Linkovi

Izdvojeno

Predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija podnio pisanu ostavku. Sanela Gorušanović-Butigan predstavlja instituciju

Arhiv - Sjednica Visokog sudskog i tužilačkog vijeća. Izvor: BIRN BiH

Na jučerašnjoj sjednici VSTV-a Tegeltija je obavijestio druge članove da daje ostavku na sve funkcije u Vijeću, koje je potom raspravljalo o načinu nastavka rada ovog tijela. Sjednica je prekinuta nakon što je pozlilo osobi koja je bila prisutna u sali.

Današnja sjednica započela je usvajanjem korigovanog dnevnog reda, a članovi VSTV-a su izglasali zaključak da Tegeltija danas preda pisanu ostavku, te da Vijeće odabere jednog člana koji će predstavljati instituciju do izbora novog člana ispred osnovnih i okružnih sudova Republike Srpske, kako bi Vijeće potom izabralo novo predsjedništvo VSTV-a.

Tegeltija je potom ušao u salu gdje se održava sjednica i uručio pisanu ostavku nadležnoj osobi, nakon čega je napravljena pauza.

Nakon pauze, potpredsjednica Sanela Gorušanović-Butigan je kazala da je konstatovano da je Tegeltija podnio ostavku te pročitala sadržaj u kojem on ističe kako smatra da je rad VSTV-a kompromitovan i da ne želi da učestvuje u radu takve institucije, te da zbog toga daje ostavku na sve funkcije u Vijeću.

Na sjednici je jednoglasno odlučeno da će Gorušanović-Butigan biti ovlašteno lice koje će predstavljati instituciju.

Odluku o ostavci Tegeltija je donio nakon što je na posljednjoj, vanrednoj sjednici Vijeća zaključkom pozvan da razmotri mogućnost podnošenja ostavke na mjesto predsjednika VSTV-a BiH, o čemu je Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) ranije pisala.

Sjednica je sazvana nakon objavljenog audiosnimka razgovora između Tegeltije i bivše članice VSTV-a Milijane Buhe o imenovanju njene sestre na pravosudnu funkciju, a na njenom dnevnom redu bila je jedna tačka – aktuelna situacija. Tegeltija je negirao autentičnost snimka.

Podnošenje ostavke od Tegeltije je tražilo devet od 14 prisutnih članova Vijeća, dok je za zaključak o razmatranju ostavke, zbog narušavanja partnerstva između VSTV-a i njegovih strateških međunarodnih partnera, glasalo njih sedam, uključujući i Tegeltiju.

See all News Updates of the Day

Bidenova administracija izdvaja 106 miliona dolara za reforme na Balkanu

U prijedlogu budžeta State Departmenta i za fiskalnu 2023. godinu u dijelu u kome se predviđa pomoć za inostrane operacije, za Zapadni Balkan planirano je 106, 2 miliona dolara.

Kako se navodi u zvaničnom dokumentu State Departmenta, predviđena je američka pomoć za Kosovo, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Sjevernu Makedoniju, Albaniju i Crnu Goru za podršku ulasku u EU i reforme koje se u skladu tim moraju sprovesti, kao i za napore da se suprotstavi ruskom i kineskom uticaju i dezinformacijama, sa posebnim naglaskom na jačanju vladavine prava i tranparentnosti u vladi, borbi protiv korupcije, osnaživanju građanskog aktivizma i obezbeđivanju dinamičnog nezavisnog medijskog sektora.

"Predviđeni programi bi uključili i jačali lokalne vlasti i omladinu da se podstakne ekonomski rast, zaustavi odliv mozgova i promoviše pomirenje među različitim etničkim zajednicama", navodi se u prijedlogu budžeta.

Program bi ojačao odgovornost vlade kroz fiskalnu transparentnost i dao mogućnost građanima da motivišu predstavnike da budu odgovorni prema građanskom društvu.

Kako se navodi u prijedlogu budžeta, finansiranje bi promovisalo da privatni sektor vodi ekonomski rast, energetsku sigurnost i čistu energiju, cyber bezbjednost, stabilan finansijski i regulatorni ambijent za investicije, i podržalo dijalog pod pokroviteljstvom EU o normalizaciji odnosa Kosova i Srbije.

Ove investicije bi stimulisale ekonomski oporavak od Covida 19, navodi se u prijedlogu budžeta State Departmenta u dijelu o stranim operacijama. Taj budžet predložio je američki predsjednik Joe Biden, a njegovim dijelovima se raspravlja pred odborima Senata i Predstavničkog doma.

U programu za Evropu i Evroaziju, predviđeno je 108,7 miliona dolara. Američka pomoć bi podržala partnere da se suprotstave ruskim dezinformacijama i pruže otpor pojačanoj ruskoj agresiji, protiv demokratije, ljudskih prava, svjetskog poretka, vladavine prava i miroljubive koegzistencije.

"Američka pomoć bi podržala programe koji diversifikuju izvore zelene energije i smanjuju zavisnost od ruske energije, promovišu stabilnost demokratije i da pomognu da se smanji pritisak na evropske vlade i lokalne zajednice koje pomažu izbjegle od ruske ničim izazvane, neopravdane i već isplanirane dalje invazije na Ukrajinu. Podrška inicijativama za borbu potiv korupcije , promovisanje regionalne saradnje i ekonomskih integracija, pogotovo na Zapadnom Balkanu, podrška prekograničnim energetskim povezivanjima, promovisanje razvoja građanskog društva, jačanje profesionalnog istraživačkog novinarstva pogotovo kroz regionalne novinarkse mreže", navodi se u prijedlogu budžeta u programu za Evropu i Evroaziju.

Narodna skupština RS prihvatila kriminalizaciju klevete uprkos kritikama

Narodna skupština RS (Izvor: NSRS)

Poslanici Narodne skupštine Republike Srpske usvojili su četvrtak izmjene krivičnog zakona prema kojima je kriminalizovana kleveta, neprihvatajući domaće i strane kritike.

Ovim zakonom, kleveta postaje krivično djelo i odluka o pokretanju postupka predata je ruke tužilaca. Zaprijećene su visoke novčane kazne, i sežu do 120.000 KM.

Tokom rasprave u Narodnoj skupštini ove sedmice, poslanici koji se protive kriminalizaciji klevete rekli su „svjesni smo da živimo u društvu gdje nemamo pravnu sigurnost i gdje ne možemo poći od toga da će za sve ljude važiti ista prava” i da je pravi cilj zastrašivanje javnosti.

„ (...) Mi stalno zaboravljamo da smo upravo mi političari oni koji smo najviše zastupljeni javnom prostoru i da je kleveta, uvreda i sav neprimjeren i jezik i izražavanje i komunkacija, da sve to potiče upravo od nas”, rekla je poslanica Mirna Savić-Banjac.

Oni koji brane kriminalizaciju klevete kažu da su izmjene krivičnog zakona predložene zbog zaštite ugleda, ličnog i porodičnog života, i da je cilj prevencija, nikako cenzura.

Zakonske izmjene Krivičnog zakona RS sada treba da potvrdi Vijeće naroda RS.

Kleveta u Bosni i Hercegovini je izuzeta iz krivčnih zakona prije dvadesetak godina. Nakon toga, oštećeni je mogao u građansko parničnom postupku podnijeti tužbu za klevetu pred nadležnim sudom i tražiti obeštećenje zbog štete.

BiH: Kritično doba za novinare u entitetu RS
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:49 0:00

Kriminalizaciju klevete je Republici Srpskoj je predložila Vlada. Entitetski predsjednik Milorad Dodik, čija stranka sa kaolicionim partnerima ima većinu u donošenju odluka, ranije je, braneći kriminalizaciju klevete, novinarima poručio: „Ja očekujem da vi to podržite. Sve strahove koje ima medijska zajednica i mediji, mi ćemo eliminisati. Objasnićemo. Ovo treba da bude naša zajednička priča.”

Vlasti u Republici Srpskoj, očekivano, oglušile su se na novinarske i međunarodne kritike nakon najave da kriminaliziraju klevetu.

„Pisanje vijesti biće nemoguća misija, istraživačko novinarstvo više neće postojati, i svaki građanin će to osjetiti na svojoj koži”, rekao je Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banja Luka, tokom novinarskog protesta u Banja Luci održanog 14. marta.

Američka ambasada u BiH je navela 10. marta da bi se kriminalizacijom klevete i najavljenim zakonom o stranim agentima drastično narušila prava i slobode ljudi u Republici Srpskoj.

„Predloženi zakoni stigmatizirali bi i ušutkali nezavisne glasove u Republici Srpskoj koji žele izgraditi demokratsku i prosperitetnu budućnost za njene stanovnike”, stoji u saopštenju Ambasade Sjedinjenih Američkih Država.

Posljednjih dana je napeta atmosfera u Banja Luci, dok se nižu incidenti. Prvo je Dodik novinare nazvao „spodobama”, dan poslije su dvojici novinara izgrebani automobili, dok su proteklog vikenda napadnuti LGBT aktivisti i novinari tokom privatnog skupa.

Bh. povorka ponosa najavila je krivične prijave protiv Dodika i gradonačelnika Banja Luke Draška Stanivukovića zbog, kako kažu, huškanja na LGBT populaciju.

Građani New Yorka o mogućoj optužnici protiv Trumpa

Građani New Yorka o mogućoj optužnici protiv Trumpa
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:08 0:00

U New Yorku u blizini Trumpovog nebodera, Glas Amerike je upitao prolaznike za njihova mišljenja o mogućem podizanju optužnice i suđenju Trumpu u vezi sa novčanim isplatama porno zvijezdi Stormy Daniels.

Colorado Springs - grad koji je prepolovio broj beskućnika

Colorado Springs - grad koji je prepolovio broj beskućnika
please wait

No media source currently available

0:00 0:04:12 0:00

Većina gradova širom svijeta ima populaciju beskućnika. U nekim gradovima živjeti na ulici je nelegalno, dok neki drugi gradovi dozvoljavaju podizanje šatorskih naselja za tu populaciju. Novinarka Glasa Amerike Caroline Presutti nas vodi u američki grad koji je smanjio broj beskućnika za pola.

SAD : Kina bi trebala pritisnuti Rusiju da okonča rat u Ukrajini

Američki zvaničnici reagovali na zajedničku izjavu Kine i Rusije o ruskom ratu protiv Ukrajine. Saopćenje je izdato u utorak u Moskvi, gdje je kineski predsjednik Xi Jinping održao dvodnevne razgovore sa svojim domaćinom, ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost John Kirby u utorak je rekao da nema ničega iz razgovora i dogovora između kineskih i ruskih lidera što daje nadu da će se rat u Ukrajini uskoro završiti.

„Ako Kina želi da igra konstruktivnu ulogu ovdje u ovom sukobu, onda bi trebalo da pritisne Rusiju da povuče svoje trupe iz Ukrajine i ukrajinske suverene teritorije”, rekao je Kirbi. „Oni bi trebali pozvati predsjednika Putina da prestane bombardirati gradove, bolnice i škole, zaustaviti ratne zločine i zvjerstva i okončati rat danas.”

Kirby je dodao da, iako se Kina ne bi trebala smatrati neutralnom stranom, Sjedinjene Države nisu vidjele nikakve naznake da su Kinezi spremni da Rusima daju smrtonosno oružje.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG