„BiH je iskazala posvećenost europskom putu. Zato ste 2022. godine postali zemlja kandidat kao apoticaj za dalje iskorake. Svjedoci smo određenog napretka, posvećenosti članstvu sa zakonima koji su usvojeni, a pokazali ste da možete postizati i rezultate kada ste jedinstveni. Saglasni smo da BiH vidimo u EU kao jedinstvenu, nedjeljivu i suverenu zemlju. U vašim je rukama da prihvatite put koji ste odabrali. Potrebno je usvajanje zakona u oblasti temeljnih pitanja, demokratije, vladavine prava, suzbijanja pranja novca i zakona o sudovima. Izvještaj o napretku ću podnijeti do marta i to je osnov za diskusiju EU lidera. Danas smo razgovarali i o Planu rasta. To je ponuda EU za snažnije integriranje BiH u ranim fazama, već sada na EU tržište. Ako budete pratili Plan rasta, možete dobiti milijardu eura. Ako zemlje Zapadnog Balkana razviju regionalno tržište, očekivani rast BDP-a je 10 posto”, kazala je predsjednica EK.
Plan rasta EU za Zapadni Balkan 2024-2027, vrijedan je šest milijardi eura i namijenjen je ekonomskom rastu regiona, ubrzanju reformi i ulaganju koje može unaprijediti proces proširenja EU sa zemljama Zapadnog Balkana. Uslov za to je pravljenje reformske agende na godišnjem nivou.
Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto na konferenciji za medije je istaknula da su bh. političari bili predani ispunjavanju uvjeta za članstvo u EU.
„Sve što smo uradili je bio rezultat političkog dijaloga, kompromisa i razumijevanja. Vijeće ministara Bih je tokom godinu dana mandata bilo predano ispunjavanju uvjeta za članstvo u EU. U parlamentarnu proceduru smo uputili 13 prijedloga zakona, a šest je usvojeno na Parlamentarnoj skupštini BiH. Uskoro očekujemo da usvojimo Plan ekonomskih reformi i intenzivno radimo na promjenama Izbornog zakona BiH. Očekujemo od EU, kao ključnog partnera, da nastavi poticati ove procese koji će nas dovesti do dijaloga i konsenzusa”, rekla je Krišto.
Prema njenim riječima, BiH treba činiti sve da izbjegne nametanje rješenja od međunarodne zajednice, koji bi, kako je navela, mogli narušiti odnose unutar koalicije, kao funkcioniranje institucija BiH.
Predsjednica EK u Sarajevu boravi s nizozemskim premijerom Markom Rutteom i hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem.
Oni su u glavni grad BiH doputovali kako bi potaknuli bh. političare na provedbu reformi bitnih za otvaranje pregovora o pristupanju zemlje EU.
Sastankom s članovima Predsjedništva BiH započeli su seriju razgovora s bh. dužnosnicima, ali u sjedištu državnog vrha nije bilo predsjednika hrvatske vlade, koji se nije želio sastati sa članom Predsjedništva BiH Željkom Komšićem.
Kako je pojasnio na konferenciji za medije, konzistentna linija predsjednika hrvatske vlade je da se ne sastaje s Komšićem koji nije izabran za hrvatskog člana Predsjedništva voljom hrvatskog naroda u BiH te s kojim nikakvog kontakta nemaju ni druge institucije Hrvatske.
„Posjeta BiH je plod rasprave u Europskom vijeću u decembru 2023. o otvaranju pristupa pregovora BiH sa EU. Ovaj posjet služi kao poticaj za usvajanje novih zakona da EK u svom izvještaju 21. i 22. marta stvori preduvjete da postignemo konsenzus za otvaranje pregovora. Putinova politika je ubrzala proces proširenja i dala je šansu BiH da ulovi korak s drugim zemljama ka EU”, rekao je Plenković.
Tokom posjete BiH premijer Nizozemske Mark Rutte je naglasio da se proces pridruživanja ocjenjuje na osnovu konkretnih rezultata.
„Potreban nam je popis rezultata po prioritetima, ali BiH nije sama. Nizozemska je zajedno s EK tu za vas kao pomoć na ovom putu. Cijeli proces mora biti temeljen na ostvarivanju rezultata i BiH mora biti sigurna da postiže konkretne i dugoročne rezultate. Mnogo je posla u narednih šest sedmica. Ovo su veliki i zahtjevni zadaci. U mojoj zemlji i za mene lično je važno da nema prečica, da je sve utemeljeno. Jasno mi je da je ovo kompleksna zemlja, ali mnogi su tu na raspolaganju da daju svoj doprinos. Vrijeme curi, vjerovatno se do kraja marta ova prilika može ugasiti”, rekao je Rutte.
Delegacija EU se sastala i sa visokim predstavnikom u BiH Christianom Schmidtom.
„Vlasti BiH imaju priliku da učvrste temelje za ključne reforme u pravcu jačanja vladavine prava i integriteta izbora, te otvore historijski proces u kojem će BiH započeti zvanične pregovore ka punopravnom članstvu u Europskoj uniji”, poručeno je iz Ureda visokog predstavnika (OHR).
