Linkovi

Vojni lideri: Povlačenje iz Afganistana "strateški neuspjeh"


Misija u Afganistanu: Logistički uspjeh i strateški neuspjeh
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:27 0:00

Misija u Afganistanu: Logistički uspjeh i strateški neuspjeh

U svom prvom svjedočenju u Kongresu o burnim posljednjim mjesecima rata u Afganistanu, najviši američki vojni zvaničnici priznali su da su pogrešno procijenili spremnost afganistanske vojske, i izjavili da su vjerovali da SAD treba da zadrže bar nekoliko hiljada vojnika u zemlji da bi spriječili talibane da brzo preuzmu kontrolu. 

Američki sekretar za odbranu Lojd Ostin rekao je na pretresu pred senatskim odborom za oružane snage da je iznenadni kolaps afganistanske vojske potpuno iznenadio Pentagon, i priznao je pogrešne procjene situacije u najdužem američkom ratu, uključujući korupciju i opadanje morala među avganistanskim vojnicima.

"Činjenica da se afganistanska vojska koju smo mi, i naši partneri, obučavali, jednostavno raspala - u nekim slučajevima bez jednog ispaljenog metka - nas je sve iznenadila", rekao je Ostin.

"Ne bi bilo pošteno tvrditi da nije", dodao je.

Načelnik združenih generalštaba američkih oružanih snaga, general Mark Mili rekao je da je povlačenje iz Afganistana bilo "logistički uspjeh ali strateški neuspjeh". Na pretresu je takođe izjavio da je njegovo lično mišljenje bilo da je potrebno najmanje 2.500 vojnika da spriječe kolaps vlade u Kabulu.

General Frenk Mekenzi, koji je, kao šef Centralne komande, nadzirao povlačenje u poslednjim mjesecima rata, rekao je da se slaže sa Milijevom procjenom. Obojica nisu željeli da kažu šta su preporučili predsjedniku Bidenu.

Republikanski senatori optužili su predsjednika Joe Bidena da je lagao o tome šta su mu je preporučila vojska, a čak su i Bidenove demokrate izrazile frustraciju zbog haotičnog povlačenja.

Portparolka Bijele kuće Džen Psaki izjavila je u utorak da bi SAD sada bile u ratu sa talibanima da je Washington ostavio 2.500 vojnika u Afganistanu.

Psaki je nastojala da pojasni zbog čega, po svemu sudeći, postoji razlika između tvrdnji predsjednika Bidena da nije postojao razdor među njegovim vojnim savjetnicima povodom povlačenja, i izjave generala Milija da je američka vojska željela da ostavi jedan kontingent u zemlji.

General Mili: Nisam pokušao da uzurpiram ovlaštenja

General Mark Mili, uz to, odgovara i na pitanja o svoja dva telefonska razgovora sa svojim kineskim kolegom pred kraj mandata administracije predsjednika Donalda Trumpa.

General je odlučno branio dva poziva kineskoj strani, zbog kojih su pojedini republikanci zahtijevali njegovu ostavku, navodeći da je cilj njegovih razgovora sa kineskim generalom bio da se smanje tenzije sa Pekingom, a ne da "uzurpira ovlaštenja".

"Ni u jednom trenutku nisam pokušao da promijenim ili utičem na proces, uzurpiram ovlaštenja, ili se ubacim u lanac komande", rekao je Mili na pretresu.

Mili, načelnik Združenih generalštaba, nazvao je generala Lija Zoučenga iz Narodne oslobodilačke armije 30. oktobra 2020, i ponovo 8. januara. Kaže da je nastojao da uvjeri Lija da su SAD stabilne i da neće napasti Kinu, pošto su američki obaveštajni podaci pokazali da je Kina zabrinuta zbog mogućeg američkog napada.

Pitanja o povlačenju iz Afganistana

Senator Džejms Inhof, najviše rangirani republikanac u senatskom Odboru za oružane snage, za problematično povlačenje iz Afganistana je isključivo okrivio Bidenovu administraciju. Rekao je da je Biden kritikovao preporuke svojih vojnih lidera i da su mnogi Amerikanci ostavljeni u Afganistanu poslije američkog povlačenja.

Republikanska senatorka Džoni Ernst iz Ajove izjavila je da je Bidenova odluka da nastavi Trumpov sporazum sa talibanima o bezuslovnom povlačenju "protraćio američke žrtve zarad jeftine političke pobjede."

Američki sekretar za odbranu Lojd Ostin svedoči u Senatu, 28. septembra 2021.
Američki sekretar za odbranu Lojd Ostin svedoči u Senatu, 28. septembra 2021.

Šef Pentagona Lojd Ostin je doveo u pitanje neke odluke donijete tokom 20 godina rata u Afganistanu. Gledano unazad, američka vlada je možda neosnovano vjerovala da može da izgradi održivu vladu u Kabulu, rekao je. "Pomogli smo u izgradnji države, ali nismo mogli da izgradimo naciju".

Priznao je i probleme u završnoj evakuaciji civila sa međunarodnog aerodroma Hamid Karzai u Kabulu, koja je počela 14. avgusta, kada je u nasilju na samom aerodromu i njegovoj okolini stradalo više afganistanskih civila. Međutim, izjavio je da je evakuacija bila istorijsko dostignuće, zahvaljujući kome je 124.000 ljudi izbjeglo vladavinu talibana.

General Mili svjedočio je da nije očekivao da će talibani tako brzo preuzeti kontrolu nad zemljom. Međutim, primjetio je da je vojska od kraja 2020. upozoravala da bi ubrzano povlačenje - koje ne bi bilo vezano za određene uslove - dovelo do urušavanja afganistanske vojske i vlade.

"To je bilo prije godinu dana. Moje procjene su ostale dosljedne", rekao je Mili. General je takođe izjavio da postoji "veoma realna mogućnost" da će se Al-Kaida ili afganistanski ogranak Islamske države pod upravom talibana ponovo formirati i ojačati u Afganistanu i da će, u narednih 12 do 36 mjeseci, predstavljati terorističku prijetnju za SAD.

Međutim, Ostin je stao iza planova Bidenove administracije da buduće terorističke prijetnje grupa kao što su Al-Kaida i Islamska država odvraća napadima dronovima, ili pomoću komandosa iz drugih zemalja.

  • 16x9 Image

    GLAS AMERIKE

    Glas Amerike pruža vijesti i informacije na više od 40 jezika procijenjenoj sedmičnoj publici od preko 326 miliona ljudi. Priče sa autorskim linijama GLAS AMERIKE djelo su više novinara VOA i mogu sadržati informacije iz izveštaja agencija vijesti.

  • 16x9 Image

    REUTERS

    Reuters je novinska agencija osnovana 1851. godine u vlasništvu Thomson Reuters Corporation sa sjedištem u Torontu, Kanada. Jedna od najvećih svjetskih agencija vijesti, pruža finansijske vijesti, kao i međunarodno pokrivanje na preko 16 jezika za više od 1000 novina i 750 emitera širom svijeta.

  • 16x9 Image

    ASSOCIATED PRESS (AP)

    Associated Press (AP) je neprofitna nezavisna globalna novinska organizacija sa uredima u preko 100 zemalja. Osnovana 1846. godine,  licencira svoje činjenično izvještavanje medijima širom svijeta.

XS
SM
MD
LG