Linkovi

Top priča

UN: Broj ubijenih civila u Afganistanu porastao za 47 posto

U Afganistanu od početka ove godine zabilježeno 1.659 smrtnih slučajeva civila.

Rekordan broj civila u Afganistanu je ubijen ili povrijeđen u prvoj polovini ove godine u eskalaciji nasilja, navode iz Ujedinjenih nacija.

U novom izvještaju navode da je u Afganistanu od početka ove godine zabilježeno 1.659 smrtnih slučajeva civila. To je porast od 47% u odnosu na isti period prošle godine.

U izvještaju objavljenom 26. jula, UN-ova misija za pomoć Afganistanu (UNAMA) navodi da su dokumentovali 5.183 smrtnih slučajeva i povreda civila u periodu od januara do juna.

Iz UN-a upozoravaju da bi se broj smrtnih slučajeva mogao povećati.

Vladine snage bore se protiv talibanskih pobunjenika, koji sada kontrolišu velike dijelove te zemlje.

Broj žrtava u maju i junu bio je najviši za taj period otkako su UN počeli bilježiti broj nastradalih 2009. godine.

Prema izvještaju UN-a, antivladine snage odgovorne su za 64% civilnih žrtava. Provladine snage za 25%, a 11% ih je stradalo u unakrskoj vatri.

Od svih stradalih, 32% je djece.

Mirovni pregovori dvije strane odvijaju se sporo. Deborah Lyons, specijalna izaslanica UN-a za Afganistan, pozvala je obje strane da "paze na zastrašujuću putanju sukoba".

"Izvještaj je jasno upozorenje da će neviđeni broj afganistanskih civila ove godine poginuti i biti osakaćen ako se ne zaustavi sve veće nasilje", rekla je u saopćenju UN-a.

Pakistanska vojska saopćila je da je 46 afganistanskih vojnika prešlo granicu i da im je odobreno utočište nakon što su izgubili položaje pred talibanskim militantima.

Stotine afganistanskih vojnika i civilnih zvaničnika pobjeglo je u susjedni Tadžikistan, Iran i Pakistan posljednjih sedmica usred ofanziva talibana u pograničnim područjima.

Afganistanski vojni zapovjednik zatražio je utočište na graničnom prijelazu u Chitralu na sjeveru, navodi se u izjavi pakistanske vojske.

"Ovi afganistanski vojnici stigli su kasno sinoć u sektor Arundu, Chitral. Nakon kontakta s afganistanskim vlastima i neophodnih vojnih postupaka, 46 vojnika, uključujući pet oficira, dobilo je utočište [i] siguran prolaz u Pakistan", navodi se u izjavi.

Vojnicima je osigurana je hrana, sklonište i medicinska njega. Pakistan je rekao da će vojnici koji su potražili utočište biti vraćeni u Afganistan nakon propisanog postupka, kao i još jedna grupa od 35 vojnika koja je prešla u tu zemlju ranije u julu.

Predsjednik SAD Joe Biden ponovio je da će SAD ostati angažovane u Afganistanu kroz humanitarnu pomoć. SAD su se također obavezale ulagati 4,4 milijarde dolara godišnje za finansiranje afganistanskih sigurnosnih snaga do 2024. godine.

Biden je rekao da će se američke snage povući iz Afganistana do kraja augusta, a i strane trupe pod komandom NATO-a povući će se iz te zemlje u koordinaciji s SAD-om.

Talibani su vladali Afganistanom od 1996. do 2001. kada su zbačeni intervencijom međunarodnih snaga na čelu sa Amerikom.

Rat u Afganistanu započeo u vrijeme kada je George W. Bush bio predsjednik nakon napada na SAD 11. septembra 2001. godine.

Washington je tada talibanskom lideru Muli Omaru dao ultimatum da preda lidera al-Kaide Osamu bin Ladena i demontira kampove za obuku militanata ili će se suočiti sa vojnom intervencijom. Omar je to odbio, a koalicija predvođena SAD-om započela je invaziju u oktobru.

See all News Updates of the Day

Vrhovni sud SAD-a poništio historijsku presudu o abortusu

A celebration outside the Supreme Court, Friday, June 24, 2022, in Washington. The Supreme Court has ended constitutional protections for abortion that had been in place nearly 50 years — a decision by its conservative majority to overturn the court's lan

U dugo očekivanom potezu, američki Vrhovni sud odbacio je pola stoljeća staru presudu kojom je utvrđeno ustavno pravo na pobačaj, ostavljajući državama da odluče hoće li dopustiti postupak ili ne.

Odluka konzervativne većine visokog suda u petak uslijedila je manje od dva mjeseca nakon što je rani nacrt odluke procurio na web-stranicu s vijestima, što je izazvalo prosvjede diljem zemlje aktivista za prava na pobačaj.

Iako poništenje presude visokog suda iz 1973. u slučaju poznatom kao Roe protiv Wadea i zasebnom predmetu pod nazivom Planirano roditeljstvo protiv Caseyja ne nameće zabranu pobačaja, njegov pravni učinak će se gotovo odmah proširiti zemljom.

Guttmacher Institute, istraživačka skupina za izbor, procjenjuje da će 26 država, uglavnom na jugu i srednjem zapadu, zabraniti pobačaj nakon ukidanja postupka Roe protiv Wakea. To bi moglo prisiliti milione žena koje traže pobačaj da putuju u države u kojima su zaštićena prava na pobačaj.

Presuda Vrhovnog suda donesena je u pomno promatranom slučaju koji uključuje zakon Mississippija koji zabranjuje gotovo sve pobačaje nakon 15. sedmice trudnoće, nekoliko sedmica prije granične faze utvrđene u slučaju Roe protiv Wadea.

Anti-abortion activists march towards the U.S. Supreme Court, during the March for Life in Washington Friday, Jan. 18, 2019. (Photo by Diaa Bekheet)
Anti-abortion activists march towards the U.S. Supreme Court, during the March for Life in Washington Friday, Jan. 18, 2019. (Photo by Diaa Bekheet)

Jackson Women's Health Organization, jedina klinika za pobačaje u Mississippiju, osporila je zakon iz 2018. na saveznom sudu, tvrdeći da bi to prekršilo gotovo 50 godina presedana Vrhovnog suda.

Nakon što su dva niža suda stala na stranu klinike, država Mississippi, uz potporu 25 drugih država pod kontrolom republikanaca, obratila se Vrhovnom sudu, tražeći od sudaca da ponište i Roea i Caseyja. Njihova peticija tvrdi da "ništa" u ustavu "ne podržava pravo na pobačaj".

Složilo se šest sudaca sudoa, koje su sve imenovali predsjednici republikanci.

"Ustav ne spominje pobačaj i nijedno takvo pravo nije implicitno zaštićeno nijednom ustavnom odredbom, uključujući... Zakonski postupak 14. amandmana", napisao je konzervativni sudac Samuel Alito u mišljenju većine

14. amandman kaže da nijedna država ne može "lišiti bilo koju osobu života, slobode ili imovine bez odgovarajućeg pravnog postupka".

Na tu se odredbu posljednjih desetljeća pozivao Vrhovni sud kako bi potvrdio prava koja nisu izričito spomenuta u Ustavu, poput prava na istospolne brakove. Ali Alito je tvrdio da "svako takvo pravo mora biti 'duboko ukorijenjeno u povijest i tradiciju ove nacije'."

Opponent of same-sex marriage and supporters of traditional marriage between one man and one woman rally outside the U.S. Capitol in Washington, D.C., June 19, 2014. (Photo: Diaa Bekheet)
Opponent of same-sex marriage and supporters of traditional marriage between one man and one woman rally outside the U.S. Capitol in Washington, D.C., June 19, 2014. (Photo: Diaa Bekheet)

"Pravo na pobačaj ne spada u ovu kategoriju", napisao je u nacrtu koji je procurio.

Umjesto Vrhovnog suda, države bi trebale odlučiti hoće li dopustiti ili zabraniti pobačaj, stoji u mišljenju.

Trojica liberalnih sudaca, kojima se pridružio konzervativni glavni sudac John Roberts, nisu se složila.

FILE - Chief Justice John Roberts sits during a group photo at the Supreme Court in Washington, April 23, 2021.
FILE - Chief Justice John Roberts sits during a group photo at the Supreme Court in Washington, April 23, 2021.

Malo je pitanja u Americi koja izaziva podjele kao pobačaj. Posljednjih 50 godina američki konzervativci, vođeni željom da zaštite nerođeni život, vodili su kampanju protiv presude Roe protiv Wadea o pobačaju. Ali nedostajalo im je glasova na visokom sudu da ga ponište.

To se promijenilo nakon što je Donald Trump pobijedio na predsjedničkim izborima 2016. i postavio tri suca protiv pobačaja u Vrhovni sud. To je konzervativcima dalo veliku većinu od 6-3 na moćnom sudu, što je povećalo vjerovatnost da će konzervativni suci poništiti presudu o pobačaju.

Općenito, Vrhovni sud slijedi načela utvrđena u svojim prethodnim presudama, doktrinu poznatu kao stare decisis. Suci protivnici su napisali da je presuda prekršila ovaj dugogodišnji pravni propis.

Ali Alito je rekao da postoje okolnosti u kojima presedan ima i može se poništiti. U značajnoj presudi iz 1954., na primjer, Vrhovni je sud poništio odluku iz 1896. koja je legalizirala rasnu segregaciju u Sjedinjenim Državama, primijetio je Alito.

Alito je napisao da je sudska presuda ograničena na pobačaj i da neće utjecati na druga prava. Ali liberalni kritičari ove odluke brinu se da će odluka otvoriti vrata ukidanju drugih prava koje priznaje Vrhovni sud.

"Ako poništite zakon na temelju temeljnog neslaganja s pravnim obrazloženjem koji ga podupire, isti tačni argumenti omogućit će poništavanje druge odluke", rekla je Caroline Fredrickson, profesorica prava na Sveučilištu Georgetown i viša suradnica na Sveučilištu Georgetown iz lijevo orijentiranog Brennan Center for Justice.

Presuda je donesena manje od dva mjeseca nakon što je prvobitni nacrt mišljenja procurio na stranicu s političkim vijestima, što je izazvalo i pohvale i kritike u političkom spektru.

Dok su aktivisti i političari protiv pobačaja pozdravili nacrt mišljenja kao "pobjedu za ljudski život", njihove liberalni kolege osudili su ga kao napad na reproduktivna i druga prava na privatnost.

U iščekivanju presude, države diljem zemlje, ovisno o ideološkim sklonostima svojih zakonodavnih tijela, mijenjaju svoja pravila o pobačaju.

U konzervativnim državama, uz donošenje takozvanih "zakona o pokretaču" osmišljenih da stupe na snagu nakon što Roe bude poništen, zastupnici su krenuli u pooštravanje ograničenja pobačaja, a Oklahoma je u martu donijela zakon koji zabranjuje pobačaj u bilo kojem trenutku tokom trudnoće.

Sa svoje strane, politički liberalnije države odgovorile su donošenjem zakona za proširenje pristupa pobačaju, a neke države razmatraju zakone koji bi medicinskim sestrama omogućili provođenje postupka.

Sudska presuda dolazi unatoč rastućem javnom prihvaćanju pobačaja. Gallupova anketa provedena nakon što je nacrt sudske odluke procurio u maju pokazala je da se 55% Amerikanaca identificiralo kao "za izbor", što je najviša razina takvog osjećaja od sredine 1990-ih.

Ipak, pobačaj ostaje pitanje političkih podjela koje će vjerojatno živjeti i nakon Roeove smrti. Skupine za prava na pobačaj spremaju se osporiti nove državne zabrane i ograničenja na državnim sudovima, što dovodi do dugotrajnih pravnih bitaka.

"Dio problema je u tome što morate pronaći neke zaštite unutar državnih ustava kako biste pokrenuli ove slučajeve", rekla je Elizabeth Nash, analitičarka državne politike za Guttmacher Institut.

Komplicirajući napore da se ospori državne zabrane pobačaja, četiri države -- Alabama, Louisiana, Tennessee i Zapadna Virginia -- donijele su ustavne amandmane koji kažu da državni ustav ne priznaje pravo na pobačaj, istaknuo je Nash. U dvije druge -- Kansasu i Kentuckyju -- birači bi trebali glasati o tom pitanju kasnije ove godine.

Senat usvojio zakon o strožijoj kontroli oružja, prvi nakon 30 godina

Protest školaraca u Sakramentu protiv oružanog nasilja

Senat je usvojio prijedlog zakona o strožoj kontroli oružja koji su izradili senatori iz obje partije. Senatori su glasali o prijedlogu zakona poslije masovnih ubistava u Uvaldeu i Buffalu.

VAŠINGTON - Za je glasalo 65 senatora, 33 je bilo protiv, i ovo je prvi zakonski akt o kontroli oružja koji se našao pred Senatom u proteklih 30 godina.

"Dvostranački prijedlog će zaštititi Amerikance. Djeca u školi i cijele zajednice biće bezbjedniji zbog toga. Predstavnički dom treba brzo da glasa o ovom preijdlogu i da ga pošalje na moj potpis", rekao je predsjednik SAD Joe Biden.

Predstavnički dom bi mogao zakon da uvede u proceduru u petak, a da se o njemu glasa narednim danima. Očekuje se da svi republikanci u Predstavničkom domu glasaju protiv, ali demokrate imaju potrebnu većinu. A ako bude usvojen, ide na potpis Bidenu i onda stupa na snagu.

Zakon, čiji podržavaoci smatraju da će spasavati živote, ima skromne domete i njegov najvažniji dio je obaveza da se temeljitije rade bezbjednosne provjere kupaca.

Republikanci nisu željeli komproms po pitanju drugih mjera, poput zabrane prodaje automatskog oružja, koju podržavaju demokrate i Biden.

"Ovo nije lijek za oružano nasilje u našoj zemlji, ali je važan korak u tom pravcu", rekao je lider demokratske većine u Senatu Čak Šumer.

U istom danu, Vrhovni sud SAD je odlučio da presudi protiv države New York koja je samo određenim grupama dozvoljavala da nose oružje u futroli van kuće. Sud je utvrdio da se tim zakonom krši Drugi amandman američkog ustava koji građanima daje pravo da "posjeduju i nose oružje". Sada će svi građani moći da nose oružje van kuće u svrhu samoodbrane, rekao je Vrhovni sud.

Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da većina Amerikanaca podržava određena ograničenja po pitanju oružja, a procenat je obično i veći poslije masovnih ubistava poput skorašnjih u Teksasu i New Yorku.

Demokrate su upozorile da bi presuda Vrhovnog suda mogla da ima ozbiljne posljedice na bezbjednost.

"Presuda Vrhovnog suda je pogrešna. Veoma sam zabrinut što je sud oduzeo pravo institucijama da zaštite građane i to će uticati na bezbjednost u cijeloj zemlji", rekao je demokratski senator Kris Marfi, koji se godinama zalaže za strožu kontrolu oružja.

Samo u 2022. od vatrenog oružja stradalo je 20.800 ljudi, uključujući i samoubistva, saoptštila je grupa Gun Violence Archive.

Vrhovni sud proširio prava na nošenje oružja u podijeljenoj Americi

Vrhovni sud Sjedinjenih Država(Foto: AP /Gemunu Amarasinghe)

Vrhovni sud Sjedinjenih Država je u četvrtak prvi put proglasio da Ustav štiti pravo pojedinca na nošenje pištolja u javnosti radi samoodbrane, dajući značajnu pobjedu zagovornicima prava na oružje u naciji koja je duboko podijeljena oko toga kako riješiti problem oružanog nasilja.

Presuda 6-3, sa konzervativnim sudijama u većini i liberalnim sudijama koje nisu bile saglasne sa odlukom u manjini, poništila je ograničenja države New York na nošenje skrivenog pištolja izvan kuće. Sud je utvrdio da je zakon, donesen 1913. godine, prekršio pravo osobe na "držanje i nošenje oružja" prema Drugom amandmanu američkog Ustava.

U presudi, čiji autor je sudija Klarens Tomas, ističe se da Ustav štiti "pravo pojedinca da nosi pištolj radi samoodbrane van kuće".

"Ne znamo ni za jedno drugo ustavno pravo koje pojedinac ima samo nakon što vladinim službenicima pokaže da postoji određena potreba", napisao je Tomas.

Odluka najviše sudske instance u Americi mogla bi da podrije slična ograničenja u drugim američkim državama i ugrozi druge vidove državnih i lokalnih restrikcija u pogledu vatrenog oružja širom zemlje.

Pravo na nošenje oružja je sporno pitanje u zemlji sa velikim brojem oružanih incidenata, uključujući i brojna masovna ubistva. Predsjednik Joe Biden, koji je oružano nasilje nazvao nacionalnom sramotom, osudio je odluku Vrhovnog suda.

"Presuda je u suprotnosti i sa zdravim razumom i Ustavom i trebalo bi da nas sve duboko uznemiri. U svjetlu užasnih napada u Buffalu i Uvaldeu, kao i dnevnih incidenata oružanog nasilja koji ne završavaju na naslovnicama, moramo da kao društvo uradimo više - a ne manje - da zaštitimo naše sugrađane", poručio je Biden.

U desetinama masovnih pucnjava u SAD proteklih godina su stradale stotine ljudi. Samo prethodnih nedelja, 19 učenika i dvije nastavnice ubijeni su 24. maja u osnovnoj školi u Juvaldeu u Teksasu, a 10 ljudi je ubijeno 14. maja u jednoj prodavnici u Buffalu, u New Yorku.

Microsoft: Rusko kibernetičko špijuniranje cilja 42 ukrajinska saveznika

FILE - A security camera is seen near a Microsoft office building in Beijing, China, July 20, 2021. State-backed Russian hackers have engaged in “strategic espionage” against targets in 42 countries backing Ukraine, a new Microsoft report says.

Poklapajući se s nemilosrdnim kibernetičkim napadima na Ukrajinu, ruski hakeri koje podržava država sudjelovali su u "strateškoj špijunaži" protiv vlada, trustova mozgova, poduzeća i humanitarnih grupa u 42 zemlje koje podržavaju Kijev, navodi Microsoft u izvještaju u srijedu.

"Od početka rata, rusko ciljanje [ukrajinskih saveznika] bilo je uspješno 29 posto vremena", napisao je predsjednik Microsofta Brad Smith, s podacima ukradenim u najmanje jednoj četvrtini uspješnih upada u mrežu.

"Kako se koalicija zemalja okupila kako bi odbranila Ukrajinu, ruske obavještajne agencije pojačale su prodor u mreže i špijunske aktivnosti usmjerene na savezničke vlade izvan Ukrajine", rekao je Smith.

Gotovo dvije trećine meta kibernetičke špijunaže bile su članice NATO-a. Sjedinjene Države bile su glavna meta, a Poljska, glavni kanal za vojnu pomoć koja je pritjecala Ukrajini, bila je broj 2. U posljednja dva mjeseca, Danska, Norveška, Finska, Švedska i Turska bilježe pojačano ciljanje.

Upečatljiva iznimka je Estonija, gdje je Microsoft rekao da nije otkrio nikakve ruske cyber upade otkako je Rusija napala Ukrajinu 24. februara. Firma je pohvalila usvajanje računalstva u oblaku u Estoniji, gdje je lakše otkriti uljeze. "Značajne slabosti kolektivne odbrane ostaju" među nekim drugim europskim vladama, rekao je Microsoft, ne identificirajući ih.

Prema izvještaju na 28 stranica, polovica od 128 ciljanih organizacija su vladine agencije, a 12% su nevladine agencije, obično think tankovi ili humanitarne skupine. Ostale mete uključuju telekomunikacijske, energetske i odbrambene tvrtke.

Microsoft je rekao da se ukrajinska kibernetička odbrana "ukupno pokazala jačom" od ruskih sposobnosti u "valovima destruktivnih kibernapada protiv 48 različitih ukrajinskih agencija i poduzeća". Moskovski vojni hakeri bili su oprezni da ne puste destruktivne crve koji uništavaju podatke koji bi se mogli proširiti izvan Ukrajine, kao što je to učinio virus NotPetya 2017., navodi se u izvještaju.

"Tokom prošlog mjeseca, kako je ruska vojska krenula koncentrirati svoje napade na regiju Donbas, broj destruktivnih napada je pao", navodi se u izvještaju "Odbrana Ukrajine: rane lekcije iz Cyber rata". Firma Redmond, Washington, ima jedinstven uvid u ovu domenu zbog sveprisutnosti svog softvera i timova za otkrivanje prijetnji.

Microsoft je rekao da je Ukrajina također dala primjer u zaštiti podataka. Ukrajina je od pohranjivanja svojih podataka lokalno u vladinim zgradama sedmicu dana prije ruske invazije – što ih je učinila ranjivim na zračne napade – prešla na raspršivanje tih podataka u oblaku, smještenom u podatkovnim centrima diljem Europe.

U izvještaju se također ocjenjuje ruska dezinformacija i propaganda usmjerena na "podrivanje zapadnog jedinstva i odvraćanje kritika ruskih vojnih ratnih zločina" i dodvoravanje ljudi u nesvrstanim zemljama.

Koristeći alate umjetne inteligencije, Microsoft je rekao da je procijenio da su "ruske operacije kibernetičkog utjecaja uspješno povećale širenje ruske propagande nakon što je počeo rat za 216 posto u Ukrajini i 82 posto u Sjedinjenim Državama."

Ambasador SAD u Rusiji za Glas Amerike: Rusija potcijenila snagu Ukrajine i jedinstvo Zapada

Američki ambasador u Rusiji Džon Saliven (Johbn Sullivan) (Foto: VOA)

Američki ambasador u Rusiji Džon Saliven rekao je da je ruska invazija na Ukrajinu, koju je opisao kao masovni čin agresije, bila jedna od glavnih tema konferencije šefova američkih diplomatskih misija širom svijeta, koja je u utorak održana u Washingtonu.

U intervjuu za ruski servis Glasa Amerike, u State Departmentu, Saliven je poručio da misli da je važno razumjeti obim problema kao i posljedice poteza ruske vlade.

"Gotovo 15 miliona ljudi su izbjeglice ili interno raseljene osobe. Vidjeli smo podatke o žrtvama - ubijene su hiljade nevinih ljudi, muškarci, žene, djeca... Sve se vraća na odluku vlade, zaista jedne osobe - predsjednika Vladimira Putina da pokrene rat", naglasio je Saliven za Glas Amerike.

Glas Amerike: Šta je bila ključna poruka američkih ambasadora u svijetu, koji su prisustvovali godišnjoj globalnoj konferenciji šefova misija, kada je riječ o posljedicama ruske agresije na Ukrajinu?

Saliven: Vratio sam se iz Moskve krajem prošle nedelje zbog ove konferencije i nevjerovatno je kako se svijet okrenuo naglavačke od ruskog rata, agresije koja je počela krajem februara. I to je bila jedna od velikih tema ove konferencije američkih ambasadora širom svijeta. Da se osigura da je svijet upoznat i da odgovori na ovaj masovni čin agresije i agresivni rat koji se vodi na evropskom kontinentu sa granatama, raketema koje pogađaju drevne evropske gradove, prizorima za koje smo mislili da smo ostavili iza nas u 20. vijeku, krvoprolićem nevinih, žena i djece, razaranjem bolnica, škola. Sve to zato što su ruska vlada i predsjednik (Vladimir) Putin odlučili da će voditi agresivni rat i pokušati da zauzmu dio ili cijelu nezavisnu, suverenu državu koja je članica Ujedinjenih nacija. Predsjednik Biden i sekretar (Antony) Blinken pokušavaju da podstaknu svijet da se tome usprotivi.

Glas Amerike: Na Svjetski dan izbjeglica, predsjednik Biden je ponovio da je riješen da se diplomatski angažuje da "se okončaju tekući konflikti" i pomogne izbjeglicama. Koja su to diplomatska rješenja za okončanje ovog rata? Bilo je mnogo prilika ranije, ali Putin ni na šta ne pristaje.

Saliven: Važno je razumjeti obim problema i šta je ruska vlada uradila kroz svoje akcije. Gotovo 15 miliona ljudi su ili izbjeglice, napustili su Ukrajinu, ili su interno raseljeni. Vidjeli smo statistike o žrtvama: ubijene su hiljade nevinih, muškarci, žene, djeca, milioni su izbjeglice. To je ogroman teret za samu Ukrajinu. To je ogroman teret za njene susjede, za malu zemlju kao što je Moldavija, čiji je ukupan broj stanovnika porastao zbog velikog broja izbjeglica koje bježe od nasilja koje je ruska vlada izazvala u Ukrajini. Zbog toga, Sjedinjene Države, predvođene predsjednikom Bidenom, i naši saveznici i partneri, veoma savjesno pružaju humanitarnu i drugu pomoć Ukrajini, susednim zemljama kao što su Poljska, Češka, Slovačka, Rumunija, Bugarska, koje su imale masovne prilive izbjeglica. U SAD imamo program za prijem 100.000 izbjeglica. Međutim, sve se vraća na odluku vladu, u stvari jedne osobe, predsjednika Putina da pokrene ovaj rat. Kada jedna osoba uradi to, kada to uradi vlada, posljedice su nepredvidive. U ovom slučaju bilo je moguće predvidjeti da će biti miloni izbjeglica, ali mislim da rusku vladu to zaista nije interesovalo.

Glas Amerike: Američka ambasadorka u Ukrajini Bridžet Brink rekla je u intervjuu za Glas Amerike u Kijevu da, kako je ukazala svi razumiju šta je ulog - zbog čega se Ukrajini i pomaže da pobijedi. Koliko ste uvjereni u uspjeh Ukrajine, nakon četiri mjeseca ruskog rata i napredovanja ruskih snaga u istočnoj Ukrajini?

Saliven: Nisam vojni ekspert, ali ovo govorim kao ljudsko biće - inspiriše to što su predsjednik (Volodimir) Zelenski i njegova vlada uradili da pruže otpor ovoj masovnoj agresiji. Mislim da ruska vlada nije očekivala da će ukrajinska vlada biti čvrsta i da će pružiti otpor. Hrabrost je to što je predsjednik Zelenski ostao u Kijevu, dok se ruska vojska kretala sa juga, iz Bjelorusije, da ga uhvati. To inspiriše, motiviše. Siguran sam da se Ukrajinci, koji vjeruju u svoju zemlju, bore za nju i neće odustati. Ruska vlada, medijske ličnosti vole da govore o snazi Rusije. Potcijenili su snagu Ukrajine.

Glas Amerike: Zelenski je više puta rekao da je spreman da razgovara sa Putinom. Mirovni pregovori između Ukrajine i Rusije su zastali, a glavni ukrajinski pregovarač David Arakamija, koji je posjetio Washington prošle nedelje, rekao je da će Kijev možda nastaviti razgovore sa Moskvom tek krajem avgusta. Šta bi trebalo da se dogodi da bi Putin pristao na potencijalni sastanak ili barem razgovor sa Zelenskim?

Saliven: Predsjednik Biden i lideri širom svijeta pozivali su rusku vladu da zaustavi rat, da zaustavi agresiju i pregovara. Nisam vidio nagovještaje da su ruska vlada i predsjednik Putin zainteresovani za pregovore. Žele da Ukrajinci odustanu od otpora, da se predaju pod ruskom invazijom, a zatim će pregovarati. I Zelenski je u ime naroda kojeg zastupa, kao demokratski izabrani predsjednik, rekao: "Ne hvala, pregovaraćemo ali ne dok nam upirete pištolj u glavu". Kao što je predsjednik Biden rekao, i ovaj konflikt će se okončati poput svih sukoba - sa nekom vrstom pregovora. A SAD žele da podrže Ukrajinu i predsjednika Zelenskog da bi bio postignut rezultat koji Ukrajinci sami žele, ne samo na ratištu, nego i u pregovorima konačno sa Rusijom.

Glas Amerike: Da li smatrate da bi Kina trebalo da ima mnogo veću ulogu u podsticanju Rusije da pregovara i da li ste možda o tome razgovarali sa kineskim ambasadorom u Moskvi?

Saliven: Nisam. Znam da američka vlada jeste. Moje kolege u vladi su jasno stavile do znanja da se nadaju i očekuju da će Kina biti uz ostatak civilizovanog svijeta, one koji podržavaju povelju Ujedinjenih nacija, koji su protiv agresivnog rata i nasilja. I treba reći da postoji razočaranje što retorika u Pekingu nije ona kojoj smo se nadali. Međutim, mislim da nismo videli materijalnu podršku koja bi zaista poboljšala napore ruske vlade da sruši Ukrajinu.

Glas Amerike: Kada je riječ o represiji ruskih opozicionih aktivista i nezavisnih medija, sastali se se 10. juna sa zamjenikom ruskog šefa diplomatije da protestujete zbog prijetnji novinarima koji rade za američke medije u Rusiji. I takođe zbog represije protiv opozicionih lidera kao što su Aleksej Navalni, koji je poslat u zatvor sa maksimalnim obezbjeđenjem, i Vladimir Kara-Murza, koji je priveden nakon govora o Putinovom ratu. Kako rat utiče na slučajeve ljudi za koje eksperti kažu da su taoci režima?

Sullivan: U Moskvi sam više od dvije i po godine, i od dana kada sam stigao, postoji represija građanskih prava, civilnog društva, novinara, nevladinih organizacija. Usvajani su zakoni, pojedinci i organizacije se označavaju kao strani agenti ili ekstremisti, ljudi se protjeruju iz zemlje. To su lojalni Rusi koji su cijeli život proveli u domovini, koji je vole, i koji nisu saglasni sa akcijama svoje vlade. Međutim, primorani su da pobjegnu iz zemlje, ako imaju dovoljno sreće da to urade. Ako nemaju, odvode se u logore za prisilni rad na dugo vrijeme. I tome sam svjedok godinama. I postalo je učestalije od početka rata. Pomenuli ste Vladimira Kara-Murzu. Sreo sam se sa Vladimirom početkom marta, prije nego što je uhapšen. Moj je prijatelj i veoma je hrabar. Znao je za rizike, ali voli svoju zemlju. Želio je da bude tamo i da se obrati ruskom narodu. Naravno, piše za Vašington post. Tragično je to što mu se dogodilo. Međutim, ne čini mi se da je to znak da je vlada uvjerena u to što radi, ako mora da tretira ljude na taj način. Ovde u SAD uživamo u različitim idejama i retorici, nekada previše, ali to nije slabost. A oni otkrivaju svoju slabost, a ne snagu.

Glas Amerike: Bivši marinac Trevor Rid oslobođen je iz ruskog zatvora u zamjenu za ruskog državljanina. Ridova porodica navela je da je predsjednik Biden možda spasio život njihovog sina. Da li možete da iznesete više detalja o pregovorima i koliko su bili teški zbog ruskog rata?

Saliven: Trevorov slučaj je jedan od najvažnijih na kojem sam radio od kako sam izabran za ambasadora. Uhapšen je nekoliko mjeseci prije nego što sam potvrđen na taj položaj. Dobro sam ga upoznao. Izvanredan je Amerikanac, bivši marinac. Jedna od mojih prvih posjeta je bila prije nego što je osuđen, u pritvornom centru u Moskvi pod nazivom SIZO-5. Razgovarali smo, o stvarima koje su mu potrebne, knjigama koje smo pokušavali da mu dostavimo, prenosio poruke od porodice. Pogledao me je iznenada i kazao: "Ambasadore, želim da vam kažem nešto. Želim da znate da nikada neću uraditi nešto da osramotim Sjedinjene Države". Obično, ljudi žele nešto od mene. A ovde je neko pokušavao da me uvjeri da će biti u redu. Riječ je o veoma snažnoj ličnosti i sretan sam zbog njega.

Nažalost, kao što je i sam Trevor rekao, imamo i druge Ameriknce pritvorene tamo - (bivšeg marinca) Pola Vilana, (košarkašicu) Britani Grajner i druge na koje smo usredsređeni. Ne mogu da ulazim u detalje kada je riječ o pregovorima, ako ima nekih, zato što ne bi pomoglo da se oslobode, ako bi o tome javno govorili.

Glas Amerike: Predsjednik Biden ovog vikenda putuje na samit lidera G7 u Njemačkoj. Očekuju se razgovori o Ukrajini. Poslije će prisustvovati samitu NATO-a u Madridu. Šta očekujete od ovih ključnih sastanaka? Da li su zapadni lideri ujedinjeni?

Saliven: Ljudi me to pitaju šest mjeseci i SAD i njihovi saveznici i partneri su u svakom trenutku pokazali neverovatno jedinstvo. Uvjeren sam da će to biti ishod sastanka G7 i samita NATO lidera. Ruska vlada i predsjednik Putin su pogriješili što su potcijenili jedinstvo NATO saveza, SAD i naših partnera u Evropskoj uniji. To je bila greška zato što smo ujedinjeni i pružićemo otpor ovoj agresiji.

Glas Amerike: U Evropskoj uniji ima sporova u pogledu zaliha ruskog gasa, pitanje koje dugo zabrinjava EU...

Saliven: To je kratkoročan problem koji ćemo zajedno prevazići, i nećemo napraviti grešku da budemo previše zavisni od tako nepouzdane, agresivne i neprijateljske zemlje kao što je Rusija.

Glas Amerike: Čini se da Rusija više djeluje kroz propagandne kanale u zemlji, koji pokazuju da to nije rat protiv Ukrajine, već rat protiv SAD, NATO-a, Zapada. Kako to komentarišete? Da li mislite da je ruskom narodu prihvatljiv taj narativ?

Saliven: To je teško pitanje. O tome sam razgovarao sa mnogim Rusima u SAD koje poznajem. Ako su to jedine vijesti koje čujete, u jednom trenutku to počinjete da prihvatate i teško je istaći alternativne stavove. Međutim, vjerujem da u Rusiji postoji neki osjećaj da nešto nije u redu, i da nije u redu to što se događa u Ukrajini. Oni podržavaju svoju zemlju, Vole svoju vojsku. Međutim, nešto nije u redu i oni to znaju. Možete to da primijetite. Ljudi žele da znaju: Kada će to stati? Kada će se vratiti na staro? I poruka, nažalost, je: ne tako brzo.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG