Linkovi

Izdvojeno

Dubrave kod Tuzle: Počela vježba američke vojske i Oružanih snaga BiH

Američki helikopteri u na aerodromu Dubrava kod Tuzle, 17. maj 2021.
Američki helikopteri u na aerodromu Dubrava kod Tuzle, 17. maj 2021.

Oko 200 američkih vojnika učestvuje u zajedničkoj vojnoj vježbi Oružanih snaga Bosne i Hercegovine i vojske Sjedinjenih Američkih Država "Brzi odgovor 21", koja je u ponedjeljak počela u kasarni i aerodromu Dubrave kod Tuzle.

Ovo je, osim vojnih poligona obuke u Glamoču i na Manjači kod Banje Luke, jedna od tri lokacije u BiH gdje se odvija vježba, i to od 17. maja do 2. juna.

Vojna vježba između vojske SAD-a i BiH je najveća do sada, a kako u razgovoru za Glas Amerike kaže brigadir Emir Kliko, komadant Pete pješadijske brigade Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, bh. vojska je već spremna odgovoriti izazovu učešća u sličnim vježbama.

Ciljevi vježbe

"U cjelini, vježba 'Immediate response' je dio velike vježbe koja se odvija na prostoru Europe gdje učestvuje 28.000 vojnika na 31 vojnom poligonu u 12 država. Tu se odvijaju različiti elementi i segmenti vježbe. Tako je i vojna lokacija, kasarna i aereodrom Dubrave odabrana u onom dijelu, u kojem učestvuju Oružane snage BiH, da pruži doprinos realizaciji vježbe. Osim ove lokacije, tu su i poligoni Manjača i Glamoč, gdje se također odvija dio vježbe. Na aerodromu Dubrave imamo gostujući personal iz Oružanih snaga Sjedinjenih Američkih Država, dio njihovih zračnih snaga s helikopterima koji će vršiti predviđene operacije za ove vrste vježbi. To podrazumijeva zračni transport, blisku zračnu podršku, medicinsku evakuaciju i slične operacije", izjavio je brigadir Kliko.

Dubrave kod Tuzle: Počela vojna vježba Brzi odgovor 21
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:49 0:00

Glavni cilj vojne vježbe je da pripadnici bh. Oružanih snaga zajedno s američkim kolegama uvježbaju vojne manevre kako bi se očuvao mir u svijetu. Vježba "Brzi odgovor 21" je glavni događaj u 2021. godini iz oblasti obuke za Oružane snage Bosne i Hercegovine.

"Bosna i Hercegovina je prvi put dobila priliku da učestvuje u ovakvoj vježbi, velikog obima i broja učesnika. Ona se ne realizira samo samo na teritoriju BiH. To znači da OS BiH i država dostižu standarde koji su potrebni za učešće u operacijama podrške miru ili bilo koje druge operacije radi očuvanja globalne sigurnosti i mira u svijetu. Mi kao pripadnici OS BiH s ponosom možemo reći da smo standarde koje postižemo kroz obuku i razvoj, doveli na nivo da ravnopravno s našim partnerima možemo učestvovati u sličnim operacijama i vježbama bilo gdje u svijetu", istaknuo je naš sagovornik.

Prema njegovim riječima, vježba je, praktično, potvrda interoperabilnosti i kredibiliteta Bosne i Hercegovine kao pouzdanog i značajnog partnera.

Kada je riječ o američkih snagama, danas je na aerodromu Dubrave kod Tuzle, oko 200 vojnika koji učestvuju u svim njenim elementima i segmentima. Na poligonima za obuku su i pripadnici OSBiH, gdje zajedno učestvuju u segmentima vježbe.

Američki vojnici: Saradnja nam mnogo znači

Ranije su za Glas Amerike govorila dvojica američkih vojnika s Floride Chris Cerjan i John Robinson, kazavši da vojna vježba predstavlja sjajno partnerstvo, dobru saradnju i kvalitetno iskorišteno vrijeme.

Chris Cerjan sa Floride učestvovaće u vježbama u BiH
Chris Cerjan sa Floride učestvovaće u vježbama u BiH

"Zajedno ćemo raditi dosta vježbi, učit ćemo jedni od drugih. Saradnja s vojskama drugih zemalja nam mnogo znači i ovo je dobra prilika da svi zajedno radimo. Ne samo za našu vojsku, već i za ostale kako bi se saradnja nastavila u budućnosti", rekao je Cerjan.

Američke donacije Oružanim snagama BiH

Američki ambasador u BiH Eric Nelson kazao je da su desetine hiljada američkih trupa doprinijele implementaciji mira i očuvanju Dejtonskog mirovnog sporazuma.

"BiH danas posjeduje integrisanu vojsku, formiranu od nekada zaraćenih strana", rekao je Nelson.

Iz Ambasade SAD-a za Glas Amerike su kazali da je Bosna i Hercegovina jedna od nekoliko zemalja koja je domaćin Trenutnog odgovora 21 (IR21), koju je organizirala Američka vojska za Europu i Afriku (USAREUR-AF), kao diomultilateralne vježba Defender Europe 21 (DE21), zajednička vježba dizajnirana za izgradnju strateške i operativne spremnosti i interoperabilnostiizmeđu SAD-a, NATO saveznika i partnerskih snaga u Europi.

"Hitni odgovor 21, bilateralna je vježba između američke vojske i Oružanih snaga Bosna i Hercegovine. Dizajnirana je kako bi osigurala da američke snage i OSBIH budu obučeni, sposobni za zajedničko djelovanje i spremni odgovoriti na bilo koju krizu koja može nastati. Vježba IR21 ne samo da će američkim i bh. vojnicima pružiti priliku da nauče nove vještine i steknu nove perspektive, već će poboljšati životne uvjete za OSBiH i pomoći u stimuliranju lokalne ekonomije u Bosni i Hercegovini. Pripremajući se za IR21, američka vlada je ulagala u razne projekte širom zemlje te pružila usluge podrške i omogućila izvođenje vježbe. Američka vojska je ugovorila lokalne transportne kompanije za osoblje i opremu. Ove transportne kompanije prevest će više od 600 američkih vojnika širom zemlje, od i do aerodroma, i više od 200 kamiona opreme za vježbu. Lokaln privredu stimulira i američko osoblje koje sudjeluje u rezervaciji više od 200 noćenja u različitim lokalnim hotelima širom zemlje u pripremi i tokom vježbe", istaknuto je.

Ambasada SAD u Sarajevu
Ambasada SAD u Sarajevu

Također, Američka vojska koristi lokalne dobavljače za odlaganje otpada u poligonima kasarne Dubrave, Manjača i Glamoč.

Dodatno, Američka vlada je uložila u popravak vodovoda u kasarni Dubrave, povezujući zgrade s glavnim vodovodom. Pored toga, američka vlada nabavila je posteljinu i dušeke,omogućavajući kasarni Dubrave da adekvatno smjesti stotine vojnika tokom vježbe.

Zajedno s pripremama za Neposredni odgovor 21, Sjedinjene Države su donirale više od 210.000 američkih dolara lične zaštitne opreme i medicinske opreme kao opskrbu medicinskim centrima širom Bosne i Hercegovine.

Osim toga, u prošloj godini američka vojska je finansirala obnove bolnica, razne škole širom zemlje. Značajan doprinos Američke vlade Oružanim snagama Bosne i Hercegovine u protekle dvije godine, je donacija četiri helikoptera Huey-2, sredstva za opremanje NATO lakog pješadijskog bataljona koji je proglasio NATO, a iznosi 6,5 miliona dolara i 2,5 miliona dolara za razvoj sposobnosti cyber odbrane. Sjedinjene Države su također donirale oko 1,1 miliona dolara godišnje za obrazovanje osoblja u OSBiH.

U vježbama je planirano učešće 28.000 vojnika iz 26 država koje su članice NATO-a, ali i onih koje su potencijalni kandidati za članstvo, kao što je Bosna i Hercegovina. BiH je prvi put domaćin velike vojne vježbe u kojoj vojska Sjedinjenih Američkih Država i Oružanih snaga BiH provjerava spremnost na napade, a odvija se na 30 lokacija u Europi.

Planirano je učešće oko 500 pripadnika Oružanih snaga BiH iz sastava Bataljonske grupe lake pješadije - deklarisane jedinice po NATO-ovom Konceptu operativnih sposobnosti. S druge strane, više od 700 američkih vojnika će učestvovati s kopnenim i zračnim komponentama.

See all News Updates of the Day

Tajvan se priprema za novi Trumpov mandat usred sve većeg kineskog vojnog pritiska

Tajvanska i američka zastava
Tajvanska i američka zastava

Dok svijet čeka povratak novoizabranog predsjednika SAD-a Donalda Trumpa u Bijelu kuću sljedećeg mjeseca, Tajvan se nalazi između rastuće kineske agresije i neizvjesnosti oko odnosa SAD-a i Tajvana.

Od vojnog osoblja do civila, stanovnici Tajvana se pripremaju za neizvjesnu budućnost s novim predsjednikom SAD-a koji će uskoro preuzeti dužnost i sve veći pritisak iz Kine.

Peking smatra samoupravni Tajvan dijelom Kine i kaže da će upotrijebiti silu ako bude potrebno.

Dok je predsjednik Joe Biden opetovano govorio da će SAD priteći u pomoć Tajvanu ako Kina napadne, novoizabrani predsjednik Trump je sugerirao da bi Tajvan trebao platiti SAD-u za svoju odbranu.

28-godišnja stanovnica Tajpeja Angel Chi kaže da je zabrinuta jer je teško razlučiti šta Trump govori i šta zapravo radi iza kulisa. Ona kaže da je Trump uvijek djelovao u vlastitom interesu i interesu SAD-a.

„Pomalo sam zabrinuta jer je teško reći šta Tramp govori, šta zapravo radi i šta radi iza kulisa, stvari koje mi ne možemo da vidimo. On je uvijek djelovao u vlastitom interesu i interesima Sjedinjenih Država”, kaže ona.

Dok je Trump izabrao istaknutog kineskog tvrdolinijaša Marca Rubija i Michaela Waltza kao potencijalne kandidate za kabinet, njegovi komentari o Tajvanu su nejasni.

Evo Trumpovog odgovora u julu 2023. u intervjuu za Fox News.

„Ne želim da kažem šta mislim. Ako odgovorim na to pitanje, to će me staviti u veoma lošu pregovaračku poziciju”, rekao je Trump.

Michael Cole, geopolitički analitičar, kaže: „U ovom trenutku ne znamo misli li to, kada kaže da želi vratiti Sjedinjene Države na izolacionističku poziciju.”

Stav Kine je jasan sa konferencije za štampu od 7. novembra.

„Kina se čvrsto protivi bilo kakvom obliku službene interakcije između Sjedinjenih Država i Tajvana”, rekao je Mao Ning, portparol Ministarstva vanjskih poslova Kine.

Neki stanovnici Tajvana misle da će vrijednosti demokratskog ostrva pomoći u učvršćivanju odnosa sa SAD-om i državama istomišljenika.

55-godišnji Chen Cheng-yi kaže da Trump želi da se razlikuje od Bidena, tako da ima svoje lične stavove. Ali Chen ne misli da će to uticati na vrijednost Tajvana u SAD-u i na međunarodnom planu.

Stručnjaci se također slažu. Velike promjene u odnosima SAD-a i Tajvana pod sljedećom administracijom nisu vjerovatne.

„Raspoloženje je da ćemo biti veoma pažljivi i veoma budni u vezi sa razvojem(ima), ali ne paničimo. Također, imamo vrlo snažnu dvostranačku podršku u Kongresu, a to uvijek može biti najbolji bastion Tajvana za održavanje i poboljšanje odnosa Tajvan-SAD na različitim poljima”, kaže Lai I-Chung, predsjednik Fondacije Prospect sa sjedištem u Tajvanu.

Dok se Tajvan i dalje priklanja SAD-u i priprema za nadolazeću Trumpovu administraciju, Kina je pojačala vojni pritisak.

Predsjednik Lai Ching-te preuzeo je dužnost u maju – sa vježbama oko Tajvana i upadima obalske straže. Akcije su isto toliko usmjerene na vlasti Tajvana, kao i na glasače, kaže Cole.

„Oni se nadaju da će stvaranje ovog osjećaja borbe i obuzdavanja Tajvana na kraju natjerati tajvanske glasače, ako ne i tajvansku vladu, da se uključe u izbjegavanje rizika”, kaže Cole.

Cole kaže da bi nivo agresije Pekinga prema Tajvanu moao ovisiti o procjeni politike nove Trumpove administracije prema Tajvanu i Kini.

Avion Azerbejdžan Airlinesa srušio je ruski sistem protivvazdušne odbrane, kažu izvori

Specijalisti za hitne slučajeve na mjestu pada putničkog aviona Azerbejdžanske erlajnse u blizini grada Aktaua na zapadu Kazahstana 25. decembra 2024.
Specijalisti za hitne slučajeve na mjestu pada putničkog aviona Azerbejdžanske erlajnse u blizini grada Aktaua na zapadu Kazahstana 25. decembra 2024.

Avion Azerbejdžan Airlines koji se u srijedu srušio u Kazahstanu oborio je ruski sistem protivvazdušne odbrane, izjavila su za Reuters četiri izvora u Azerbejdžanu upoznata sa istragom.

Putnički avion Embraer (EMBR3.SA) srušio se u srijedu u blizini grada Aktau u Kazahstanu, pri čemu je poginulo 38 ljudi, nakon što je skrenuo s područja Rusije u kojem Moskva posljednjih mjeseci koristila sisteme protivvazdušne odbrane protiv ukrajinskih bespilotnih.

Avion J2-8243 Azerbejdžan Airlinesa odletio je stotinama kilometara od svoje redovne rute od azerbejdžanskog Bakua do Groznog, u ruskoj Čečeniji, da bi se srušio na suprotnoj obali Kaspijskog mora, nakon što je, kako je ruska agencija za nadzor vazduhoplovstva rekla da je riječ o hitnom slučaju mozda uzrokovanom udarom ptice.

Zvaničnici nisu odmah objasnili zašto je avion preletio more, ali do pada je došlo nakon što su ukrajinski dronovi ovog mjeseca pogodili čečenski region na jugu Rusije. Najbliži ruski aerodrom na trasi aviona zatvoren je u srijedu ujutro.

Ruski, azerbejdžanski i kazahstanski zvaničnici pozvali su na istragu o nesreći.

Rusija kaže da je spriječila ukrajinske zavjere da se ubiju visoki oficiri

Opšti pogled na tornjeve Kremlja i crkvu Ivana Velikog uoči
Opšti pogled na tornjeve Kremlja i crkvu Ivana Velikog uoči

Ruska Federalna služba sigurnosti saopštila je u četvrtak da je osujetila nekoliko zavjera ukrajinskih obavještajnih službi da ubiju visoke ruske oficire i njihove porodice u Moskvi koristeći bombe prikrivene u prenosivi punjač (power bank) ili fascikle s dokumentima.

Dana 17. decembra, ukrajinska obavještajna služba SBU ubila je general-pukovnika Kirilova, načelnika ruskih jedinica za nuklearnu, biološko i hemijsku zaštitu, u Moskvi ispred njegove stambene zgrade detonacijom bombe pričvršćene za električni skuter.

Izvor SBU potvrdio je Reutersu da je ukrajinska obavještajna agencija stajala iza napada. Rusija je rekla da je ubistvo teroristički napad Ukrajine, s kojom je u ratu od februara 2022. godine, i obećala osvetu.

"Federalna služba bezbjednosti Ruske Federacije spriječila je niz pokušaja atentata na visoko rangirano vojno osoblje Ministarstva odbrane", saopštio je FSB.

"Četiri ruska državljana koja su učestvovala u pripremi ovih napada su privedena", navodi se u saopštenju.

Ukrajinska SBU nije odmah odgovorila na zahtjev Reutersa za komentar.

FSB, glavni nasljednik KGB-a iz sovjetskog doba, rekao je da su ruske državljane regrutovale ukrajinske obavještajne službe.

Jedan od muškaraca je u Moskvi uzeo bombu prikrivena u prenosivi punjač koja je trebala biti pričvršćena magnetima na automobil jednog od najviših zvaničnika Ministarstva odbrane, saopštio je FSB.

Još jedan Rus bio je zadužen za izviđanje visokih ruskih zvaničnika odbrane, navodi se, a jedna zavjera je uključivala isporuku bombe prikrivene u fasciklu s dokumentima.

"Eksplozivna naprava prikrivena u prenosni punjač (power bank), sa pričvršćenim magnetima, morala je biti postavljena ispod službenog automobila jednog od visokih čelnika ruskog ministarstva odbrane", navodi se.

Uhapšen ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić

Arhiv - Ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić
Arhiv - Ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić

Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Nenad Nešić uhapšen je zbog sumnje za koruptivna krivična djela, potvrđeno je iz Državnog tužilaštva.

Osim Nešića, uhapšeni su i direktor „Puteva Republike Srpske” Milan Dakić, Mladen Lučić i još četiri osobe koje su pod istragom Tužilaštva i Uprave za organizovani kriminal Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS).

Prema saopćenju, sumnjiče se da su kao rukovodioci „Puteva RS“ i lica koja su poslovala sa ovim preduzećem, počinili krivična djela – udruženje radi činjenja krivičnih djela, pranje novca, zloupotreba službenog položaja ili ovlaštenja, te primanje mita.

Više detalja iz Tužilaštva BiH nisu iznijeli.

O hapšenju Nešića oglasio se Milorad Dodik na Twitteru, koji smatra da je Tužilaštvo BiH pokazalo da je postalo instrument pojedinih stranih ambasada i sarajevska političke javnosti za obračun s RS.

„Ovakav način rada predstavlja progon kadrova iz Republike Srpske s ciljem njene destabilizacije”, rekao je Dodik.

Iz MUP-a RS su samo potvrdili da je privedeno sedam osumnjičenih u akciji „Tunel 2” i da su u toku su pretresi stambenih i poslovnih jedinica na području Banjaluke, Istočnog Sarajeva i Bijeljine.

Detektor je ranije izvjestio da je Nešić kao vršilac dužnosti direktora „Puteva RS” saslušan 2018. u Policijskoj upravi Istočno Sarajevo zbog sumnje da je počinio krivično djelo prinuda.

Tri bebe umrle od smrzavanja u šatorskim kampovima u Gazi posljednih dana

Arhiv - Pogled na improvizovani šatorski kamp u kojem borave Palestinci raseljeni zbog izraelskog bombardovanja pojasa Gaze, u oblasti Muwasi, južna Gaza, 1. januar 2024.
Arhiv - Pogled na improvizovani šatorski kamp u kojem borave Palestinci raseljeni zbog izraelskog bombardovanja pojasa Gaze, u oblasti Muwasi, južna Gaza, 1. januar 2024.

Beba je umrla od smrzavanja s utorka na srijedu u Gazi, dok se Izrael i Hamas međusobno optužuju da komplikuju napore za prekid vatre koji bi mogli zaustaviti 14-mjesečni rat.

Beba stara 3 sedmice bila je treća koja je umrla od hladnoće u šatorskim kampovima u Gazi posljednjih dana, rekli su doktori.

Izraelsko bombardovanje i kopnena invazija na Gazu ubili su više od 45.000 Palestinaca, više od polovine su žene i djece, prema Ministarstvu zdravlja Gaze, koje ne pravi razliku između boraca i civila.

Ofanziva je izazvala široko rasprostranjena razaranja i raselila oko 90 posto od 2,3 miliona stanovnika Gaze, često više puta.

Stotine hiljada osoba smještene su u šatorske kampove duž obale dok nastupa hladna zima. Grupe za pomoć se bore da dostave hranu i zalihe i kažu da nedostaje deka, tople odjeće i drva.

Izrael je povećao količinu pomoći, u prosjeku 130 kamiona dnevno ovog mjeseca, u odnosu na oko 70 dnevno u oktobru i novembru. Ipak, količina je i dalje znatna manja od prethodnih mjeseci, a Ujedinjene nacije kažu da nisu u mogućnosti podijeliti više od polovine pomoći jer izraelske snage uskraćuju dozvolu da se kreću unutar Gaze ili zbog neobuzdanog bezakonja i krađe iz kamiona.

Otac tronedjeljne Sile, Mahmoud al-Faseeh, zamotao ju je u deku kako bi pokušao da je ugrije u njihovom šatoru u oblasti Muwasi izvan grada Khan Younis, ali to nije bilo dovoljno, rekao je za Associated Press.

Rekao je da šator nije bio zaštićen od vjetra i da je tlo bilo hladno, jer su temperature u utorak navečer pale na 9 stepeni Celzijusa.

„Bilo je jako hladno preko noći i kao odrasli nismo to mogli ni podnijeti. Nismo se mogli ugrijati”, rekao je.

Sila se budila plačući tri puta preko noći, a ujutro su je zatekli kako ne reaguje, ukočenog tijela.

„Bila je kao drvo”, rekao je al-Faseeh.

Hitno su je prevezli u poljsku bolnicu gdje su ljekari pokušali da je ožive, ali su joj pluća već bila oštećena.

Ahmed al-Farra, direktor dječijeg odjela u bolnici Nasser u Khan Younisu, potvrdio je da je beba umrla od hipotermije. Rekao je da su još dvije bebe - jedna stara 3 dana, druga mjesec dana - dovedene u bolnicu u posljednjih dana nakon što su umrle od hipotermije.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG