Linkovi

Top priča BiH

Dubrave kod Tuzle: Počela vježba američke vojske i Oružanih snaga BiH

Američki helikopteri u na aerodromu Dubrava kod Tuzle, 17. maj 2021.

Oko 200 američkih vojnika učestvuje u zajedničkoj vojnoj vježbi Oružanih snaga Bosne i Hercegovine i vojske Sjedinjenih Američkih Država "Brzi odgovor 21", koja je u ponedjeljak počela u kasarni i aerodromu Dubrave kod Tuzle.

Ovo je, osim vojnih poligona obuke u Glamoču i na Manjači kod Banje Luke, jedna od tri lokacije u BiH gdje se odvija vježba, i to od 17. maja do 2. juna.

Vojna vježba između vojske SAD-a i BiH je najveća do sada, a kako u razgovoru za Glas Amerike kaže brigadir Emir Kliko, komadant Pete pješadijske brigade Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, bh. vojska je već spremna odgovoriti izazovu učešća u sličnim vježbama.

Ciljevi vježbe

"U cjelini, vježba 'Immediate response' je dio velike vježbe koja se odvija na prostoru Europe gdje učestvuje 28.000 vojnika na 31 vojnom poligonu u 12 država. Tu se odvijaju različiti elementi i segmenti vježbe. Tako je i vojna lokacija, kasarna i aereodrom Dubrave odabrana u onom dijelu, u kojem učestvuju Oružane snage BiH, da pruži doprinos realizaciji vježbe. Osim ove lokacije, tu su i poligoni Manjača i Glamoč, gdje se također odvija dio vježbe. Na aerodromu Dubrave imamo gostujući personal iz Oružanih snaga Sjedinjenih Američkih Država, dio njihovih zračnih snaga s helikopterima koji će vršiti predviđene operacije za ove vrste vježbi. To podrazumijeva zračni transport, blisku zračnu podršku, medicinsku evakuaciju i slične operacije", izjavio je brigadir Kliko.

Dubrave kod Tuzle: Počela vojna vježba Brzi odgovor 21
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:49 0:00

Glavni cilj vojne vježbe je da pripadnici bh. Oružanih snaga zajedno s američkim kolegama uvježbaju vojne manevre kako bi se očuvao mir u svijetu. Vježba "Brzi odgovor 21" je glavni događaj u 2021. godini iz oblasti obuke za Oružane snage Bosne i Hercegovine.

"Bosna i Hercegovina je prvi put dobila priliku da učestvuje u ovakvoj vježbi, velikog obima i broja učesnika. Ona se ne realizira samo samo na teritoriju BiH. To znači da OS BiH i država dostižu standarde koji su potrebni za učešće u operacijama podrške miru ili bilo koje druge operacije radi očuvanja globalne sigurnosti i mira u svijetu. Mi kao pripadnici OS BiH s ponosom možemo reći da smo standarde koje postižemo kroz obuku i razvoj, doveli na nivo da ravnopravno s našim partnerima možemo učestvovati u sličnim operacijama i vježbama bilo gdje u svijetu", istaknuo je naš sagovornik.

Prema njegovim riječima, vježba je, praktično, potvrda interoperabilnosti i kredibiliteta Bosne i Hercegovine kao pouzdanog i značajnog partnera.

Kada je riječ o američkih snagama, danas je na aerodromu Dubrave kod Tuzle, oko 200 vojnika koji učestvuju u svim njenim elementima i segmentima. Na poligonima za obuku su i pripadnici OSBiH, gdje zajedno učestvuju u segmentima vježbe.

Američki vojnici: Saradnja nam mnogo znači

Ranije su za Glas Amerike govorila dvojica američkih vojnika s Floride Chris Cerjan i John Robinson, kazavši da vojna vježba predstavlja sjajno partnerstvo, dobru saradnju i kvalitetno iskorišteno vrijeme.

Chris Cerjan sa Floride učestvovaće u vježbama u BiH
Chris Cerjan sa Floride učestvovaće u vježbama u BiH

"Zajedno ćemo raditi dosta vježbi, učit ćemo jedni od drugih. Saradnja s vojskama drugih zemalja nam mnogo znači i ovo je dobra prilika da svi zajedno radimo. Ne samo za našu vojsku, već i za ostale kako bi se saradnja nastavila u budućnosti", rekao je Cerjan.

Američke donacije Oružanim snagama BiH

Američki ambasador u BiH Eric Nelson kazao je da su desetine hiljada američkih trupa doprinijele implementaciji mira i očuvanju Dejtonskog mirovnog sporazuma.

"BiH danas posjeduje integrisanu vojsku, formiranu od nekada zaraćenih strana", rekao je Nelson.

Iz Ambasade SAD-a za Glas Amerike su kazali da je Bosna i Hercegovina jedna od nekoliko zemalja koja je domaćin Trenutnog odgovora 21 (IR21), koju je organizirala Američka vojska za Europu i Afriku (USAREUR-AF), kao diomultilateralne vježba Defender Europe 21 (DE21), zajednička vježba dizajnirana za izgradnju strateške i operativne spremnosti i interoperabilnostiizmeđu SAD-a, NATO saveznika i partnerskih snaga u Europi.

"Hitni odgovor 21, bilateralna je vježba između američke vojske i Oružanih snaga Bosna i Hercegovine. Dizajnirana je kako bi osigurala da američke snage i OSBIH budu obučeni, sposobni za zajedničko djelovanje i spremni odgovoriti na bilo koju krizu koja može nastati. Vježba IR21 ne samo da će američkim i bh. vojnicima pružiti priliku da nauče nove vještine i steknu nove perspektive, već će poboljšati životne uvjete za OSBiH i pomoći u stimuliranju lokalne ekonomije u Bosni i Hercegovini. Pripremajući se za IR21, američka vlada je ulagala u razne projekte širom zemlje te pružila usluge podrške i omogućila izvođenje vježbe. Američka vojska je ugovorila lokalne transportne kompanije za osoblje i opremu. Ove transportne kompanije prevest će više od 600 američkih vojnika širom zemlje, od i do aerodroma, i više od 200 kamiona opreme za vježbu. Lokaln privredu stimulira i američko osoblje koje sudjeluje u rezervaciji više od 200 noćenja u različitim lokalnim hotelima širom zemlje u pripremi i tokom vježbe", istaknuto je.

Ambasada SAD u Sarajevu
Ambasada SAD u Sarajevu

Također, Američka vojska koristi lokalne dobavljače za odlaganje otpada u poligonima kasarne Dubrave, Manjača i Glamoč.

Dodatno, Američka vlada je uložila u popravak vodovoda u kasarni Dubrave, povezujući zgrade s glavnim vodovodom. Pored toga, američka vlada nabavila je posteljinu i dušeke,omogućavajući kasarni Dubrave da adekvatno smjesti stotine vojnika tokom vježbe.

Zajedno s pripremama za Neposredni odgovor 21, Sjedinjene Države su donirale više od 210.000 američkih dolara lične zaštitne opreme i medicinske opreme kao opskrbu medicinskim centrima širom Bosne i Hercegovine.

Osim toga, u prošloj godini američka vojska je finansirala obnove bolnica, razne škole širom zemlje. Značajan doprinos Američke vlade Oružanim snagama Bosne i Hercegovine u protekle dvije godine, je donacija četiri helikoptera Huey-2, sredstva za opremanje NATO lakog pješadijskog bataljona koji je proglasio NATO, a iznosi 6,5 miliona dolara i 2,5 miliona dolara za razvoj sposobnosti cyber odbrane. Sjedinjene Države su također donirale oko 1,1 miliona dolara godišnje za obrazovanje osoblja u OSBiH.

U vježbama je planirano učešće 28.000 vojnika iz 26 država koje su članice NATO-a, ali i onih koje su potencijalni kandidati za članstvo, kao što je Bosna i Hercegovina. BiH je prvi put domaćin velike vojne vježbe u kojoj vojska Sjedinjenih Američkih Država i Oružanih snaga BiH provjerava spremnost na napade, a odvija se na 30 lokacija u Europi.

Planirano je učešće oko 500 pripadnika Oružanih snaga BiH iz sastava Bataljonske grupe lake pješadije - deklarisane jedinice po NATO-ovom Konceptu operativnih sposobnosti. S druge strane, više od 700 američkih vojnika će učestvovati s kopnenim i zračnim komponentama.

See all News Updates of the Day

Palmer: Teški neumski pregovori

Matther Palmer se obraća medijima u Neumu, gdje traju pregovori sa domaćim političarima o izmjenama Izbornog zakona BiH.

Pregovori o izmjenama Izbornog zakona BiH nastavljeni su u petak u jedinom bosanskohercegovačkom gradu na moru. “Neumske pregovore” s domaćim političarima vode američki izaslanik za izbornu reformu u BiH Matthew Palmer i direktorica pri Europskoj službi za vanjske poslove Angelina Eichhorst.

Nakon pojedinačnih sastanaka s predstavnicima vladajućih i pojedinih opozicionih stranaka u Federaciji BiH koji su počeli u 8 sati, javnosti su se obratili međunarodne diplomate Matthew Palmer i Angelina Eichhorst. Domaći političari se nisu obraćali kako je to bio dosadašnji običaj, a razlog nije poznat.

Palmer i Eichhorst su prenijeli usaglašen stav - da su od domaćih političara osjetili istinsko opredjeljenje za rješavanje pitanja Izbornog zakona.

Palmer je izjavio da su pregovori teški i da osim bh. političara sudjeluju i eksperti iz Venecijanske komisije i Ureda OSCE-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR).

“Drago mi je da sam na mjestu gdje su okupljene sve stranke i da razgovaramo o procesima integriteta izbornog procesa. Mnogo je stvari koje će se naći na dnevnom redu. Neke su teže, a teški su i tehnički aspekti koji se tiču integriteta izbornog procesa. Osim političkih lidera koji su zajedno s nama, diskusiji su se priključili i eksperti koji nam pomažu da riješimo teža tehnička pitanja. Lideri i eksperti imaju isti cilj - da razgovaraju o važnim , smislenim temama, kako bi se postigao dogovor koji bi u konačnicimogao biti predstavljen Parlamentu BiH. Tu su eksperti Venecijanske kancelarije i ODIHR-a Iz Varšave. Kakav god dogovor bio, najvažnije je da bude usklađen s najvišim standardima u ovoj praksi. Imamo još mnogo posla pred, ali smo dobro počeli”, rekao je Palmer.

Očekuje se da pregovorima u Neumu sutra prisustvuju članovi Interresorne radne grupe za izmjene izbornog zakonodavstva, a prema riječima Palmera, to će značiti učešće političkih stranaka iz bh. entiteta Republika Srpska.

“Da nema odgovarajućeg pristupa i volje i da nemamo uvjerenje da postoji rješenje koje može dobiti parlamentarnu podršku, ne bismo bili ovdje”, dodao je Palmer.

Europska predstavnica Angelina Eichhorst smatra kako su u toku kvalitetne i konstruktivne diskusije na kojima svi ravnopravno sudjeluju.

Angelina Eichhorst tokom konferencije za novinare u Neumu, gdje se vode pregovori o izmjenama Izbornog zakona BiH
Angelina Eichhorst tokom konferencije za novinare u Neumu, gdje se vode pregovori o izmjenama Izbornog zakona BiH

“Dobra diskusija s većinom političkih subjekata je počela još sinoć. Predstavnici opozicije i vladajućih struktura su tu, što je dobra prilika da čujemo različite stavove i viđenja. Nakon inicijalnih razgovora, jutros se nastavila diskusija na temu koju nazivamo paketom unaprijeđenja integriteta izbornog procesa. Radimo na osnovu sveobuhvatnog dokumenta koji ima 17 strana I objedinjen je kroz različite ideje. On će prolaziti ekspertsku analizu. Važno je da imamo priliku svjedočiti konstruktivnim pristupima i viđenjima svih učesnika”, poručila je Eichhorst.

Prema njenim riječima, učesnike pregovora očekuje još dosta posla u narednim danima, ali se nada da će imati pozitivan ishod.

“Prošle godine smo prvi put bili u BiH i u poređenju s tim periodom, mislim da svakako možemo osjetiti snažniju spremnost za prihvatanje različitih mišljenja, kao istinsko opredjeljenje za rješavanje ovog pitanja. To je spremnost kod svih lidera koji su prisutni ovdje, ali i kod onih koji nisu nužno u Neumu. Postoji svijest o funkcionisanju i radu institucija u zemlji, kao I za slobodne i pravične izbore”, zaključila je Eichhorst.

Na pregovorima u Neumu učestvuju predstavnici HDZ-a Dragan Čović i Borjana Krišto, predstavnici SDA Bakir Izetbegović i Šefik Džaferović, predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić, kao i Denis Zvizdić uime stranke Narod i pravda.

Prisutni su i austrijski diplomata Johann Sattler i predstavnici OESS-a. Lideri SDP-a BiH, Naše stranke i DF-a odbili su poziv u Neum.

Do sada su stavovi političkih lidera bili neusaglašeni, a očekuje se da uz pomoć međunarodnih predstavnika, približe ideje u vezi izmjena izbornog zakonodavstva.

Pregovori o izmjenama Izbornog zakona BiH nastavljaju se u Neumu

Pregovori o izmjenama Izbornog zakona BiH nastavljaju se u Neumu
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:18 0:00

Policajci oslobođeni optužbi za skrivanje dokaza o ubistvu Davida Dragičevića

David Dragičević, mladić čije ubistvo nije razjašnjeno skoro četiri godine.

Osnovni sud u Banjaluci oslobodio je optužbe krim tehničare Policijske uprave Banjaluka Mikicu Marjanca i Zorana Bošnjaka sumnje da su počinili krivično djelo "sprječavanje dokazivanja" u slučaju smrti mladića Davida Dragičevića.

David Dragičević nestao je 18. marta 2018. godine, a njegovo tijelo pronađeno je šest dana kasnije na ušću rječice Crkvene u Vrbas. Okolnostismrti, koja je okarakterisana kao ubistvo, do danas nisu razjašnjene.

Sud je u presudi od četvrtka (27. januara) obrazložio da tužilaštvo nije dokazalo navode te da nije dokazan umišljaj, odnosno da su optuženi svjesno uništili dokaz.

Okružno javno tužilaštvo u Banjaluci podiglo je u septembru 2018. godine optužnicu protiv Marjanca i Bošnjaka zbog nestanka donjeg veša (gaća bokserica), koje su bez objašnjenja nestale nakon obdukcije tijela stradalog mladića, 25. marta 2018. godine.

Bokserice su, zajedno sa ostalim odjevnim predmetima, prebačene nakon obdukcije u prostoriju za sušenje predmeta u Policijsku upravu Banjaluka, a optužnica tereti Marjanca i Bošnjaka da su bacilli, odnosno uništili taj dio odjeće.

“Dakle, u namjeri da spriječe ili otežaju dokazivanje uništili su predmet koji služi kao dokaz, čime su počinili krivično djelo “sprečavanje dokazivanja”, navodilo se u optužnici.

Suđenje je počelo u aprilu 2021. godine, dvije godine nakon što su se Marjanac i Bošnjak izjasnili da nisu krivi.

Razočaran presudom, otac stradalog mladića, Davor Dragičević protestvovao je u četvrtak, sa članovima grupe “Pravda za Davida” ispred zgrade Osnovnog suda u Banjaluci.

Davor Dragičević nedavno se vratio u Bosnu i Hercegovinu u nakon što mu je odbijen zahtjev za politički azil u Austriji.

Roditelji su ekshumirali tijelo Davida Dragičevića u martu 2019. i prebacili ga u Austriju, nezadovoljni istragom, pritiscima, te hapšenjima građana koji su ih podržavali.

Tužilaštvo BiH je 14. aprila 2021. godine odlučilo da preuzme predmet u vezi s nestankom i smrću Davida Dragičevića od Okružnog javnog tužilaštva Banja Luka.

Davor Dragičević optužio je najviše funkcionere Ministarstva unutrašnjih poslova RS za umiješanost u ubistvo njegovog sina, a prijavu protiv njega podnio je entitetski ministar Dragan Lukač.

Okružno javno tužilaštvo u Banjaluci donijelo je naredbu o obustavi istrage protiv Davora Dragičevića 13. septembra 2020. godine.

Od kraja marta 2018. godine roditelji Davida Dragičevića i grupa "Pravda za Davida" na banjalučkom Trgu Krajine organizovali su protestna okupljanja s ciljem otkrivanja istine o ubistvu.

Palmer i Eichhorst traže od bh. političara saradnju i kompromise

Zgrada Parlamenta i Vijeća ministara BiH (Izvor: BIRN BiH)

EU traži hitnu deblokadu institucija BiH i puni, bezuslovni povratak u državne institucije koji će omogućiti njihovo funkcionisanje, poručeno je nakon sastanka zvaničnika EU i SAD sa članovima zajedničkog kolegijuma oba doma Parlamentarne skupštine BiH o izbornoj reformi.

Nakon sastanka održanog u zgradi bh. parlamenta 26. januara, novinarima su se obratilli direktorica pri Evropskoj službi za spoljne Angelina Eichhorst, viši zvaničnik Ministarstva spoljnih poslova SAD zadužen za izbornu reformu u BiH Matthew Palmer i zamjenik predsjednika Doma naroda BiH, Dragan Čović.

Eichhorst je poručila da „blokada rada parlamenta BiH i drugih državnih institucija jednostavno obustavljaju sve životno potrebne aktivnosti koje bi se trebale odvijati“, i da je trenutna politička kriza neprihvatljiva građanima BiH, da je neprihvatljiva za EU i njihove partnere, a „trebalo bi da bude neprihvatljiva poslanicima u bh. parlamentu“.

Apostrofirala je da rješenja moraju biti dogovorena u Parlamentarnoj skupštini BiH, kao domu demokratije, i ocijenila „da je saglasnost svih političkih subjekata o izbornoj i ustavnoj reformi apsolutno jedno od ključnih pitanja“, iako te saglasnosti još nema.

„Povjerenje u izborni proces i rad institucija ozbiljno je narušen zbog određšenih, kredibilnih, navoda o izbornim prevarama, a naravno građani žele da imaju izborni proces kojem mogu vjerovati“, naglasila je Eichhorst.

Kaže da su ona i Palmer tražili od bh. političara saradnju i kompromise na putu ka konačnom rješenju jer, kako kaže, „vrijeme nam ne ide u prilog“. Podsjetila je da bi se time napravio značajan iskorak na evropskom putu BiH.

Istakla je da i EU i SAD čvrsto podržavaju ujedinjenu, suverenu, mirnu i naprednu BiH, kao jednu teritoriju, jednu državu, sa jednim narodom.

Palmer: Jake institucije važne za izlazak iz krize

Palmer je apostrofirao da su jake institucije najvažnije da bi se izašlo iz političke krize.

Naglasio je da je važno osigurati integritet izbornog procesa, da se svaki glas čuje i da svaki glas bude prebrojan, ali i da svi bh. građani imaju priliku da ravnopravno učestvuju u borbi za vlast na različitim nivoima.

Dodao je da je važno da se u institucionalnom okviru države odražava to da prava konstitutivnih naroda budu ispoštovana.

„U potpunosti podržavamo EU perspektivu BiH, u skladu sa dejtonskim okvirom – jedna država, dva entiteta, tri konstitutivna naroda“, naglasio je Palmer.

Istakao je da je važno da su institucije FBiH jake i funkcionalne, da bi FBiH bila u ravnoteži sa RS – što bi takođe trebalo da omogući funkcionalan dejtonski sistem.

„Malo vremena je ostalo za postizanje sporazuma. Važno je da se izbori održe na jesen, kako je i planirano, te da izborne promjene budu implementirane minimalno šest mjeseci prije izbora“, upozorio je Palmer.

Zaključio je da će on i Angelina Eichhorst raditi sa svim akterima ovog procesa kao partneri da bi došli do sporazuma.

Čović: Predstavnici SAD i EU su tu samo da pomognu

Dragan Čović je naglasio da im je na sastanku jasno stavljeno do znanja da političari iz BiH moraju sami da provedu reformu, a da su predstavnici SAD i EU tu samo da im pomognu.

On je istakao da su četiri ključna cilja izborne reforme – osiguravanje legitimnog predstavljanja svih konstitutivnih naroda, ograničene izmjene ustava, očuvanje integriteta izbornog procesa, te osiguravanje funkcionisanja Federacije BiH.

Podsjetio je da BiH mora u ovom procesu implementirati sve presude sudova, kako domaćih tako i međunarodnih.

„Ako bismo napravili dogovor oko izbornog zakona sigurno bi se relaksirali odnosi po pitanju političke krize“, ocijenio je Čović.

Jevreji, Romi i drugi "nekonstitutivni narodi" u BiH, kao i oni građani koji se ne žele nacionalno izjasniti, od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma i završetka rata 1995. čekaju mogućnost kandidovanja i biranja za članove Predsjedništva BiH, te delegate u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH u kojem u tri kluba sjedi po pet Bošnjaka, Hrvata i Srba.

Ni Bošnjaci i Hrvati iz entiteta Republika Srpska, kao ni Srbi iz entiteta Federacija BiH ne mogu se kandidirati ili delegirati na te pozicije.
Presudu može provesti Parlamentarna skupština BiH gdje je za izmjene Ustava BiH potrebna dvotrećinska većina koja bi podržala neki od prijedloga, a koje dosad nije bilo, tako da nijedna od ovih presuda nije implementirana.

Blokada vlasti na državnom nivou traje od kada je bivši visoki predstavnik, Valentin Inzko nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH i zabranio negiranje genocida, u julu 2021. godine.

Tada su se predstavnici RS povukli iz državnih institucija, i od tada ne učestvuju u donošenju odluka.

U mjesecima kasnije, iz entiteta RS stizale su najave otcjepljenja i prijenosa nadležnosti sa BiH na RS u oblasti odbrane, pravosuđa, finansija, nabavke lijekova i bezbjednosti.

Transparency International: Visoka percepcija korupcije u BiH

BiH je u grupi zemalja Istočne Evrope i Centralne Azije

BiH stagnira na Indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala, te je najniže plasirana zemlja Zapadnog Balkana. Kao problemi koji utiču na osjećaj raširene korupcije navedeni su: politička kriza, blokiranje antikorupcijskih reformi, pritisci na medije i neprocesuiranje visoke korupcije.

Prema Indeksu percepcije korupcije za 2021. godinu, BiH se nalazi na 111. mjestu od 180 zemalja, sa 35 bodova, što je ispod globalnog prosjeka od 43 boda. BiH je identičan skor imala i prethodne godine, što je ujedno nalošiji rezultat od 2012, od kada se podaci organizacije Transparency International mogu porediti.

Indeks percepcije korupcije sastoji se iz poretka zemalja i pratećih izvještaja, a Transparency International ga objavljuje jednom godišnje, koristeći podatke niza međunarodnih organizacija i institucija, te stavove stručnjaka i ljudi iz biznisa. Države na listi nisu rangirane prema stvarnom nivou korupcije, već prema percepciji društva o korupciji u javnom sektoru. Niža pozicija na Indeksu (manje bodova) znači da je percepcija javnosti o raširenosti korupcije u toj državi veća.

Lista zemalja za 2021. godinu pokazuje da identičan skor kao BiH imaju Albanija, Malawi, Mongolija i Tajland. BiH i Albanija su ujedno i najniže plasirane zemlje Zapadnog Balkana: Crna Gora je na 65. poziciji (46 bodova), Kosovo zauzima 87. mjesto (39), Sjeverna Makedonija je 92. (39), dok je Srbija na poziciji 100 (38).

Države iz regiona su svrstane u grupu zemlja Istočne Evrope i Centralne Azije, za koju iz Transparency Internationala navode da odražava “začaran krug povećanog autoritarizma, ugrožavanja ljudskih prava i korupcije”.

“Politički lideri iskoristili su Covid-19 kao izgovor za ograničavanje nadzora i odgovornosti za javne nabavke i trošenje inostrane pomoći, od Albanije (35) do Kirgistana (27). Kritičari su ućutkivani a vlade su se obračunavale sa glasovima neslaganja, te gušile novinarske slobode, primjerice u Rusiji (29) i Azerbejdžanu (30)”, saopštili su iz Transparency Internationala.

U analizi ovih država, BiH je uz Rusiju i Kazahstan istaknuta kao jedna od zemalja koje treba posmatrati:

„Trenutna politička kriza pogoršava etničke podjele i ugrožava samo postojanje države. Također izaziva sumnje u interese i motive njenih protagonista, budući da skreće pozornost s kršenja ljudskih prava i blokira kritično važne antikorupcijske reforme koje zemlja treba provesti. Kriza ugrožava nadolazeće opšte izbore u BiH u oktobru 2022. i ometa prijeko potrebne izborne reforme kojima bi se osiguralo da izbori budu transparentno finansirani, te vođeni nezavisno i bez pritiska na birače.”

“Novinari se suočavaju s verbalnim prijetnjama, tužbama i fizičkim napadima, a vlada nastavlja manipulirati medijima. Također, zakoni o zaštiti uzbunjivača se provode neadekvatno, pri čemu se sudske presude često zanemaruju, a uzbunjivači zastrašuju. Nesposobnost sudova da procesuiraju slučajeve korupcije, posebno visoke korupcije, još je jedna ozbiljna posljedica stalne zlouporabe vlasti. Za bilo kakav značajan napredak u borbi protiv korupcije, vlada se mora pozabaviti tim pitanjima i donijeti zakone o sukobu interesa, transparentnim javnim nabavkama i reformi pravosuđa”, stoji u izvještaju Transparency Internationala.

Na slične probleme u BiH nerijetko ukazuju i druge analize međunarodnih organizacija o korupciji, kao i istraživački novinari. Krajem 2021. godine, BIRN BiH je objavio da je Tužilaštvo BiH u toj godini podiglo deset optužnica za koruptivna krivična djela, od čega je samo jedna optužnica bila za visoku korupciju.

U junu 2021. godine, američki predsjednik Joe Biden je uredbom označio korupciju kao jedan od kriterija po kojima je moguće uvoditi sankcije zemljama Zapadnog Balkana. Početkom ove godine Sjedinjene Države su po tom osnovu sankcionisale Milorada Dodika, Alternativnu televiziju, Mirsada Kukića, te Milana i Tijanu Tegeltija.

Autokratski lideri i zarobljene države

Od 19 zemalja Istočne Evrope i Centralne Azije, samo tri na listi Transparency Internationala imaju skor iznad svjetskog prosjeka od 43 boda: Gruzija (55), Armenija (49) i Crna Gora (46). Kao negativan primjer istaknuta je Srbija, koja, kao i prošle godine, ima najniži skor od 2012, uz napomenu da “vlada održava kontrolu uticajem na medije, uznemiravanje nezavisnih kritičara, te održavanjem nefer izbora”. Među zemljama koje su pokazale napredak istaknuti su Kosovo i Sjeverna Makedonija.

Transparency International također navodi: „Kroz Zapadni Balkan i Tursku (38) koncentracija moći u rukama autokratskih lidera i njihovih stranaka podriva nezavisnost pravosuđa, što pomaže u održavanju zarobljenosti država“.

U saopštenju povodom objavljivanja Indeksa iz Transparency Internationala su naveli da zemlje koje narušavaju građanske slobode konstantno imaju niži skor, te ukazali na povezanost korupcije, demokratije i ljudskih prava.

“2021. je bila razorna za građanska prava širom Istočne Evrope i Centralne Azije. Korumpirani lideri suzbijaju svako neslaganje – od opozicionih stranaka do aktivista i medija. Dok su malo radile na borbi protiv uticaja pandemije Covida-19 na stanovništvo, vlade su to iskoristile za dodatno suzbijanje prava i sloboda, dodatno učvršćujući autoritarizam”, navela je Altynai Myrzabekova, regionalna savjetnica Transparency Internationala za Centralnu Aziju.

Indeks percepcije korupcije za 2021. godinu
Indeks percepcije korupcije za 2021. godinu

Kada je riječ o ostatku svijeta, najnižu percepciju korupcije na Indeksu bilježe Danska, Finska i Novi Zeland, sa po 88 bodova. Najgori skor imaju Somalija, Sirija (po 13 bodova) i Južni Sudan sa 11 bodova.

Čak 27 zemalja zabilježilo je najgori rezultat otkako se Indeks percepcije korupcije mjeri. Sjedinjene Države prvi put nisu među 25 najbolje plasiranih zemalja na Indeksu, uz „značajno nazadovanje“, a među razlozima su navedeni kontinuirani napadi na slobodne i fer izbore, te netransparentan finansijski sistem u političkim kampanjama.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG