Izdvojeno
Direktorica USAID BiH: Sada se fokusiramo na pomoć građanima da vlast drže odgovornom za djelovanje
Ove godine se navršava 25 godina rada Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) u Bosni i Hercegovini. O njenom radu, budućim projektima i ulozi žena u međunarodnom razvoju i postkonfliktnim situacijama, sa direktoricom USAID-a Nancy Eslick razgovarala je novinarka Inda Swanke.
Američka organizacija za međunarodni razvoj je jedna od prvih agencija koje su počele sa radom u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini. Kratko nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, misiju USAID-a u Sarajevu je uspostavio veteran međunarodnog razvoja Craig Buck. 25 godina kasnije, USAID je i dalje prisutan, ali sa drugačijim programom.
„Ovo je 25. godina rada USAID-a u Bosni i Hercegovini, i 60. godina USAID-a u svijetu. Od 1996. godine Vlada Sjedinjenih Država je doprinijela dvije milijarde dolara da unaprijedi živote građana Bosne i Hercegovine i da im pomognu da podignu temelje za bolju budućnost. To je doprinijelo razvoju demokratskog progresa i izgradnji ekonomskog sistema i infrastrukture. Mi smo sada u fazi nove petogodišnje strategije koja se odnosi na period do 2025. godine i fokusiramo se na pomoć građanima Bosne i Hercegovine da vladu drže odgovornom sa svoje djelovanje, da budu učesnici jedne robusne ekonomije i da promoviramo vrijednosti inkluzivnog društva”, kaže Eslick.
Međutim pandemija Covida-19 donekle je izmijenila fokus rada.
„U posljednje vrijeme smo zaista bili fokusirani na pandemiju Covid-19. Američka vlada je Bosni iHercegovini alocirala 7 miliona dolara za saniranje posljedica Covida kao što su: razvoj laboratorija, sistema praćenja kontakata, povećanje kapaciteta sigurnih kuća i drugih vrsta pomoći žrtvama porodičnog nasilja koje se povećalo tokom pandemije”, govori direktorica USAID-a u BiH.
Flagrantna korupcija u Bosni i Hercegovini je pokazala svoje najgore lice tokom pandemije, dok američki zvaničnici u Bosni i Hercegovini potvrđuju posvećenost osnaživanju mehanizma u borbi protiv korupcije u zemlji.
„Odmah na početku želim reći da svaki program USAID-a ima ugrađene mehanizme za praćenje odgovornosti i spriječavanje korupcije. Bez obzira na program, bez obzira da li se radi sa pravosuđem, ili se radi o programu koji podržava slobodne medije, ili novi i program koji smo poželi u januaru, e-uprava, program elektronskog upravljanja. Njegova implementacija će trajati pet godina, i fokusira se na modernizaciju i smiplifikaciju državnih procesa”, kaže Eslick.
A šta to konkretno znači, upitala je Swanke.
„To znači da ćemo eliminisati sve nejasne procese, sve beskonačne liste potrebnih dokumenata za te procese, da ćemo eliministati beskrajno čekanje u redovima samo da bi se potpisao dokument, eliminisati potrebu da morate zvati i tražiti vezu od nekog rođakovog rođaka da završite posao. Nadamo se da ćemo u narednih pet godina uspostaviti i elektronski proces prijavljivanja i dobivanja građevinskih dozvola, koji će biti svima dostupan, i potpuno transparentan za sve. Pomoći ćemo i digitalizaciju registara. Također, što je vrlo bitno, radimo i na procesima javnih nabavki koji će biti potpuno transparentni i neće biti pogodni za mogućnosti korupcije. To se odnosi i na sve službe inspekcije, čije procedure treba da budu vrlo jasne, transparentne i efikasne u novoj elektronskoj formi”, pojasnila je Eslick.
Direktorica misije USAID-a u BiH Nancy Eslick je prije ovog mandata bila u Jordanu, ali već 25 godina radi u polju međunarodnog razvoja, i smatra da žene igraju važnu ulogu u tom procesu.
„Imam preko 25 godina iskustva u međunarodnom razvoju, i kao žena imam jedinstvenu perspektivu o tome kako se osjećaju marginalizirane populacije. Žene su često izostavaljene iz konverzacija, a vi im možete dati glas, i to nosi posebnu odgovornost. Često smo i u situaciji da vodimo konverzacije i razgovore sa populacijama koje možda ne bi imale interakcije za muškarcima”, rekla je Eslick u razgovoru sa Swanke.
See all News Updates of the Day
Koga je Trump do sada izabrao na ključne pozicije
Novoizabrani predsjednik Donald Trump popunjava ključna mjesta u svojoj novoj administraciji, stavljajući do sada naglasak na pomoćnike i saveznike koji su ga najviše podržavali tokom kampanje.
Evo koga je do sada odabrao.
Susie Wiles, šefica osoblja
Wiles, 67, bila je viša savjetnica u Trumpovoj predsjedničkoj kampanji 2024. i njen „de facto” menadžer.
Wiles ima iskustvo u politici Floride. Ona je pomogla Ronu DeSantisu da pobijedi u svojoj prvoj utrci za guvernera Floride. Šest godina kasnije, bila je ključna za Trumpovu pobjedu protiv DeSantisa na republikanskim predizborima 2024.
Zapošljavanje Wilesove bila je Trumpova prva velika odluka i ona koja bi mogla biti odlučujući test za njegovu buduću administraciju s obzirom na njen blizak odnos s novoizabranim predsjednikom. Za Wiles se kaže da je zaslužila Trumpovo povjerenje vodeći najdisciplinovaniju od tri Trumpove predsjedničke kampanje.
Mike Waltz, savjetnik za nacionalnu sigurnost
Trump je zamolio Waltza, umirovljenog časnika Nacionalne garde i ratnog veterana, da mu bude savjetnik za nacionalnu sigurnost, rekla je u ponedjeljak osoba upoznata s tim pitanjem.
Osoba je razgovarala pod uslovom anonimnosti kako bi razgovarala o tome prije nego što je Trump dao službenu izjavu.
Taj bi potez stavio Waltza na čelo niza kriza nacionalne sigurnosti, u rasponu od tekućih napora da se Ukrajina opskrbi oružjem i zabrinutosti oko rastućeg savezništva između Rusije i Sjeverne Koreje do stalnih napada na Bliskom istoku od strane iranskih opunomoćenika i poticaja prekida vatre između Izraela i Hamasa i Hezbollaha.
Waltz je tri mandata republikanski kongresmen iz istočne i središnje Floride. Bio je na više puta u Afganistanu, a također je radio u Pentagonu kao politički savjetnik dok su Donald Rumsfeld i Robert Gates bili šefovi odbrane.
Pozvao je SAD na bojkot Zimskih olimpijskih igara 2022. u Pekingu zbog umiješanosti u nastanak COVID-19 i kontinuiranog zlostavljanja manjinske muslimanske populacije Ujgura.
Tom Homan, „pogranični car”
Homan, 62, dobio je Trumpov glavni prioritet da provede najveću operaciju deportacije u povijesti nacije.
Za Homana, koji je služio pod Trumpom u njegovoj prvoj administraciji, vodeći američku imigracijsku i carinsku službu, očekivalo se da će mu biti ponuđena pozicija povezana s granicom, pitanjem koje je Trump stavio u središte svoje kampanje.
Iako je Homan insistirao na tome da bi takav golemi poduhvat bio human, on je dugo bio odani pristalica Trumpovih političkih prijedloga, sugerirajući na konferenciji u julu u Washingtonu da bi bio spreman „voditi najveću operaciju deportacije koju je ova zemlja ikada vidjela”.
Demokrate su kritizirali Homana zbog odbrane Trumpove politike „nulte tolerancije” na graničnim prelazima tokom njegove prve administracije, što je dovelo do razdvajanja hiljada roditelja i djece koji su tražili azil na granici.
Elise Stefanik, ambasadorica u UN-u
Stefanik (40) dugo je bila jedan od Trumpovih najlojalnijih saveznika u Predstavničkom domu Kongresa, i bila je među onima o kojima se raspravljalo kao potencijalnoj kandidatkinji za potpredsjednicu.
Rođena i odrasla u sjevernom dijelu New Yorka, Stefanik je diplomirala na Harvardu i radila u Bijeloj kući za vrijeme administracije bivšeg predsjednika Georgea W. Busha u Vijeću za unutrašnju politiku i u Uredu šefa kabineta.
2014. godine, sa 30 godina, postala je najmlađa žena ikada izabrana u Kongres, predstavljajući sjeverni dio države New York. Kasnije je postala i najmlađa članica republikanskog vodstva u Predstavničkom domu.
Stefanik je rano u svom mandatu bila poznata kao umjereniji konzervativni glas. Ali ubrzo se vezala za bivšeg predsjednika, tiho prepravljajući svoj imidž u čvrstog saveznika MAGA - i vidjevši kako joj moć raste.
Stefanik je provela godine pozicionirajući se kao jedan od Trumpovih najpouzdanijih saveznika. Podržala ga je u utrci 2024. prije nego što se uopće kandidovao, i agresivno je vodila kampanju u njegovo ime tokom unutarstranačkih izbora Republikanske stranke.
Ona je također energično branila Trumpa u oba njegova suđenja za opoziv i kritikovala njegove četiri krivične optužnice, uključujući podnošenje etičke tužbe u New Yorku protiv sudije koji je vodio njegov slučaj građanske prevare.
Stephen Miller, zamjenik šefa kabineta za politiku
Miller, imigrantski tvrdolinijaš, bio je glasan glasnogovornik tokom predsjedničke kampanje za Trumpov prioritet masovnih deportacija. Ovaj 39-godišnjak je bio viši savjetnik za vrijeme prve Trumpove administracije.
Miller je bio centralna figura u nekim Trumpovim političkim odlukama, posebno u njegovom prelasku da razdvoji hiljade imigrantskih porodica.
Trump je tokom kampanje tvrdio da bi se ekonomski, socijalni, te prioriteti nacionalne sigurnosti mogli ispuniti deportacijom ljudi koji se ilegalno nalaze u Sjedinjenim Državama.
Otkako je Trump napustio funkciju 2021. godine, Miller je bio predsjednik America First Legal, organizacije koju čine bivši Trumpovi savjetnici s ciljem da izazove Bidenovu administraciju, medijske kompanije, univerzitete i druge oko pitanja kao što su sloboda govora i nacionalna sigurnost.
Lee Zeldin, Agencija za zaštitu životne sredine
Trump je izabrao bivšeg njujorškog zastupnika Leeja Zeldina da bude njegov izbor za vođenje Agencije za zaštitu okoliša.
Čini se da Zeldin nema nikakvog iskustva u pitanjima životne sredine, ali je dugogodišnji pristalica bivšeg predsjednika. 44-godišnji bivši član Predstavničkog doma SAD-a iz New Yorka napisao je na X-u: „Vratit ćemo energetsku dominaciju SAD-a, revitalizirati našu automobilsku industriju kako bi vratili američka radna mjesta i učiniti SAD globalnim liderom AI.”
„Učinit ćemo to uz zaštitu pristupa čistom zraku i vodi", dodao je.
Trump je u izjavi rekao da će Zeldin „osigurati poštene i brze odluke o deregulaciji koje će biti donesene na način da se oslobodi moć američkih kompanija, uz istovremeno održavanje najviših ekoloških standarda, uključujući najčistiji zrak i vodu na planeti .”
Rusija i Kina moraju se suprotstaviti svakom američkom pokušaju obuzdavanja, kaže Shoigu
Ključni zadatak Rusije i Kine je da se suprotstave svakom pokušaju Sjedinjenih Država da obuzda njihove zemlje, rekao je u utorak saveznik ruskog predsjednika Vladimir Putina kineskom ministru vanjskih poslova.
Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump zaprijetio je da će uvesti velike carine Kini i drugim zemljama, izazivajući strah od trgovinskog rata, a Sjedinjene Države Kinu smatraju svojim najvećim konkurentom, a Rusiju svojom najvećom prijetnjom nacionalne države.
Kinez Xi Jinping i Putin u maju su obećali „novu eru” partnerstva dva najmoćnija rivala Sjedinjenih Država, koje su predstavili kao agresivnog hladnoratovskog hegemona koji sije haos širom svijeta.
Sekretar ruskog Vijeća sigurnosti Sergei Shoigu rekao je kineskom ministru vanjskih poslova Wang Yiju u Pekingu da snažni odnosi Moskve i Pekinga imaju stabilizirajući utjecaj na svijet.
„Najvažniji zadatak vidim kao suprotstavljanje politici 'dvostrukog obuzdavanja' Rusije i Kine koju sprovode Sjedinjene Države i njeni sateliti”, rekao je Shoigu, a prenijele su ruske državne novinske agencije.
Trump bi mogao izabrati Marca Rubija za državnog sekretara, kažu izvori Reutersa
Očekuje se da će Donald Trump izabrati senatora Marca Rubija za državnog sekretara, rekli su izvori u ponedjeljak, čime će političar rođen na Floridi biti prvi Latinoamerikanac koji će služiti kao najviši američki diplomata nakon što novoizabrani republikanski predsjednik preuzme dužnost u januaru.
Rubio se proteklih godina zalagao za mišićavu vanjsku politiku u odnosu na geopolitičke neprijatelje Amerike, uključujući Kinu, Iran i Kubu.
U posljednjih nekoliko godina ublažio je neke svoje stavove kako bi se više uskladio s Trumpovim stavovima. Novoizabrani predsjednik optužuje bivše predsjednike SAD-a da su doveli Ameriku u skupe i uzaludne ratove i zalagao se za suzdržaniju vanjsku politiku.
Iako je Trump uvijek može da se predomisli u posljednjem trenutku, čini se da je odlučio da izabere Rubija, prema izvorima koji su tražili anonimnost kako bi razgovarali o privatnim razgovorima.
Predstavnici Trumpa i Rubija nisu odmah odgovorili na zahtjeve za komentar.
Nova administracija će se suočiti sa svijetom koji je danas nestabilniji i opasniji nego što je bio kada je Trump preuzeo dužnost 2017. godine, s ratovima koji bjesne u Ukrajini i na Bliskom istoku i Kini koja se približava američkim neprijateljima Rusiji i Iranu.
Ukrajinska kriza bit će visoko na Rubiovoj agendi.
Rubio (53) je u nedavnim intervjuima rekao da Ukrajina treba da traži sporazumno rješenje sa Rusijom, a ne da se fokusira na vraćanje cjelokupne teritorije koju je Rusija zauzela u posljednjoj deceniji. On je također bio jedan od 15 republikanskih senatora koji su glasali protiv paketa vojne pomoći Ukrajini od 95 milijardi dolara, usvojenog u aprilu.
„Nisam na strani Rusije - ali nažalost stvarnost je da će se rat u Ukrajini završiti sporazumnim rješenjem”, rekao je Rubio za NBC u septembru.
Rubijev izbor ima domaći, ali i međunarodni značaj.
Ako bude potvrđeno, Rubio će vjerovatno pridavati mnogo veći značaj Latinskoj Americi nego bilo koji prethodni državni sekretar, rekao je Mauricio Claver-Carone, Rubijev saveznik, bivši predsjednik Međuameričke razvojne banke i bivši pomoćnik Vijeća za nacionalnu sigurnost za Latinsku Ameriku u prvoj Trumpovoj administraciji.
Rubio je bio jedan od tri posljednja Trumpova kandidata za potpredsjednika. Novoizabrani predsjednik je na kraju izabrao američkog senatora JD Vancea.
Za vrijeme Trumpovog mandata 2017-2021, na primjer, Rubio je susponzorirao zakon koji bi otežao Trumpu da se povuče iz Sjevernoatlantskog saveza, zahtijevajući od dvije trećine Senata da ratificira povlačenje.
Trump je godinama kritikovao zemlje članice NATO-a koje nisu uspjele da ispune dogovorene ciljeve vojne potrošnje i upozoravao je tokom kampanje da ne samo da će odbiti da brani nacije „delinkventne” u finansiranju, već će takođet ohrabriti Rusiju da njima „radi šta god želi”.
Peking je sankcionirao Rubija 2020. zbog njegovog stava o Hong Kongu nakon demokratskih protesta.
Najvažnije, Rubio je pozvao Ministarstvo finansija 2019. godine da pokrene reviziju nacionalne sigurnosti popularne kineske aplikacije za društvene mreže TikTok koju je kupila Musical.ly, što je potaknulo istragu i problematičan nalog za prodaju.
Kao najviši republikanac u obavještajnom odboru Senata, on je također nastavio s Bidenovom administracijom, zahtijevajući da blokira svu prodaju Huaweiju ranije ove godine nakon što je sankcionirana kineska tehnološka kompanija objavila novi laptop koji pokreće Intel AI procesorski čip.
Rubio, čiji je djed pobjegao sa Kube 1962. godine, također je otvoreni protivnik normalizacije odnosa s kubanskom vladom, što Trump prihvata.
Šef podkomiteta Predstavničkog doma koji nadgleda poslove Latinske Amerike, on je također čest i žestoki kritičar vlade Nicolasa Madura u Venecueli.
Trump odabrao Elisu Stefanik za američku ambasadoricu u UN-u
Novoizabrani predsjednik Donald Trump izabrao je Elise Stefanik za ambasadoricu u Ujedinjenim nacijama.
„Elise je nevjerovatno jaka, čvrsta i pametna borkinja za Ameriku na prvom mjestu”, rekao je Trump u izjavi od ponedjeljka u kojoj je objavio svoj izbor.
Stefanik (40) dugo je bila jedan od Trumpovih najlojalnijih saveznika u Predstavničkom domu Kongresa, i bila je među onima o kojima se raspravljalo kao potencijalnoj kandidatkinji za potpredsjednicu.
Rođena i odrasla u sjevernom dijelu New Yorka, Stefanik je diplomirala na Harvardu i radila u Bijeloj kući za vrijeme administracije bivšeg predsjednika Georgea W. Busha u Vijeću za unutrašnju politiku i u Uredu šefa kabineta.
2014. godine, sa 30 godina, postala je najmlađa žena ikada izabrana u Kongres, predstavljajući sjeverni dio države New York. Kasnije je postala i najmlađa članica republikanskog vodstva u Predstavničkom domu.
Stefanik je rano u svom mandatu bila poznata kao umjereniji konzervativni glas. Ali ubrzo se vezala za bivšeg predsjednika, tiho prepravljajući svoj imidž u čvrstog saveznika MAGA - i vidjevši kako joj moć raste.
Stefanik je provela godine pozicionirajući se kao jedan od Trumpovih najpouzdanijih saveznika. Podržala ga je u utrci 2024. prije nego što se uopće kandidovao, i agresivno je vodila kampanju u njegovo ime tokom unutarstranačkih izbora Republikanske stranke.
Ona je također energično branila Trumpa u oba njegova suđenja za opoziv i kritikovala njegove četiri krivične optužnice, uključujući podnošenje etičke tužbe u New Yorku protiv sudije koji je vodio njegov slučaj građanske prevare.
Pogranični okrug Texasa podržavao je demokrate generacijama. Trump je sada odnio pobjedu
Porodica Jorgea Bazana generacijama živi na granici između SAD-a i Meksika i glasala je za demokrate oduvijek. On je ove godine prekinuo porodičnu tradiciju i glasao za Donalda Trumpa jer ne vjeruje ekonomskoj politici Demokratske stranke.
„Mislim da su zaboravili na srednju klasu”, rekao je Bazan, koji radi za komunalnu kompaniju u Rio Grande Cityju, sjedištu najvećeg hispanskog okruga u zemlji. „Ljudi trenutno pate. Sve je veoma skupo.”
Region Južnog Texasa - koji se proteže od San Antonija do doline Rio Grande - dugo je bio demokratsko uporište. Približavanje Trumpu 2020. uznemirilo je demokrate u pretežno latinoameričkom području, gdje su se republikanci decenijama rijetko trudili da kandiduju kandidate u lokalnim utrkama. Međutim, malo je demokrata očekivalo dramatično prestrojavanje koje se dogodilo u utorak, kada je Trump promijenio nekoliko okruga duž granice, uključujući Hidalgo i Cameron, dva najnaseljenija okruga u dolini Rio Grande.
U okrugu Starr, gdje živi Bazan, birači su podržali republikanskog predsjedničkog kandidata po prvi put u jednom vijeku. Seoski okrug pretežno latinoameričke i radničke klase, sa srednjim prihodom domaćinstva od 36.000 dolara, što je jedan od najnižih u državi, dao je Trumpu prednost od 16 postotnih poena u odnosu na potpredsjednicu Kamalu Harris. Otprilike 2 miliona stanovnika živi na najjužnijoj tački Texasa, među ogromnim obradivim površinama i mnogim državnim i federalnim agentima koji patroliraju granicom.
Trumpove pobjede u dolini Rio Grande jasno su pokazale kako se birači radničke klase širom zemlje okreću ka republikancima. To uključuje glasače na granici sa Texasom, gdje su mnoge demokrate dugo tvrdile da će Trumpove obećane mjere za smanjenje imigracije odbiti glasače.
„Cijeli sam život bio demokrata, ali sam odlučio preći u republikanca s političkim krajolikom kakav je sada”, rekao je Luis Meza, 32-godišnji birač iz okruga Starr. „Osjećao sam da je odlazak u Republikansku stranku bolji izbor, posebno s obzirom na pitanja imigracije i svega sličnog što se događa.”
Meza je rekao da je u početku bio protiv Trumpa, ali je primijetio premalo promjena pod predsjednikom Joeom Bidenom da bi se opravdalo glasanje za Harris.
Biden je osvojio okrug Hidalgo s manje od pola prednosti nego Hillary Clinton 2016. Od tada su republikanci uložili milione dolara kako bi uvjerili Hispanoamerikanace i radničku klasu koji je ogorčeni demokratskom politikom.
Sličan scenarij odigrao se u tri najkonkurentnije državne utrke u obližnjim okruzima. Republikanska zastupnica Monica De La Cruz odnijela je odlučujuću pobjedu u 15. kongresnom okrugu. U druge dvije utrke, iskusni demokratski kandidati jedva su se održali na svojim mjestima.
Demokratski zastupnik Henry Cuellar za dlaku je izbjegao poraz protiv političkog novopridošlice u najkonkurentnijoj utrci u svojoj karijeri dugoj dva desetljeća. Cuellar, čiji okrug uključuje Rio Grande City, optužen je ove godine za podmićivanje i druge optužbe jer je navodno primio 600.000 dolara od kompanija u Meksiku i Azerbajdžanu. Njegova podrška ograničenjima pobačaja čini ga jednim od najkonzervativnijih demokrata u Zastupničkom domu.
Demokratski zastupnik Vicente Gonzalez također je za dlaku izbjegao poraz od protivnika kojeg je udobno pobijedio prije dvije godine.
Na nacionalnoj razini, prema podacima AP VoteCasta, činilo se da će crni i latino glasači podržati Harris nešto manje nego što je to bilo za Bidena prije četiri godine. Više od polovice hispanoameričkih birača podržalo je Harris, ali to je malo manje u odnosu na otprilike 6 od 10 koji su podržali Bidena 2020. Čini se da je Trumpova podrška među tim skupinama malo porasla u usporedbi s 2020.
U McAllenu u Texasu, Jose Luis Borrego rekao je da su ga inflacija i obećanje strožijih graničnih ograničenja natjerali da glasa za republikanskog predsjedničkog kandidata po prvi put.
„Želio sam vidjeti promjenu i zato sam glasao za Trumpa. Glasao sam za crveno. Ne bih se nazvao republikancem”, rekao je 37-godišnji Borrego. Rekao je da je na prethodnim izborima glasao za Hillary Clinton i nezavisnog senatora Bernieja Sandersa.
Cijela Borregova porodica glasala je za Trumpa.
„Upravo smo (napravili) ovaj izbor, jer nismo imali drugog izbora s kojim bismo se osjećali ugodno”, rekao je.
Republikanski senator Ted Cruz rekao je da je imao višemjesečne posjete regiji tokom svoje predizborne utrke protiv demokratskog zastupnika SAD-a Colina Allreda. U pobjedničkom govoru na dan izbora, Cruz je rekao da hispanoamerički birači napuštaju Demokratsku stranku zbog imigracije.
„Vraćaju se kući konzervativnim vrijednostima koje nikada nisu napustili. Oni razumiju nešto što liberalne elite nikada neće: nema ničeg naprednog u otvorenim granicama”, rekao je Cruz. „Nema ništa latino u tome da se kriminalci slobodno šetaju.”
Michael Mireles, direktor građanskog angažmana grupe za radnička prava La Union del Pueblo Entero, smatra da demokrate nisu dovoljno angažirali hispanoameričke birače oko pitanja koja ih se tiču.
„Mislim da su ljudi s demokratske strane bili jako spori u tim razgovorima s latinoameričkim kućanstvima i porodicama", rekao je Mireles u okrugu Hidalgo nakon dana izbora.