Nikaragva tvrdi da dajući Izraelu političku, finansijsku i vojnu podršku i oduzimanje sredstava od agencije Ujedinjenih naroda za pomoć Palestincima, UNRWA, “Njemačka pomaže izvršenje genocida i, u svakom slučaju, nije ispunila svoju obavezu da učini sve što je moguće da spriječi počinjenje genocida.”
Dok je slučaj koji je pokrenula Nikaragva usmjeren na Njemačku, on indirektno ima za cilj izraelsku vojnu kampanju u Gazi nakon smrtonosnih napada 7. oktobra kada su militanti predvođeni Hamasom upali u južni Izrael, ubivši oko 1.200 ljudi. Više od 33.000 Palestinaca je ubijeno u Gazi, prema podacima Ministarstva zdravlja te teritorije. Njegov broj ne pravi razliku između civila i boraca, ali navodi se da žene i djeca čine većinu mrtvih.
Izrael snažno poriče da njegov napad predstavlja genocidna djela, navodeći da djeluje u samoodbrani. Izraelski pravni savjetnik Tal Becker rekao je sudijama na sudu ranije ove godine da zemlja vodi "rat koji nije započela i koji nije željela".
Njemačka odbacuje slučaj koji je pokrenula Nikaragva.
"Njemačka nije prekršila ni Konvenciju o genocidu ni međunarodno humanitarno pravo, a mi ćemo to detaljno iznijeti pred Međunarodnim sudom pravde", rekao je glasnogovornik njemačkog ministarstva vanjskih poslova Sebastian Fischer novinarima u petak u Berlinu.
Nikaragva je zatražila od suda da donese preliminarne naredbe poznate kao privremene mjere, uključujući da Njemačka „odmah obustavi svoju pomoć Izraelu, posebno svoju vojnu pomoć uključujući vojnu opremu u mjeri u kojoj se ta pomoć može koristiti za kršenje Konvencije o genocidu ” i međunarodnog prava.
Sudu će vjerovatno trebati sedmice da donese svoju preliminarnu odluku, a slučaj Nikaragve će se vjerovatno odužiti godinama.
Saslušanje u ponedjeljak na Svjetskom sudu dolazi u jeku rastućih poziva saveznicima da prestanu isporučivati oružje Izraelu dok njegova šestomjesečna kampanja nastavlja da uništava Gazu.
Ofanziva je raselila ogromnu većinu stanovništva Gaze. Hrana je oskudna, UN kažu da se glad približava i da je nekoliko Palestinaca uspjelo napustiti opkoljenu teritoriju.
Slučaj će "vjerovatno dodatno podstaći protivljenje bilo kakvoj podršci Izraelu", rekla je Mary Ellen O'Connell, profesorica prava i međunarodnih mirovnih studija na Univerzitetu Notre Dame.
U petak je najviše tijelo UN-a za ljudska prava pozvalo zemlje da prestanu s prodajom ili isporukom oružja Izraelu. Sjedinjene Države i Njemačka protivile su se rezoluciji.
Također, stotine britanskih pravnika, uključujući troje penzionisanih sudija Vrhovnog suda, pozvali su svoju vladu da obustavi prodaju oružja Izraelu nakon što su tri državljana Ujedinjenog Kraljevstva bila među sedam humanitarnih radnika iz dobrotvorne organizacije World Central Kitchen ubijenih u izraelskim štrajkovima. Izrael je rekao da je napad na humanitarne radnike bio greška uzrokovana "pogrešnom identifikacijom".
Njemačka je decenijama čvrsto podržavala Izrael. Nekoliko dana nakon napada Hamasa 7. oktobra, kancelar Olaf Scholz je objasnio zašto: „Naša vlastita istorija, naša odgovornost koja proizilazi iz Holokausta čini nas stalnim zadatkom da se zauzmemo za sigurnost države Izrael“, rekao je zakonodavcima.
Berlin je, međutim, postepeno mijenjao ton kako su civilne žrtve u Gazi porasle, postajući sve kritičniji prema humanitarnoj situaciji u Gazi i govoreći protiv kopnene ofanzive u Rafahu.
Nikaragvanska vlada, koja ima historijske veze s palestinskim organizacijama koje datiraju još od njihove podrške sandinističkoj revoluciji 1979., sama je ranije ove godine bila optužena od strane stručnjaka za ljudska prava koje podržava UN za sistematsko kršenje ljudskih prava "ravno zločinima protiv čovječnosti". Vlada predsjednika Daniela Ortege žestoko je odbacila te optužbe.
U januaru je Međunarodni sud pravde uveo privremene mjere nalažući Izraelu da učini sve što može da spriječi smrt, razaranje i djela genocida u Gazi. Naredbe su stigle u predmetu koji je pokrenula Južna Afrika optužujući Izrael za kršenje Konvencije o genocidu.
Sud je prošle sedmice naredio Izraelu da preduzme mjere za poboljšanje humanitarne situacije u Gazi, uključujući otvaranje više kopnenih prelaza kako bi se omogućila hrana, voda, gorivo i druge zalihe u ratom razorenoj enklavi.
