Linkovi

Aktuelno

Posljedice nepovjerenja u vakcine

Italy Vaccines

Nešto se dešava u Bosni i Hercegovini, ali i u čitavom regionu Balkana u pogledu stavova prema vakcinaciji. Obuhvati imunizacije opadaju te to pogoduje izbijanju epidemija, pogotovo epidemija morbila (tzv. „male ospice“, u narodu je bolest poznata i kao krzamak) te velikog kašlja. Zapravo radi se o globalnom fenomenu nepovjerenja u medicinu zasnovanu na dokazima, a naročito na aspekt imunizacije. Slične stvari se događaju širom svijeta, i u Evropi i u SAD te se može govoriti o „hot spots“: oblastima u kojima je ovaj fenomen izrazit.

Nedavno je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasila upravo nepovjerenje u vakcine kao jednu od 10 najvećih opasnosti po globalno zdravlje i zdravstvo, uz zagađenje zraka, klimatske promjene, epidemije gripe i rezistenciju na antibiotike.

Sam pokret osoba koje se protive vakcinama ili dovode u pitanje efikasnost vakcina kao sredstva prevencije određenih bolesti zove se antivakcinalni ili, možda malo manje u duhu našeg jezika, „antiveks pokret“. Ova tendencija je postojala otkako postoje i vakcine i vakcinacija: 1796. britanski ljekar Edward Jenner je inokulirao dječaka Jamesa Phippsa u cilju zaštite od velikih boginja, a već 1802. javljaju se antivakcinalni pamfleti i počinju rasprave o tome kako bi Jennerova vakcina mogla pretvoriti ljude u krave.

Međutim, velike boginje su bile bolest koja je harala širom svijeta i čitave porodice su bile žrtve virusa koji uzrokuje ovu bolest. Oni koji bi velike boginje preživjeli, ostajali su unakaženi užasnim ožiljcima nakon plikova, koji su jedan od simptoma bolesti. Vlada Velike Britanije shvata važnost inokulacije protiv ove strašne bolesti i 1841. godine uvodi tzv. „Akt o vakcinaciji“. Prema ovoj odluci vlade, vakcinacija stanovništva protiv velikih boginja postaje obavezna, a odbijanje vakcinacije bi se kažnjavalo novčano. Kao što to obično biva, ljudi su se počeli buniti protiv ove prakse. Treba razumjeti kako je u to vrijeme mnogo manje ljudi bilo u mogućnosti otići kod ljekara, industrijska revolucija je tek počela i mnogi ljudi su danonoćno radili za vrlo male nadnice te je svaki „udar po džepu“ i prijetnja novčanom kaznom predstavljala razlog za negodovanje. Oponenti vakcinacije su pokazivali izuzetan stepen neprijateljstva prema novouvedenoj praksi, a osnovali su i prve lige za borbu protiv Akta o vakcinaciji, pokrete koji su preteče današnjeg antivakcinalnog pokreta.

Ipak, zahvaljujući vakcinaciji, čovječanstvo je pobijedilo velike boginje: 1979. godine proglašena je eradikacija velikih boginja, a ubrzo se prestalo i sa sistemskom imunizacijom protiv ove bolesti. Naime, ovo je bilo moguće zbog toga što virus velikih boginja napada samo čovjeka i nema prirodnih rezervoara poput nekih divljih životinja u kojima bi virus mogao da se razmnožava i pravi „zalihu“. Virusi, za razliku od bakterija, ne mogu preživjeti bez domaćina te je onemogućavanje virusu da zarazi ljude ujedno i stavilo bolest pod kontrolu.

Još su dvije virusne bolesti kandidati za eradikaciju: dječija paraliza (poliomijelitis) i male boginje. Eradikacija polija je veoma dostižan cilj i to bi se moglo desiti još za našeg vremena iako se s vremena na vrijeme događaju slučajevi zaraze, ponajviše u zemljama u kojima je oslabljen zdravstveni sistem zbog socijalne nesigurnosti usljed određenih faktora. To se dešava u područjima ratnih sukoba, sa lošom infrastrukurom cesta, u područjima pogođenim prirodnim katastrofama ili socijalnim nemirima.

Međutim, morbili, premda idealan kandidat za eradikaciju, još dugo neće biti pobijeđen, a razlog tome je sve manji stepen obuhvata vakcinacijom sa dvije doze MPR vakcine (MPR je skraćenica koja označava da ova vakcina sadrži komponente protiv morbila, zaušnjaka tj. parotitisa i rubeole). Prva doza se daje sa oko 12 mjeseci, a druga pred polazak djece u školu, jer je tako najbolje: djeci slabi imunitet koji prirodno stječu od majke nakon godinu dana, te je to krajnje vrijeme da se da prva doza vakcine, dok je drugu dozu idealno dati prije polaska u školu. Čini se da roditelji izbjegavaju odvesti dijete na vakcinaciju ovom vakcinom jer su načuli neke zbunjujuće stvari. Naime, jedno vrijeme je bilo aktuelna studija britanskog gastroenterologa Andrewa Wakefielda, koji je na veoma malom uzorku i vrlo lošim dizajnom same studije pokušao nametnuti mišljenje kako postoji veza između MPR vakcine i autizma.

Jasno je da će roditelj učiniti sve kako ne bi upropastio sreću i zdravlje svog djeteta te su roditelji, prestravljeni ovom dezinformacijom koja se nekontrolisano proširila medijskim prostorom, počeli odbijati upravo ovu vakcinu. Ali, nakon talasa panike uzrokovane ovom studijom, danas poznate kao „Wakefieldova studija“, uslijedile su istrage te niz opsežnijih studija koje su pokazale kako ne postoji veza između autizma i MPR vakcine, te kako je spomenuta studija bila lažirana na više nivoa.

Naime, uzorak je bio mali (svega 12 djece), neka djeca su i prije istraživanja imala dijagnosticiran autizam, a sam Wakefield je bio u sukobu interesa jer je primio oko 55 000£ od organizacije Legal Aid Board kako bi našao dokaze koji bi se upotrijebili protiv proizvođača. Zapravo, sam rad čak i ne dokazuje kako postoji veza između autizma i vakcina nego pokazuje kako djeca sa autizmom često imaju i probleme digestivnog trakta. Čak je nedavno pokazano kako su djeca koja imaju ASD (autistični spektar) sklonija i alergijama na određene namirnice, ali se rad o ovom problemu ograđuje od bilo kakvog ustanovljavanja posljedične veze ova dva fenomena.

Sam autistični spektar je poremećaj u razvoju nervnog sistema koji se očituje određenim oblicima ponašanja poput obavljanja repetitivnih radnji, problema u komunikaciji sa drugim osobama i niza veoma kompleksnih odstupanja od onoga što nazivamo normalni kognitivni razvoj. Također, ADS varira od relativnog blagih simptoma do veoma ozbiljnih. ASD je predmet istraživanja niza studija i, premda od ovom poremećaju razvoja ne znamo baš sve, znamo da na njegov razvoj utječe veoma mnogo faktora, kako mnoštvo gena, tako i mnošto malih sekvenci DNK koje nisu šifre za proteine, nego imaju neku vrstu regulatorne uloge. Ako dođe do promjene na bilo kojem elementu koji ima utjecaja na razvoj nervnog sistema, može doći do razvoja simptoma iz spektra. Ipak, ove promjene imaju više veze sa samom DNK nego sa stvarima iz vanjske sredine. Ponekad, neki virusi u svom „divljem obliku“, mogu imati utjecaja na nervni sistem. Ali, u vakcinama se nalaze oslabljeni uzročnici koji nemaju potencijal za ovakvo djelovanje na nervni sistem.

Zapravo, veća je mogućnost da nešto pođe po zlu u toku infekcije, naročito infekcije upravo virusom morbila, nego usljed vakcine. Naime, u čak oko 30% slučaja infekcije morbilima dolazi do komplikacija, a kod 2 od 1000 oboljelih dođe do teških komplikacija. Nasuprot tome, komplikacije nakon vakcinacije MPR vakcinom , iako postoje, veoma su rijetke, a teške komplikacije, one kojih se roditelji najviše boje, mogu se desiti u 1 slučaju na otprilike 100 000 000 i više doza. Kada bismo stavili na tas mogućnost komplikacije usljed infekcije morbilima i komplikacije usljed vakcinacije, vakcinacija odnosi pobjedu u kategoriji bezbjednosti.

Nažalost, roditelji su skloni, pod dejstvom emocija, naročito jedne od najsnažnijih emocija – straha, djelovati iracionalno i odbiti vakcinaciju ili preskočiti termin MPR vakcine. Dešava se i da roditelji odgađaju vakcinaciju, upravo zbog toga što se znaci autizma vremenski preklapaju za vremenom kada se daje MPR vakcina. Nisu svi roditelji zagovornici antivakcinalne propagande i najčešće se dešava da su roditelji samo raspamećeni nizom pamfleta koji se šire internetom. No, zbog svega toga broj imunizirane djece konstantno opada, a time slabi i efekat „kolektivnog imuniteta“ prema kojem, ako je dovoljno pripadnika određene grupe imunizirano, uzročnik bolesti je stavljen pod kontrolu i tako su zaštićeni i oni koji ne mogu primiti vakcinu, recimo djeca sa autoimunim bolestima ili teškim oblicima alergija na neki od sastojaka vakcina. U ovisnosti od epidemioloških osobina bolesti, procenat ljudi koji trebaju biti vakcinisani da bi se postigao ovaj efekat varira. Za morbile, potrebno je da 96-97% populacije bude vakcinisano.

Ono što se dešava u BiH, predstavlja razlog za zabrinutost: prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u nekim područjima FBiH, procenat vakcinisanih je tek​ oko 40% i opada Posljedice ovakve prakse već su viđene širom Evrope i SAD. Krajem jula 2016. u Ukrajini je svega 42% jednogodišnjaka primilo MPR vakcinu, što je rezultiralo epidemijom koja je pogodila oko 20 000 osoba , od čega oko 12 000 djece, a 11 osoba je preminulo usljed komplikacija morbila. Svjedočili smo i velikoj epidemiji u Rumuniji, u kojoj je oboljelo oko 14 000 osoba, mahom (oko 94.5%) nevakcinisanih, pri čemu je 57 osoba podleglo bolesti usljed komplikacija. Epidemija se praktično „prelila“ na Srbiju, a u periodu oktobar 2017. – 25. januar 2019. godine su, prema izvještaju Instituta za javno zdravstvo Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“ zabilježena 5783 slučaja morbila. U 94% slučajeva u pitanju su bila nevakcinisane ili djelimično vakcinisane osobe. Zabilježeno je i 14 smrtnih ishoda ove bolesti. Također, epidemija je potresla i regiju Dubrovnika, dio Hrvatske sa najnižom stopom imuniziranih. Zbog nepovjerenja u vakcine, zabilježene su i epidemije širom svijeta, a posebno su velike epidemije na Filipinima (18 000 slučajeva) i epidemije 2018. - 2019. u Washingtonu i New Yorku.

U toku epidemije u Srbiji, počeli su se javljati i izolovani slučajevi morbila u BiH. Nažalost, glasovi protivnika vakcina i dalje su veoma prominentni, pogotovo na neformalnim platformama poput društvenih mreža te u komentarima na tekstove koji racionalno govore o važnosti imunizacije. Neke od stranica koje nude medicinski potkrijepljene odgovore o vakcinaciji te na kojima se skupljaju stručnjaci su FB grupa i pripadajuća FB stranica „Cijepljenje / Vakcinacija - grupa za sve koji imaju pitanja i nedoumice“ gdje roditelji mogu postaviti pitanja te blogovi Vakcine.ba ​i Examinus.

Ipak, uprkos bučnosti glasova protivnika vakcinacije te ponekad vrlo agresivnim nastupima u kojima se ljekare i one koji promovišu važnost imunizacije neosnovano i grubo napada i vrijeđa, roditelje treba pozivati da vakcinišu djecu i stalno objašnjavati kako vakcine, iako nisu savršene, ipak su najbolji način zaštite od određenih bolesti.

See all News Updates of the Day

Zoran Tegeltija imenovan za mandatara za sastav Vijeća ministara BiH. U NATO se dostavlja dokument Program reformi BiH

Zoran Tegeltija

Zoran Tegeltija imenovan je za mandatara za sastav Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (BiH), potvrdio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Igor Žunić, predsjednik Kluba Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u Narodnoj Skupštini Republike Srpske.

Tegeltija je imenovan na posebnoj sjednici Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Iz Predsjedništva BiH je saopćeno da je na istoj sjednici Predsjedništvo BiH je donijelo odluku da će u NATO sjedište u Briselu dostaviti dokument Program reformi BiH.

U saopćenju se pojašnjava da će dokument biti dostavljen u roku od jedan dan nakon što Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH potvrdi imenovanje predsjedavajućeg i ministara Vijeća ministara BiH.

Na pitanje N1 upućeno predsjedavajućem Predsjedništva BiH Željku Komšiću da li je ANP potvrđen kao takav, Komšić nam je odgovorio da "dokument ide u Brisel".

Dokument Program reformi BiH prihvatljiv je NATO savezu, kaže član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.

„Mi smo u proteklih dva mjeseca ovdje u Predsjedništvu BiH radili naporno sa našim prijateljima iz svijeta i sa NATO savezom i došli smo do dokumenta koji će biti dostavljen u NATO savez i koji omogućava nastavak našeg odnosa i saradnje sa NATO savezom”, kaže Džaferović, dodavši da je za njega najvažnije da je dokument u skladu sa vladavinom prava.

Članovi Predsjedništva BiH na vanrednoj sjednici
Članovi Predsjedništva BiH na vanrednoj sjednici

Članovi Predsjedništva BiH danas su razgovarali i sa ambasadorima Sjedinjenih Američkih Država, Italije, Francuske, Ujedinjenim Kraljevstvom Velike Britanije i Sjeverne Irske, Njemačke i šefom Delegacije EU u BiH.

BiH je bez vlasti na državnom i federalnom nivou godinu dana, jer lideri stranaka, nakon izbora, nisu mogli postići dogovor.

Naime, Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, nije želio glasati za dostavljanje Godišnjeg nacionalnog programa (ANP), koji je potreban da bi NATO odobrio aktivaciju Akcionog plana za članstvo (MAP).

Članovi Predsjedništva BiH, Željko Komšić i Šefik Džaferović, uslovljavali su imenovanje Tegeltije slanjem ANP-a.

Tegeltijina biografija

Inače, nekadašnji ministar finansija Republike Srpske (RS) Zoran Tegeltija je rođen u Mrkonjić Gradu 1961. Po završetku gimnazije, preselio se u Sarajevo gdje je završio Ekonomski fakultet.

Magistrirao je sa 45 godina, a doktorirao dvije godine kasnije, 2008. Živi u Mrkonjić Gradu sa suprugom Dušankom, s kojom ima dvije kćerke – Jelenu i Ivanu.

Tegeltija je član SNSD-a od 1998. godine.

Centralna izborna komisija BiH (CIK) je ranije, postupajući po zahtjevu Predsjedništva BiH, kao organa nadležnog za imenovanje predsjedavajućeg Vijeća ministara, utvrdila da Zoran Tegeltija ispunjava sve potrebne usloveza imenovanje propisane Izbornim zakonom BIH.

Odluka o imenovanju Tegeltije treba biti dostavljena u dalju proceduru Komisiji Predstavničkog doma Parlamenta BiH za pripremu izbora Vijeća ministara.

Tegeltija će, ako se odobri njegovo imenovanja, naslijediti Denisa Zvizdića na čelo predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH.

Reakcije

Arhiv - Mirko Šarović
Arhiv - Mirko Šarović

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović naglašava da je član Predsjedništva BiH Milorad Dodik svojim glasom dobio mandatara, ali je to platio ulaskom Republike Srpske u NATO.

"Iako je obećavao da nikada neće prihvatiti ANP sada je potpuno jasno da je pristankom na ovaj dokument, kako god da se on zvao, Dodik aktivirao MAP i prodao Republiku Srpsku", smatra je Šarović.

Šarović naglašava da kojim god imenom ovaj dokument sada nazvao, a sigurno će se pravdati ovih dana da to nije to, jasno je da je Dodik prekršio rezoluciju NSRS o vojnoj neutralnosti, saopšteno je iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

"Time je sebe postavio visoko na sramnoj ljestvici osoba koje su donijele jednu od ključnih odluka pogubnih za interese građana i ciljeve Republike Srpske", zaključio je Šarović u saopštenju.

Zukan Helez, poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, komentarišući imenovanje Zorana Tegeltije za predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, izjavio je za RSE da je očito kako je "neko pred međunarodnim pritiskom - popustio".

"Vidjećemo u narednom periodu ko je taj ko je popustio. Bile su dvije suprotstavljene strane. Jedni su govorili da neće pristati na formiranje vlasti bez ANP-a, a Milorad Dodik je govorio da to ne želi i bio je izričit u tome. Očito da je urodio plodom diplomatski pritisak, a ključne stvari su se desile u ovome što je opozicija napravila. Stavili su potpise za održavanje vanredne sjednice za izmjenu poslovnika i tako je Dodik doveden pred svršen čin, kao i ostali iz Federacije BiH koji su bili protiv. Bitno je, i ja se ponosim time, što je i SDP (Socijaldemokratska partija BiH) učestvovala sa potpisom za izmjene poslovnika i mislim da je i to jedan od razloga što su požurili da urade i da imenuju mandatara. U svakom slučaju, dobro je da se odblokira proces i da se ide naprijed", izjavio je Helez za RSE.

Migranti u Tuzli dobijaju promrzline dok vlasti prebacuju odgovornost za smještaj

Migranti u Tuzli (Fotografija preuzeta od BIRN BiH)

Jedva punoljetni Afganistanac Sameh Khan noći provodi na tuzlanskim ulicama dok čeka da krene dalje na svom četverogodišnjem putu, na kojem je do sada već prošao Iran, Tursku i Srbiju.

Za razliku od gradova u kojima je boravio u ovim zemljama, za njega i stotine drugih migranata i izbjeglica u Tuzli još uvijek nije napravljen prihvatni centar, piše BIRN BiH.

“Neophodan nam je bilo kakav smještaj u periodu dok ne krenemo dalje, jer je navečer prehladno, svi smo promrzli”, kaže Khan i objašnjava da je na put krenuo da bi pomogao školovanje mlađe braće koja su ostala u Afganistanu.

On je zahvalan tuzlanskim volonterima koji već mjesecima pomažu migrantima i izbjeglicama, dok vlasti u Tuzli i dalje nisu obezbijedile niti jedno mjesto na kojem mogu da prenoće na suhom i dobiju ljekarsku pomoć. Dok vreće za spavanje sve manje mogu da zaštite migrante od nadolazeće hladnoće, vlasti u Tuzli ne mogu da se dogovore ko bi im trebao pomoći.

Sameh Khan (Fotografija preuzeta od BIRN BiH)
Sameh Khan (Fotografija preuzeta od BIRN BiH)

U Tuzli je do sada, prema podacima Terenskog centra Službe za poslove sa strancima, registrovano 12.977 migranata u toku 2018. i 2019. godine. Volonteri su za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) kazali da se u Tuzli svakoga dana, procjenjujući prema broju obroka koji podijele, nalazi od 80 do 130 migranata.

Prebacivanje odgovornosti

Nakon punih 18 mjeseci od početka dolaska migranata i izbjeglica u Tuzlu, premijer ovog kantona Denijal Tulumović je tek prije tri sedmice kazao da Vlada namjerava sa što manje sredstava napraviti migrantski centar u kome je zadržavanje moguće do 48 sati.

“To su nekakvi prostori gdje bi migranti bili zbrinuti u onom medicinskom, higijenskom i smještajnom dijelu, do onog trenutka do kad budu željeli napustiti ovaj prostor”, kaže Tulumović.

On je za BIRN BiH kazao da Vlada Tuzlanskog kantona ima želju da pomogne migrantima, ali da je to posao lokalnih gradskih vlasti.

Tuzlanski gradonačelnik Jasmin Imamović kaže da pomoć migrantima nije u nadležnosti grada niti kantona, nego državnih institucija.

“Gradska uprava nije nadležna za formiranje prihvatnog centra za migrante, takav centar nije planiran u Tuzli. Ne znam šta vam je i o čemu govorio premijer”, kaže Imamović za BIRN BiH.

Umjesto da se pravi migrantski centar, smatra Imamović, treba zaustaviti masovni ilegalni prelazak granice, “razotkriti, optužiti i osuditi krijumčare i organizatore ilegalnog prelaska granice, i treba postupiti poput ostalih evropskih država i to poput država EU”.

“Naravno, treba postupiti daleko humanije nego što to rade neke zemlje EU”, kaže Imamović.

Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić nedavno je rekao da je u dogovoru s Vladom Federacije BiH odlučio da se u Tuzli i Sarajevu naprave dva migrantska centra, ali na tim mjestima država još uvijek nema nadležnost i da tek očekuje da budu uvedeni u posjed kasarni.

Nedugo zatim, na sjednici 18. novembra, Gradsko vijeće Tuzle je usvojilo zaključak kojim se kritikuje dodjela kasarne u Ljubačama Vijeću ministara bez ranijeg dogovora s lokalnim vlastima.

Predstavnici Gradskog vijeća su, između ostalog, kazali i da je područje oko kasarne gusto naseljeno i minirano, i da su se predstavnici okolnih mjesnih zajednica žalili. Zatraženo je od Vlade Federacije da do naredne redovne sjednice Gradskog vijeća Tuzla stavi van snage odluku da se kasarna “Ljubače” dodijeli Vijeću ministara za smještaj migranata.

Ove odluke dodatno su pomjerile mogući datum otvaranja migrantskog centra, dok izbjeglice i migranti ljekarsku pomoć dobijaju najčešće od volontera na ulici.

Na granici izdržljivosti

Migranti u Tuzli (Fotografija preuzeta od BIRN BiH)
Migranti u Tuzli (Fotografija preuzeta od BIRN BiH)

Senad Pirić već mjesecima s grupom volontera pomaže migrantima.

“Njihovo psihofizičko stanje je katastrofalno. Ja to nemam kome objasniti i reći. Oni su prepušteni volji dobrih ljudi. Ako mi obratimo pažnju, odvedemo ih doktoru. Znam ostati i do dva-tri sata ujutru napolju”, kaže Pirić i dodaje da zima dodatno pogoršava ionako loše uslove.

“Mi vidimo već po njihovom ponašanju da je odnio vrag šalu. Sistem se ovdje trebao davno uključiti, mislim da je reakcija zakašnjela i smatram da neće biti dovoljno ovo što su planirali”, kaže Pirić.

On smatra da će migranti biti prisiljeni da potraže skloništa.

“Počet će ulaziti u prazne kuće, palit će vatre da se ugriju i nastat će niz drugih problema”, kaže Pirić.

Volonter Danijel Vasilj kaže kako migrantima “treba smještaj, dostojanstvo, humanost i druga prilika, a ništa od navedenog im ne možemo dati jer nemamo sistemsku podršku”.

“Najteže mi je bilo uspostaviti neke granice do kojih možeš ići, jer ti kad si ovdje s njima, vidiš najgore što jedno društvo može pružiti i vidiš najgore što jedan čovjek može proživjeti u životu, i onda sve drugo postane nevažno”, kaže Vasilj.

“Ovi ljudi su prešli granicu kako su je prešli. Ako nisi u stanju zaštititi tu granicu, onda imaš odgovornost prema ljudima koji su ti u državi”, kaže Vasilj.

Nepostojanje migrantskog centra za veliki broj migranata znači da nemaju pristup nekim osnovnim uslugama.

Amin Gurma iz Maroka kaže kako ga u frizerskim salonima nisu htjeli uslužiti jer je migrant, ali da su iz Brčkog došli volonteri da ih šišaju.

“U Tuzli me niko nije želio da ošiša, a oni su došli da nas šišaju. Hvala im puno, neka ih Allah nagradi”, kaže Gurma.

Njemačka spremna pomoći BiH u stvaranju humanih uvjeta za smještaj migranata

Police escorting migrants from temporary migrant camp Vucjak near Bihac, October 15, 2019.

Delegacija Njemačke koju je poslala kancelarka Angela Merkel, nalazi se u posjeti Bosni i Hercegovini sa ciljem da sa bosanskohercegovačkim vlastima razgovara o rješavanju migrantske krize. 

Njemačka delegacija, koju predvodi Stephan Mayer, parlamentarni državni sekretar iz Ministarstva unutrašnjih poslova i član Bundestaga, susrela se sa članovima Predsjedništva BiH, te ministricom za ljudska prava i izbjeglice Semihom Borovac.

Kako je saopšteno iz kabineta ministrice Borovac, Mayer je naglasio kako je cilj Njemačke da se uspostavi kontrola i upravljanje migrantskom situacijom, te da pokušaju regulisati i reducirati migracije.

“U tom smislu pored pomoći Evropske komisije, Vlada Njemačke je spremna ponuditi još intenzivniju bilateralnu saradnju i podršku, posebno Graničnoj policiji BiH u smislu osiguravanja granica”, naveo je Mayer.

On je naglasio kako je vodeći princip Vlade Njemačke da se prema migrantima humano ophodi bez obzira na njihov status.

Njemačka delegacija je pozdravila odluku Vlade Federacije BiH kojom se osiguravaju dodatne dvije lokacije za alternativni smještaj migranata u kasarnama u Blažuju kod Sarajeva i Ljubače kod Tuzle.

Istovremeno, predstavnici Njemačke su zatražili podatke o potrebama za njihovo opremanje.

Direktor Službe za poslove sa strancima Slobodan Ujić je naglasio kako je Bosna i Hercegovina učinila mnogo na planu evidencije i uzimanja biometrijskih podataka migranata naglašavajući da Služba i Granična policija nisu dobili dodatna sredstva za rad.

On je dodao da je u prethodne dvije godine kroz BiH prošlo više od 52.000 migranata, te da je među njima evidentirano i više od 20 osoba koje su proglašene prijetnjom po nacionalnu sigurnosti i vraćene u matične zemlje.

Članice EU odgovaraju Francuskoj i traže nastavak proširenja

Sedam država članica Evropske unije se pridružilo Francuskoj u pozivu Evropskoj komisiji da do januara naredne godine izradi novu strategiju za što efikasniji proces u pristupnim pregovorima.

Za razliku od Francuske, oni traže nastavak procesa proširenja “bez nepotrebnog odlaganja”.

“Ne postoji održiva alternativa punopravnom članstvu zemalja Zapadnog Balkana u EU ako želimo efikasno da zaštitimo svoje interese u region”, podvukli su ministri inostranih poslova Austrije, Hrvatske, Češke Republike, Italije, Poljske, Slovačke i Slovenije, u pismu koji su oni u ponedeljak uputili odlazećem predsjedniku Evropske Komisije Jean Claude Junckeru.

Radio Slobodna Evropa (RSE) ima uvid u ovo pismo u kojem se između ostalog priznaje da trenutni proces pridruživanja na Zapadnom Balkanu “napreduje polako i pomalo neravnomjerno”.

“Stoga smo spremni da se konstruktivno uključimo u nastojanju da poboljšamo ovaj proces. Učinićemo to pod razumijevanjem da se taj poduhvat sprovodi na efikasan način i bude orijentisan na rezultate, te omogućava EU da postigne konsenzus o otvaranju pregovora o pristupanju sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom u martu 2020. godine”, stoji u pismu u koji Radio Slobodna Evropa ima uvid.

Šefovi diplomatija šest evropskih zemalja ponavljaju da se u vrijeme obilježavanja 30 godišnjice pada Gvozdene zavjese koja je započela eru ujedinjenja Evrope, “konsolidacija Evrope ne može biti završena bez Zapadnog Balkana”.

“Otvorenost EU prema svim evropskim državama koje dijele naše vrijednosti i spremne su da prihvate pravnu stečevinu EU-a najvažnije je za istorijsku misiju Unije za dovršavanje evropskog ujedinjenja”, poručuje se u pismu.

Ministri inostranih poslova Austrije, Hrvatske, Češke Republike, Italije, Poljske, Slovačke i Slovenije takođe ocjenjuju da nema sumnje da se trajna stabilnost i sigurnost kao i nastavak reformskih procesa u regionu najbolje mogu postići integracijom u EU, te da proces pridruživanja jeste, prema njima, najvažniji instrument za postizanje ovog cilja, čime ključni doprinos sigurnosti i prosperitetu Unije.

Savjet opštih poslova EU raspravlja o proširenju

Savjet opštih poslova zemalja članica Evropske unije (EU) danas, 19. novembra, će raspravljati o proširenju, s namjerom da pošalje pozitivnu odluku zemljama regiona.

“Veoma je važno što ćemo danas poslati poruku da Evropa neće okrenuti leđa Zapadnom Balkanu”, izjavila je, uoči sastanka, ministrica inostranih poslova Finske Tytti Tupurainen, čija zemlja predsjedava Evropskom Unijom.

Ona je nedavnu inicijativu Francuske o takozvanom obnovljenom pristupu prema proširenju ocijenila “opsežnom i sveobuhvatnom”, ali je naglasila da na sastanku neće biti rasprave o tom dokumentu.

Dodala je da je dobro što zemlje članice EU ”imaju svoje prijedloge” po pitanju proširenja jer to, prema njenim riječima, čini da proces napreduje, ali je takođe pojasnila da treba čekati novi saziv Evropske komisije za pokušaj pronalska konsenzusa o proširenju.

Francuska državna sekretarica Amelie De Montchalain je ponovila stajalište te zemlje da je neophodna promjena pristupa da bi proces bio uspješan. Odbacila je navode da francuska inicijativa ne dolazi u dobrom trenutku, imajući u vidu da su neke države regiona već u procesu pristupnih pregovora.

“Ne želimo da mijenjamo pravila igre dok igra traje. Danas vidimo da proces ne funkcioniše na ovaj način i da je veoma frustrirajući”, naglasila je De Montchalain na početku sastanka.

Francuska ministrica je ohrabrena činjenicom da su mnoge zemlje članice EU izrazile spremnost da, prema njenim riječima, traže od Komisije da izađe sa novom metodologijom, ali je podvukla da su Holandija i Danska izrazila punu podršku francuskom predlogu.

Današnji sastanak je prvi na evropskom nivou gdje se raspravlja o proširenju, nakon kraha na oktobarskom samitu kada nije odobreno otvaranje pristupnih pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom.

Glavnu prepreku u postizanju konsenzusa oko ovog pitanja je predstavljala Francuska koja je otvaranje budućih pristupnih pregovora između EU i kandidatskih zemalja uslovila usvajanjem nove metodologije u procesu proširenja. Prošle nedjelje je Francuska predala zemljama članicama svoju viziju kako treba da se promijeni pristup u procesu pregovora o članstvu.

Počela druga nedjelja javnih svedočenja u istrazi o opozivu Trumpa

Jennifer Williams i Alexander Vindman svjeodočiće u Kongresu o telefonskom razgovoru predsjednika Trumpa i Zelenskog

Nedjelja sa zgusnutim rasporedom javnih saslušanja o opozivu predsjednika SAD Donalda Trumpa započeta je jutros pred Odborom za obavještajna pitanja u Predstavničkom domu Kongresa.

Svjedoče direktor za evropska pitanja u Savjetu za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće Alexander Vindman i savjetnica potpredsednika Mike Pencea Jennifer Williams. Oboje su slušali telefonski razgovor predsjednika Trumpa sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim od 25. jula.

Direktor za evropska pitanja pukovnik Alexander Vindman je u uvodnoj riječi rekao da "ne služi nijednoj političkoj partiji, već zemlji" i da je svoje zabrinutosti u vezi sa razgovorom Trumpa i Zelenskog prijavio iz "osjećaja dužnosti".

"Zabrinuo me je razgovor, mislio sam da je neprimjeren. Nije primjereno da predsjednik SAD od strane vlade traži da istraži američkog državljanina", kaže on.

Zvaničnik Bele kuće rekao je da je to prijavio pretpostavljenima, kao i ambasadoru SAD u EU Gordonu Sondlandu.

"Prijavio sam svima u lancu komande jer je imalo posljedice po nacioanlnu bezbjednost zemlje. Kada sam to prijavio, nisam mislio da ću sjediti ovdje i svjedočiti. Uradio sam to iz osjećaja dužnosti jer sam kroz cijelu karijeru branio nacionalnu bezbjednost ove zemlje", rekao je Vindman.

Savjetnica potpredsednika Mike Pencea Jennifer Williams dala je kratku uvodnu izjavu u kojoj je ponovila da je slušala razgovor predsjednika SAD i Ukrajine 25. jula i istakla da nije bio poput ranijih predsjedničkih razgovora koje je slušala.

"Kao što sam već rekla, razgovor je bio neobičan jer se govorilo o domaćim političkim pitanjima", rekla je ona.

Predsjedavajući Odbora za obavkeštajna pitanja Adam Schiff istakao je u uvodnoj riječi da je predsjednik Trump „stavio svoj lični politički interes iznad interesa zemlje“ kada je pritiskao ukrajinskog predsjednika da otvori istragu o poslovanju sina Joe Bidena.

Republikanac Devin Nunes u uvodnoj riječi je kazao da su mejnstrim mediji „marionete Demokratske stranke“ i da postoji „koordinacija“ između demokrata i uzbunjvača koji je prijavio da je Trump zloupotrijebio službeni položaj.

Odbori Predstavničkog doma saslušaće devet svjedoka tokom pet odvojenih saslušanja koja se održavaju u utorak, srijedu i četvrtak ove sedmice.

Najvše se isčekuje svjedočenje ambasadora SAD u Evropskoj uniji i višemilionskog donatora Donalda Trumpa, Gordona Sondlanda.

Sondland se našao u centru zbivanja sa Ukrajinom po pitanju Trumpovog navodnog zahtijeva da ta zemlja istraži njegovog predsjedničkog rivala i bivšeg potpredsjednika SAD Joea Bidena u vezi sa eventualnom korupcijom.

David Holmes
David Holmes

Drugi svjedoci za koje se očekuje da će privući puno pažnje su David Holmes, američki diplomata u Kijevu koji je izgleda čuo kako Trump traži istragu tokom telefonskog razgovora Sondlanda i predshednika.

Neki svjedoci su već dali iskaz iza zatvorenih vrata. Među njima je Sondland, koji je izmijenio nešto od svog svjedočenja kada se učinilo da je to kontradiktorno sa onim što su drugi svjedoci rekli zakonodavcima.

Predsjednik Trump u ponedjeljak je rekao da bi "ozbiljno razmotrio" svjedočenje pred Odborom Predstavničkog doma za obavještajne agencije. On je u poruci na Twitteru naglasio da će pojavljivanje pred Odborom ozbiljno razmotriti, iako nije ništa loše uradio i iako mu se ne sviđa da daje kredibilitet procesu, kako bi, međutim, učinio da se Kongres ponovo fokusira.

Donald Trump
Donald Trump

Predsjednik je time odgovorio predsjedavajućoj Predstavničkom domu, Nancy Pelosi, koja je rekla za CBS televiziju da bi "predsjednik mogao da dođe pred odbor i priča, govori o cijeloj istini koju želi... ili bi mogao da uradi to pisanim putem. On ima svaku šansu da predstavi svoj slučaj".

Dodala je da, ukoliko Trump ima informacije koje su oslobađajuće, očekuju da ih iznese.

Prije gotovo dve godine, Trump je rekao da je spreman i voljan da svjedoči lično dok je specijalni tužilac Robert Mueller istraživao miješanje Rusije u američke izbore 2016. i da li je Trump kao predsjednik pokušavao da omete istragu.

Trump nije svjedočio licem u lice sa istražiteljima, izabravši da samo odgovori na njihova pitanja pisanim putem, bez unakrsnog ispitivanja. U svom pisanom odgovoru, Trump je rekao više od 30 puta da ne može da se sjeti nekog događaja.

Joe Biden
Joe Biden

Aktuelna istraga o opozivu fokusirala se na to da li je Trump zadržao 400 miliona dolara očajnički potrebne vojne pomoći za Ukrajinu, ukoliko ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski javno ne pristane da istraži Bidena, čiji je sin Hunter bio na čelu ukrajinske gasne kompanije i ukoliko ne objelodani navodno ukrajinsko miješanje u izbore 2016. u korist demokrata.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG