Linkovi

Top priča BiH

Direktorica USAID BiH: Sada se fokusiramo na pomoć građanima da vlast drže odgovornom za djelovanje

Direktorica USAID BiH: Vlada SAD do sada je pomogla BiH sa 7 miliona dolara za saniranje posljedica pandemije
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:49 0:00

Direktorica USAID BiH: Vlada SAD do sada je pomogla BiH sa 7 miliona dolara za saniranje posljedica pandemije

Ove godine se navršava 25 godina rada Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) u Bosni i Hercegovini. O njenom radu, budućim projektima i ulozi žena u međunarodnom razvoju i postkonfliktnim situacijama, sa direktoricom USAID-a Nancy Eslick razgovarala je novinarka Inda Swanke.

Američka organizacija za međunarodni razvoj je jedna od prvih agencija koje su počele sa radom u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini. Kratko nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, misiju USAID-a u Sarajevu je uspostavio veteran međunarodnog razvoja Craig Buck. 25 godina kasnije, USAID je i dalje prisutan, ali sa drugačijim programom.

„Ovo je 25. godina rada USAID-a u Bosni i Hercegovini, i 60. godina USAID-a u svijetu. Od 1996. godine Vlada Sjedinjenih Država je doprinijela dvije milijarde dolara da unaprijedi živote građana Bosne i Hercegovine i da im pomognu da podignu temelje za bolju budućnost. To je doprinijelo razvoju demokratskog progresa i izgradnji ekonomskog sistema i infrastrukture. Mi smo sada u fazi nove petogodišnje strategije koja se odnosi na period do 2025. godine i fokusiramo se na pomoć građanima Bosne i Hercegovine da vladu drže odgovornom sa svoje djelovanje, da budu učesnici jedne robusne ekonomije i da promoviramo vrijednosti inkluzivnog društva”, kaže Eslick.

Direktorica USAID BiH Nancy Eslick (u sredini) šeta Sarajevom. (Izvor: USAID BiH)
Direktorica USAID BiH Nancy Eslick (u sredini) šeta Sarajevom. (Izvor: USAID BiH)

Međutim pandemija Covida-19 donekle je izmijenila fokus rada.

„U posljednje vrijeme smo zaista bili fokusirani na pandemiju Covid-19. Američka vlada je Bosni iHercegovini alocirala 7 miliona dolara za saniranje posljedica Covida kao što su: razvoj laboratorija, sistema praćenja kontakata, povećanje kapaciteta sigurnih kuća i drugih vrsta pomoći žrtvama porodičnog nasilja koje se povećalo tokom pandemije”, govori direktorica USAID-a u BiH.

Flagrantna korupcija u Bosni i Hercegovini je pokazala svoje najgore lice tokom pandemije, dok američki zvaničnici u Bosni i Hercegovini potvrđuju posvećenost osnaživanju mehanizma u borbi protiv korupcije u zemlji.

„Odmah na početku želim reći da svaki program USAID-a ima ugrađene mehanizme za praćenje odgovornosti i spriječavanje korupcije. Bez obzira na program, bez obzira da li se radi sa pravosuđem, ili se radi o programu koji podržava slobodne medije, ili novi i program koji smo poželi u januaru, e-uprava, program elektronskog upravljanja. Njegova implementacija će trajati pet godina, i fokusira se na modernizaciju i smiplifikaciju državnih procesa”, kaže Eslick.

Zastave BiH ispred Vijeća ministara i Parlamenta BiH.
Zastave BiH ispred Vijeća ministara i Parlamenta BiH.

A šta to konkretno znači, upitala je Swanke.

„To znači da ćemo eliminisati sve nejasne procese, sve beskonačne liste potrebnih dokumenata za te procese, da ćemo eliministati beskrajno čekanje u redovima samo da bi se potpisao dokument, eliminisati potrebu da morate zvati i tražiti vezu od nekog rođakovog rođaka da završite posao. Nadamo se da ćemo u narednih pet godina uspostaviti i elektronski proces prijavljivanja i dobivanja građevinskih dozvola, koji će biti svima dostupan, i potpuno transparentan za sve. Pomoći ćemo i digitalizaciju registara. Također, što je vrlo bitno, radimo i na procesima javnih nabavki koji će biti potpuno transparentni i neće biti pogodni za mogućnosti korupcije. To se odnosi i na sve službe inspekcije, čije procedure treba da budu vrlo jasne, transparentne i efikasne u novoj elektronskoj formi”, pojasnila je Eslick.

Direktorica misije USAID-a u BiH Nancy Eslick je prije ovog mandata bila u Jordanu, ali već 25 godina radi u polju međunarodnog razvoja, i smatra da žene igraju važnu ulogu u tom procesu.

„Imam preko 25 godina iskustva u međunarodnom razvoju, i kao žena imam jedinstvenu perspektivu o tome kako se osjećaju marginalizirane populacije. Žene su često izostavaljene iz konverzacija, a vi im možete dati glas, i to nosi posebnu odgovornost. Često smo i u situaciji da vodimo konverzacije i razgovore sa populacijama koje možda ne bi imale interakcije za muškarcima”, rekla je Eslick u razgovoru sa Swanke.

See all News Updates of the Day

Komandant američke Komande za specijalne operacije u Evropi u posjeti BiH

Zastave SAD i BiH

“Rješavanje složenih problema zahtijeva timski rad i podršku prijatelja, a to je razlog zašto će SAD, kao saveznik u NATO-u, nastaviti jačati partnerstvo Bosne i Hercegovine sa NATO-om”, izjavio je tim povodom general David Tabor, piše u saopštenju Ministarstvo odbrane BiH.

Tabor, komandant Komande za specijalne operacije u Evropi (SOCEUR) se sastao u Sarajevu sa zamjenikom načelnika Zajedničkog štaba Oružanih snaga BiH Ivicom Jerkićem.

Na sastanku se, piše u sopštenju Ministarstvo odbrane BiH, razgovaralo o aktuelnostima, težišnim aktivnostima i operacijama Oružanih snaga BiH u zemlji i inostranstvu, saradnji OS BiH i OS SAD-a, sa posebnim osvrtom na uspostavljanje Medijskog informativnog centra (MIC) Oružanih snaga BiH. Razgovarano je i o unapređenju koncepta civilno-vojne saradnje.

General Jerkić je naglasio značaj Sjedinjenih Američkih Država kao strateškog partnera kako Oružanih snaga BiH tako i Bosne i Hercegovine u cjelini. Saradnja sa SAD-om može se nastaviti uspješno i u budućnosti, a kroz realizaciju mnogih projekata i aktivnosti koji donose korist objema stranama, zaključeno je na sastanku, piše Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine.

Američka delegaciju na sastanku u Sarajevu
Američka delegaciju na sastanku u Sarajevu

Opozicija u Republici Srpskoj organizuje protest protiv vlasti 2. oktobra

Mirko Šarović

Mirko Šarović, lider Srpske demokratske stranke (SDS), najavio je u ponedeljak, 27. septembra, da pet opozicionih stranaka u Republici Srpskoj (RS), planira održati protest protiv aktuelne vlasti i gušenja medijskih sloboda u ovom bosanskohercegovačkom entitetu.

Proteste će predvoditi SDS, Partija demokratskog progresa (PDP), Demokratski narodni savez (DNS), Socijalistička partija Srpske (SPS) i Nebojša Vukanović i njegov pokret Pravda i red, kazao je Šarović na konferenciji za novinare.

Kako je rekao, protest će se, ukoliko bude dozvoljen, održati u 17 sati na Trgu Krajine, u Banjaluci, gradu na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine (BiH).

„Očekujemo veliko prisustvo građana i tu ćemo iskoristiti priliku da ukažemo na sve ono što je izazvalo revolt ne samo u opozicionim strankama, nego i široj javnosti. Ovo je vrlo važan trenutak i vjerovatno se neće zadržati samo na jednom protestu. Imamo mnogo toga reći vlasti“, rekao je Šarović.

Pod krinkom obaveze BiH da ugasi jednom broju komercijalnih televizija analogni signal pokušavaju se umanjiti medijske slobode, te ugasiti mediji poput BN TV, koji su kritični prema aktuelnoj vlasti, kazao je Šarović.

Hrvatska je od BiH zatražila da od 1. jula do 31. decembra ove godine započne fazno gašenje predajnika koje koriste komercijalne televizije. Radi se o analognom zemaljskom televizijskom emitovanju.

U obrazloženju, koje su proslijedili Regulatornoj agenciji za komunikacije BiH (RAK), su naveli da bi “nastavak korištenja spornih predajnika ometao provođenje aktivnosti na 5G pristupnoj mreži” u Hrvatskoj.

RAK BiH obavijestila je o planu gašenja analognih predajnika 26 komercijalnih televizijskih stanica, među kojima ke i BN TV.

Branislav Borenović, lider DNS-a, je kazao da će se na protestu također zatražiti od vlasti, predvođene vodećom strankom u Republici Srpskoj, Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, da odgovori na optužbe gradonačelnika Banjaluke, Draška Stanivukovića, da je Dodiku bliska firma „TGT Tehno Gas“ bez dozvole godinama isporučivala kisik Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske (UKC RS), kojim su između ostalog liječeni oboljeli od COVID-19 u ovoj zdravstvenoj ustanovi.

Nakon ove objave Stanivukoviću je upućena prijetnja smrću, zbog koje su danas u Banjaluci uhapšene dvije osobe.

Stanivuković podnio je krivičnu prijavu Okružnom javnom tužilaštvu u Banjaluci 24. septembra protiv ministra zdravlja i socijalne zaštite RS Alena Šeranića, direktora UKC RS Vlade Đajića, direktora firme "TGT" iz Laktaša Stanislava Čađe i glavnog zdravstvenog inspektora RS Milice Matijević.

Kako je naveo u prijavi UKC RS za liječenje pacijenata koristi kisik koji je registrovan kao tehnički, a ne medicinski. Prema dokumentaciji koju je predstavio, kisik je nezakonito uvozila firma iz Laktaša čiji je direktor bivši ministar unutrašnjih poslova RS Stanislav Čađo.

Iz UKC-a RS, firme TGT, te Ministarstva zdravlja RS demantovali su navode Stanivukovića, tvrdeći da se pacijenti liječe ispravnim medicinskim kisikom.

U Banjaluci je u toku i tematska sjednica Vlade RS o ovom pitanju.

Novi američki izaslanik za Zapadni Balkan: Sankcije protiv korupcije koristit ćemo „vrlo agresivno”

Novi američki izaslanik Gabriel Escobar tokom razgovora sa novinarom Glasa Amerike Arbenom Xhixhom.

Na pitanje šta se može učiniti na rješavanju široko rasprostranjene korupcije u BiH, novi izaslanik State Departmenta za Zapadni Balkan Gabriel Escobar kaže za Glas Amerike da će sankcije biti korištene „vrlo agresivno”.

Escobar, zamjenik pomoćnika državnog sekretara za evopska i evroazijska pitanja ujedno i izaslanik State Departmenta za Zapadni Balkan, funkciju je početkom septembra preuzeo od Matthewa Palmera, koji je imenovan za američkog izaslanika za izborne reforme u BiH.

Intervju sa Escobarom uradio je albanski servis Glasa Amerike.

Glas Amerike: Mathew Palmer, vaš prethodnik, preuzeo je novu poziciju izaslanika za izborne reforme u BiH. Od 2006. godine EU je preuzela vodeću ulogu u BiH, ali je zemlja postala disfunkcionalnija. Znači li to da će se SAD sada aktivnije uključiti?

Escobar: „Sjedinjene Američke Države su od Daytona jako ulagale u Bosnu. Mi obezbjeđujemo značajan iznos sredstava za visokog predstavnika. Prvi zamjenik visokog predstavnika uvijek je Amerikanac. Imamo vrlo snažnu Ambasadu i program USAID-a u Bosni. Šef OSCE-a, koji je pandan visokom predstavniku, obično je Amerikanac. Dakle, i dalje nas zanima Bosna. Nastavak rada Matthewa Palmera na Bosni pokazuje našu stalnu posvećenost regionu. Volio bih vidjeti brži napredak sa svih strana u poboljšanju funkcionalnosti Bosne.”

Glas Amerike: Korupcija je rasprostranjena u BiH. Šta se može učiniti da se problem korupcije pomakne sa mrtve tačke?

Escobar: „Prošle godine, predsjednik (Biden) je najavio novi set alata za sankcije, posebno protiv korupcije, ne nužno protiv kriminalnih aktivnosti, već korupcije. Planiramo koristiti te ovlasti vrlo agresivno.”

Glas Amerike: Lider bosanskih Srba Milorad Dodik na listi je sankcija Ureda američkog Ministarstva finansija za kontrolu strane imovine (OFAC) od 2017. Uprkos svom statusu i sve većoj opstrukciji, američki zvaničnici, Palmer i ambasadaor Eric Nelson, nedavno su se sastali sa Dodikom. Hoćete li sastati s Dodikom, i ako hoćete, koja bi mu bila vaša poruka?

Escobar: „Nisam siguran hoću li se sastati s njim, prvo o tome trebam odlučiti, kao i koja će biti poruka.”

Glas Amerike: Koji su, u cjelini, vaši prioriteti za Zapadni Balkan i najhitnija pitanja koja želite da rješavate?

Escobar: „Postoje dva veoma važna pitanja. Prvo, u srednjem roku, želimo bržu integraciju Zapadnog Balkana u Evropsku uniju. Mislim da je napravljen ogroman napredak, historijski, kulturno i ekonomski su te zemlje dio Evrope, i mnoge od zemalja su već obavile izuzetne reforme i za Evropu su dobra prilika. Dijele iste vrijednosti i imaju zajedničke interese sa ostatkom Evrope. To će biti prioritet. Uz to, pružiti članstvo u NATO-u onima koji su zainteresovani. To će, očigledno, zahtijevati da tijesno sarađujem sa našim partnerima, zemaljama Quinte (Njemačka, Velika Britanija, Francuska, Italija), od kojih mnogi dijele slična gledišta. Ali iz naše perspektive, to bi trebao biti proces koji bi trebao biti dinamičan i aktivan. Volio bih da vidim dinamiku u tom procesu.​

Drugi proces ima mnogo veze sa razmišljanjima o tome šta će Balkan biti za sljedeće generacije i zato smo ispitivali ekonomske opcije. Zapadni Balkan je područje puno prilika, te zemlje su dinamične, imaju sjajne univerzitete, kvalifikovane ljude, ali nažalost mnogi od tih ljudi ne vide prilike u svojoj zemlji i odlaze, i to će postati strateški problem ne samo za zemlje Balkana nego i Evropu i SAD također. Vrlo sam zainteresovan za sva ta pitanja, i ideje o ekonomskoj integraciji, jer ako gledate Zapadni Balkan kao cjelinu, u teoriji možete da imate ekonomsku grupu od šest zemalja, možda i više, oko 20 miliona ljudi, sa oko 125 milijardi dolara bruto nacionalnog dohotka, i sa stopom rasta od čak 5 posto, tako da biste bili region Evrope koji se najbrže razvija, i to je uzbudljivo za nas politički, a mislim da će biti podsticajno za američke investitore.”

Glas Amerike: Da li vas brine prisustvo Rusije i Kine u regionu Balkana? Analitičari kažu da Rusija i Kina koriste izostanak jake američke uloge da popune taj vakuum?

Escobar: „Brine me to, iskreno, mislim da u evropskom prostoru zemlje treba da znaju da imaju druge opcije pored Kine - ekonomski gledano. Otvaranje kancelarije DFC u Beogradu (Kancelarija američke Međunarodne razvojne finansijske korporacije) je bilo sjajan primjer našeg anažovanja u regionu, tijesno sarađujem sa Američkom privrednom komorom, što je jedan od načina da se ljudi podstaknu da gledaju mimo Kine u velikim infrastrukturnim projektima i investicijama, jer naše investicije dolaze uz dugoročne koristi za region. U slučaju Rusije, mislimo da je mnogo toga što Rusija radi, miješajući se u unutrašnja pitanja zemalja Zapadnog Balkana, a posebno Crne Gore, veoma destabilizira, udaljava vas od puta evropskih integracija i multietničkog pomirenja.”

Glas Amerike: Kako SAD vide koncept „srpskog svijeta” i nedavne inicijative predsjednika Aleksandra Vučića i drugih zvaničnika da promovišu srpski identitet i „jedinstvo” u regionu? Da li bi taj trend mogao da destabilizuje region?

Escobar: „Ostaje da se vidi, ali mogu da vam kažem da ne postoji konflikt, protivrječnost, između toga da ljudi slave svoju kulturu, i žive u nekoj drugoj zemlji. U ovoj zemlji mi slavimo kulturu jedni drugih. Ali pitanje je da li to onda postaje politički i vojni imperativ i što se toga tiče mi apsolutno verujemo da su građani različitih nacionalnosti koji žive u drugoj zemlji - građani zemlje u kojoj žive, imaju obaveze prema njoj, a zemlje spolja ne treba da te dvije stvari miješaju. Zato je to veoma zbunjujuće pitanje za ljude u regionu, za ljude u Kosovu, Crnoj Gori, i Sjevernoj Makedoniji, ali vjerujemo da Balkan kao multietnički dio svijeta ima mnogo toga da slavi u smislu kulture. Politička dinamika i politički imperativi koji proističu iz etničke pripadnosti - to je druga priča.”

BiH: Većinom nevakcinisani u bolnicama, a vakcine propadaju

BiH: Većinom nevakcinisani u bolnicama, a vakcine propadaju
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:02 0:00

Drugostepena disciplinska komisija odlučila smijeniti tužiteljicu Gordanu Tadić

Glavna tužiteljica Tužilaštva BiH Gordana Tadić (Izvor: BIRN BiH)

Drugostepena disciplinska komisija Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) potvrdila je odluku kojom se Gordana Tadić premješta s pozicije glavne državne tužiteljice na mjesto tužiteljice Državnog tužilaštva, saopćeno je iz VSTV-a BiH.

Ranije je ovakvu odluku donijela Prvostepena disciplinska komisija.

“Drugostepena disciplinska komisija za tužioce VSTV-a BiH u predmetu protiv tužene Gordane Tadić, glavne tužiteljice Tužilaštva BiH, odlučujući po žalbi tužene, donijela je Odluku kojom se odbija kao neosnovana žalba tužene i potvrđuje odluka Prvostepene disciplinske komisije od 23. 7. 2021. godine”, saopćeno je iz VSTV-a.

Disciplinska tužba protiv Tadić podnesena je u aprilu 2021. godine. Ona je prijavljena za nemar ili nepažnju u vršenju službenih dužnosti, odnosno za svjesno zanemarivanje obaveze i naloga VSTV-a da se predmeti Tužilaštva raspoređuju u rad tužiocima putem automatskog sistema raspodjele (TCMS) u periodu njenog mandata na funkciji glavnog tužioca.

Na teret joj je stavljeno i propuštanje, iz neopravdanih razloga, da postupi u skladu s odlukama, naredbama ili zahtjevima Vijeća, a ova tačka se tiče propuštanja da kao rukovodilac Tužilaštva BiH, primjenom odredaba Zakona o zaštiti tajnih podataka, osigura pokretanje postupka personalnih sigurnosnih provjera osoblja ove institucije koje rukuje tajnim podacima, kao i naloga Vijeća da sve pravosudne institucije u BiH provedu sve obaveze i mjere navedenog zakona.

Ona se teretila i za ponašanje u Tužilaštvu ili izvan njega, ali je Ured disciplinskog tužioca (UDT) na pripremnom ročištu odustao od ove optužbe. Ova tačka se odnosila na narušavanje ugleda pravosuđa neosnovanim zahtjevom za isplatu potraživanja u vezi s najmom stana, dok je za preostale tačke proveden postupak.

Ured disciplinskog tužioca je, na ročištu održanom 12. jula, zatražio da Tadić budu izrečene mjere zbog neizvršavanja obaveza i odluka VSTV-a, dok je Odbrana ocijenila da nije počinjen prekršaj.

Tadić je za glavnu tužiteljicu imenovana u januaru 2019., a funkciju vršioca dužnosti glavnog tužitelja je prije toga obavljala od septembra 2016. godine, nakon suspenzije Gorana Salihovića.

Iz VSTV-a BiH su pojasnili da se protiv odluke Drugostepene komisije VSTV-a BiH može uložiti žalba Vijeću kao cjelini u roku od osam dana od dana prijema odluke.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG