Linkovi

Top priča BiH

Dubrave kod Tuzle: Počela vježba američke vojske i Oružanih snaga BiH

Američki helikopteri u na aerodromu Dubrava kod Tuzle, 17. maj 2021.

Oko 200 američkih vojnika učestvuje u zajedničkoj vojnoj vježbi Oružanih snaga Bosne i Hercegovine i vojske Sjedinjenih Američkih Država "Brzi odgovor 21", koja je u ponedjeljak počela u kasarni i aerodromu Dubrave kod Tuzle.

Ovo je, osim vojnih poligona obuke u Glamoču i na Manjači kod Banje Luke, jedna od tri lokacije u BiH gdje se odvija vježba, i to od 17. maja do 2. juna.

Vojna vježba između vojske SAD-a i BiH je najveća do sada, a kako u razgovoru za Glas Amerike kaže brigadir Emir Kliko, komadant Pete pješadijske brigade Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, bh. vojska je već spremna odgovoriti izazovu učešća u sličnim vježbama.

Ciljevi vježbe

"U cjelini, vježba 'Immediate response' je dio velike vježbe koja se odvija na prostoru Europe gdje učestvuje 28.000 vojnika na 31 vojnom poligonu u 12 država. Tu se odvijaju različiti elementi i segmenti vježbe. Tako je i vojna lokacija, kasarna i aereodrom Dubrave odabrana u onom dijelu, u kojem učestvuju Oružane snage BiH, da pruži doprinos realizaciji vježbe. Osim ove lokacije, tu su i poligoni Manjača i Glamoč, gdje se također odvija dio vježbe. Na aerodromu Dubrave imamo gostujući personal iz Oružanih snaga Sjedinjenih Američkih Država, dio njihovih zračnih snaga s helikopterima koji će vršiti predviđene operacije za ove vrste vježbi. To podrazumijeva zračni transport, blisku zračnu podršku, medicinsku evakuaciju i slične operacije", izjavio je brigadir Kliko.

Dubrave kod Tuzle: Počela vojna vježba Brzi odgovor 21
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:49 0:00

Glavni cilj vojne vježbe je da pripadnici bh. Oružanih snaga zajedno s američkim kolegama uvježbaju vojne manevre kako bi se očuvao mir u svijetu. Vježba "Brzi odgovor 21" je glavni događaj u 2021. godini iz oblasti obuke za Oružane snage Bosne i Hercegovine.

"Bosna i Hercegovina je prvi put dobila priliku da učestvuje u ovakvoj vježbi, velikog obima i broja učesnika. Ona se ne realizira samo samo na teritoriju BiH. To znači da OS BiH i država dostižu standarde koji su potrebni za učešće u operacijama podrške miru ili bilo koje druge operacije radi očuvanja globalne sigurnosti i mira u svijetu. Mi kao pripadnici OS BiH s ponosom možemo reći da smo standarde koje postižemo kroz obuku i razvoj, doveli na nivo da ravnopravno s našim partnerima možemo učestvovati u sličnim operacijama i vježbama bilo gdje u svijetu", istaknuo je naš sagovornik.

Prema njegovim riječima, vježba je, praktično, potvrda interoperabilnosti i kredibiliteta Bosne i Hercegovine kao pouzdanog i značajnog partnera.

Kada je riječ o američkih snagama, danas je na aerodromu Dubrave kod Tuzle, oko 200 vojnika koji učestvuju u svim njenim elementima i segmentima. Na poligonima za obuku su i pripadnici OSBiH, gdje zajedno učestvuju u segmentima vježbe.

Američki vojnici: Saradnja nam mnogo znači

Ranije su za Glas Amerike govorila dvojica američkih vojnika s Floride Chris Cerjan i John Robinson, kazavši da vojna vježba predstavlja sjajno partnerstvo, dobru saradnju i kvalitetno iskorišteno vrijeme.

Chris Cerjan sa Floride učestvovaće u vježbama u BiH
Chris Cerjan sa Floride učestvovaće u vježbama u BiH

"Zajedno ćemo raditi dosta vježbi, učit ćemo jedni od drugih. Saradnja s vojskama drugih zemalja nam mnogo znači i ovo je dobra prilika da svi zajedno radimo. Ne samo za našu vojsku, već i za ostale kako bi se saradnja nastavila u budućnosti", rekao je Cerjan.

Američke donacije Oružanim snagama BiH

Američki ambasador u BiH Eric Nelson kazao je da su desetine hiljada američkih trupa doprinijele implementaciji mira i očuvanju Dejtonskog mirovnog sporazuma.

"BiH danas posjeduje integrisanu vojsku, formiranu od nekada zaraćenih strana", rekao je Nelson.

Iz Ambasade SAD-a za Glas Amerike su kazali da je Bosna i Hercegovina jedna od nekoliko zemalja koja je domaćin Trenutnog odgovora 21 (IR21), koju je organizirala Američka vojska za Europu i Afriku (USAREUR-AF), kao diomultilateralne vježba Defender Europe 21 (DE21), zajednička vježba dizajnirana za izgradnju strateške i operativne spremnosti i interoperabilnostiizmeđu SAD-a, NATO saveznika i partnerskih snaga u Europi.

"Hitni odgovor 21, bilateralna je vježba između američke vojske i Oružanih snaga Bosna i Hercegovine. Dizajnirana je kako bi osigurala da američke snage i OSBIH budu obučeni, sposobni za zajedničko djelovanje i spremni odgovoriti na bilo koju krizu koja može nastati. Vježba IR21 ne samo da će američkim i bh. vojnicima pružiti priliku da nauče nove vještine i steknu nove perspektive, već će poboljšati životne uvjete za OSBiH i pomoći u stimuliranju lokalne ekonomije u Bosni i Hercegovini. Pripremajući se za IR21, američka vlada je ulagala u razne projekte širom zemlje te pružila usluge podrške i omogućila izvođenje vježbe. Američka vojska je ugovorila lokalne transportne kompanije za osoblje i opremu. Ove transportne kompanije prevest će više od 600 američkih vojnika širom zemlje, od i do aerodroma, i više od 200 kamiona opreme za vježbu. Lokaln privredu stimulira i američko osoblje koje sudjeluje u rezervaciji više od 200 noćenja u različitim lokalnim hotelima širom zemlje u pripremi i tokom vježbe", istaknuto je.

Ambasada SAD u Sarajevu
Ambasada SAD u Sarajevu

Također, Američka vojska koristi lokalne dobavljače za odlaganje otpada u poligonima kasarne Dubrave, Manjača i Glamoč.

Dodatno, Američka vlada je uložila u popravak vodovoda u kasarni Dubrave, povezujući zgrade s glavnim vodovodom. Pored toga, američka vlada nabavila je posteljinu i dušeke,omogućavajući kasarni Dubrave da adekvatno smjesti stotine vojnika tokom vježbe.

Zajedno s pripremama za Neposredni odgovor 21, Sjedinjene Države su donirale više od 210.000 američkih dolara lične zaštitne opreme i medicinske opreme kao opskrbu medicinskim centrima širom Bosne i Hercegovine.

Osim toga, u prošloj godini američka vojska je finansirala obnove bolnica, razne škole širom zemlje. Značajan doprinos Američke vlade Oružanim snagama Bosne i Hercegovine u protekle dvije godine, je donacija četiri helikoptera Huey-2, sredstva za opremanje NATO lakog pješadijskog bataljona koji je proglasio NATO, a iznosi 6,5 miliona dolara i 2,5 miliona dolara za razvoj sposobnosti cyber odbrane. Sjedinjene Države su također donirale oko 1,1 miliona dolara godišnje za obrazovanje osoblja u OSBiH.

U vježbama je planirano učešće 28.000 vojnika iz 26 država koje su članice NATO-a, ali i onih koje su potencijalni kandidati za članstvo, kao što je Bosna i Hercegovina. BiH je prvi put domaćin velike vojne vježbe u kojoj vojska Sjedinjenih Američkih Država i Oružanih snaga BiH provjerava spremnost na napade, a odvija se na 30 lokacija u Europi.

Planirano je učešće oko 500 pripadnika Oružanih snaga BiH iz sastava Bataljonske grupe lake pješadije - deklarisane jedinice po NATO-ovom Konceptu operativnih sposobnosti. S druge strane, više od 700 američkih vojnika će učestvovati s kopnenim i zračnim komponentama.

See all News Updates of the Day

Dva člana Predsjedništva BiH kažu da je odluka Skupštine Crne Gore prijateljski čin, BiH i Srbija da učine isto

Članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić, Milorad Dodik i Šefik Džaferović (Foto: Predsjedništvo BiH)

Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić i Šefik Džaferović pozdravili su odluku Skupštine Crne Gore kojom je izglasana Rezolucija o zabrani negiranja genocida u Srebrenici

"Smatram to civilizacijskim činom posebno zbog činjenice da se time zabranjuje negiranje genocida. Bosna i Hercegovina i Srbija bi morale učiniti isto", kazao je Komšić.

Za Džaferovića usvajanje Rezolucije "predstavlja civilizacijski iskorak i neizmjeran doprinos obnovi povjerenja, te jačanju mira i stabilnosti u regionu".

"Zato pozdravljam ovu odluku Skupštine Crne Gore i doživljavam je kao iskren i prijateljski čin", poručio je.

Skupština Crne Gore, uz podršku opozicione Demokratske partije socijalista, izglasala je 17. juna Rezoluciju o zabrani negiranja genocida u Srebrenici.

Izglasana je i smjena ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimira Leposavića zbog negiranja genocida u Srebrenici.

Za Rezoluciju kojom se zabranjuje negiranje genocida u Srebrenici glasalo je 55 poslanika, što je dvotrećinska većina u parlamentu.

Za Rezoluciju glasali su poslanici opozicije - Demokratska partija socijalista na čijem je čelu predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, Socijaldemokratska partija, Socijaldemokrate, Bošnjačka i albanske nacionalne stranke, kao i poslanici vladajućeg Građanskog pokreta URA i Demokratske Crne Gore.

Rezoluciju o Srebrenici predložila je Bošnjačka stranka, uz podršku grupe opozicionih poslanika.

Rezolucijom Skupština Crne Gore potvrđuje da je u Srebrenici počinjen genocid u julu 1995. godine, u kojem je stradalo više od 8.000 civila bošnjačke nacionalnosti. Zločine su počinile snage Vojske Republike Srpske i paravojnih snaga iz Srbije.

Skupština Crne Gore Rezolucijom osuđuje izjave, postupke i politike koje negiraju ili dovode u pitanje da se u Srebrenici desio genocid, a 11. juli se proglašava Danom sjećanja na žrtve Srebrenice.

U tom bosanskohercegovačkom gradu i okolnim opštinama ekshumirane su 94 masovne grobnice, a posmrtni ostaci više od 6.900 žrtava su identifikovani.

Još se traga za više od 1.000 nestalih.

Od 2003. godine u Memorijalnom centru Potočari obavljeno je 20 kolektivnih dženaza. U proteklih 18 godina ukopane su 6.652 identifikovane žrtve genocida.

Život u kolektivnim centrima: "Odem u Ministarstvo, samo se iznerviram"

Život u kolektivnim centrima: "Odem u Ministarstvo, samo se iznerviram"
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:57 0:00

"Zeleni Nobel" za hrabru ženu Kruščice Maidu Bilal

Maida Bilal, žena iz Kruščice.

Maida Bilal pretrpjela je premlaćivanje i uznemiravanje kada je provela više od 500 dana čuvajući mjesto na kojem je bila planirana minihidroelektrana na rijeci Kruščici s grupom žena iz njenog sela prije poništavanja građevinskih dozvola.

Ta bitka u srednjoj Bosni mogla se dobiti još u decembru 2018. godine, ali ona je i dalje na prvoj liniji borbe protiv drugih predloženih minihidroelektrana širom balkanskih zemalja i sada je počašćena "zelenim Nobelom".

Četrdesetogodišnjakinja je proglašena evropskom dobitnicom Goldmanove nagrade za okoliš 2021. godine, nagrade koja odaje priznanje pionirima iz oblasti zaštite okoliša iz šest regija širom svijeta.

"Branili smo rijeku 503 dana, fizički 24 sata dnevno", rekla je Bilal za Reuters. "Ako zatreba, čuvaćemo je još 5.300 dana."

U ljeto 2017. mještani su spriječili strojeve da pređu drveni most na putu do gradilišta, rekavši da bi projekt uništio okoliš.

Bilal je rekla da su podnijeli napad policije za koju kaže da ih je prisilno premjestila zbog kršenja javnog reda i mira.

Ali borili su se dalje, a nakon što su nakon godinu i po dana dozvole za gradnju oduzete, most je preimenovan i nosi ime po ovim ženama: "Most hrabrih žena Kruščice".

"Izgubila sam posao, izgubila sam prijatelje, kćer su maltretirali u školi", rekla je Bilal, inače školovana ekonomistica. "Lagala bih kad bih rekla da je lako, ali onda sam to učinila uprkos svemu. Imam kćerku i ne želim da se ona odrasla suočava s istim problemom kao i njena majka."

Žene Kruščice: Srcem protiv investitora i policije
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:29 0:00

Virtualna ceremonija dodjele nagrada pozdravila jedobitnike: "Ovi svakodnevni heroji pokazuju snagu osnovnog aktivizma u borbi za zaštitu naše planete."

Nakon rata devedesetih godina u BiH, zemlji poznatoj po planinskim rijekama i netaknutoj prirodi, došlo je do velikog razvoja minihidrocentrala, a broj izgrađenih, planiranih ili minihidrocentrala u izgradnji je 454 projekta.

Vlasti kažu kako je to dio njihovog plana za proizvodnju više energije iz zelenih resursa.

Federacija BiH, entitet u kojem se nalaze Kruščica i mjesto posljednjih protesta protiv izgradnje minihidrocentrala, u aprilu je predložila zabranu gradnje ovih postrojenja, ali parlament to još treba odobriti. To je postupak koji bi mogao potrajati godinama .

Postupak je odgođen je zbog sukobljenih interesa političkih stranaka i s njima povezanih investitora.

Svake godine manji broj učenika

Svake godine manji broj učenika
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:04 0:00

NATO: Snažna podrška suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH

Lideri NATO na grupnoj fotografiji u Briselu 14. juna 2021.

Lideri NATO saveza pozvali na pomirenje unutar BiH i apelovali na političke lidere da se uzdržavaju od retorike koja produbljuje podjele.

Bosni i Hercegovini je odato priznanje zbog doprinosa NATO operacijama, uz poruku da je Alijansa posvećena očuvanju snažnog političkog dijaloga u BiH i da nudi podršku u primjeni reformi.

NATO saveznici su pozvali političke lidere da konstruktivno rade na ostvarenju euroatlantskih aspiracija, primjenom potrebnih političkih, izbornih, ekonomskih i reformi u odbrani, uključujući i Program reformi, bez prejudiciranja konačne odluke o članstvu u NATO-u.

U komunikeu je također izražena snažna podrška suverenitetu i teritorijalnom integritetu "stabilne i bezbjedne Bosne i Hercegovine", u skladu sa Dejtonskim sporazumom i drugim relevantnim međunarodnim sporazumima.

Lideri NATO-a poručili su da cijene partnerstvo sa Srbijom i da bi jačanje odnosa Srbije i NATO-a bilo bi korisno za Alijansu, Srbiju i cijeli region.

"Podržavamo dijalog pod pokroviteljstvom Evropske unije i druge napore usmjerene ka normalizaciji odnosa Beograda i Prištine i pozivamo dvije strane da iskoriste priliku i učestvuju u dobroj namjeri u postizanju trajnog političkog rješenja", poručili su, između ostalog, čelnici NATO-a u završnom saopštenju poslije samita u Briselu.

Također je potvrđena posvećenost produženom angažmanu NATO-a na Kosovu kroz KFOR,"koji doprinosi bezbjednom okruženju i većoj stabilnosti Zapadnog Balkana", kao i kroz trenutne inicijative izgradnje kapaciteta bezbjednosnih organizacija Kosova.

"Sve promjene statusa KFOR-a biće zanovane na uslovima na terenu a ne vremenskim rokovima", navodi se u saopštenju.

U komunikeu se ističe da je Zapadni Balkan region od "strateškog značaja za NATO, o čemu svjedoči duga historija saradnje i operacija."

"NATO je snažno posvećen bezbjednosti i stabilnosti Zapadnog Balkana i podršci evroatlantskim aspiracijama zemalja regiona. Pojačaćemo napore u regionu i unaprijediti politički dijalog i praktičnu saradnju kako bismo podržali reforme, promovisali regionalni mir i stabilnost i suprostavljali se zloćudnom uticaju spoljnih aktera", navodi se u saopštenju sa samita.

Lideri zapadnog saveza dodali su da su demokratski principi, vladavina prava, unutrašnje reforme i dobrosusjedski odnosi vitalni za regionalnu saradnju i evroatlantske integracije, i izrazili nadu da će doći do daljeg napretka u tom smjeru.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG