Linkovi

Izdvojeno

Dubrave kod Tuzle: Počela vježba američke vojske i Oružanih snaga BiH

Američki helikopteri u na aerodromu Dubrava kod Tuzle, 17. maj 2021.

Oko 200 američkih vojnika učestvuje u zajedničkoj vojnoj vježbi Oružanih snaga Bosne i Hercegovine i vojske Sjedinjenih Američkih Država "Brzi odgovor 21", koja je u ponedjeljak počela u kasarni i aerodromu Dubrave kod Tuzle.

Ovo je, osim vojnih poligona obuke u Glamoču i na Manjači kod Banje Luke, jedna od tri lokacije u BiH gdje se odvija vježba, i to od 17. maja do 2. juna.

Vojna vježba između vojske SAD-a i BiH je najveća do sada, a kako u razgovoru za Glas Amerike kaže brigadir Emir Kliko, komadant Pete pješadijske brigade Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, bh. vojska je već spremna odgovoriti izazovu učešća u sličnim vježbama.

Ciljevi vježbe

"U cjelini, vježba 'Immediate response' je dio velike vježbe koja se odvija na prostoru Europe gdje učestvuje 28.000 vojnika na 31 vojnom poligonu u 12 država. Tu se odvijaju različiti elementi i segmenti vježbe. Tako je i vojna lokacija, kasarna i aereodrom Dubrave odabrana u onom dijelu, u kojem učestvuju Oružane snage BiH, da pruži doprinos realizaciji vježbe. Osim ove lokacije, tu su i poligoni Manjača i Glamoč, gdje se također odvija dio vježbe. Na aerodromu Dubrave imamo gostujući personal iz Oružanih snaga Sjedinjenih Američkih Država, dio njihovih zračnih snaga s helikopterima koji će vršiti predviđene operacije za ove vrste vježbi. To podrazumijeva zračni transport, blisku zračnu podršku, medicinsku evakuaciju i slične operacije", izjavio je brigadir Kliko.

Dubrave kod Tuzle: Počela vojna vježba Brzi odgovor 21
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:49 0:00

Glavni cilj vojne vježbe je da pripadnici bh. Oružanih snaga zajedno s američkim kolegama uvježbaju vojne manevre kako bi se očuvao mir u svijetu. Vježba "Brzi odgovor 21" je glavni događaj u 2021. godini iz oblasti obuke za Oružane snage Bosne i Hercegovine.

"Bosna i Hercegovina je prvi put dobila priliku da učestvuje u ovakvoj vježbi, velikog obima i broja učesnika. Ona se ne realizira samo samo na teritoriju BiH. To znači da OS BiH i država dostižu standarde koji su potrebni za učešće u operacijama podrške miru ili bilo koje druge operacije radi očuvanja globalne sigurnosti i mira u svijetu. Mi kao pripadnici OS BiH s ponosom možemo reći da smo standarde koje postižemo kroz obuku i razvoj, doveli na nivo da ravnopravno s našim partnerima možemo učestvovati u sličnim operacijama i vježbama bilo gdje u svijetu", istaknuo je naš sagovornik.

Prema njegovim riječima, vježba je, praktično, potvrda interoperabilnosti i kredibiliteta Bosne i Hercegovine kao pouzdanog i značajnog partnera.

Kada je riječ o američkih snagama, danas je na aerodromu Dubrave kod Tuzle, oko 200 vojnika koji učestvuju u svim njenim elementima i segmentima. Na poligonima za obuku su i pripadnici OSBiH, gdje zajedno učestvuju u segmentima vježbe.

Američki vojnici: Saradnja nam mnogo znači

Ranije su za Glas Amerike govorila dvojica američkih vojnika s Floride Chris Cerjan i John Robinson, kazavši da vojna vježba predstavlja sjajno partnerstvo, dobru saradnju i kvalitetno iskorišteno vrijeme.

Chris Cerjan sa Floride učestvovaće u vježbama u BiH
Chris Cerjan sa Floride učestvovaće u vježbama u BiH

"Zajedno ćemo raditi dosta vježbi, učit ćemo jedni od drugih. Saradnja s vojskama drugih zemalja nam mnogo znači i ovo je dobra prilika da svi zajedno radimo. Ne samo za našu vojsku, već i za ostale kako bi se saradnja nastavila u budućnosti", rekao je Cerjan.

Američke donacije Oružanim snagama BiH

Američki ambasador u BiH Eric Nelson kazao je da su desetine hiljada američkih trupa doprinijele implementaciji mira i očuvanju Dejtonskog mirovnog sporazuma.

"BiH danas posjeduje integrisanu vojsku, formiranu od nekada zaraćenih strana", rekao je Nelson.

Iz Ambasade SAD-a za Glas Amerike su kazali da je Bosna i Hercegovina jedna od nekoliko zemalja koja je domaćin Trenutnog odgovora 21 (IR21), koju je organizirala Američka vojska za Europu i Afriku (USAREUR-AF), kao diomultilateralne vježba Defender Europe 21 (DE21), zajednička vježba dizajnirana za izgradnju strateške i operativne spremnosti i interoperabilnostiizmeđu SAD-a, NATO saveznika i partnerskih snaga u Europi.

"Hitni odgovor 21, bilateralna je vježba između američke vojske i Oružanih snaga Bosna i Hercegovine. Dizajnirana je kako bi osigurala da američke snage i OSBIH budu obučeni, sposobni za zajedničko djelovanje i spremni odgovoriti na bilo koju krizu koja može nastati. Vježba IR21 ne samo da će američkim i bh. vojnicima pružiti priliku da nauče nove vještine i steknu nove perspektive, već će poboljšati životne uvjete za OSBiH i pomoći u stimuliranju lokalne ekonomije u Bosni i Hercegovini. Pripremajući se za IR21, američka vlada je ulagala u razne projekte širom zemlje te pružila usluge podrške i omogućila izvođenje vježbe. Američka vojska je ugovorila lokalne transportne kompanije za osoblje i opremu. Ove transportne kompanije prevest će više od 600 američkih vojnika širom zemlje, od i do aerodroma, i više od 200 kamiona opreme za vježbu. Lokaln privredu stimulira i američko osoblje koje sudjeluje u rezervaciji više od 200 noćenja u različitim lokalnim hotelima širom zemlje u pripremi i tokom vježbe", istaknuto je.

Ambasada SAD u Sarajevu
Ambasada SAD u Sarajevu

Također, Američka vojska koristi lokalne dobavljače za odlaganje otpada u poligonima kasarne Dubrave, Manjača i Glamoč.

Dodatno, Američka vlada je uložila u popravak vodovoda u kasarni Dubrave, povezujući zgrade s glavnim vodovodom. Pored toga, američka vlada nabavila je posteljinu i dušeke,omogućavajući kasarni Dubrave da adekvatno smjesti stotine vojnika tokom vježbe.

Zajedno s pripremama za Neposredni odgovor 21, Sjedinjene Države su donirale više od 210.000 američkih dolara lične zaštitne opreme i medicinske opreme kao opskrbu medicinskim centrima širom Bosne i Hercegovine.

Osim toga, u prošloj godini američka vojska je finansirala obnove bolnica, razne škole širom zemlje. Značajan doprinos Američke vlade Oružanim snagama Bosne i Hercegovine u protekle dvije godine, je donacija četiri helikoptera Huey-2, sredstva za opremanje NATO lakog pješadijskog bataljona koji je proglasio NATO, a iznosi 6,5 miliona dolara i 2,5 miliona dolara za razvoj sposobnosti cyber odbrane. Sjedinjene Države su također donirale oko 1,1 miliona dolara godišnje za obrazovanje osoblja u OSBiH.

U vježbama je planirano učešće 28.000 vojnika iz 26 država koje su članice NATO-a, ali i onih koje su potencijalni kandidati za članstvo, kao što je Bosna i Hercegovina. BiH je prvi put domaćin velike vojne vježbe u kojoj vojska Sjedinjenih Američkih Država i Oružanih snaga BiH provjerava spremnost na napade, a odvija se na 30 lokacija u Europi.

Planirano je učešće oko 500 pripadnika Oružanih snaga BiH iz sastava Bataljonske grupe lake pješadije - deklarisane jedinice po NATO-ovom Konceptu operativnih sposobnosti. S druge strane, više od 700 američkih vojnika će učestvovati s kopnenim i zračnim komponentama.

See all News Updates of the Day

Na sjeveru Kosova ubijeni policajac i trojica napadača, naoružana grupa napustila manastir Banjska

Pripadnici naoružane grupe ljudi ispred manastira Banjska na sjeveru Kosova.

Grupa od oko 30 "teško naoružanih" ljudi napalo je kosovsku policiju na sjeveru Kosova rano u nedelju, ubivši jednog pripadnika i ranivši dvojicu, a potom su upali u obližnji srpski pravoslavni manastir.

U akciji policije ubijena su trojica napadača, koji su bili maskirani i uniformisani, a šest osoba je uhapšena, potvrdile su vlasti u Prištini.

Poslije napada na policiju, grupa naoružanih i maskiranih napadača je upala u obližnji pravoslavni manastir Banjska. U nedjelju uveče, eparhija raško-prizrenska saopštila je da su naoružana lica, koja su provalila kapiju, napustila manastir, a da će vjernici koji su se zatekli u Banjskoj u ponedjeljak, uz legitimisanje biti otpraćeni do granice.

Kosovski premijer Aljbin Kurti i ministar unutrašnjih poslova Dželal Svećlja okrivili su za napad na policiju u selu i za upad u manastir „kriminalce koje sponzoriše Srbija“.

Kurti je na konferenciji za novinare je naveo i da je naoružana grupa ljudi trenutno pod opsadom policije u okolini manastira Banjska.

Eparhija raško-prizrenska u saopštenju u kojem je osudila napad na policiju, potvrdila je da je grupa naoružanih, maskiranih ljudi, upala blindiranim vozilom u sam manastir, pri čemu su provalili manastirsku kapiju.

"Profesionalni napadači u značajnom broju, maskirani i uniformisani u različitim uniformama, naoružani teškim naoružanjem, granatama, vojnim oruđem (zoljama), oklopnim vozilima, koriste različite prostore i privatne objekte, uključujući u i okolinu manastira u Banjskoj", navodi u saopštenju Kosovske policije.

Srpske vlasti se još nisu oglasile, a za kasnije je najavljeno obraćanje predsednika Srbije Aleksandra Vučića.

Kurti je napad nazvao terorističkim, ističući da organizirani kriminal uz "političku, financijsku i logističku podršku službenog Beograda napada našu zemlju".

Policija Kosova je saopćila da je morala da reagira u samoodbrani zboga napada "kriminalnih grupa", te da je tom prilikom ubijen jedan od napadača.

"Situacija na sjeveru Kosova i dalje je napeta, kriminalne grupe s vremena na vreme vatrenim oružjem napadaju policijske jedinice na terenu koje, uprkos napadima, nastavljaju da se angažuju na stvaranju bezbjednosti", navodi se u saopćenju.

Policija Kosova saopćila je da su jedinice za brzu reakciju u nedjelju u 2:34 sati primijetile da se na mostu, na ulazu u selo Banjska, nalaze dva kamiona bez registarskih oznaka i blokiraju prolaz.

"Dežurne jedinice policijske stanice Zvečan stigle su u blizinu mjesta gdje je prijavljena blokada, gdje su naišle na otpor. S više različitih pozicija pucano je iz vatrenog oružja, uključujući ručne granate i ručne bombe", saopćila je policija.

Iz policije navode da su reagirali u samoodbrani i uspjeli da odbiju početni napad kako bi stvorili uvjete za pružanje pomoći i povlačenje ustrijeljenih policajaca.

"Na terenu su aktivirane sve relevantne policijske jedinice koje su s vremena na vreme napadnute sa različitih položaja, od organizovanih i naoružanih grupa", kaže se u saopćenju.

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani izjavila je da su ubistvo na sjeveru "planirale, orkestrirale i izvršile srpske kriminalne skupine".

"Ovi napadi još jednom dokazuju destabilizirajuću moć kriminalnih bandi, organiziranih od Srbije, koje već duže vrijeme, što je dokazano i napadima na pripadnike KFOR-a, novinare i građane, imaju za cilj destabilizirati Kosovo i regiju", navela je Osmani na društvenim mrežama.

Tenzije na sjeveru Kosova traju od maja, kada u općinama, naseljenim većinom srpskim stanovništvom, nisu prihvatili nove albanske načelnike izabrane na izborima koje su bojkotirali.

Situacija je povremeno eskalirala u nasilje. Međunarodna zajednica zatražila je od Kosova da koordinira idući korake i radi na smirivanju tenzija.

Demokratski senator Menendez i njegova supruga optuženi za primanje mita

Senator Robert Menendez i njegova supruga Nadin (Foto: AP/Susan Walsh)

Američki senator Robert Menendez, demokrata iz New Jerseyja, i njegova supruga optuženi su za krivična djela primanja mita u vezi sa njihovom vezom sa trojicom biznismena iz te države, saopštili su u petak savezni tužioci.

Kancelarija američkog tužioca na Manhattanu optužila je Menendeza i suprugu da su primili hiljade dolara mita u zamjenu za korištenje njegove moći i uticaja kao senatora kako bi zaštitili i pomogli biznismenima da se obogate, kao i da omoguće korist Vladi Egipta.

Tužioci su saopštili da je mito obuhvatao gotovinu, zlato, uplate za hipoteku za kuću, nadoknadu za posao sa minimalnim zahtjevima, luksuzno vozilo i druge stvari od finansijske vrednosti.

Senator i njegova supruga Nadin Menendez suočavaju se sa po tri krivične tačke optužnice. Kancelarija senatora nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar.

Menendez, predsjedavajući uticajnog odbora američkog Senata za spoljne odnose, ranije je optužen u New Jerseyja za prihvatanje privatnih letova, priloga za kampanju i drugih vrsta mita od bogatog pokrovitelja u zamjenu za zvanične usluge, ali suđenje se završilo 2017. godine bez odluke porote.

Menendez je u Senatu od 2006. godine.

Menendez i njegova supruga suočeni su sljedećim tačkama optužnice: zavjera zbog podmićivanja, zavjera zbog izvršenja prevare i zavjera da se počini iznuda pod okriljem službenog prava.

Tužioci traže da se Menendezu oduzme imovina, među kojom su njegova kuća u New Jerseyju, automobil Mercedes-Benz iz 2019. i oko 566.000 dolara u gotovini, zlatnim polugama i sredstvima sa bankovnog računa.

Široj javnosti na Balkanu Menendez je postao poznat u augustu, kada je zajedno sa Michaelom Rothom, predsjedavajućim njemačkog Bundestaga i još 56 poslanika Evropskog parlamenta poslao pismo Antonyju Blinkenu, američkom državnom sekretaru i britanskom ministru spoljnih poslova Jamesu Cleverlyju i visokom predstavniku EU za spoljnu politiku i bezbjednost Josepu Borrellu tražeći od zvaničnog Zapada da promijeni aktuelnu politiku prema Srbiji u vezi sa pitanjem Kosova.

SAD objavile finansijki program za podršku novim demokratijama

Antony Blinken

Sjedinjene Države su ove sedmice objavile program vrijedan 255 miliona dolara za koji kažu da će podržati demokratije u nastajanju.

Kao dio napora, američka Međunarodna finansijska korporacija za razvoj daje zajam do 100 miliona dolara Siddhartha banci kako bi olakšala kredite malim i srednjim preduzećima u Nepalu.

Američki državni sekretar Antony Blinken i administratorica američke Agencije za međunarodni razvoj (USAID) Samantha Power objavili su finansiranje na marginama Generalne skupštine UN-a.

USAID daje 23 miliona dolara za projekte u Malaviju, Zambiji, Nepalu i Ekvadoru, koji će biti usmjereni na stabilizaciju demokratije, promoviranje većeg broja radnih mjesta i pokretanje investicija.

Još jedan projekat u Tanzaniji ima za cilj razvoj digitalnog portala za smanjenje korupcije u javnim nabavkama.

Inicijativa također uključuje 110 miliona dolara od kompanija i dobrotvornih organizacija za projekte kao što su razvoj sistema za skladištenje baterija u Malaviju, projekti elektrifikacije u Zambiji, jačanje sigurnosti hrane u Malaviju i unapređenje cyber sigurnosti u Moldaviji.

"Svaka transparentnija vladina institucija pomaže ljudima da imaju povjerenje da njihova vlada radi za njih i da zapravo može zadovoljiti njihove potrebe", rekao je Blinken. "A sve se to spaja u izgradnju podrške i izgradnju moći demokratija koje zapravo daju konkretne rezultate."

Američka vlada sve bliže zatvaranju zbog sukoba republikanaca

Republikanski kongresmen iz Virginije Bob Good obraća se ispred Kongresa.

Zbog sukoba među republikancima u Predstavničkom domu američkog Kongresa oko budžetske potrošnje američka vlada je blizu zatvaranja, dok je sve neizvjesnija situacija za stotine hiljada vladinih službenika i onih koji za vladu rade pod ugovorom.

Ako Kongres ne usvoji 12 zakonskih prijedloga za finansiranje vlade - ili usaglasi mjeru za njeno privremeno finansiranje - mnoge vladine službe će u ponoć 30. septembra ostati bez ovlaštenja da plaćaju finansijske obaveze.

Srž problema je to što su neki od najkonzervativnijih republikanskih članova donjeg doma Kongresa odlučili da odbace sporazum o gornjem limitu zaduživanja koji su ranije ove godine ispregovarali predsjedavajući Predstavničkog doma Kevin McCarthy i predsjednik Joe Biden. Pojedini republikanci žele da se budžetski troškovi smanje još više od dogovorenog.

Traže značajno smanjenje domaće potrošnje, kao i pomoći Ukrajini da se odbrani od ruske invazije. S obzirom na to da republikanci imaju tijesnu većinu, ako i mali broj članova ne podrži zakonske prijedloge to znači da McCarthy nema potreban broj glasova za njihovo usvajanje.

McCarthy u problemima

McCarthy bi mogao da usvoji zakonske prijedloge o budžetu uz pomoć demokrata, ali bi to desničarski republikanci smatrali izdajom, i moguće tražili da se glasa o njegovoj smjeni s položaja predsjedavajućeg.

Predsjedavajući Predstavničkog doma Kevin McCarthy (Foto: AP/J. Scott Applewhite)
Predsjedavajući Predstavničkog doma Kevin McCarthy (Foto: AP/J. Scott Applewhite)

Da bi bio izabran na trenutnu funkciju, Macrthy je pristao na pravilo prema kojem je dovoljno da samo jedan član Predstavničkog doma zatraži da se glasa o njegovoj smjeni.

McCarthy je u srijedu novinarima rekao da se i dalje nada da će biti postignut dogovor kojim će biti izbjegnuto zatvaranje vlade.

"Još nije 30. septembar, još nije sve gotovo", poručio je republikanac iz Kalifornije.

Šta znači zatvaranje vlade

Termin "zatvaranje vlade" je donekle obmanjujući zato što će, i u slučaju da se budžet ne usvoji, veći dio vladinih službi nastaviti da radi. Nastaviće se sa aktivnostima koje se smatraju ključnim za javnu bezbjednost i odbranu.

Takođe, biće nastavljene vladine aktivnosti koje se finansiraju iz višegodišnjih budžeta. To, na primjer, obuhvata mnoge infrastrukturne projekte čije je finansiranje predviđeno zakonima kao što je Zakon o smanjenju inflacije.

Međutim, iako će veći dio vlade nastaviti da radi, njeni službenici neće biti plaćeni, To obuhvata i pripadnike vojske. Jednom kad se budžet odobri, vladini službenici će biti retroaktivno plaćeni. Uprkos tome, ako redovno ne primaju platu, to može značajno da poremeti njihovu finansijsku situaciju.

Članovi Kongresa bi nastavili da obavljaju posao, kao i dio njihovog osoblja, ali bi mnogi zaposleni na Capitolu, čiji se poslovi ne smatraju ključnim za funkcionisanje zakonodavne grane vlasti, bili poslati na prinudni odmor. To bio bio slučaj i sa mnogim radnicima koji u Kongresu rade pod ugovorom. Za razliku od onih koji su stalno zaposleni u vladi, radnicima koji za nju rade pod ugovorom nije garantovano da će biti retroaktivno plaćeni.

Federalni pravosudni sistem nastavio bi da radi neko vrijeme, zato što je moguće koristiti ranije odobrena sredstva kao i prihod od isplaćenih sudskih troškova.

Protest članova sindikata i vladinih službenika ispred Bijele kuće.
Protest članova sindikata i vladinih službenika ispred Bijele kuće.

Vlada na ivici zatvaranja previše puta

Od 1980-tih godina, američka vlada je više puta zatvorena, ali uglavnom u kratkom periodu, jedan puni dan ili kraće. Četiri puta je bila zatvorena na duže, uključujući i 2018-19, kada je bila djelimično zatvorena 35 dana. Djelimično - zato što je bilo usvojeno nekoliko zakonskih prijedloga o budžetu.

Kongres je mnogo puta bio na ivici da dovede do zatvaranja vlade, ali je u poslednjem trenutku usvajao mjere za njeno privremeno finansiranje ili je postizao dogovore o budžetu.

Max Stier, predsjednik i izvršni direktor organizacije "Partnerstvo za javnu službu", rekao je za Glas Amerike da čak i kratkotrajna zatvaranja vlade ili ona koja su izbjegnuta u poslednjem trenutku imaju značajan uticaj na njeno funkcionisanje zbog resursa koji se ulažu u pripremu za moguću obustavu operacija.

"To nije kao da jednostavno pritisnite dugme. Svi znaju da nije samo zatvaranje teško, već je teško i skupo nastaviti operacije. Znači, jednodnevno zatvaranje ima cijenu i posljedice, iako će federalni službenici uraditi sve da osiguraju da javnost ne trpi štetu", ističe on.

"Izuzetno bolno"

Stier kaže da javnost možda neće primijetiti kratko zatvaranje vlade, ali da će to biti očiglednije u slučaju dužeg obustavljanja vladinih operacija.

Neće biti procesuirane prijave za pasoš. Neće biti zajmova malim preduzećima. Djeca ne mogu da budu upisana u federalne programe. Te i druge usluge, koje se ne pružaju, zatim počinju da utiču na pojedince i širu ekonomiju.

"To onda postaje veoma bolno i skupo. Prošlo zatvaranje vlade trajalo je 35 dana. Procjena je da je ekonomski gubitak iznosio više milijardi dolara, a ja vjerujem da je ukupan trošak potcijenjen", smatra Stier.

Vladini službenici pod stresom

Vladini službenici koje će direktno pogoditi zatvaranje vlade nezadovoljni su Kongresom, kaže Everett Kelly, predsjednik Udruženja zaposlenih u vladi.

On za Glas Amerike kaže da mnogi zaposleni u vladi, kao i veliki broj Amerikanaca, žive od plate do plate i da bi patili ako bi iznenada ostali bez zarade.

"Naši članovi su nezadovoljni. Nervozni su. Pitaju se i brinu kako će da plate račune, kako da nahrane pordicu. Vladini službenici idu na posao svakog dana i obavljaju svoje dužnosti. Potrebno nam je da Kongres radi svoj posao. Zatvaranje vlade neće pogoditi samo njene zaposlene, već i naše zajednice. Tražimo od Kongresa da uradi svoj posao", poručio je Kelly.

Finansiranje pomoći za Ukrajinu

Kongres je ove nedelje kratko razmatrao usvajanje mjere za privremeno finansiranje vlade, ali je od toga odustao jer nije bilo dovoljno glasova za usvajanje. Mjera nije obuhvatala dodatna sredstva za Ukrajinu koja je tražila Bidenova administracija.

Većina članova Kongresa podržava nastavak američke pomoći Ukrajini, ali je mala grupa republikanskih kongresmena protiv toga da se Kijevu šalje više novca. Zbog toga, zahtjev da se za Ukrajinu odobri još novca komplikuje razgovore o budžetu.

Nekoliko republikanskih članova Predstavničkog doma, koji podržavaju nastavak pomoći za Ukrajinu, reklo je za Glas Amerike u srijedu da će biti neophodno da se o novim sredstvima za Kijev razgovara odvojeno od budžeta za vladu.

"Moramo da riješimo veće pitanje finansiranja našeg Sekretarijata za odbranu i drugih službi, a zatim možemo da razgovaramo o drugim prijedlozima", rekao je republikanac Mike Gallagher.

"Mislim da nije ispravno da se o sredstvima za Ukrajinu raspravlja u okviru mjere za privremeno finansiranje vlade. To je odvojeno pitanje. Moramo da imamo veoma složen razgovor o istoriji Ukrajini, gdje je novac potrošen, o ukrajinskim uspjesima protiv treće po veličini vojske u svijetu", naglasio je republikanac Rich McCormick.

Novinarka ukrajinskog servisa Kateryna Lisunov učestvovala je u pisanju ovog izvještaja.

Gabriel Escobar: Dodikova politika je najveći izazov za BiH

Gabriel Escobar, zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara

Vrijeme je za novi pristup partnera unutar dijaloga Srbije i Kosova, poručio je zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara Gabriel Escobar. Potom je ukazao na zabrinutosti u vezi sa Bosnom i Hercegovinom.

„Ona, kao što znate, ima pred sobom velike izazove. Najveći je to što Milorad Dodik dovodi u pitanje osnove stabilnosti i bezbjednosti uspostavljenih prije više od 25 godina - Dejtonski mirovni sporazum i sve strukture unutar njega, uključujući uspostavljanje mira i poziciju visokog predstavnika. To je trenutno najveći najveći izazov za Bosnu i Hercegovinu”, naveo je Escobar.

Založio se da strane koje, kako je ukazao, imaju razvijen osjećaj odgovornosti - pronađu način za osnaživanje Dejtonskog sporazuma i pokrenu evropski put Bosne i Hercegovine.

Ovaj američki diplomata u New Yorku boravi povodom zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija gdje je razgovarao i planira susrete sa liderima država Zapadnog Balkana.

U razgovoru za Glas Amerike precizirao je da, nakon još jednog kraha u razgovorima Beograda i Prištine, pristup treba da mijenja strana koja, kako je naznačio, djeluje po principu - uzmi ili ostavi.

„Konkretno mislim na Vladu Kosova. Jasno im je šta su njihove obaveze. I mislim da je izjava Borrella bila veoma jasna. Srbiju nastavljamo da ohrabrujemo da bude konstruktivna i strpljiva. Od nje nastavljamo da tražimo da ne čini ništa što doprinosi destabilizaciji Kosova. Moramo da nastavimo da radimo na dijalogu. Nema alternative za region - osim evropskih integracija”, rekao je Escobar u intervjuu Glasu Amerike.

On je dodao da ne prihvata kritike na račun angažmana posrednika u razgovorima, diplomate Miroslava Lajčaka.

„Lajčak uživa puno povjerenje Evropske unije i Sjedinjenih Država. Poslije kraha razgovora, 27 država članica Evropske unije javno je Lajčaku uputilo podršku. Dakle, to je nešto sa čime će on (Kurti, prim.nov.) morati da se nosi. Lajčak i dijalog neće nestati. Neće zemlja od million i po stanovnika ubijediti transatlantsku zajednicu sa 700.000.000 ljudi da promijeni taktiku”, rekao je Escobar - dodavši da je potreban pragmatičniji pristup Vlade Kosova.

„Moram da dodam još nešto. Tokom prošle sedmice uznemirile su me informacije da se Lajčak našao na meti napada na kosovskim društvenim mrežama. Tražio sam od predsjednice Osmani i premijera Kurtija da ih osude. Ne kažem da dolaze iz redova Vlade Kosova, ali potrebno jasno istaći da su neprihvatljivi napadi lične prirode na specijalnog izaslanika”, precizirao je Escobar.

U osvrtu na to što je Srbija još jednom propustila da se usaglasi sa kaznenom politikom zapadnih saveznika prema Rusiji – Escobar je ukazao da ta država ne bi trebalo da bude, kako se izrazio, stranac u evropskoj porodici.

„Reći ću da smatramo da Srbija treba da uvede sankcije. Ona nema nikakvu zakonsku obavezu da to učini i očigledno je da se radi o državi koja samostalno sprovodi sopstvenu spoljnu politiku. Dakle, to je ono što smo dosljedno prenosili i ja ću to ponoviti”, napomenuo je Escobar - koji, kako je naveo, zbog tijesnog rasporeda još nije razgovarao sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

„Nadam se da ćemo se vidjeti tokom nedjelje”, dodao je Escobar.

Napomenuo je i da su američke diplomate kod crnogorske delegacije, konkretno predsjednika Jakova Milatovića, uvidjele razumijevanje u vezi sa potrebom da proevropske stranke formiraju Vladu.

„Predsjednik Milatović je imao važne i produktivne sastanke sa savetnikom Cholletom, državnim sekretarom i predstavnicima Bijele kuće. Sjedinjene Države su bile vrlo jasne da želimo da vladu čine isključivo partije usredređene na evropske integracije i posvećene NATO-u, koje dijele naš stav u vezi sa Rusijom. Mislim da smo bili vrlo jasni u vezi sa tim i on je signalizirao da se saglasio sa tim. Želimo da se formira vlada i okupe stranke. On, kao šef države, ima veoma važnu ulogu da ljudima prenese pravu poruku. Tako da smo uvjereni da je razumio ono što smo mu prenijeli”, precizirao je Escobar.

Američki diplomata je, međutim, izrazio i zabrinutost što se Zapadni Balkan, kako je ukazao, razvija u dvije brzine.

„Sa jedne strane su članice Sjevernoatlantske alijanse koje su veoma posvećene svom NATO i evropskom putu. Tu su i preostale tri koje se bore sa poteškoćama. Tokom susreta sa njima dosljedno sam prenio da Sjedinjene Države podržavaju njihov euroatlantski put. Voljeli bismo i željeli da sve one riješe unutrašnje i regionalne razlike koje ih sprječavaju da napreduju”, naveo je sagovornik Glasa Amerike.

Konkretizujući odgovor ukazao je, kako je označio, važnu ulogu Sjeverne Makedonije u aktuelnim procesima.

„Njima smo zahvalni na regionalnom liderstvu i na njihovom proevropskom vođstvu. Kao predsjedavajući Organizaciji za evropsku bezbjednost i saradnju (OSCE) mislim da Sjeverna Makedonija dosledno dokazuje da je odličan partner. U tom smislu bismo voljeli i da je vidimo u Evropskoj uniji. Albanija je imala sjajan pristup članstvu u Savjetu bezbjednosti, u bilateralnim odnosima, kao i sa NATO”, naveo je Escobar.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG