Ova bolest se polako zaboravlja i postajemo neosjetljivi na probleme država u kojima malarija i dalje hara. Stoga je stvaranje efikasne vakcine protiv malarije i novih lijekova jedan od prioriteta Svjetske zdravstvene organizacije. Vakcina protiv malarije, koja je efikasna 100%, će uskoro biti klinički testirana i to su velike vijesti.
Šta je malarija?
Ova bolest je uzrokovana ne bakterijom, ne virusom nego – jednom protozoom, jednostaničnim organizmom mnogo složenije građe i od bakterija i od virusa. Radi se o čak četiri vrste plazmodijuma, koje obično zovemo plazmodijum malarije, a u biti su vrlo slični. To su parazitski organizmi koji imaju složen životni ciklus – za jedan dio razvoja im je potreban organizam komaraca, a za drugi organizam čovjeka.
Ženke komarca Anopheles se hrane ljudskom krvlju iz koje dobijaju jedan protein važan za produkciju jajašaca. Ali, ako su ženke već kontaktirale osobu koja ima malariju, onda one nose i uzročnika i prenose ga na iduću osobu.
Malarija je globalni zdravstveni problem jer oko 40% stanovništva naše planete živi u područjima gdje vlada rizik obolijevanja od od ove bolesti, zbog klimatskih faktora koji pogoduju razvoju komaraca. Međutim, ne možemo isušiti sve močvare svijeta i promijeniti klimu samo kako bismo regulisali broj komaraca. Jedna, vrlo nepopularna opcija, bi bila i stvaranje GMO komaraca koji ne bi prenosili malariju, ali bi ove metode djelovale na supresiju populacije komaraca, što može imati nesagledive posljedice na ravnotežu ekosistema, ma kako to nama bilo zgodno. Još jedan nepopularan način suzbijanja malarije jeste i prskanje pesticidima, što, opet, narušava prirodnu ravnotežu i oštećuje ekosisteme te ima posljedice i po ljudsko zdravlje.
U 2017. godini, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, bilo je zabileženo oko 219 miliona slučajeva malarije širom svijeta, 435 000 smrtnih slučajeva, a izdvojeno je oko 3.1 milijardi dolara za borbu protiv malarije. Oko 90% slučajeva je bilo u subsaharskoj Africi.
Ipak, zbog karakteristika bolesti, zbog toga što je izazivač protozoa, a ne bakterija ili virus, razvoj vakcine je nešto komplikovaniji. Zato su snage uglavnom bile udružene na proizvodnju kinina, značajnog lijeka za malariju, te za pronalaženje novih supstanci koje bi mogle poslužiti kao antimalarici. Za razvoj novog-starog lijeka protiv malarije, artemizinina, koji se dobija iz jedne vrste pelina, na našim prostorima poznatog kao bejturan, Artemisia annua, 2015. godine kineska naučnica Youyou Tu je dobila Nobelovu nagradu za fiziologiju.
Razvoj vakcine
I pored otkrića artemizinina kao prilično efikasnog antimalarika, san o vakcini protiv malarije nije nikada prestao postojati. Kompanija koja se zove Sanaria, iz savezne države Maryland je uspjela razviti vakcinu.
U laboratorijskim istraživanjima ova vakcina, nazvana PfSPZ, pokazala se kao najefikasnija do sada razvijena vakcina protiv malarije, te zdravim volonterima daje potpunu zaštitu.
PfSPZ djeluje tako da izaziva imunološki odgovor protiv parazita Plasmodium falciparum. Sastavljena je od sporozoita, stadija životnog ciklusa parazita malarije koje inficirani komarci ubrizgavaju u ljude pri ugrizu. Sanaria izolira i čisti milijarde sporozoita iz obrađenih komaraca. Sam naziv ovog kandidata za vakcinu, PfSPZ, akronim je od riječi Plasmodium falciparum (Pf) i sporozoiti (SPZ).
Ova vakcina je jedinstvena i razlikuje se od do sada razvijanih vakcina protiv malarije. Njena jedinstvenost se ogleda u tome da koristi cijele parazite kao sastojak, što se do sada farmaceutske kompanije nisu usudile uraditi: većina kandidata za vakcinu protiv malarije sadrži samo mali broj genetički modificiranih proteina parazita. Obilje proteina u vakcini sa cijelim uzročnikom obezbjeđuje jak imunološki odgovor koji ova vakcina stvara. Prethodni pokušaji stvaranja vakcine, poput SPf66 nisu bili efikasni.
Međutim, ova vakcina ima jednu manu: da bi bila efikasna, mora se davati intravenozno. Ovo je vrlo neobičan način administracije vakcina, s obzirom da se vakcine uvijek daju ili u kožu, pod kožu ili u mišić, a nikad intravenozno. Ovo znači da onaj ko daje vakcinu mora biti visoko obučen za to i da je procedura davanja kompleksnija, bolnija i sporija.
Smatra se i da će efikasnost ove vakcine u stvarnim uslovima biti manja nego u laboratorijskim uslovima. Takvo testiranje će biti sprovedeno na ostrvu Bioko, koje pripada Ekvatorijalnoj Gvineji. Stručnjaci smatraju kako bi i manje efikasna vakcina imala velik utjecaj i smanjila pojavnost bolesti.
Istovremeno, proizvođač Glaxo Smith Kline je u aprilu ove godine počeo sa distribucijom svoje rekombinantne vakcine protiv malarije, pod nazivom Mosquirix, u području Malawija, Ghane i Kenije. Ova vakcina je daleko slabije imunogenosti nego PfSPZ sa cijelim uzročnikom, ali je jednostavnija za administraciju. Prevenira 4 od 10 slučajeva malarije. U pilot-programu Svjetske zdravstvene organizacije u kojem će se koristiti ova vakcina, planirana je imunizacija 360 000 djece.
