Linkovi

Najnovije

Žrtve uragana u Louisiani nemaju gdje da se sklone zbog koronavirusa

Ostaci zgrade u Cameronu u Louisiani
Ostaci zgrade u Cameronu u Louisiani

Dok ekipe za potragu i spašavasnje drugi dan nastavljaju svoj posao na terenu, počinju jasnije da se vide razmjere štete koju je u Louisiani uzrokovao uragan Laura.

U naletu uragana je stradalo 11 osoba, a materijalna šteta koju je napravio je ogromna. Zgrade su potpuno uništene, čitavi kvartovi su u ruševinama i skoro 900 hiljada domova je bez struje.

Stanovnici pogođenog dijela Louisiane vjerovatno mjesecima neće biti u mogućnosti da se vrate u svoje kuće. Naći sklonište poslije naleta uragana nikada nije lako, ali sada je situacija posebno teška zbog pandemije koronavirusa.

"Suprug i ja imamo više od 60 godina. Prošle godine sam bila triput u bolnici. Oboje jako brinemo da ćemo se zaraziti ako budemo negdje gdje ima puno ljudi. S druge strane, nismo smjeli da ostanemo u svojoj kući i čekamo uragan četvrte kategorije", ispričala je Mary Gutowski​ iz mjesta Lake Charles u Louisiani.

Gradić Lake Charles u Louisiani pogodio je uragan četvrte kategorije
Gradić Lake Charles u Louisiani pogodio je uragan četvrte kategorije

Bračni par Gutowski spakovao je odjeću i potrepštine za nekoliko dana i uputili se ka sjeveru zemlje, dan pred udar Laure. Uspjeli su da izbjegnu jaku oluju i vjetrove, ali i evakuacija je bila komplikovana.

"Mnogo smo brinuli i plakali", rekla je kroz suze Mary Gutowski za Glas Amerike i istakla da ona i suprug nisu imali gdje da odu.

Usput su vidjeli da su mnoge pumpe i prodavnice zatvorene upravo zbog pandemije.

"Imali smo sreće da smo ranije napunili rezervoar. Inače ne bismo daleko odmakli", kaže Gutowski.

Umjesto skloništa - hoteli

Tokom prirodnih katastrofa, gradovi obično obezbjede skloništa za one koji su ostali bez krova nad glavom. Ali sada postoji bojazan da bi u takvim skloništima moglo da dođe do širenja koronavirusa.

Umjesto toga, države Texas i Louisiana su građane uputile na hotelske sobe, ali oni kažu da teško nalaze slobodne i da ne mogu da ih priušte.

"Trebalo mi je da ostanem negdje blizu posla. Ali završila sam u hotelu stotinama kilometara udaljenom, u Alabami", rekla je Ashley Watkins​.

Njena kuća je potpuno uništena.

"Srušena je do temelja. Veći dio kuće je završio na nekom drveću. Uz to, troškovi postaju sve veći, ne mogu još dugo da plaćam ovo", govori Watkins.

Ostaci domova u Luizijani nakon Lore
Ostaci domova u Luizijani nakon Lore

Bračni par Gutowski ima isti problem. Oni su se smjestili u hotelu pored kazina u Shreveport u Louisiani.

"Da nisam imao popust kao član kazina, ne bih mogao da platim ovaj hotel", kaže Gutowski.

Hoteli su u ovoj situaciji popunjeni - što za neke ljude koji ne žele da budu u gužvi jer strahuju od zaraze predstavlja dodatnu komplikaciju. Zato i po nekoliko dana provode u sobama.

Šteta u Lake Charlesu u Louisiani
Šteta u Lake Charlesu u Louisiani

Šta dalje?

To je pitanje koje najviše brine bračni par Gutowski. Rezervacija hotela im ističe uskoro, drugi nisu našli, a kuća im je srušena.

"Satima pokušavam da nađem nekoga ko bi mogao da nam pomogne. Bukvalno smo ostali sami i ne znamo šta da radimo", kaže Mary Gutowski.

Ashley Watkins​ se nada da će sa sinom uspjeti da se smjesti kod rođaka, dok ne pronađe novu kuću.

Oni koji nemaju tu opciju, moraće da se upute u velika skloništa, koja izbjegavaju zbog koronavirusa. Nadležni se nadaju da će opsežne provjere svih ljudi koji dolaze spriječiti zarazu.

See all News Updates of the Day

Ubistva žena Zapadnog Balkana podižu uzbunu i ukazuju na greške u sistemu

Parovi cipela sa imenima žena žrtava femicida u zemlji 2022. godine izloženi su tokom manifestacije povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama na plaži Kopakabana, Rio de Žaneiro, Brazil, 25. novembra 2023. godine.
Parovi cipela sa imenima žena žrtava femicida u zemlji 2022. godine izloženi su tokom manifestacije povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama na plaži Kopakabana, Rio de Žaneiro, Brazil, 25. novembra 2023. godine.

Širom zapadnog Balkana žene su maltretirane, silovane, ubijane, često od partnera i nakon što su prijavljivale nasilje. Region je izrazito konzervativan, sa stoljetnom tradicijom muške dominacije, ali problem je narastao nakon ratova 1990-ih i političkih, ekonomskih i društvenih kriza nakon njih.

Muškarac u Bosni ubio je svoju ženu i uživo prenosio ubistvo na Instagramu. U susjednoj Srbiji ove godine je 27 žena ubijeno u napadima na osnovu pola, uprkos naporima da se podigne svijest i preokrene trend. Aktivisti na Kosovu kažu da je nasilje nad ženama "nacionalna vanredna situacija".

Širom zapadnog Balkana žene su maltretirane, silovane, premlaćene i ubijane, često od strane njihovih partnera i nakon što su više puta prijavljivale nasilje vlastima. Region je izrazito konzervativan, sa stoljetnom tradicijom muške dominacije, ali problem je narastao nakon ratova 1990-ih i političkih, ekonomskih i društvenih kriza koje traju od okončanja sukoba.

Kao odgovor, ženske grupe u regionu organizovale su proteste kako bi privukle pažnju javnosti i zahtijevale akciju. Oni su uspostavili linije za pomoć i skloništa za žene. Ali aktivisti krive vlasti što nisu djelovale odlučnije u zaštiti žena i suprotstavljanju kulturi nekažnjivosti.

Javnost u BiH i širem regionu brutalno je potresena u stvarnost u avgustu, kada je ženu u gradu Gradačac na sjeveroistoku Bosne upucao u glavu njen bivši partner, u video snimku uživo na Instagramu.

Ubistvo je bilo “tako jezivo i toliko tragično” da je “otvorilo oči”, rekla je Jadranka Milićević iz grupe Cure.

Na zapadnom Balkanu, većina zemalja je donijela zakone i propise za borbu protiv nasilja nad ženama, ali primjena je i dalje nedosljedna, kažu aktivisti.

Bosna je, na primjer, bila među prvim zemljama koje su ratificirale Istanbulsku konvenciju Vijeća Evrope o nasilju nad ženama, ali je od tada problem samo rastao, rekao je Milićević.

“Nasilje nad ženama i nasilje u porodici su globalni fenomen. Ima ih svuda, ali je ključno pitanje odgovora države na nasilje“, objasnila je Vanja Macanović iz Autonomnog ženskog centra Srbije. “Nažalost, ono što vidimo ovdje (na Balkanu) je da je nasilje odobreno. To je model ponašanja koji nije dovoljno osuđivan u javnosti.”

“Potpisali smo sve relevantne međunarodne deklaracije, rezolucije i konvencije, ali je njihova primjena upitna”, rekao je Milićević. “Previše ljudi još uvijek doživljava (porodično) nasilje kao privatno pitanje, privatnu stvar između dvoje ljudi. Oni ne shvataju da je to društveni problem.”

Kao jedan od ključnih problema posmatrači navode blage kazne u BiH za nasilje i ubijanje žena. U izvještaju GREVIO-a iz 2022. godine, stručnog tijela koje prati implementaciju Istanbulske konvencije, navodi se da takva sudska praksa podstiče “osjećaj nekažnjivosti” koji snažno osjećaju i počinioci i njihove žrtve.

Samo jednom je ubica osuđen na maksimalnu kaznu od 40 godina u slučaju kada je žrtva bila žena, rekao je Milićević. Ukupno 65 žena je ubijeno u proteklih 10 godina, a pet je preživjelo pokušaje ubistva u zemlji od 3,3 miliona ljudi, pokazuju lokalni podaci.

Slična je situacija i na Kosovu, još jednom visoko patrijarhalnom i muško orijentisanom balkanskom društvu. Tamo je prošlogodišnje silovanje 11-godišnje djevojčice od pet napadača izazvalo ulične proteste tražeći sigurnost za žene, što je dovelo do ostavke šefa policije.

Ali demonstranti su ponovo izašli na ulice kasnije 2022. godine, ljuti zbog dva ubistva u glavnom gradu Prištini. 63-godišnju nastavnicu geografije ubio je njen suprug sa sjekirom, dok je trudnicu ispred bolnice pronašao njen muž, koji ju je ubio dok je čekala da se porodi.

Ukupno 66 žena ubijeno je od strane partnera ili muževa od 2000. godine na Kosovu, u naciji od 2 miliona, dok je samo jedan počinilac osuđen na doživotni zatvor, pokazuje zvanična statistika.

Srpski aktivista Macanović smatra da je dio problema u tome što “institucije ne snose odgovornost” i da nema posljedica za greške u vođenju slučajeva. To obeshrabruje žene da se obraćaju za pomoć državi, posebno u manjim sredinama, dodala je.

“Nemamo dobro struktuiran sistem odgovornosti za svakog profesionalca za pogrešne radnje, odnosno nepostupanje”, rekla je ona. Rijetko se dešava da policajci, socijalne službe, tužioci ili sudski službenici budu pozvani na odgovornost ako se naprave greške i žena kasnije bude ubijena.

Suočena sa porastom nasilja i ubistava žena, Srbija je 2017. godine počela da primenjuje poseban zakon za produbljivanje saradnje između agencija, preduzimanje hitnih mera protiv napadača i formiranje lokalnih radnih grupa za prevenciju nasilja.

I BiH je prije nekoliko godina donijela zakon o prevenciji nasilja u porodici. Ali u društvima koja su prošla kroz ratove, gdje su se ekonomije i institucije raspale, i gdje se etničke, političke i društvene podjele podstiču od strane vlasti, a ne protiv njih, same zakonske promjene nisu dovoljne, kažu stručnjaci.

Nasilje postoji i nastaviće se, smatra Vesna Stanojević, koja vodi lanac sigurnih kuća za žene u Srbiji. “Ponekad primimo žene koje su toliko pretučene da ne mogu hodati ili pomicati glavom, koje su došle nakon što su bile u bolnici, koje su pred porođajem, imaju povrede stomaka”, rekla je ona.

“Gdje su oni (napadači) to naučili? Ko su uzori našoj djeci”?” ona je pitala. “Trebali bismo obrazovati, a mi (društva) to očigledno ne radimo.”

Trenutno više od 40 žena i djece boravi u skloništima koje vodi njena organizacija, rekla je ona. “U moje 32 godine rada, nisam vidjela da je nasilje opadalo... Nekad ga ima više, nekad manje, ali generalno uvijek postoji.”

U jednom od skloništa, 26-godišnja žena je u intervjuu rekla da je odlučila da napusti partnera kada je primijetila modrice i na njihovom malom sinu. Žena, koja nije htjela reći svoje ime iz sigurnosnih razloga, rekla je da ju je njen partner više puta silovao, tukao i gušio, te da je nju i bebu držao zaključane u svom stanu satima.

Po izlasku, žena je završila u bolnici sa povredama grudnog koša i modricama. Muškarac je sada priveden. “Posljednje (premlaćivanje) je bilo jako loše,” rekla je. “Znao sam da ako se to ponovi, ni ja ni beba nećemo ostati živi.”

SAD: Sve više starijih građana postaju beskućnici

55-godišnja Karla Finokio priča o svojim danima beskućništva dok je živjela u svom kamionetu.
55-godišnja Karla Finokio priča o svojim danima beskućništva dok je živjela u svom kamionetu.

Put Majkla Genaldija ka beskućništvu počeo je u prvim mjesecima ove godine, saobraćajnom nesrećom u kojoj se jedan automobil zabio u zadnji dio njegovog motocikla. Majklu su slomljena tri rebra, a više od mjesec dana proveo je u komi.

58-godišnji Amerikanac je izgubio posao kao mašinski tehničar, a zatim i kuću, i živio je u svom kamionu kada je otkriveno da ima rak pluća drugog stadijuma. Previše mlad da počne da koristi novac od socijalnog osiguranja, Genaldi sada živi u skloništu za osobe starije od 55 godina u Finiksu, u Arizoni, dok pokušava da se snađe u procesu prijava za invalidninu.

Kako stanovništvo stari, Sjedinjene Države nisu dovoljno pripremljene da na adekvatan način smjeste i vode računa o sve većem broju svojih starijih građana, zaključeno je u novom izvještaju koji je objavio Centar za studije stambenih pitanja univerziteta Harvard.

Bez dovoljne vladine pomoći, "mnogi stariji građani moraju da se odreknu potrebne njege, ili da se oslanjaju na pomoć porodice i prijatelja", upozorava Dženifer Molinski, direktorka programa za smještaj starijih građana u okviru Harvardovog centra za stambena pitanja. Mnogi, kao što je Genaldi, postaće beskućnici.

Molinski kaže da je veća vladina pomoć potrebna za sve više starijih Amerikanaca - "baby boomera", rođenih poslije Drugog svjetskog rata.

59-godišnji Čarls Sanders u šatoru u kampu za beskućnike nazvanom "Zona", u centru Finiksa, 14. jula 2023.
59-godišnji Čarls Sanders u šatoru u kampu za beskućnike nazvanom "Zona", u centru Finiksa, 14. jula 2023.

Prema izvještaju, 2021. godine, federalna pomoć kojom se finansiraju smještaj i usluge za starije građane kao što su kuhanje, čišćenje ili prevoz - bila je dovoljna za nešto više od trećine od 5,9 miliona građana starijih od 62 godine koji su se kvalifikovali za tu vrstu pomoći.

Kreativne ideje su posebno potrebne u ovom trenutku, da bi se smjestili ljudi sa fiksnim ili sve manjim prihodima, i oni sa nedovoljnom ušteđevinom, navodi se u izvještaju. Na primjer, to znači zajedničko iznamljivanje stanova ili kuća da bi se smanjili troškovi, umjesto da se živi sam, ili život u malim apartmanima, sagrađenim kao dodatak kućama. Postoje i zajednice gdje se pojedinačne kuće - ponekad sasvim male površine - grade tako da se nalaze grupisane oko centralne zgrade sa zajedničkim prostorijama kao što su trpezarije.

U narednih deset godina, broj Amerikanaca starijih od 75 godina će se povećati za 45% - porašće sa 17 miliona na skoro 25 miliona. A očekuje se da će se mnogi od njih imati finansijskih problema. U izvještaju se konstatuje da je 2021. godine, skoro 11,2 miliona starijih građana trošilo više od 30% svojih prihoda na smještaj.

Za starije od 65 godina, neke od najnepovoljnijih cijena smještaja su u oblastima popularnim za odlazak u penziju, kao što su Las Vegas u Nevadi, San Dijego u Kaliforniji, Roli u Sjevernoj Karolini, te Majami i Dejtona Bič na Floridi.

A kao i oni koji iznajmljuju kuće i stanove, i mnogi stariji kućevlasnici imaju teškoće da sačuvaju krov nad glavom.

Stariji Amerikanci imaju sve veći dug u otplati svojih kuća. Prosječan dug otplate za kućevlasnike između 65 i 79 godina je porastao za više od 400%, sa 21.000 dolara iz 1989. godine na 110.00 dolara 2022.

Mnogim starijim Amerikancima je takođe teško da plaćaju dodatne usluge koje su im potrebne, a troškovi dugoročne, svakodnevne, njege u prosjeku iznose oko 100 dolara dnevno.

U izvještaju se takođe navodi da je ljudima drugih rasa daleko teže da plaćaju smještaj nego bijelcima, posebno u crnačkim i latinoameričkim domaćinstvima. Stariji ljudi koji žive sami takođe teže mogu da otplaćuju svoje rate od onih koji žive u braku ili partnerstvu - 47% je opterećeno tim troškovima naspram 21% parova.

Kevin Henderšot živi u kampu za beskućnike u centru Finiksa. (Foto: AP/Matt York)
Kevin Henderšot živi u kampu za beskućnike u centru Finiksa. (Foto: AP/Matt York)

U Finiksu, 56-godišnja Angelita Saldana je postala beskućnica kada joj se brak raspao. Unuka meksičkih imigranata, Saldana je prvo živjela u svom kamionetu sa svojim psom Gasparom, ali sada živi u skloništu sa 60 kreveta, gdje odsjeda i Majkl Genaldi sa svojim psom, Čikom.

Saldana kaže da njena mesečna invalidnina u iznosu od 941 dolara nije dovoljna da plati ni garsonjeru u tom gradu, gdje prosječna stanarina počinje na oko 1.200 dolara. Socijalna radnica pokušava da joj pomogne da pronađe smještaj koji može da priušti. U međuvremenu, ima svoju sobu i privatno kupatilo u motelu koji je pretvoren u smještaj za starije građane.

"Ovdje mogu da dobro spavam", kaže, za razliku od mjeseci koje je provela u najvećem skloništu u centru Finiksa, gdje ima deset puta više kreveta.

Lisa Glou, direktorka za usluge pružanja skloništa u centralnoj Arizoni, organizacije koja upravlja oba skloništa, kaže da stariji ljudi mnogo bolje funkcionišu u smještajima koji su napravljeni imajući u vidu njihove potrebe - što uključuje više prostora, manje stepeništa i šira vrata za invalidska kolica.

Glou priča o 82-godišnjem muškarcu, koji nije mogao da spava u krevetu na sprat u skloništu u centru grada, prije nego što je premješten. Članovi osoblja su pronašli članove njegove porodice i prebacili ga u dom za stare gdje ima dnevnu medicinsku njegu.

"Sklonište u centru Finiksa nije dobro mjesto za starije ljude sa hroničnim bolestima", kaže Glou. "Tamo vidimo mnogo ljudi u svojim 70-im i 80-im."

"Šokirana sam da vidim toliko starih građana na ulicama", dodaje ona. "Tu su ljudi u kolicima, ljudi sa hodalicama..."

Arizona: Indijanci pokušavaju zaustaviti iskopavanje bakra

Arizona: Indijanci pokušavaju zaustaviti iskopavanje bakra
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:42 0:00

Federalne sudije razmatraju žalbu grupe Indijanaca koja želi spriječiti iskopavanje rudnika bakra na zemlji svetoj za zapadne Apače u jugozapadnoj državi Arizona.

5 laureata nagrade Kennedy centra

5 laureata nagrade Kennedy centra
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:36 0:00

Američki predsjednik Joe Biden odao je počast za pet najnovijih dobitnika godišnje nagrade Kennedy centra.

Nacrt dokumenta Vijeća ministara EU: Uslovna preporuka za pregovore sa BiH

Bosnia EU
Bosnia EU

Bosna i Hercegovina bi od ministara za evropska pitanja članica Evropske unije (EU) trebalo da dobije uslovnu preporuku za otvaranje pristupnih pregovora kada postigne neophodan stepen usklađenosti sa kriterijumima za članstvo.

Ova uvjetna preporuka Vijeća ministara EU za Bosnu i Hercegovinu je u skladu sa stavom Evropske komisije koja je u ovogodišnjem izvještaju takođe uvjetno preporučila otvaranje procesa za ovu zemlju.

"Vijeće (EU) preporučuje da Evropski savjet odluči da otvori pristupne pregovore sa Bosnom i Hercegovinom kada se postigne neophodan stepen usklađenosti sa kriterijima za članstvo", stoji u najnovijem nacrtu zaključaka, u koji je RSE imao uvid, za Bosnu i Hercegovinu koje treba da usvoje ministri za evropska pitanja zemalja članica EU.

Za razliku od Bosne i Hercegovine, Ukrajina i Moldavija, prema najnovijim zaključcima dobiće jasnu preporuku Vijeća EU da se odobri otvaranje pregovora o članstvu za obje države.

Ministri nadležni za evropska pitanja bi trebalo da usvoje ove zaključke na sastanku Saveta opštih poslova EU koji će biti održan 12 decembra.

Odluka o otvaranju pristupnih pregovora je nadležnost najvišeg političkog nivoa, odnosno Evropskog savjeta koji čine lideri svih članica.

Oni će se sastati 14. i 15. decembra kada će raspravljati o preporukama o pristupnim pregovorima, s ciljem da se donese i formalna odluka. Doduše, fokus rasprave će biti Ukrajina i Moldavija.

Decembarski sastanak na nivou ministara EU će biti posvećen procesu proširenja gdje osim preporuke o mogućem otvaranju pristupnih pregovora, biće usvojeni i zaključci o svim zemljama koje imaju perspektivu članstva u EU.

EU spremna da preduzme mjere protiv onih koji podrivaju državnost BiH

U nacrtu zaključaka koji se odnosni na Bosnu i Hercegovinu, pozivaju se svi politički akteri zemlje da se uzdrže i odreknu od provokativne retorike i djelovanja, "uključujući dovođenje u pitanje suvereniteta, jedinstva i teritorijalnog integriteta zemlje, te da okončaju veličanje osuđenih ratnih zločinaca, kao i da aktivno promovišu pomirenje".

Poručuje se takođe da EU neće podržati secesionističke inicijative.

Ponavlja se u nacrtu zaključaka nedvosmislena opredeljenost za Evropsku perspektivu Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, ujedinjene i suverene zemlje.

"Vijeće (EU) je ozbiljno zabrinut zbog zakona i inicijativa u entitetu Republike Srpske koji su u suprotnosti sa evropskim putem BiH, uključujući secesionističku retoriku i dovođenje u pitanje ustavnog poretka zemlje. Vijeće žali zbog usvajanja zakona u entitetu Republike Srpske o neprimjerenosti odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u entitetu“, poručiće ministarstvo nadležno za evropska pitanja.

Savet ističe da suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak, uključujući odluke Ustavnog suda i međunarodni karakter Bosne i Hercegovine moraju se poštovati", navode ministarstvo, uz upozorenje da će "svaka akcija protiv ovih principa dovesti do ozbiljnih posljedica".

BiH treba da dodatno radi na ispunjavanju 14 kriterijuma
Vijeće EU putem nacrta zaključaka pozdravlja reformske napore koje je Bosna i Hercegovina preduzela nakon dodjele statusa kandidata u decembru 2022.

"Potrebni su dalji napori da Bosna i Hercegovina ispuni 14 ključnih prioriteta navedenih u Mišljenju Komisije o svojoj aplikaciji za članstvo u EU kako bi se odobrio Savjet 2019. godine i koracima navedenim u preporuci Komisije za status kandidata", poručiće evropsko ministarstvo.

Oni će takođe priznati da su učinjeni neki važni koraci i obaveze ka ispunjenju ključnih prioriteta, uprkos negativnim dešavanjima u entitetu Republika Srpska. Međutim, Vijeće EU, kako se navodi, primjećuje opšti ograničeni napredak u reformama.

Poručuje se takođe da je EU spremna da dalje pomogne Bosni i Hercegovini u njenim reformama i njihovoj održivoj implementaciji, uključujući one usmjerene na njen put ka EU.

Zakon o stranim agentima u RS 'veliki korak unazad'

Iako konstatuje ograničen napredak, Vijeće EU putem ovih zaključaka podvlači potrebu za jačanjem vladavine prava, uključujući usvajanje novog zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savetu i usvajanje zakona o sudovima. Poziva se BiH da preduzme odlučne korake za rješavanje problema korupcije i organizovanog kriminala ka uspostavljanju evidencije istraga i osuda, uključujući i na visokom nivou.

Izražava se žaljenje zbog "nazadovanja u slobodi izražavanja i medija" te se u tom smislu poziva zemlja da osigura bezbjednost novinara i odgovarajuće sudsko praćenje slučajeva prijetnji i nasilja.

"Vijeće žali zbog ponovnog uvođenja krivičnih kazni za klevetu u entitetu Republike Srpske i žali zbog nedavnog usvajanja u prvom čitanju u entitetskoj skupštini Nacrta zakona kojim se grupe civilnog društva označavaju kao 'strani agenti', a koji bi, ukoliko bude usvojen, označio još jedan korak za žaljenje i neosporan veliki korak unazad", navodi se u nacrtu zaključka.

BiH značajno poboljšala usklađivanje sa spoljnom politikom EU
Vijeće EU pozdravlja pozitivne korake preduzete u cilju poboljšanja upravljanja migracijama i koordinacijama, posebno usvajanje zakona o strancima. Poziva se da se Bosna i Hercegovina u potpunosti uskladi sa viznom politikom EU, da zaključi sporazum o statusu Evropske agencije za upravljanje operativnim saradnjom na spoljnim granicama (FRONTEX), te da osigura pristup azilu.

Vijeće EU zaključcima ohrabruje Bosnu i Hercegovinu da se dalje aktivno uključuje u regionalnu saradnju i dobrosusjedske odnose, te da brzo ratifikuje sve regionalne sporazume o mobilnosti u okviru Berlinskog procesa.

Pohvaljuje se "značajno poboljšanje" Bosne i Hercegovine u usklađivanju sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, čime zemlja, kako smatraju evropsko ministarstvo "signalizira svoju jasnu posvećenost putu ka EU". Ohrabruje se BiH da nastavi ovaj pozitivan trend i poziva se da obezbijedi punu implementaciju restriktivnih mjera, uključujući one koje se odnose na Rusiju i Bjelorusiju.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG