvaničnik nije želio da saopšti gdje će vojnici biti pozicionirani niti iz koje grane vojske potiču. Na pitanje koliko će dugo trajati operacija nije dao konkretan odgovor. "Ne planiramo da ostanemo zauvijek tamo", rekao je.

Neutralna Švajcarska povećava saradnju sa NATO savezom

Čuveni neutralni status Švajcarske je na najvećoj probi u posljednjih nekoliko decenija, kako njeno Ministarstvo odbrane naginje bliže zapadnim vojnim silama, reagujući na rusku invaziju Ukrajine.

Ministarstvo odbrane radi na izvještaju o bezbjednosnim opcijama koje obuhvataju zajedničke vojne vježbe sa NATO zemljama i indirektno slanje municije, izjavio je za Reuters Pelvi Puli, šef bezbjednosne službe u švajcarskom ministarstvu odbrane.

"U krajnoj liniji, doći će do promjena u načinu interpretacije neutralnosti", rekao je Puli u intervjuu prošle nedjelje. Tokom posjete Washingtonu ove nedjelje, ministrica odbrane Viola Amherd izjavila je da Švajcarska treba da bliže sarađuje sa zapadnim savezom koji predvode SAD, ali ne i da mu se pridruži, prenijeli su švajcarski mediji.

Neutralnost, zbog koje Švajcarska nije učestvovala ni u Prvom ni Drugom svjetskom ratu nije bila cilj sama po sebi, već je cilj bio da se poveća bezbjednost Švajcarske, podsjetio je Puli.

Druge opcije uključuju redovne sastanke na visokom nivou između švajcarskih i NATO komandanata i političara, navela je Viola Amherd.

Takvo približavanje NATO savezu označilo bi odstupanje od pažljivo njegovane tradicije nezauzimanja strane u sukobima, što je - prema pristalicama neutralnosti - pomoglo Švajcarskoj da prosperira na miran način, i održi specijalnu ulogu posrednika, između ostalog u vrijeme tenzija između Zapada i Sovjetskog Saveza.

Ideja o punom članstvu u NATO je razmotrena, ali dok su Švedska i Finska - zemlje koje također imaju historiju neutralnosti - na ivici pridruživanja zapadnom savezu, Puli kaže da je malo vjerovatno da će se u izvještaju švajcarskoj vladi preporučiti takav korak.

Izvještaj će biti završen do kraja septembra, kada će ga razmotriti švajcarski kabinet. Zatim će biti predat parlamentu na raspravu i poslužiće kao osnova za moguće odluke o budućem smjeru švajcarske bezbjednosne politike. O samom izvještaju se neće glasati.

Ministarstvo odbrane će također dati svoj doprinos široj studiji koju priprema Ministarstvo spoljnih poslova. U projektu će se razmotriti uvođenje sankcija, izvoz oružja i municije i odnosi sa NATO sa perspektive neutralnosti, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova.

Oživjela debata o neutralnosti Švajcarske

Švajcarska se nije borila ni u jednom od međunarodnih sukoba poslije 1815. kada je usvojila neutralnost na Bečkom kongresu poslije francuskih revolucionarnih ratova.

Haškom konvencijom iz 1907. uspostavljeno je pravilo da Švajcarska neće učestvovati u međunarodnim oružanim sukobima, pružati vojnu podršku bilo kojoj strani niti dozvoliti bilo kojoj od zaraćenih strana da koriste njenu teritoriju.

Neturalnost, koja je dio Ustava, dozvoljava Švajcarskoj pravo na samoodbranu, i pruža okvir za interpretaciju političkih aspekata tog koncepta, koji nisu obuhvaćeni pravnom definicijom.

Princip neutralnosti je posljednji put dopunjen početkom 1990-ih, poslije raspada Sovjetskog Saveza, da bi se dozvolila spoljna politika zasnovana na saradnji sa drugim zemljama u sferama humanitarne pomoći i pomoći u slučaju prirodnih katastrofa.

Sukob u Ukrajini je oživio tu debatu koja se sada fokusira na vladinu odluku da uvede sankcije Rusiji ali ne dozvoli novi izvoz švajcarske municije u Ukrajinu.

"Postoji velika nelagoda zbog toga što Švajcarska ne može da preduzme još više da pomogne Ukrajini", rekao je Puli.

Arihv - Zbog pandemije Covida, Švajcarska je rasporedila hiljade rezervista da pmognu opterećenim državnim bolnicama, u prvoj mobilizaciji švajcarske vojske od Drugog svjetskog rata.
Arihv - Zbog pandemije Covida, Švajcarska je rasporedila hiljade rezervista da pmognu opterećenim državnim bolnicama, u prvoj mobilizaciji švajcarske vojske od Drugog svjetskog rata.

Još jedna potencijalna mjera je slanje švajcarske municije drugim zemljama, da bi se nadomjestila municija koju te zemlje šalju Ukrajini, rekao je šef vojno-bezbjednosne policije Puli, što je zaokret u odnosu na dosadašnju vladinu politiku, iako bi direktno slanje municije bilo previše krupan korak.

Predsjednik Ignacio Kasis isključio je mogućnost slanja oružja trećim zemljama radi podrške Ukrajini, ali je takođe izjavio da neutralnost nije "dogma" i da bi neuspjeh da se reaguje sankcijama "išao na ruku agresorima".

Sve veća podrška NATO-u

Švajcarska već ima određene veze sa NATO, dok je prošle godine odlučila da kupi avione F35A od kompanije "Lokhid martin", kakve već koriste ili su kupile neke članice NATO.

Švajcarska "ne može da se pridruži nijednom savezu zbog svoje neutralnosti. Ali možemo da sarađujemo, a sistemi koje kupujemo su dobra osnova za to", izjavila je ministrica odbrane Amherd za kanal SRF.

Mjere koje se trenutno razmatraju bi bile značajan korak približavanja NATO-u za zemlju koja se pridružila Ujedinjenim nacijama tek 2002. godine, i koja proizvodi većinu svog oružja.

Vladimir Koklov, portparol ruske ambasade u Bernu, izjavio je da bi takve mjere značile radikalnu promjenu politike Švajcarske. Moskva "ne bi mogla da ignoriše" eventualno ukidanje principa neutralnosti, koje bi imalo posljedice, rekao je Koklov, ali nije precizirao na kakve se posljedice misli.

Švajcarska vojska se zalaže za veću saradnju sa NATO-om radi jačanja nacionalne odbrane, dok se javno mnijjenje drastično promijenilo poslije invazije na Ukrajinu.

Više od polovine ispitanika - 56 posto - podržava jačanje veza sa NATO, pokazala je nedavna anketa, što je značajno više od 37 procenata, koje je takav stav imalo u istraživanjima rađenim proteklih nekoliko godina.

Podrška samom ulasku u NATO je i dalje manjinsko mišljenje, ali je značajno porasla. Anketa agencije Sotomo u aprilu pokazala je da se 33 posto Švajcaraca zalaže za ulazak u NATO.

"Jasno je da je ruska invazija na Ukrajinu promijenila mnoga mišljenja. Ona je viđena kao napad na naše zapadne demokratske vrijednosti", izjavio je Majkl Herman iz agencije Sotomo.

Tijeri Burkart, lider Liberalno-demokratske partije desnog centra, koja je dio vladajuće koalicije, opisuje "tektonske promjene" u načinu na koji Švajcarci gledaju na neutralnost.

"Neutralnost mora da bude fleksibilna", izjavio je Burkart za Reuters.

"Prije Ukrajine, neki su mislili da se nikada više neće biti konvencionalnog rata u Evropi", rekao je, dodajući da su se neki zalagali za ukidanje vojske. "Ukrajinski konflikt pokazuje da ne možemo da budemo uljuljkani u tom uvjerenju".

Burkart kaže da podržava veću vojnu potrošnju i bliže odnose sa NATO, ali ne i punopravno članstvo. Međutim, Piter Keler, generalni sekretar ultra-desničarske Švajcarske narodne partije (SVP) rekao je za Reuters da tješnji odnosi sa NATO nisu kompatibilni sa neutralnošću. SVP je također dio vladajuće koalicije i najveća stranka u donjem domu švajcarskog parlamenta.

"Nema razloga da mijenjamo uspješnu spoljnopolitičku maksimu. Ona je donijela mir i prosperitet našim građanima", kaže Keler.

Ministarstvo odbrane se ne slaže sa tim. Tokom posjete Washingtonu, Amherd je ocijenila da okvir zakona o neutralnosti "dozvoljava bližu saradnju sa NATO i sa evropskim partnerima", prenio je dnevnik Tagesancajger.

Švedska zbog NATO-a šalje diplomate u Tursku

Zastave država koje su članice NATO saveza ispred sjedišta u Briselu

Švedska će poslati diplomate u Tursku kako bi pokušali da prevaziđu primjedbe Ankare na njen plan za pridruživanje NATO savezu, rekao je ministar odbrane Peter Hultkvist, a zvanična odluka o predaji aplikacije očekuje se u ponedjeljak.

Švedske vladajuće socijaldemokrate su u nedjelju odustale od svog 73-godišnjeg protivljenja ulasku u NATO i nadaju se brzom pristupanju, napuštajući decenije vojnog nesvrstavanja nakon ruske invazije na Ukrajinu 24. februara.

Finska je u nedjelju takođe potvrdila da će podnijeti zahtjev za pridruživanje atlantskom vojnom savezu.

Međutim, Turska je iznenadila svoje saveznike u NATO rekavši da neće pozitivno gledati na aplikaciju Finske i Švedske, a predsjednik Redžep Tajip Erdogan je rekao da su "skandinavske zemlje gostionice za terorističke organizacije".

"Poslaćemo grupu diplomata da održe razgovore i dijalog sa Turskom kako bismo vidjeli kako to može da se riješi i o čemu se zapravo radi", rekao je ministar odbrane Peter Hultkvist za javni servis SVT.

Turska je rekla da želi da nordijske zemlje zaustave podršku kurdskim militantnim grupama prisutnim na njihovoj teritoriji i ukinu zabranu prodaje nekog oružja Turskoj.

NATO i Sjedinjene Države saopštile su da su uvjerene da Turska neće zadržati članstvo Finske i Švedske.

Svaka odluka o proširenju NATO zahtijeva odobrenje svih 30 članica alijanse i njihovih parlamenata, ali diplomate kažu da će Erdogan biti pod pritiskom da popusti jer bi Finska i Švedska u velikoj mjeri ojačale NATO u Baltičkom moru.

"Uvjeren sam da ćemo moći da odgovorimo na zabrinutost koju je Turska izrazila na način koji ne odlaže članstvo", rekao je u nedjelju generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg.

Švedski parlament će u ponedjeljak održati debatu o zahtjevu za članstvo Švedske, što je formalnost jer već postoji velika većina za prijavu. Vlada će donijeti zvaničnu odluku da se prijavi kasnije u toku dana, rekao je Hultkvist.

Rusija: Nećemo jednostavno podnijeti ulazak Finske i Švedske u NATO

Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov 

Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov izjavio je u ponedjeljak da Finska i Švedska "ne bi trebale gajiti iluzije da će Moskva jednostavno podnijeti njihovo pridruživanje NATO-u", ocjenjujući to pogreškom koja bi imala "dalekosežne posljedice".

"Situacija se naravno radikalno mijenja u svjetlu ovoga što se događa. Oni ne bi trebali gajiti iluzije da ćemo to jednostavno podnijeti. Činjenica je da zbog ove odluke neće biti poboljšana sigurnost Švedske i Finske", rekao je Rjabkov, navodi Reuters prenoseći pisanje agencije Interfax.

Rjabkov je, također, upozorio da bi članstvom Finske i Švedske porasla vojna napetost.

"Šteta je da se zdrav razum žrtvuje nekakvoj fantomskoj odredbi o tome što treba učiniti u ovoj situaciji", naveo je

Ruska agresija na Ukrajinu podstakla je Švedsku i Finsku da preispitaju svoje bezbjednosne potrebe i potraže sigurnost u NATO savezu.

Finski predsjednik i premijerka objavili su 15. maja da će ta zemlja podnijeti kandidaturu za članstvo u NATO, čime se otvara put za proširenje zapadne vojne alijanse od 30 članova u vrijeme ruske invazije na Ukrajinu.

Švedska premijerka Magdalena Anderson najavila je da će 16. maja zatražiti podršku parlamenta, kako bi ta država podnijela kandidaturu za članstvo.

Najava Finske i Švedske o kandidaturi za članstvo u transatlantskom savezu izazvala je prigovore Turske, članice NATO-a.

NATO i Sjedinjene Američke Države izjavile su u nedjelju kako su uvjerene da Turska neće zaustaviti članstvo dviju nordijskih država u zapadnom vojnom savezu.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG