Izdvojeno
Dubrave kod Tuzle: Počela vježba američke vojske i Oružanih snaga BiH
Oko 200 američkih vojnika učestvuje u zajedničkoj vojnoj vježbi Oružanih snaga Bosne i Hercegovine i vojske Sjedinjenih Američkih Država "Brzi odgovor 21", koja je u ponedjeljak počela u kasarni i aerodromu Dubrave kod Tuzle.
Ovo je, osim vojnih poligona obuke u Glamoču i na Manjači kod Banje Luke, jedna od tri lokacije u BiH gdje se odvija vježba, i to od 17. maja do 2. juna.
Vojna vježba između vojske SAD-a i BiH je najveća do sada, a kako u razgovoru za Glas Amerike kaže brigadir Emir Kliko, komadant Pete pješadijske brigade Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, bh. vojska je već spremna odgovoriti izazovu učešća u sličnim vježbama.
Ciljevi vježbe
"U cjelini, vježba 'Immediate response' je dio velike vježbe koja se odvija na prostoru Europe gdje učestvuje 28.000 vojnika na 31 vojnom poligonu u 12 država. Tu se odvijaju različiti elementi i segmenti vježbe. Tako je i vojna lokacija, kasarna i aereodrom Dubrave odabrana u onom dijelu, u kojem učestvuju Oružane snage BiH, da pruži doprinos realizaciji vježbe. Osim ove lokacije, tu su i poligoni Manjača i Glamoč, gdje se također odvija dio vježbe. Na aerodromu Dubrave imamo gostujući personal iz Oružanih snaga Sjedinjenih Američkih Država, dio njihovih zračnih snaga s helikopterima koji će vršiti predviđene operacije za ove vrste vježbi. To podrazumijeva zračni transport, blisku zračnu podršku, medicinsku evakuaciju i slične operacije", izjavio je brigadir Kliko.
Glavni cilj vojne vježbe je da pripadnici bh. Oružanih snaga zajedno s američkim kolegama uvježbaju vojne manevre kako bi se očuvao mir u svijetu. Vježba "Brzi odgovor 21" je glavni događaj u 2021. godini iz oblasti obuke za Oružane snage Bosne i Hercegovine.
"Bosna i Hercegovina je prvi put dobila priliku da učestvuje u ovakvoj vježbi, velikog obima i broja učesnika. Ona se ne realizira samo samo na teritoriju BiH. To znači da OS BiH i država dostižu standarde koji su potrebni za učešće u operacijama podrške miru ili bilo koje druge operacije radi očuvanja globalne sigurnosti i mira u svijetu. Mi kao pripadnici OS BiH s ponosom možemo reći da smo standarde koje postižemo kroz obuku i razvoj, doveli na nivo da ravnopravno s našim partnerima možemo učestvovati u sličnim operacijama i vježbama bilo gdje u svijetu", istaknuo je naš sagovornik.
Prema njegovim riječima, vježba je, praktično, potvrda interoperabilnosti i kredibiliteta Bosne i Hercegovine kao pouzdanog i značajnog partnera.
Kada je riječ o američkih snagama, danas je na aerodromu Dubrave kod Tuzle, oko 200 vojnika koji učestvuju u svim njenim elementima i segmentima. Na poligonima za obuku su i pripadnici OSBiH, gdje zajedno učestvuju u segmentima vježbe.
Američki vojnici: Saradnja nam mnogo znači
Ranije su za Glas Amerike govorila dvojica američkih vojnika s Floride Chris Cerjan i John Robinson, kazavši da vojna vježba predstavlja sjajno partnerstvo, dobru saradnju i kvalitetno iskorišteno vrijeme.
"Zajedno ćemo raditi dosta vježbi, učit ćemo jedni od drugih. Saradnja s vojskama drugih zemalja nam mnogo znači i ovo je dobra prilika da svi zajedno radimo. Ne samo za našu vojsku, već i za ostale kako bi se saradnja nastavila u budućnosti", rekao je Cerjan.
Američke donacije Oružanim snagama BiH
Američki ambasador u BiH Eric Nelson kazao je da su desetine hiljada američkih trupa doprinijele implementaciji mira i očuvanju Dejtonskog mirovnog sporazuma.
"BiH danas posjeduje integrisanu vojsku, formiranu od nekada zaraćenih strana", rekao je Nelson.
Iz Ambasade SAD-a za Glas Amerike su kazali da je Bosna i Hercegovina jedna od nekoliko zemalja koja je domaćin Trenutnog odgovora 21 (IR21), koju je organizirala Američka vojska za Europu i Afriku (USAREUR-AF), kao diomultilateralne vježba Defender Europe 21 (DE21), zajednička vježba dizajnirana za izgradnju strateške i operativne spremnosti i interoperabilnostiizmeđu SAD-a, NATO saveznika i partnerskih snaga u Europi.
"Hitni odgovor 21, bilateralna je vježba između američke vojske i Oružanih snaga Bosna i Hercegovine. Dizajnirana je kako bi osigurala da američke snage i OSBIH budu obučeni, sposobni za zajedničko djelovanje i spremni odgovoriti na bilo koju krizu koja može nastati. Vježba IR21 ne samo da će američkim i bh. vojnicima pružiti priliku da nauče nove vještine i steknu nove perspektive, već će poboljšati životne uvjete za OSBiH i pomoći u stimuliranju lokalne ekonomije u Bosni i Hercegovini. Pripremajući se za IR21, američka vlada je ulagala u razne projekte širom zemlje te pružila usluge podrške i omogućila izvođenje vježbe. Američka vojska je ugovorila lokalne transportne kompanije za osoblje i opremu. Ove transportne kompanije prevest će više od 600 američkih vojnika širom zemlje, od i do aerodroma, i više od 200 kamiona opreme za vježbu. Lokaln privredu stimulira i američko osoblje koje sudjeluje u rezervaciji više od 200 noćenja u različitim lokalnim hotelima širom zemlje u pripremi i tokom vježbe", istaknuto je.
Također, Američka vojska koristi lokalne dobavljače za odlaganje otpada u poligonima kasarne Dubrave, Manjača i Glamoč.
Dodatno, Američka vlada je uložila u popravak vodovoda u kasarni Dubrave, povezujući zgrade s glavnim vodovodom. Pored toga, američka vlada nabavila je posteljinu i dušeke,omogućavajući kasarni Dubrave da adekvatno smjesti stotine vojnika tokom vježbe.
Zajedno s pripremama za Neposredni odgovor 21, Sjedinjene Države su donirale više od 210.000 američkih dolara lične zaštitne opreme i medicinske opreme kao opskrbu medicinskim centrima širom Bosne i Hercegovine.
Osim toga, u prošloj godini američka vojska je finansirala obnove bolnica, razne škole širom zemlje. Značajan doprinos Američke vlade Oružanim snagama Bosne i Hercegovine u protekle dvije godine, je donacija četiri helikoptera Huey-2, sredstva za opremanje NATO lakog pješadijskog bataljona koji je proglasio NATO, a iznosi 6,5 miliona dolara i 2,5 miliona dolara za razvoj sposobnosti cyber odbrane. Sjedinjene Države su također donirale oko 1,1 miliona dolara godišnje za obrazovanje osoblja u OSBiH.
U vježbama je planirano učešće 28.000 vojnika iz 26 država koje su članice NATO-a, ali i onih koje su potencijalni kandidati za članstvo, kao što je Bosna i Hercegovina. BiH je prvi put domaćin velike vojne vježbe u kojoj vojska Sjedinjenih Američkih Država i Oružanih snaga BiH provjerava spremnost na napade, a odvija se na 30 lokacija u Europi.
Planirano je učešće oko 500 pripadnika Oružanih snaga BiH iz sastava Bataljonske grupe lake pješadije - deklarisane jedinice po NATO-ovom Konceptu operativnih sposobnosti. S druge strane, više od 700 američkih vojnika će učestvovati s kopnenim i zračnim komponentama.
See all News Updates of the Day
Senator Jean Shaheen:“Postupci dužnosnika u Republici Srpskoj nose rizik od obnavljanja sukoba"
Da podsjetimo, u zajedničkom pismu su senatori i kongresmeni izrazili veliku zabrinutost zbog, kako su naveli, “nedavnih postupaka lidera entiteta Republika Srpska, Milorada Dodika, što potkopava Dejtonski sporazum i ugrožava teritorijalni integritet i etno-socijalnu koheziju BiH zemlji”.
Senatorica iz savezne države New Hampshire, Jean Shaheen, jedna je od dva čelnika senatskog Odbora za vanjske poslove, i dobar poznavatelj prilika na Balkanu, posebno u Bosni i Hercegovini. Novinarka Glasa Amerike Milena Djurdjić je zamolila senatoricu Shaheen, potpisnicu zajedničkog pisma koje su jučer najviše rangirani republikanski i demokratski lideri uputili američkom državnom sekretaru Marcu Rubiju , da dodatno pojasni svoje i stavove njenih kolega o tome šta bi Washington mogao učiniti kako bi se spriječilo pogoršanje situacije u BiH.
Da podsjetimo, u zajedničkom pismu su senatori i kongresmeni izrazili veliku zabrinutost zbog, kako su naveli, “nedavnih postupaka lidera entiteta Republika Srpska, Milorada Dodika, koji se godina bavi secesionističkim djelovanjem, izazivajući državne institucije u Bosni i Hercegovini, potkopavajući Dejtonski sporazum i ugrožavajući teritorijalni integritet i etno-socijalnu koheziju u zemlji”.
VOA:Postojeće široke sankcije protiv gospodina Dodika (i njegove obitelji i suradnika) do sada nisu obuzdale njegovo djelovanje. Vi ste, senatorice Shaheen sa svojim kolegama u Kongresu pozvali Administraciju, između ostalog, da proširi sankcije. Koje vrste sankcija bi dale najbolje rezultate i koji su najučinkovitiji alati koje administracija može poduzeti da spriječi daljnju nestabilnost u Bosni i Hercegovini?
Senator Jean Shaheen,D-NH:
“Eskalatorne akcije koje vidimo u Republici Srpskoj ne dolaze samo od gospodina Dodika. Sva sredstva, uključujući dodatne sankcije protiv Milorada Dodika i njegovih pomagača, trebaju biti na stolu kako bi se poslala jasna poruka da podrivanje sigurnosti i stabilnosti Bosne i Hercegovine nije u njihovom interesu.”
VOA: Što Kongres može i hoće učiniti da spriječi daljnju nestabilnost u Bosni i Hercegovini i regiji?
Senator Jean Shaheen, D-NH
“Članovi Kongresa rade na tome da osiguraju da State Department bude dovoljno dovoljno usredotočen na situaciju u Bosni i Hercegovini kao i na koordinaciju sa saveznicima kako bi se situacija stabilizirala. Razgovarala sam s glavnim tajnikom NATO-a Rutteom, koji je u ponedjeljak bio u Sarajevu, kako bih osigurao da EUFOR, međunarodne snage zadužene za nadzor sigurnosnih aspekata Daytonskog mirovnog sporazuma, mogu računati na potporu NATO-a ako bude potrebna.”
VOA:Postoji li zabrinutost u Kongresu da bi situacija u Bosni i Hercegovini mogla prerasti u još jedan sukob?
Senator Jean Shaheen, D-NH
“Postupci dužnosnika u Republici Srpskoj nose rizik od obnavljanja sukoba, zbog čega trenutni fokus mora biti na mjerama koje mogu spriječiti dalju eskalaciju. Odluka europskih saveznika da pošalju pojačanja EUFOR-u bila je dobar korak u tom pogledu.”, zaključila je u odgovoru na upite Glasa Amerike senatorica Jean Shaheen.
Zajedničko pismo ključnih članova Kongresa Rubiju: Proširiti sankcije i spriječiti Dodika da ugrožava stabilnost BiH
Neki od najmoćnijih lidera u američkom Kongresu uputili su zajedničko, dvostranačko pismo državnom sekretaru SAD Marcu Rubiju ističući da se Dodikove separatističke prijetnje u BiH moraju spriječiti.
Neki od najviše rangiranih republikanskih i demokratskih lidera u Kongresu uputili su zajedničko pismo američkom državnom sekretaru Marcu Rubiju izražavajući zabrinutost zbog, kako su naveli, “nedavnih postupaka lidera entiteta Republika Srpska, Milorada Dodika, koji se godina bavi secesionističkim djelovanjem, izazivajući državne institucije u Bosni i Hercegovini, potkopavajući Dejtonski sporazum i ugrožavajući teritorijalni integritet i etno-socijalnu koheziju u zemlji”.
Oni su naveli da su Sjedinjene Države kao odgovor na ovo djelovanje, uključujući i za vrijeme prve Trumpove administracije, uvele sankcije Miloradu Dodiku, kao i pojedincima i entitetima koji su mu pomagali u njegovim secesionističkim djelima.
Dodali su da je Ustavni sud BiH osudio Dodika na godinu dana zatvora i zabranio mu bavljenje politikom šest godina, kao posljedicu njegove odluke da provodi neustavne zakone koji odbacuju nadležnost Ustavnog suda i Visokog predstavnika.
Oni u pismu ističu da je Dodik poslije toga obećao da će ignorisati presudu i nastaviti sa svojim separatističkim planom, što ga je navelo da preduzme korake ka potencijalnoj secesiji Republike Srpske od Bosne i Hercegovine.
Sekrataru Rubiju objasnili su da su Dodik i njegovi saveznici nedavno eskalirali secesionističku krizu koju su sami stvorili.
“Narodna skupština Republike Srpske usvojila je, a Dodik implementirao, dva nova neustavna zakona kojima je cilj zabraniti funkcionisanje bezbjednosnih i pravosudnih institucija na državnom nivou u Republici Srpskoj. Entitetskim institucijama Republike Srpske naređeno je da silom zaustave i spriječe zakonito djelovanje i rad državnih institucija Bosne i Hercegovine u granicama Republike Srpske. Zaposlenim u državnim institucijama koji žive i rade u Republici Srpskoj, osim prijetnji silom, zaprećeno je i hapšenjem, sankcijama i kaznenim postupkom ukoliko nastave izvršavati obaveze. Ovo je direktan napad na ustavni poredak Bosne i Hercegovine i Dejtonski mirovni sporazum. Apeliramo na administraciju da iskoristi sva sredstva koja joj stoje na raspolaganju, uključujući diplomatiju i sankcije, kako bi spriječila pogoršanje situacije u Bosni i Hercegovini” stoji u dvostranačkom pismu upućenom američkom državnom sekretaru Marcu Rubiju.
U pismu su apelovali na Trumpovu administraciju da:
- Proširi ciljane sankcije protiv Dodika i njegovih pomagača, uključujući dodatna finansijska ograničenja i zabrane putovanja za one koji potkopavaju suverenitet i demokratske procese Bosne i Hercegovine.
- Poveća diplomatski angažman sa Bosnom i Hercegovinom, uključujući imenovanje specijalnog izaslanika za Zapadni Balkan u cilju koordinacije politike.
- Blisko koordinira sa evropskim saveznicima i partnerima kako bi predstavili jedinstvenu međunarodnu poziciju protiv secesionističkih prijetnji, koje uključuju preispitivanje spremnosti misije EUFOR-a Operacije Althea da odgovori na sve potencijalne sigurnosne prijetnje.
- Nastavi sa snažnim izjavama zvaničnika Sjedinjenih Država u Bosni i Hercegovini tako što će ponovo javno i nedvosmisleno potvrditi na najvišim nivoima da su Sjedinjene Države opredijeljene za suverenitet, teritorijalni integritet i multietničku karakter Bosne i Hercegovine.
“Sigurnost, stabilnost i ekonomski prosperitet Bosne i Hercegovine i dalje su od vitalnog značaja za interese Sjedinjenih Država na Zapadnom Balkanu. Snažno vodstvo Sjedinjenih Država, koje radi u dogovoru sa našim saveznicima i partnerima, od suštinskog je značaja za suprotstavljanje destabilizirajućem planu gospodina Dodika. Spremni smo podržati napore Administracije u ovom pogledu i radujemo se nastavku saradnje na unapređenju mira, stabilnosti i demokratskog razvoja u Bosni i Hercegovini”, stoji u zaključku dvostranačkog pisma, koje su potpisali neki od najmoćnijih članova američkog Kongresa poput najviše rangiranog člana vladajuće Republikanske stranke u Senatu Charles E. Grassley, zatim predsjedavajućeg Komiteta za vanjske poslove američkog Senata James E. Risch, te senatori Jeanne Shaheen, Richard J. Durbin, Thom Tillis, Chris Van Hollen, Peter Welch i zastupnici Mike Quigley i Ann Wagner.
Rubio: Ako Rusija odbije plan biće to izuzetno razočaranje
Američki državni sekretar Marco Rubio je kazao da Washington daje prijedlog primirja i Moskvi, dodajući da je lopta sada na ruskom terenu.
Američki državni sekretar Marco Rubio kazao je da bi bilo “izuzetno razočarenje” ukoliko Rusija odbije američki plan za primirje od 30 dana u ratu s Ukrajinom, koje je Kijev prihvatio jučer tijekom razgovora sa američkom delegacijom u Saudijskoj Arabiji.
Govoreći s novinarima u Irskoj, dan nakon susreta s ukrajinskim pregovaračkim timom u Jeddi, američki državni sekretar je kazao da Washington sada daje prijedlog primirja i Moskvi, dodajući da je, kako se izrazio, lopta sada na ruskom terenu.
“Vidjet ćemo kako će oni odgovoriti. Ako i oni pristanu, onda znamo da smo istinski napravili napredak i da su šanse za mir stvarne. Ako njihov odgovor bude NE, to će biti izuzetno razočarenje, i onda su njihove namjere jasne", istakao je sekretar Rubio.
On je potvrdio da su dugoročni planovi da se uspostavi trajan mir, i dodao da bi u ovom kontekstu američko-ukrajinski sporazum o mineralima bio nešto što bi koristilo i Amerikancima i Ukrajincima.
“Ako budemo u nekoj vrsti partnerskog odnosa s Ukrajinom, onda i nas zanima budućnost Ukrajine. Ja to ne bih eksplicitno nazvao sigurnosnom garancijom, ali ako Amerika ima uložen ekonomski interes koji koristi i američkom i ukrajinskom narodu, onda joj je interes i da se to partnerstvo zaštiti u slučaju izazova ili neke prijetnje”, kazao je Rubio.
Nakon razgovora u Saudijskoj Arabiji, Amerika je odmah ukinula suspenziju na vojnu pomoć Ukrajini i razmjenu obavještajnih podataka između dvije zemlje. Sada se čeka samo odgovor Rusije.
Američko-ukrajinski razgovori: Kijev podržava predloženi 30-dnevni prekid vatre u ratu s Rusijom
Američki i ukrajinski zvaničnici sastali su se u utorak u Džedi, u Saudijskoj Arabiji, na razgovorima o naporima da se okonča rat Rusije s Ukrajinom, pri čemu su obje strane rekle da Kijev podržava 30-dnevni prekid vatre koji su predložili SAD.
U zajedničkom saopćenju objavljenom nakon razgovora navodi se: “Ukrajina je izrazila spremnost da prihvati prijedlog SAD-a za uvođenje trenutnog, privremenog prekida vatre od 30 dana, koji se može produžiti zajedničkim dogovorom strana, a koji podliježe prihvaćanju i istovremenoj implementaciji od strane Ruske Federacije. Sjedinjene Države će prenijeti Rusiji da je ruski reciprocitet ključ za postizanje mira.
Dodaje se da će SAD odmah ukinuti pauzu u razmjeni obavještajnih podataka i nastaviti pružanje sigurnosne pomoći Ukrajini.
Američki državni sekretar Marco Rubio i savjetnik za nacionalnu sigurnost Mike Waltz predvodili su američku delegaciju usred nastojanja predsjednika Donalda Trumpa da posreduje u brzom okončanju rata koji je počeo početkom 2022. godine punom invazijom Rusije na Ukrajinu.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nije učestvovao na sastancima u utorak, a Ukrajinu su predstavljali šef njegovog kabineta Andriy Yermak, ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrii Sybiha, ministar odbrane Rustem Umerov i vojni komandant Pavlo Palisa.
Yermak je novinarima neposredno prije početka sastanka u utorak rekao da je Ukrajina spremna "učiniti sve da postigne mir".
Na pitanje da li Ukrajina traži sigurnosne garancije, Yermak je rekao 'da' i da Ukrajina želi osigurati da Rusija nikada ne ponovi svoju agresiju.
Rubio je u ponedjeljak rekao da se Sjedinjene Države nadaju da će riješiti pauzu u pomoći Ukrajini.
Rekao je da su SAD u režimu slušanja i da imaju za cilj da shvate na kakve bi ustupke Ukrajina mogla biti spremna.
“Ukrajinci već primaju sve odbrambene obavještajne informacije dok razgovaramo. Mislim da je sav pojam pauze u pomoći, općenito, nešto što se nadam da možemo riješiti. Očigledno, mislim da će ono što će se dogoditi sutra biti ključno za to”, rekao je Rubio novinarima u vojnom avionu prije sletanja u Jeddah.
“Nećemo sjediti u sobi i crtati linije na mapi, već samo steći opći osjećaj o tome koji su ustupci u domenu mogućeg za njih [Ukrajince]”, rekao je Rubio, dodajući da nema vojnog rješenja za rat, te da i Rusija i Ukrajina moraju “učiniti teške stvari”.
Kasnije u ponedeljak, saudijski prestolonaslednik Mohamed bin Salman sastao se sa Rubiom u lučkom gradu Džedi na Crvenom moru.
Salman je ranije tog dana održao odvojeni sastanak sa Zelenskim u Rijadu.
Dogovor o mineralima?
Tramp je izrazio interes da nastavak vojne pomoći uslovljava pristupom ukrajinskim sirovinama.
Više od četiri desetine minerala, uključujući nekoliko vrsta rijetkih zemalja, nikal i litijum, smatraju se ključnim za američku ekonomiju i nacionalnu odbranu. Ukrajina ima velika nalazišta uranijuma, litijuma i titanijuma.
Nakon razgovora od utorka, u zajedničkom saopštenju navodi se da su se obje strane složile da "što je prije moguće sklope sveobuhvatni sporazum za razvoj kritičnih rudnih resursa Ukrajine kako bi se proširila ukrajinska ekonomija i garantirao dugoročni prosperitet i sigurnost Ukrajine".
Očekivalo se da će Trump i Zelenski prošlog mjeseca potpisati sporazum o tom pitanju, ali je otkazan nakon njihovog napetog sastanka u Ovalnom uredu 28. februara.
Za Rubija, ovo je druga posjeta Saudijskoj Arabiji otkako je preuzeo dužnost. On i drugi visoki američki zvaničnici održali su razgovore s ruskim zvaničnicima u Rijadu 18. februara. On bi u srijedu trebao otputovati u Kanadu na sastanke s ministrima vanjskih poslova G7.
Neke informacije za ovu priču dali su The Associated Press, Agence France-Presse i Reuters.
Ukrajina će predstaviti mirovni plan u američkim pregovorima
Očekuje se da će ukrajinski zvaničnici predstaviti djelomični plan prekida vatre s Rusijom tokom razgovora u utorak s američkim zvaničnicima u Saudijskoj Arabiji.
Ukrajinski plan uključuje zaustavljanje raketnih udara dugog dometa i primirje koje pokriva Crno more.
Očekuje se da ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskiy ne učestvuje na sastancima u utorak, a Ukrajinu će predstavljati šef njegovog kabineta Andriy Yermak, ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrii Sybiha, ministar odbrane Rustem Umerov i vojni komandant Pavlo Palisa.
Zelenski je rekao na X uoči pregovora da se Ukrajina nada "praktičnim ishodima".
Američki državni sekretar Marko Rubio i savjetnik za nacionalnu sigurnost Mike Waltz predvode američku delegaciju usred nastojanja predsjednika Donalda Trumpa da posreduje u brzom okončanju rata koji je počeo početkom 2022. godine punom invazijom Rusije na Ukrajinu.
Rubio je u ponedjeljak rekao da se Sjedinjene Države nadaju da će riješiti pauzu u pomoći Ukrajini.
Rekao je da su SAD u režimu slušanja i da imaju za cilj da shvate na kakve bi ustupke Ukrajina mogla biti spremna.
“Ukrajinci već primaju sve odbrambene obavještajne informacije dok razgovaramo. Mislim da je čitav pojam pauze u pomoći nešto što se nadam da možemo riješiti. Očigledno, mislim da će ono što će se dogoditi sutra biti ključno za to”, rekao je Rubio novinarima u vojnom avionu prije sletanja u Jeddah.
“Nećemo sjediti u sobi i crtati linije na mapi, već samo steći opći osjećaj o tome koji su ustupci u domenu mogućeg za njih [Ukrajince]”, rekao je Rubio, dodajući da nema vojnog rješenja za rat, te da i Rusija i Ukrajina moraju “učiniti teške stvari”.
Kasnije u ponedeljak, saudijski prestolonaslednik Mohamed bin Salman sastao se sa Rubiom u lučkom gradu Džedi na Crvenom moru.
Salman je ranije tog dana održao odvojeni sastanak sa Zelenskim u Rijadu.
Dogovor o mineralima?
Trump je izrazio interes da nastavak vojne pomoći uslovljava pristupom ukrajinskim sirovinama.
Više od četiri desetine minerala, uključujući nekoliko vrsta rijetkih zemalja, nikal i litijum, smatraju se ključnim za američku ekonomiju i nacionalnu odbranu. Ukrajina ima velika nalazišta uranijuma, litijuma i titanijuma.
Ali Rubio je pojasnio da postizanje dogovora o ukrajinskim mineralnim resursima nije bio primarni fokus razgovora u utorak.
“Još uvijek ima više detalja za razradu, a u ovom trenutku vjerovatno – umjesto memoranduma o razumijevanju – samo želimo da potpišemo konkretan sporazum. A za to bi trebalo malo više vremena”, rekao je novinarima.
“Ne bih prejudicirao sutra po tome da li imamo ili nemamo dogovor o mineralima. ... To je važna tema, ali nije glavna tema na dnevnom redu”, dodao je Rubio.
Rubio je takođe zaslužan za konstruktivnu ulogu Britanije i Francuske u pregovorima sa Ukrajinom.
On je za Glas Amerike rekao da nije bilo razgovora o tome da Kina igra ulogu u poslijeratnom očuvanju mira i obnovi Ukrajine.
Ovo je Rubijeva druga posjeta Saudijskoj Arabiji otkako je preuzeo dužnost. On i drugi visoki američki zvaničnici održali su razgovore s ruskim zvaničnicima u Rijadu 18. februara. On bi u srijedu trebao otputovati u Kanadu na sastanke s ministrima vanjskih poslova G7.
Neke informacije za ovu priču dali su The Associated Press, Agence France-Presse i Reuters
