Izdvojeno
- Inda Swanke
Direktorica USAID BiH: Sada se fokusiramo na pomoć građanima da vlast drže odgovornom za djelovanje
Direktorica USAID BiH: Vlada SAD do sada je pomogla BiH sa 7 miliona dolara za saniranje posljedica pandemije
Ove godine se navršava 25 godina rada Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) u Bosni i Hercegovini. O njenom radu, budućim projektima i ulozi žena u međunarodnom razvoju i postkonfliktnim situacijama, sa direktoricom USAID-a Nancy Eslick razgovarala je novinarka Inda Swanke.
Američka organizacija za međunarodni razvoj je jedna od prvih agencija koje su počele sa radom u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini. Kratko nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, misiju USAID-a u Sarajevu je uspostavio veteran međunarodnog razvoja Craig Buck. 25 godina kasnije, USAID je i dalje prisutan, ali sa drugačijim programom.
„Ovo je 25. godina rada USAID-a u Bosni i Hercegovini, i 60. godina USAID-a u svijetu. Od 1996. godine Vlada Sjedinjenih Država je doprinijela dvije milijarde dolara da unaprijedi živote građana Bosne i Hercegovine i da im pomognu da podignu temelje za bolju budućnost. To je doprinijelo razvoju demokratskog progresa i izgradnji ekonomskog sistema i infrastrukture. Mi smo sada u fazi nove petogodišnje strategije koja se odnosi na period do 2025. godine i fokusiramo se na pomoć građanima Bosne i Hercegovine da vladu drže odgovornom sa svoje djelovanje, da budu učesnici jedne robusne ekonomije i da promoviramo vrijednosti inkluzivnog društva”, kaže Eslick.
Međutim pandemija Covida-19 donekle je izmijenila fokus rada.
„U posljednje vrijeme smo zaista bili fokusirani na pandemiju Covid-19. Američka vlada je Bosni iHercegovini alocirala 7 miliona dolara za saniranje posljedica Covida kao što su: razvoj laboratorija, sistema praćenja kontakata, povećanje kapaciteta sigurnih kuća i drugih vrsta pomoći žrtvama porodičnog nasilja koje se povećalo tokom pandemije”, govori direktorica USAID-a u BiH.
Flagrantna korupcija u Bosni i Hercegovini je pokazala svoje najgore lice tokom pandemije, dok američki zvaničnici u Bosni i Hercegovini potvrđuju posvećenost osnaživanju mehanizma u borbi protiv korupcije u zemlji.
„Odmah na početku želim reći da svaki program USAID-a ima ugrađene mehanizme za praćenje odgovornosti i spriječavanje korupcije. Bez obzira na program, bez obzira da li se radi sa pravosuđem, ili se radi o programu koji podržava slobodne medije, ili novi i program koji smo poželi u januaru, e-uprava, program elektronskog upravljanja. Njegova implementacija će trajati pet godina, i fokusira se na modernizaciju i smiplifikaciju državnih procesa”, kaže Eslick.
A šta to konkretno znači, upitala je Swanke.
„To znači da ćemo eliminisati sve nejasne procese, sve beskonačne liste potrebnih dokumenata za te procese, da ćemo eliministati beskrajno čekanje u redovima samo da bi se potpisao dokument, eliminisati potrebu da morate zvati i tražiti vezu od nekog rođakovog rođaka da završite posao. Nadamo se da ćemo u narednih pet godina uspostaviti i elektronski proces prijavljivanja i dobivanja građevinskih dozvola, koji će biti svima dostupan, i potpuno transparentan za sve. Pomoći ćemo i digitalizaciju registara. Također, što je vrlo bitno, radimo i na procesima javnih nabavki koji će biti potpuno transparentni i neće biti pogodni za mogućnosti korupcije. To se odnosi i na sve službe inspekcije, čije procedure treba da budu vrlo jasne, transparentne i efikasne u novoj elektronskoj formi”, pojasnila je Eslick.
Direktorica misije USAID-a u BiH Nancy Eslick je prije ovog mandata bila u Jordanu, ali već 25 godina radi u polju međunarodnog razvoja, i smatra da žene igraju važnu ulogu u tom procesu.
„Imam preko 25 godina iskustva u međunarodnom razvoju, i kao žena imam jedinstvenu perspektivu o tome kako se osjećaju marginalizirane populacije. Žene su često izostavaljene iz konverzacija, a vi im možete dati glas, i to nosi posebnu odgovornost. Često smo i u situaciji da vodimo konverzacije i razgovore sa populacijama koje možda ne bi imale interakcije za muškarcima”, rekla je Eslick u razgovoru sa Swanke.
See all News Updates of the Day
BiH: U javnim nabavkama godišnje se gubi 400 miliona
Zloupotrebama u procesu javnih nabavki u Bosni i Hercegovini godišnje se gubi oko 400 miliona konvertibilnih maraka. Nevladin sektora smatra da je jedno od rješenja za smanjenje korupcije u ovoj oblasti donošenje novog zakona o kojim bi bile uvedene znatno veće sankcije za odgovorne.
Turska u novom Erdoğanovom mandatu: Obnavljanje veza sa Washingtonom?
Novoizabrani turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan suočava se s izazovom balansiranja veza između Rusije i zapadnih saveznika. Veto Ankare na kandidaturu Švedske za članstvo u NATO-u je ključni test njene lojalnosti, a analitičari smatraju da Erdoğan možda traži obnavljanje veza sa Vašingtonom.
SAD: Vanredno stanje za LGBTQ+ populaciju
Kampanja za ljudska prava objavila je vanredno stanje za LGBTQ+ zajednicu u SAD i smjernice u kojima se navodi koji su diskriminativni zakoni donijeti u svakoj saveznoj državi, uz informacije o tome koja prava ima zajednica, kao i obavještenja kome se obratiti za zdravlje i bezbjednost.
Uz upozorenje o trenutnoj političkoj klimi, najveća organizacija u SAD koja se bavi pravima lezbejki, gej, biseksualih, transrodnih i kvir Amerikanaca kaže da upozorenja za putovanja na opasna mjesta nisu dovoljna pomoć ljudima koji žive u takozvanim neprijateljski nastrojenim državama.
Kampanja je navela da preduzima mjere kako bi odgovorila na opasan rast diskriminatornog zakonodavsta koji je bez presedana u saveznim državama ove godine, sa više od 70 zakona protiv LGBTQ+ zajednice u 2023. godini što je dvostruko više od prošle godine. U izvještaju "LGBTQ+ Amerikanci pod napadom" navodi se da su ti akti dio koordinisanih republikanskih napora, koje su podržale "ekstremističke grupe koje imaju izdašne fondove".
Smjernice date pod naslovom “Odbrana LGBTQ+ Amerikanaca” nude informacije kako se podnosi prijava zbog narušavanja građanskih prava i navodi gdje se može naći finansijska pomoć ili posao u onome što naziva "bezbjednim državama". U dijelu pod nazivom "Upoznajte svog neprijatelja/ Opoziciju" navodi se kako se angažovati u lokalnom aktivizmu i protiviti naporima protiv LGBTQ+ zajednice i kako se snaći u teškim razgovorima sa prijateljima i porodicom.
Smjernice imaju za cilj da pomognu milionima ranjivih osoba, "bez obzira da li planiraju da na ljeto putuju negdje gdje je povećana opasnost za LGBTQ+ ljudima, ili žive u državama čije u kojima se zakonima i političkim ekstremizmom stavlja meta na naša leđa", navodi u saopštenju Keli Robinson, predsjednica Kampanje za ljudska prava.
Objavljivanje vanrednog stanja se događa prvi put u istoriji Komiteta za ljudska prava i stiže u momentu kada u državama koje drže republikanci usvajaju zakone usmjerene prema ljudima u odnosu na njihov identitet, kao što je nekoliko zakona koji osporavaju transrodnost, od korištenja ličnih zamjenica do toaleta, ili zdravstenih usluga.
Među posljednjima u seriji zakona, je onaj koji je u završnoj proceduri u Luizijani koji će zabraniti zaposlenima u javnim školama da sa djecom školskog uzrasta raspravljaju o seksualnoj orjentaciji ili polnom identitetu. Zakon je sličan onome koji su kritičari u Floridi nazvali "Ne reci gej" kojim se zabranjuje razgovor ili nastava o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu u uzrastima od predškolskog do trećeg razreda osnovne škole.
Rusija: Novinarima "neprijateljskih zemalja" zabranjeno prisustvo na forumu u Sankt Petersburgu
Rusija je saopštila da novinarima iz zemalja koje se smatraju "neprijateljskim" neće biti dozvoljeno da prisustvuju ovogodišnjem Međunarodnom ekonomskom forumu u Santk Petersburgu, što se tumači kao najnoviji potez Kremlja da spriječi zapadne novinare da izvještavaju o Rusiji.
MOSKVA - Ekonomski forum koji se održava svake godine od 1997. godine smatra se ruskom verzijom Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu.
Predsjednik Vladimir Putin koristi forum, jedan od najznačajnijih događaja u zemlji, da promoviše rusku ekonomiju globalnim investitorima. Ove godine forum će se održati od 14. do 17. juna.
Zapadnim novinarima nikada nije bilo zabranjeno da prate forum na ovaj način, navodi Reuters. Nova zabrana, objavljena u subotu, donijeta je usred stalno rastućih tenzija između Moskve i zapadnih zemalja koje su uvele sankcije Rusiji zbog rata u Ukrajini.
„Odlučeno je da se ovog puta ne akredituju mediji iz neprijateljskih zemalja “, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov za državnu novinsku agenciju Tass.
Listu „neprijateljskih zemalja” čine one koje su sankcionisale Rusiju zbog rata u Ukrajini.
„Interesovanje za forum uvijek veliko, svim ostalim novinarima biće omogućeno prisustvo na mjestu dešavanja", rekao je Peskov.
Neki zapadni novinari su prvobitno bili akreditovani da prate forum ove godine. Moskovski biro Reutersa dobio je potvrdu o akreditaciji u četvrtak, ali je sljedećeg dana obaviješten da je akreditacija otkazana.
Strani novinari već masovno napuštaju Rusiju iz bezbjednosnih razloga otkako je ta zemlja napala Ukrajinu prošle godine.
Oni koji su odlučili da ostanu suočavaju se sa eskalirajućim rizicima, uključujući proizvoljno pritvaranje. Američki reporter Evan Gerškovič, koji radi za The Wall Street Journal, priveden je više od dva mjeseca u Rusiji zbog optužbi za špijunažu koje on i američka vlada negiraju.
Plastični otpad guši planetu
Sastanak komiteta Ujedinjenih naroda posvećen iskorijenjivanju zagađenja plastikom počeo je u Parizu. Plastika se gomila od okeanskog dna do deponija. Proizvođači su započeli prelazak na biorazgradive materijale, ali milijarde tona ovog otpada već se nalazi u našem okruženju
