Linkovi

Vijesti

Uragan Isaias stigao do Sjeverne Karoline

Michael Bledsoe sells sandbags as Tropical Storm Isaias approaches in Wilmington, N.C., Monday, Aug. 3, 2020. (AP Photo/Gerry Broome)

Uragan stigao je noćas do američke države Sjeverne Karoline gdje bi prema meteorolozima mogao da izazove jake i potencijalno smrtonosne kiše, javlja AFP.

Američki Nacionalni centar za uragane (NHC) objavio je preko društvenih mreža da je Isaias stigao do kopna u 23.10 po lokalnom vremenu u ponedeljak (jutros u 5.10 po srednjoevropskom vremenu).

Isaias je po snazi prešao u tropsku oluju kada je pogodio karipska ostrva ali je juče ponovo ojačao u uragan kategorije jedan. Na Karibima je dvoje ljudi poginulo u uraganu.

Nacionalni centar za uragane upozorio je na snažne vjetrove, poplave i visoke talase u Sjevernoj i Južnoj Karolini, gdje su stanovnici navikli da se skoro svakog ljeta suočavaju sa olujama.

Predsjednik SAD Donald Trump proglasio je vanredno stanje za državu Floridu i Sjevernu i Južnu Karolinu da bi mogla da se oslobode savezna sredstva.

Guverner Severne Karoline Roy Cooper rekao je da ljudi tu znaju šta treba činiti, da ne voze na poplavljenim putevima, sklone se na sigurna mjesta i pripreme opremu za hitne situacije.

On je dodao da ovog puta moraju takođe da nose maske i dezinfekciona sredstva i da poštuju fizičko distanciranje zbog ponovnog rasta broja slučajeva korona virusa.

U Sjevernoj Karolini vojnici su raspoređeni da pomognu u pripremama za oluju i kasnije ako bude potrebno.

See all News Updates of the Day

SAD prijete da će zatvoriti ambasadu u Iraku

Arhiva - Pripadnici iračkih bezbjednosnih snaga u helikopteru tokom vojne operacije potrage za pripadnicima milicija Islamske države, u Anbaru, Irak, 29. decembra 2019.

Sjedinjene Države zapretile su zatvaranjem ambasade u Bagdadu usljed frustracija zbog napada šiitskih milicija.

Mediji su citirali američke i iračke zvaničnike u nedjelju da je američki državni sekretar Mike Pompeo proteklih dana upozorio iračke lidere da će se ambasada zatvoriti ukoliko Irak ne bude radio na zaustavljanju napada na američke vojne i diplomatske lokacije.

Pompeo o tome nije javno raspravljao, ali State department je u nedjelju rekao da "grupe koje Iran podržava i koje lansiraju rakete na našu ambasadu predstavljaju opasnost ne samo za nas, već i za vladu Iraka".

Sjedinjene Države i ranije su zahtijevale akciju Iraka, poručivši u januaru da Irak ima obavezu da štiti američke diplomatske objekte u zemlji.

Ta poruka stigla je nedjeljama nakon što je američka vojska odgovorila na seriju napada na američko osoblje u Iraku vazdušnim napadom koji je usmrtio iranskog vrhovnog generala Kasima Suleimanija i višeg komandanta iračke milicije Abu Mahdija al-Muhandisa, ispred aerodroma u Bagdadu.

Taj udar je izazvao krug protesta u Iraku, a demonstranti i nekoliko iračkih poslanika usprotivili su se američkoj akciji kao kršenju iračkog suvereniteta i pozvali vladu da protjera američke trupe.

Američke snage borave u Iraku kako bi savjetovale i pomogle iračke snage u njihovim misijama protiv militanata Islamske države. Pentagon je najavio ranije ovog mjeseca da će prisustvo američkih trupa pasti sa 5.200 na 3.000.

Švicarski birači odbili ograničenje imigracije iz EU

Passengers wear protective masks as they sit in a tram of public transport in Switzerland

Birači u Švicarskoj odbili su predloženo ograničenje imigracije iz zemalja Europske unije na nacionalnom referendumu u nedjelju.

Prijedlog slobode kretanja koji je iznijela populistička Švicarska narodna stranka poražen je, a samo je 38% glasača podržalo tu mjeru.

Namjera Narodne stranke bila je dati prednost švicarskim građanima na radnim mjestima, socijalnoj zaštiti i pogodnostima nad onima iz 27 zemalja EU, čija Švicarska nije članica.

Kritičari prijedloga tvrde da bi bilo nepovoljno za švicarske građane koji žele živjeti ili raditi u bilo kojoj zemlji članici EU-a.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen pozdravila je rezultat rekavši da je podržao "jedan od temeljnih stupova našeg odnosa: uzajamnu slobodu kretanja, života i rada u Švicarskoj i EU".

Oko 1,4 milijuna građana EU živi u Švicarskoj, zemlji s otprilike 8,2 milijuna, dok oko 500 000 Švicaraca živi u zemljama članicama EU.

Što se tiče domaćih pitanja uključenih u glasovanje, više od 60 posto birača založilo se za produljivanje roditeljskog dopusta za očeve, koji poput porodiljnog dopusta roditeljima omogućuju 80 posto plaće, do 196 švicarskih franaka dnevno.

Kupnja borbenog zrakoplova od 6,5 milijardi dolara, pitanje o kojem se raspravljalo otprilike deset godina, dobila je glas sa samo 50,1% za.

Švicarski glasači odbili su pokušaj da se olakša odstrel vukova koji se smatraju prijetnjom za stoku.

Izlaznost od oko 60% na nedjeljnom referendumu bila je znatno veća nego na zadnjim referendumima.

Armenija i Azerbejdžan nastavljaju borbe

A still image from a video released by the Armenian Defence Ministry shows what is said to be Azerbaijani armoured vehicles, Nagorno-Karabakh, September 27, 2020. Defence Ministry of Armenia/Handout via REUTERS

Snage Armenije i Azerbajdžana nastavile su u ponedjeljak drugi dan borbe oko enklave Nagorno-Karabah, unatoč pozivima međunarodne zajednice da okončaju neprijateljstva.

Obje su strane razmijenile optužbe za uporabu teškog topništva. Azerbejdžansko ministarstvo obrane priopćilo je da su armenske snage granatirale grad Terter.

Otcjepljena regija izvijestila je da je ubijeno još najmanje 15 vojnika, što je dovelo do preko 30 ubijenih njenih vojnika od nedjelje kada kaže da je Azerbejdžan započeo zračni i topnički napad.

Glavni tajnik Ujedinjenih naroda António Guterres osudio je teške borbe i izrazio žaljenje zbog "gubitka života i danaka civilnog stanovništva", rekla je njegova glasnogovornica u izjavi.

Tajnik je pozvao sve strane u sukobu "da odmah zaustave borbu, deeskaliraju napetost i vrate se pregovorima bez odgađanja", navodi se u priopćenju, dodajući da će Guterres razgovarati s predsjednikom Azerbejdžana i premijerom Armenije.

Guterres je ponovio svoju punu potporu ulozi supredsjedatelja OSCE-ove skupine iz Minska, koja je, prema njegovim riječima, bila vrlo važna i pozvao "strane da usko surađuju s njima za hitan nastavak dijaloga bez preduvjeta."

Sjedinjene Države, također u nedjelju, pozvale su na završetak neprijateljstava. Glasnogovornica State Departmenta Morgan Ortagus objavila je izjavu u kojoj kaže da SAD "najoštrije osuđuje ovu eskalaciju nasilja". Izjava poziva na obje strane da surađuju s kopredsjedateljima OSCE-ove skupine iz Minska "kako bi se što prije vratile na temeljne pregovore".

Minska skupina OSCE-a ima zadatak pronaći mirno rješenje sukoba. OSCE je Organizacija za europsku sigurnost i suradnju.

In this handout photo released by the Armenian Foreign Ministry on Monday, Sept. 28, 2020, people watch the State TV as they gather in a bomb shelter to protect against the shelling in Stepanakert, the self-proclaimed Republic of Nagorno-Karabakh,…
In this handout photo released by the Armenian Foreign Ministry on Monday, Sept. 28, 2020, people watch the State TV as they gather in a bomb shelter to protect against the shelling in Stepanakert, the self-proclaimed Republic of Nagorno-Karabakh,…

Sjedinjene Države, zajedno s Francuskom i Rusijom, supredsjedavaju OSCE-ovom skupinom iz Minska, koja je u nedjelju izdala zajedničko priopćenje u vezi s "velikim vojnim akcijama duž linije dodira u zoni sukoba oko Nagorno-Karabaha".

"Oštro osuđujemo upotrebu sile i žalimo zbog besmislenog gubitka života, uključujući civile", rekli su supredsjedatelji. Oni su apelirali "na strane da odmah prekinu neprijateljstva i nastave pregovore kako bi se pronašlo održivo rješenje sukoba".

Pozvali su strane u sukobu da poduzmu "potrebne mjere za stabilizaciju situacije na terenu", dodajući da ne postoji alternativa mirnom rješenju sukoba pregovorima. "

Armenija i Azerbejdžan proglasili su vojno stanje i mobilizaciju trupa u nedjelju usred borbi oko Nagorno-Karabaha, sporne, prije svega etničke armenske enklave u Azerbajdžanu.

"Pripremite se za obranu naše svete domovine", rekao je armenski premijer Nikol Pašinjan na Facebooku dok su izbijali sukobi.

FILE PHOTO: Armenian artillery is seen near Nagorno-Karabakh's boundary, April 8, 2016. REUTERS/Staff/File Photo/File Photo
FILE PHOTO: Armenian artillery is seen near Nagorno-Karabakh's boundary, April 8, 2016. REUTERS/Staff/File Photo/File Photo

Izvješteno je da je oko dvadeset ljudi, uključujući civile, ubijeno i preko 100 ranjeno.

Armenija je optužila Azerbejdžan za napade na civilna naselja u spornoj regiji.

"Naš će odgovor biti proporcionalan, a vojno-političko vodstvo Azerbejdžana snosi punu odgovornost za situaciju", navodi se u priopćenju armenskog Ministarstva obrane.

Ministarstvo je također priopćilo kako su njegove postrojbe oborile dva azerbejdžanska vojna helikoptera i tri drona nakon što su Bakuove snage počele bombardirati odmetnutu enklavu, uključujući glavni grad Stepanakert.

Azerbejdžansko ministarstvo obrane priopćilo je da je pokrenulo vojnu operaciju duž "linije dodira" dviju zemalja, "kako bi suzbilo borbenu aktivnost Armenije i osiguralo sigurnost stanovništva".

Ministarstvo je potvrdilo obaranje samo jednog azerbejdžanskog helikoptera i reklo da je njegova posada preživjela.

Armenski separatisti zarobili su Nagorno-Karabah iz Azerbejdžana u krvavom ratu 1990-ih u kojem je poginulo oko 30 000 ljudi.

Razgovori o rješavanju sukoba zaustavljeni su od sporazuma o prekidu vatre između Armenije, Azerbejdžana i Nagorno-Karabaha 1994. godine.

Mirovni napori u sukobu oko Nagorno-Karabaha, uz posredovanje Minske skupine, propali su 2010. godine.

SAD: Sudija privemeno zaustavio zabranu TikTok aplikacije

(Foto: Reuters)

Američki savezni sudac privremeno je zaustavio Trumpovu administrativnu naredbu o zabrani popularne video aplikacije TikTok u američkim trgovinama aplikacija.

Zabrana je trebala stupiti na snagu na kraju dana u nedjelju po nalogu američkog Ministarstva trgovine, najnoviji potez usmjeren prema onome što su dužnosnici uprave rekli da su sigurnosni problemi s kineskim tvrtkama.

Sudac je dao odvjetnicima za TikTok i administraciju do srijede da se sastanu i predlože raspored daljnjih postupaka u slučaju.

Odvjetnici TikTok tvrdili su na nedjeljnom ročištu da bi zabranom aplikacije narušili prava na slobodu govora svojih korisnika, a istovremeno nanijeli nepopravljivu štetu poslovanju tvrtke.

"Nastavit ćemo braniti svoja prava u korist naše zajednice i zaposlenika", rekla je tvrtka u izjavi pozdravljajući odluku suca.

Ministarstvo trgovine priopćilo je nakon presude da je izvršna naredba koju je predsjednik Donald Trump izdao u kolovozu iznoseći zabrinutost da TikTok prikuplja širok spektar podataka koji bi mogli završiti u rukama kineske vlade „u potpunosti u skladu sa zakonom i promiče legitimnu nacionalnu sigurnost interesa. "

U izjavi se navodi da se vlada pridržava zabrane, ali namjerava "energično braniti" izvršni poredak i njegovu provedbu od pravnih izazova.

Trumpova administracija također je pokušala zatvoriti još jednu popularnu aplikaciju, WeChat, iz američkih trgovina aplikacija, prije nego što je sudac prije tjedan dana izdao zabranu kojom je zaustavio i tu zabranu.

Kina je odbacila američke optužbe da aplikacije predstavljaju sigurnosne probleme, dok optužuje Sjedinjene Države za maltretiranje kineskih tvrtki.

Ministarstvo pravosuđa zatražilo je u petak da zabrana WeChat-a stupi na snagu dok traje taj pravni slučaj, tvrdeći da će dopuštanje aplikacije da i dalje bude dostupna američkim korisnicima nanijeti štetu zemlji.

TikTok je nastojao ublažiti američku zabrinutost uspostavljanjem partnerstva s dvije američke tvrtke, Oracleom i WalMartom. Dogovor nije finaliziran, a među stranama su postojale oprečne izjave o tome koliko će je ko posjedovati.

Trump je u početku rekao da je dao svoj blagoslov aranžmanu, prije nego što je izjavio da neće ići naprijed ako matična tvrtka TikTok ima bilo kakav vlasnički udio u novoj tvrtki.

TikTok je rekao nakon nedjeljne presude da će "održati naš stalni dijalog s vladom da naš prijedlog, za koji je predsjednik dao prethodno odobrenje, pretvori u sporazum".

Novi protesti u Bjelorusiji, na stotine uhapšenih demonstranata

Opposition supporters carrying umbrellas in the colors of a former white-red-white fag of Belarus parade through the streets during a rally to protest against the presidential inauguration in Minsk, Sept. 27, 2020.

Bjeloruska policija privela je stotine demonstranata u nedjelju 27. septembra tokom marša u Minsku protiv Aleksandra Lukašenka koji više od mjesec dana tvrdi da je pobijedio na predsjedničkim izborima u zemlji.

Istog dana snage bezbjednosti u gradu Gomelju koristile su suzavac protiv učesnika antirežimskih protesta koji se ne smiruju od izbora održanih 9. avgusta.

Protesti u Minsku, Gomelu i drugim gradovima uslijedili su nakon što je Lukašenko (66), koji je na vlasti od 1994. godine, inaugurisan 23. septembra na tajnoj ceremonijiji koja je podstakla članove Evropske unije i Sjedinjene Države da izađu sa stavom da ne priznaju njegov legitimitet.

Portparol Glavnog odeljenja unutrašnjih poslova Gomeljskog regionalnog izvršnog odbora rekao je da su „tehnički uređaji“ korišćeni za izazivanje glasne eksplozije i blic svjetlosti i suzavca „jer su se neki ljudi ponašali neprimjereno“, javila je bjeloruska redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE).

Desetine hiljada ljudi, mašući crveno-bijelim opozicionim zastavama, prodefilovali su kroz Minsk u posljednjim demonstracijama otkako je Lukašenko proglašen pobjednikom na predsjedničkim izborima 9. avgusta.

Demonstranti su planirali da održe "inauguraciju naroda" u znak podrške Svetlani Tihanovskoj (Svyatlana Tsikhanouskaya), samoizgnanoj opozicionoj kandidatkinji koja se sada nalazi u Litvaniji.

Tihanovskaja, koja se pridružila predsjedničkoj trci u posljednjem trenutku nakon što je njen suprug kao predsjednički kandidat zatvoren, rekla je da je na izborima 9. avgusta pobijedila sa 60 do 70 odsto glasova.

Ona je pozvala Bjeloruse da 27. septembra demonstriraju za „nove, poštene izbore i, kao rezultat toga, zvaničnu, zakonitu inauguraciju“.

Policija sa fantomkama je u Minsku opkolila i uhapsila desetine demonstranata. Skupovi su održani i u drugim dijelovima Belorusije, uključujući gradove Mogiljev, Hrodna i Lidu.

Protesti su uslijedili dan nakon što su snage bezbjednosti u Minsku tokom ženskog marša privele više od 100 demonstranata.

A woman is detained by security forces in Minsk on September 26.
A woman is detained by security forces in Minsk on September 26.

Stotine hiljada Bjelorusa izlazi na ulice posljednjih sedam nedjelja, pozivajući Lukašenka da se povuče i da se održe novi izbori.

Lukašenko je nakon izbora organizovao brutalnu akciju kao odgovor na proteste, uhapsivši hiljade demonstranata, među kojima su mnogi prijavili da su bili tučeni.

On je negirao optužbe da su predsjednički izbori namješteni.

Apel iz Litvanije

U međuvremenu, većina ličnosti iz Koordinacionog savjeta opozicije, tijela osnovanog da olakša dijalog i miran prenos vlasti, otjerana je u egzil ili pritvorena.

U Litvaniji su vodeći pisci, umjetnici i naučnici 27. septembra apelovali na francuskog predsjednika Emanuela Makrona (Emmanuel Macron), koji u ponedjeljak započinje dvodnevnu posjetu Litvaniji i Letoniji, da podrži demonstrante u Bjelorusiji.

"Muškarci i žene Bjelorusije su podvrgnuti neljudskim mučenjima. A to se dešava u Evropi 21. vijeka!", navodi se na letku koji je osmišljen kao otvoreno pismo Makronu, a potpisalo ga je više od 40 vodećih litvanskih ličnosti iz svijeta kulture.

„Vjerujemo da ćete i vi koji predstavljate Francusku, u kojoj su rođena ljudska prava, čuti bolan vapaj bjeloruskog naroda za slobodom“, navodi se se u apelu.

Makron: Lukašenko mora da ode

Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je za francuski list “Žurnal di dimanš” (Le Journal du dimanche) da Aleksandar Lukašenko “mora da ide" sa mesta predsjednika Bjelorusije.

"Ono što se dešava u Bjelorusiji je kriza vlasti, autoritarne vlasti koja ne može da prihvati logiku demokratije i održava se na silu", rekao je Makron u intervjuu za "Žurnal di dimanš" uoči posjete Litvaniji i Letoniji zakazane za 28. septembar.

Evropska unija saopštila je u četvrtak da ne priznaje Lukašenka za predsjednika Bjelorusije zbog velikih protesta širom zemlje koji dovode u pitanje rezultate prošlomjesečnih predsjedničkih izbora.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG