Linkovi

Izdvojeno

Direktorica USAID BiH: Sada se fokusiramo na pomoć građanima da vlast drže odgovornom za djelovanje

Direktorica USAID BiH: Vlada SAD do sada je pomogla BiH sa 7 miliona dolara za saniranje posljedica pandemije
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:49 0:00

Direktorica USAID BiH: Vlada SAD do sada je pomogla BiH sa 7 miliona dolara za saniranje posljedica pandemije

Ove godine se navršava 25 godina rada Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) u Bosni i Hercegovini. O njenom radu, budućim projektima i ulozi žena u međunarodnom razvoju i postkonfliktnim situacijama, sa direktoricom USAID-a Nancy Eslick razgovarala je novinarka Inda Swanke.

Američka organizacija za međunarodni razvoj je jedna od prvih agencija koje su počele sa radom u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini. Kratko nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, misiju USAID-a u Sarajevu je uspostavio veteran međunarodnog razvoja Craig Buck. 25 godina kasnije, USAID je i dalje prisutan, ali sa drugačijim programom.

„Ovo je 25. godina rada USAID-a u Bosni i Hercegovini, i 60. godina USAID-a u svijetu. Od 1996. godine Vlada Sjedinjenih Država je doprinijela dvije milijarde dolara da unaprijedi živote građana Bosne i Hercegovine i da im pomognu da podignu temelje za bolju budućnost. To je doprinijelo razvoju demokratskog progresa i izgradnji ekonomskog sistema i infrastrukture. Mi smo sada u fazi nove petogodišnje strategije koja se odnosi na period do 2025. godine i fokusiramo se na pomoć građanima Bosne i Hercegovine da vladu drže odgovornom sa svoje djelovanje, da budu učesnici jedne robusne ekonomije i da promoviramo vrijednosti inkluzivnog društva”, kaže Eslick.

Direktorica USAID BiH Nancy Eslick (u sredini) šeta Sarajevom. (Izvor: USAID BiH)
Direktorica USAID BiH Nancy Eslick (u sredini) šeta Sarajevom. (Izvor: USAID BiH)

Međutim pandemija Covida-19 donekle je izmijenila fokus rada.

„U posljednje vrijeme smo zaista bili fokusirani na pandemiju Covid-19. Američka vlada je Bosni iHercegovini alocirala 7 miliona dolara za saniranje posljedica Covida kao što su: razvoj laboratorija, sistema praćenja kontakata, povećanje kapaciteta sigurnih kuća i drugih vrsta pomoći žrtvama porodičnog nasilja koje se povećalo tokom pandemije”, govori direktorica USAID-a u BiH.

Flagrantna korupcija u Bosni i Hercegovini je pokazala svoje najgore lice tokom pandemije, dok američki zvaničnici u Bosni i Hercegovini potvrđuju posvećenost osnaživanju mehanizma u borbi protiv korupcije u zemlji.

„Odmah na početku želim reći da svaki program USAID-a ima ugrađene mehanizme za praćenje odgovornosti i spriječavanje korupcije. Bez obzira na program, bez obzira da li se radi sa pravosuđem, ili se radi o programu koji podržava slobodne medije, ili novi i program koji smo poželi u januaru, e-uprava, program elektronskog upravljanja. Njegova implementacija će trajati pet godina, i fokusira se na modernizaciju i smiplifikaciju državnih procesa”, kaže Eslick.

Zastave BiH ispred Vijeća ministara i Parlamenta BiH.
Zastave BiH ispred Vijeća ministara i Parlamenta BiH.

A šta to konkretno znači, upitala je Swanke.

„To znači da ćemo eliminisati sve nejasne procese, sve beskonačne liste potrebnih dokumenata za te procese, da ćemo eliministati beskrajno čekanje u redovima samo da bi se potpisao dokument, eliminisati potrebu da morate zvati i tražiti vezu od nekog rođakovog rođaka da završite posao. Nadamo se da ćemo u narednih pet godina uspostaviti i elektronski proces prijavljivanja i dobivanja građevinskih dozvola, koji će biti svima dostupan, i potpuno transparentan za sve. Pomoći ćemo i digitalizaciju registara. Također, što je vrlo bitno, radimo i na procesima javnih nabavki koji će biti potpuno transparentni i neće biti pogodni za mogućnosti korupcije. To se odnosi i na sve službe inspekcije, čije procedure treba da budu vrlo jasne, transparentne i efikasne u novoj elektronskoj formi”, pojasnila je Eslick.

Direktorica misije USAID-a u BiH Nancy Eslick je prije ovog mandata bila u Jordanu, ali već 25 godina radi u polju međunarodnog razvoja, i smatra da žene igraju važnu ulogu u tom procesu.

„Imam preko 25 godina iskustva u međunarodnom razvoju, i kao žena imam jedinstvenu perspektivu o tome kako se osjećaju marginalizirane populacije. Žene su često izostavaljene iz konverzacija, a vi im možete dati glas, i to nosi posebnu odgovornost. Često smo i u situaciji da vodimo konverzacije i razgovore sa populacijama koje možda ne bi imale interakcije za muškarcima”, rekla je Eslick u razgovoru sa Swanke.

See all News Updates of the Day

Advokati i novinari tužili CIA-u zbog navodnog prisluškivanja tokom posjete Assangeu

Sjeedište CIA-e u Virginiji

Grupa američkih novinara i advokata tužila je Centralnu obavještajnu agenciju (CIA) i njenog bivšeg direktora Mikea Pompea, tvrdeći da ih je CIA prisluškivala tokom posjete osnivaču WikiLeaksea Julianu Assangeu, dok je bio u ekvadorskoj ambasadi u Londonu.

U tužbi se navodi da im je špijuniranjem, CIA pod Pompeom prekršila pravo na privatnost.

Podnosioci tužbe su novinari Charles Glass i John Goetz i advokatice Margaret Kunstler i Deborah Hrbek koje su zastupale Assangea.

"Ustav Sjedinjenih Država štiti američke državljane od prekomjernih poteza američke vlade, čak i u slučaju aktivnosti u jednoj stranoj ambasadi u stranoj državi", rekao je Richard Roth, vodeći pravni zastupnik podnosioca tužbe.

Centralnoj obavještajnoj agenciji, koja je odbila da komentariše tužbu, zabranjeno je da prikuplja obavještajne podatke o američkim državljanima, mada nekoliko članova Kongresa tvrdi da agencija ima tajni arhiv podataka o Amerikancima.

Assange ispred ambasade Ekvadora u Londonu.
Assange ispred ambasade Ekvadora u Londonu.

Assange je podnio tužbu Višem sudu u Londonu da bi spriječio da bude izručen Sjedinjenim Državama gdje je protiv njega podignuta optužnica.

U tužbi, koju su u New Yorku podnijeli američki novinari i advokati, navodi se da je prije posjete Assangeu od njih traženo da predaju elektronske uređaje privatnoj firmi za obezbjeđenje "Undercover Global S.L".

Ističe se da je kompanija kopirala te informacije i predala ih CIA-i, na čijem čelu je tada bio Pompeo.

Assange je proveo sedam godina u ambasadi Ekvadora prije nego što je uhapšen 2019. godine. Pompeo i "Undercover Global S.L." nisu bili dostupni za komentar tužbe.

Protiv Assangea je u Americi podignuta optužnica od 18 tačaka, uključujući i optužbu za špijunažu, nakon što je WikiLeaks objavio povjerljive američke vojne podatke i diplomatske depeše.

Assangove pristalice smatraju da je heroj i da je žrtva zato što je razoktrio američke prestupe u konfliktima u Afganistanu i Iraku.

Afganistanske žene i djevojčice suočene sa drastičnim uskraćivanjem prava

Afganistanske žene i djevojčice suočene sa drastičnim uskraćivanjem prava
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:35 0:00

Afganistanske žene i djevojčice su suočene sa drastičnom degradacijom prava i kvaliteta života u godini dana od kada su talibani preuzeli vlast nakon potpunog povlačenja američkih trupa iz zemlje.

Netransparentne koncesije u Republici Srpskoj

Netransparentne koncesije u Republici Srpskoj
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:08 0:00

Elektroprivreda RS je odbila zahtjev organizacije Transparency International BiH da dostavi ugovor kojim je omogućeno jednoj mađarskoj kompaniji da preuzme vlasništvo nad javnim preduzećem Solarna elektrana Trebinje 1.

Pregled: Godina vladavine Talibana u Afganistanu

Glasnogovornik talibana Zabihullah Mudžahid, u sredini, govori na svojoj prvoj konferenciji za novinare, u Kabulu, Afganistan, utorak, 17. avgusta 2021.

Godinu dana nakon povratka Talibana na vlast, napori islamističke grupe da upravlja ekonomijom koja je već opterećena sušom, pandemijom Covida i padom povjerenja u vladu, uglavnom su se pokazali neuspješnim.

U posljednjoj fiskalnoj godini Afganistana prije kolapsa koalicione vlade Ašrafa Ganija koju podržava Zapad, 2020.-2021, 75 posto javnih rashoda iz godišnjeg budžeta zemlje od 5,5 milijardi dolara povučeno je iz strane pomoći. Ali kako su Sjedinjene Države napustile zemlju, međunarodna civilna i sigurnosna pomoć je naglo prekinuta, a novi vladari su sankcionisani.

SAD su oduzele većinu deviznih rezervi zemlje, zamrznuvši oko 7 milijardi dolara koje je u Sjedinjenim Državama držala centralna banka Kabula, povezujući oslobađanje novca s poboljšanjem prava žena i formiranjem inkluzivne vlade.

Dok su Talibani i brojne druge zemlje zahtijevale oslobađanje rezervi u vlasništvu Afganistana, pomoću koju direktno koristi afganistanski narod nastavljaju se istom količinom, posebno za ublažavanje patnje uzrokovane nedostatkom hrane i prirodnim katastrofama. Od aprila 2020. godine, na primjer, broj Afganistanaca koji se suočavaju s akutnom nestašicom hrane skoro se udvostručio na 20 miliona - više od polovine od 38,9 miliona stanovnika zemlje.

USAID i drugi međunarodni donatori osigurali su kratkoročno finansiranje kako bi se izbjegao potpuni kolaps javnog zdravstvenog sistema Afganistana.

Ured UN-a za koordinaciju humanitarnih poslova izvijestio je da su donatori dali 1,67 milijardi dolara za programe humanitarne pomoći Afganistanu u 2021. godini, od čega su Sjedinjene Države dale najveći iznos, preko 425 miliona dolara. U januaru 2022. Bijela kuća je najavila dodatnih 308 miliona dolara američke humanitarne pomoći.

Talibani su se, međutim, pokazali iznenađujuće vješti u prikupljanju prihoda, prikupivši 840 miliona dolara između decembra 2021. i juna 2022, od čega je veliki udio (56%) bio od naplate carinskih prihoda, kao i od izvoza uglja i voća u Pakistan.

Prema The Economistu, istraživač David Mansfield, koji je proučavao ilegalnu ekonomiju Afganistana 25 godina, procjenjuje da je grupa zarađivala između 27,5 miliona i 35 miliona dolara godišnje oporezujući trgovinu drogom i oko 245 miliona dolara na kontrolnim punktovima duž glavnih puteva, gdje su talibanski borci iznuđivali naknade od kamiondžija koji prevoze hranu i gorivo.

Kao rezultat toga, talibanski budžet za tekuću fiskalnu godinu -2022.-2023 - iznosi 2,6 milijardi dolara.

Obrazovanje

Iako su američki i talibanski zvaničnici razmijenili prijedloge za oslobađanje milijardi dolara zamrznutih u inostranstvu, značajne razlike između strana ostaju. Jedna ključna tačka je posvećenost Talibana da osiguraju prava Afganistanaca na obrazovanje i slobodu govora u okviru parametara islamskog zakona.

Ova fotografija snimljena 22. juna 2022. prikazuje djevojčice koje uče u tajnoj školi na nepoznatoj lokaciji u Afganistanu.
Ova fotografija snimljena 22. juna 2022. prikazuje djevojčice koje uče u tajnoj školi na nepoznatoj lokaciji u Afganistanu.

Neposredno nakon preuzimanja vlasti, talibani su nastojali ublažiti međunarodnu zabrinutost oko prava afganistanskih žena, insistirajući da je Islamski emirat posvećen pravima žena u okviru šerijatskog zakona.

Ministarstvo obrazovanja obećalo je da će se srednje škole za djevojčice od 7. do 12. razreda ponovo otvoriti na početku proljetnog semestra u martu 2022. Međutim, talibani su naglo promijenili kurs 23. marta, navodeći potrebu za dodatnim vremenom za planiranje. Do danas, srednjoškolke u većem dijelu zemlje čekaju odluku, dok su škole za dječake ponovo otvorene gotovo odmah nakon pada administracije predsjednika Ganija.

Neke porodice, međutim, uspijevaju da svoje kćerke pošalju u školu. Čak i kada su srednje škole za djevojčice odbijale učenike u Kabulu, neke su se mogle vratiti na nastavu za početak proljetnog semestra u sjevernim gradovima Kunduz i Mazar-e Šarif. Bilo je i izvještaja iz Navabada u provinciji Gazni o nastavi u školama koje vodi švedska nevladina organizacija pod nazivom Švedski komitet za Afganistan (SCA).

Postoji i nekoliko privatnih poduhvata koji imaju za cilj da sruše zabranu vlade, kao što su tajne škole koje vode aktivisti poput Paštane Durrani, koji je za Glas Amerike rekao: „Ja držim četiri časa za 400 devojčica u četiri različita regiona na dva jezika.”

Ova neslaganja izgledaju indikativno za ono što neki posmatrači opisuju kao uglavnom pogrešnu politiku nove vlade dok se bori da usvoji jedinstven, nacionalni pristup ključnim pitanjima, kao i podjele unutar talibanskih redova.

Kada su talibani posljednji put bili na vlasti, oko 5.000 afganistanskih djevojčica je bilo upisano u školu. Do 2018. broj je skočio na 3,8 miliona.

Postojali su i izvještaji UNESCO-a o raširenoj korupciji u školskom sektoru.

Mediji i druge slobode

Na svojoj prvoj konferenciji za novinare nakon preuzimanja vlasti u augustu 2021, talibani su rekli da bi pozdravili „slobodnu i nezavisnu štampu”.

Ali tokom narednog mjeseca, izadto je niz medijskih direktiva za koje su kritičari rekli da su u nekim slučajevima predstavljale cenzuru.

Avganistanski novinari prisustvuju konferenciji za novinare u Kabulu, Afganistan, 13. februara 2022.
Avganistanski novinari prisustvuju konferenciji za novinare u Kabulu, Afganistan, 13. februara 2022.

Novinarkama je zabranjen rad u državnim medijima, a one u privatnim medijima mogu se pojavljivati samo sa prekrivenim licem. Novinari u nekim provincijama moraju tražiti dozvolu od lokalnih zvaničnika prije izvještavanju. Medijskim kompanijama zabranjeno da emituju muziku ili popularne sapunice i zabavne programe, a izvori prihoda od reklama su ukinuti. Mnoge kuće su zatvorene.

Afganistan je pao na 156 od 180 zemalja na Svjetskom indeksu slobode medija RSF-a, a Reporteri bez granica kažu da je povratak na vlast talibana „imao ozbiljne posljedice po poštovanje slobode štampe i sigurnost novinara, posebno žena”.

Osim medijskih ograničenja, trodnevna konferencija talibanskog vodstva odlučila je u martu da muškarci koji rade na državnim poslovima moraju nositi brade i islamsku odjeću na poslu, da gradski parkovi moraju biti rodno odvojeni i da žena ne smije putovati avionom bez pratnje muškog člana. Talibani su također naredili vlasnicima radnji da uklone glave svih lutaka, smatrajući to neislamskim.

Vanjski odnosi, unutrašnja sigurnost

Interno, najveća prijetnja talibana dolazi od Islamske države-provincija Horasan (ISIS-K) i Al-Qaide.

Iako je broj bombaških napada širom zemlje opao otkako su talibani preuzeli vlast, u eksploziji školske bombe u aprilu je poginulo najmanje šest osoba. Postojao je i niz bombaških napada u maju 2022. godine, od kojih je odgovornost za neke preuzela Islamska država. U junu u Kabulu gađan je hram Sika, dvoje je poginulo, a sedam je ranjeno, a u eksploziji bombe na kriket utakmici u Kabulu u julu dvoje ljudi je poginulo.

Na međunarodnom planu, talibane još nije priznala nijedna država, ali je talibansko vodstvo pozvano na međunarodnu konferenciju u Taškentu, u Uzbekistanu, na kojoj su bili delegati iz 30 drugih zemalja, uključujući EU, SAD i predstavnike Ujedinjenih naroda.

Zapadne vlade, međutim, insistiraju na tome da vide kako talibani poboljšavaju stanje u pogledu ženskih i ljudskih prava, kao i uključivanja u vladu, prije nego što se mogu angažirati na bilo koji smislen način i dati talibanima službeno priznanje.

Kina je održavala direktnu komunikaciju s talibanskom administracijom, a obje strane su se sastajale u nekoliko navrata, bilateralno i međunarodno, kako bi razgovarali o planovima za obnovu Afganistana. Peking je također bio aktivan u raznim međunarodnim, multilateralnim i bilateralnim razgovorima o afganistanskim pitanjima s regionalnim vladama i međunarodnim silama.

Međunarodne organizacije kao što je Aga Khan Development Network nastavljaju svoj rad na poboljšanju istorijskih struktura, parkova i strukturalnih objekata.

Avganistanski novinari prisustvuju konferenciji za novinare u Kabulu, Afganistan, 13. februara 2022.
Avganistanski novinari prisustvuju konferenciji za novinare u Kabulu, Afganistan, 13. februara 2022.
update

Američki kongresmeni u posjeti Tajvanu, Kina najavila nove vojne vježbe

Američka delegacija i tajvanski zvaničnici pri slijetanju u Tajpej.

Tajvanski predsjednik Tsai Ing-wen sastao se u ponedjeljak s delegacijom američkog Kongresa, čiji dolazak pokazuje dodatnu podršku zemlji koju Kina smatra svojom teritorijom.

Tajvanski mediji su prikazali dolazak delegacije na razgovore, ali detalji sastanka nisu odmah objavljeni.

Kina je najavila nove vojne vježbe oko Tajvana, pošto se predsjednik te zemlje susreo sa delegacijom od pet predstavnika američkog Kongresa.

"Kina će preduzeti odlučne i snažne mjere kako bi odbranila nacionalni suverenitet i teritorijalni integritet. Američki političari, zajedno sa tajvanskim separatistima, pokušavaju da podriju princip 'jedne Kine', što je osuđeno na propast", saopštilo je kinesko Minsitarstvo odbrane.

Nije rečeno kada će vježbe početi.

Najava novih vježbi dolazi nakon tenzija i vježbi koje je uzrokovala posjeta predsjedavajuće Predstavničkog doma Nancy Pelosi prije dvije sedmice. Kina je također tada poslala borbene avione i brodove na graničnu linju, koja razdvaja dvije strane od građanskog rata 1949.

Kina kaže da želi upotrijebiti mirna sredstva da stavi Tajvan pod svoju kontrolu, ali njeno nedavni potezi naglašavaju njenu vojnu prijetnju.

Petočlanu delegaciju predvodi demokratski senator Ed Markey iz Massachusettsa i on će se sastati s drugim predstavnicima vlade i privatnog sektora. Očekuje se da će smanjenje napetosti u Tajvanskom moreuzu i ulaganja u ključnu industriju poluprovdnika Tajvana biti ključne teme razgovora.

Ostali članovi delegacije su republikanski poslanik Aumua Amata Coleman Radewagen, delegat iz Američke Samoe, te demokrate John Garamendi i Alan Lowenthal iz Californije i Don Beyer iz Virginije.

"Kina će preduzeti odlučne i snažne mjere kako bi odbranila nacionalni suverenitet i teritorijalni integritet. Američki političari, zajedno sa tajvanskim separatistima, pokušavaju da podriju princip 'jedne Kine', što je osuđeno na propast", saopštilo je kinesko Minsitarstvo odbrane.

Nije rečeno kada će vježbe početi.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG