Najvažnije
UN: Broj ubijenih civila u Afganistanu porastao za 47 posto

Rekordan broj civila u Afganistanu je ubijen ili povrijeđen u prvoj polovini ove godine u eskalaciji nasilja, navode iz Ujedinjenih nacija.
U novom izvještaju navode da je u Afganistanu od početka ove godine zabilježeno 1.659 smrtnih slučajeva civila. To je porast od 47% u odnosu na isti period prošle godine.
U izvještaju objavljenom 26. jula, UN-ova misija za pomoć Afganistanu (UNAMA) navodi da su dokumentovali 5.183 smrtnih slučajeva i povreda civila u periodu od januara do juna.
Iz UN-a upozoravaju da bi se broj smrtnih slučajeva mogao povećati.
Vladine snage bore se protiv talibanskih pobunjenika, koji sada kontrolišu velike dijelove te zemlje.
Broj žrtava u maju i junu bio je najviši za taj period otkako su UN počeli bilježiti broj nastradalih 2009. godine.
Prema izvještaju UN-a, antivladine snage odgovorne su za 64% civilnih žrtava. Provladine snage za 25%, a 11% ih je stradalo u unakrskoj vatri.
Od svih stradalih, 32% je djece.
Mirovni pregovori dvije strane odvijaju se sporo. Deborah Lyons, specijalna izaslanica UN-a za Afganistan, pozvala je obje strane da "paze na zastrašujuću putanju sukoba".
"Izvještaj je jasno upozorenje da će neviđeni broj afganistanskih civila ove godine poginuti i biti osakaćen ako se ne zaustavi sve veće nasilje", rekla je u saopćenju UN-a.
Pakistanska vojska saopćila je da je 46 afganistanskih vojnika prešlo granicu i da im je odobreno utočište nakon što su izgubili položaje pred talibanskim militantima.
Stotine afganistanskih vojnika i civilnih zvaničnika pobjeglo je u susjedni Tadžikistan, Iran i Pakistan posljednjih sedmica usred ofanziva talibana u pograničnim područjima.
Afganistanski vojni zapovjednik zatražio je utočište na graničnom prijelazu u Chitralu na sjeveru, navodi se u izjavi pakistanske vojske.
"Ovi afganistanski vojnici stigli su kasno sinoć u sektor Arundu, Chitral. Nakon kontakta s afganistanskim vlastima i neophodnih vojnih postupaka, 46 vojnika, uključujući pet oficira, dobilo je utočište [i] siguran prolaz u Pakistan", navodi se u izjavi.
Vojnicima je osigurana je hrana, sklonište i medicinska njega. Pakistan je rekao da će vojnici koji su potražili utočište biti vraćeni u Afganistan nakon propisanog postupka, kao i još jedna grupa od 35 vojnika koja je prešla u tu zemlju ranije u julu.
Predsjednik SAD Joe Biden ponovio je da će SAD ostati angažovane u Afganistanu kroz humanitarnu pomoć. SAD su se također obavezale ulagati 4,4 milijarde dolara godišnje za finansiranje afganistanskih sigurnosnih snaga do 2024. godine.
Biden je rekao da će se američke snage povući iz Afganistana do kraja augusta, a i strane trupe pod komandom NATO-a povući će se iz te zemlje u koordinaciji s SAD-om.
Talibani su vladali Afganistanom od 1996. do 2001. kada su zbačeni intervencijom međunarodnih snaga na čelu sa Amerikom.
Rat u Afganistanu započeo u vrijeme kada je George W. Bush bio predsjednik nakon napada na SAD 11. septembra 2001. godine.
Washington je tada talibanskom lideru Muli Omaru dao ultimatum da preda lidera al-Kaide Osamu bin Ladena i demontira kampove za obuku militanata ili će se suočiti sa vojnom intervencijom. Omar je to odbio, a koalicija predvođena SAD-om započela je invaziju u oktobru.
See all News Updates of the Day
Ukrajina spremna da krene u kontraofanzivu protiv ruskih trupa

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je da je vojska spremna da krene u kontraofanzivu protiv ruskih trupa, ali joj je potrebna pomoć evropskih susjeda.
"Ako Evropa čeka", upozorio je Zelenski evropske lidere u četvrtak, "zlo će možda imati vremena da se pregrupiše i pripremi za godine rata".
U video obraćanju, dostavljenom iz voza, Zelenski je pozvao lidere da prošire i ubrzaju svoje isporuke oružja i municije Ukrajini kako bi ih koristili u svojoj kampanji za suzbijanje ruske invazije.
Evropski lideri potpisali su u četvrtak sporazum vrijedan dvije milijarde dolara, koji su ranije ove nedjelje podržali ministri spoljnih poslova i odbrane EU, pozivajući i na slanje municije iz postojećih zaliha, i na to da zemlje EU rade zajedno na izdavanju novih narudžbi za više metaka.
Pošto je pokušaj Rusije da zauzme Bahmut zaustavljen, dugo očekivana kontraofanziva će početi "vrlo brzo", rekao je u četvrtak najviši komandant ukrajinskih kopnenih snaga.
Ukrajinski general-pukovnik Oleksandr Sirski rekao je na društvenoj mreži Telegram da plaćenici ruske grupe Wagner, često osuđenici regrutovani iz zatvora, "gube značajnu snagu" u pokušaju da preuzmu kontrolu nad Bahmutom.
Pošto su najprije razmišljala o povlačenju iz grada na istoku, Ukrajina je zadržala svoje trupe na položaju, a istovremeno je poslala i pojačanje.
"Vrlo brzo ćemo iskoristiti ovu priliku, kao što smo to činili u prošlosti u blizini Kijeva, Harkova, Balaklije i Kupijanska", rekao je on, navodeći gradove koje je Ukrajina branila ili preuzela nazad od ruske kontrole.
Sirski je bio jedan od najviših komandanata koji stoje iza ukrajinske strategije prošle godine u prvim nedeljama rata koji je odbio napad Rusije na Kijev, ukrajinsku prijestolnicu, i naterao moskovske snage na povlačenje do druge polovine 2022.
Britansko ministarstvo odbrane je u srijedu saopštilo da su ukrajinske snage pokrenule lokalni kontranapad zapadno od Bahmuta koji će vjerovatno ublažiti pritisak na glavnu rutu koja se koristi za snabdijevanje kijevskih snaga unutar grada.
Ministarstvo je saopštilo da i dalje postoji prijetnja da bi ukrajinske snage u Bahmutu mogle da budu opkoljene, ali da postoji "realna mogućnost da ruski napad na grad izgubi ograničeni zamah koji je bio dobio".
Linije fronta rata u istočnoj Ukrajini su u velikoj mjeri na istom mjestu posljednjih mjeseci, pri čemu nijedna strana nije uspjela da zauzme značajnu novu teritoriju, iako obje imaju ogroman broj žrtava.
Moskva nije komentarisala ukrajinske tvrdnje da gubi zamah u Bahmutu, ali Jevgenij Prigožin, šef plaćenika Wagner grupe, poslednjih dana pesimistički upozorava na ukrajinski kontranapad.
Ranije ove nedelje, Prigožin je objavio pismo ruskom ministru odbrane Sergeju Šojguu, upozoravajući da Ukrajina pokušava da odsječe snage Wagnera od redovnih ruskih trupa i zahtijeva od Šojgua da preduzme akciju kako bi to spriječio. Prigožin je rekao da će biti "negativnih posljedica" ako ne uspije.
Zelenski je u četvrtak nastavio obilazak oblasti na liniji fronta, posjetivši Hersonsku oblast na jugu dan poslije susreta sa trupama u blizini Bahmuta.
Na snimku se vidi kako se sastaje sa stanovnicima u Posadu Pokrovske, bombardovanom selu na bivšoj liniji fronta u Hersonu, ponovo zauzetom u posljednjem velikom napredovanju Ukrajine prošle godine.
"Sve ćemo obnoviti, sve ćemo obnoviti. Kao i svaki grad i selo koji su stradali od okupatora", napisao je on.
U tekstu su korišteni neki podaci agencija AP, Reuters i AFP.
Tužilac: Trump stvorio lažni utisak da će biti uhapšen

Tužioci u New Yorku objavili su da je Donald Trump stvorio lažan utisak da će biti uhapšen i da je naveo svoje republikance u Kongresu da se umiješaju u istragu o novcu koji je dao porno glumici Stormy Daniels da ne bi javno govorila o njihovim odnosima.
Trump je u subotu najavio da će biti uhapšen u utorak u slučaju koji vodi okružni tužilac na Manhattanu.
U ponedjeljak su trojica republikanaca koji predsjedavaju odborima u Predstavničkom domu počeli napade na okružnog tužioca Alvina Bragga, demokratu, optužujući ga za kršenje nadležnosti tužioca.
Do srijede, velika porota kojoj se predstavljaju dokazi u slučaju Stormy Daniels još nije odlučila o optužnici, a u četvrtak je kancelarija tužioca Bragga poslala odgovor predsjedavajućima odbora, u koji je uvid imao Reuters.
U pismu se navodi da su "optužbe predsjedavajućih počele kad je Donald Trump stvorio lažan utisak da će biti uhapšen i da su njegovi advokati tražili da vi intervenišete".
Potvrđuje se da Braggova kancelarija "istražuje navode da je Donald Trump prekršio kazneno pravo New Yorka".
Ako bude optužen, Trump će biti prvi predsjednik koji se suočava sa krivičnim prijavama u sudu. On je bio na mjestu predsjednika od 2017. do 2021. godine, a pripremao je i treću kampanju za Bijelu kuću, dok se suočava sa pravnim problemima na nekoliko frontova.
Velika porota, koju čine američki državljani sa Manhattana, sastala se u januaru. Čovjek koji je bio desna ruka Donalda Trumpa rekao je da je, na Trumpov zahtjev, dao novac Stormy Daniels, nekoliko dana prije predsjedničkih izbora 2016.
U pismu iz Braggove kancelarije navodi se da su republikanci koji predsjedavaju odborima u Predstavničkom domu tražili informaciju, koja nije javna, o kriminalnoj istrazi koja je u toku, što je, po zakonu povjerljivo.
"Zahtjevi iz pisma su nezakonit napad na suverenitet New Yorka. Kongres ne može da ima nikakav legitiman zakonski posao koji ima veze sa nadgledanjem rada lokalnih tužilaštava", navodi se u odgovoru okružnog tužioca.
Ambasade SAD i Britanije: Dodikov put u izolaciju, potezi koje povlače samo štete RS-u

Vlada RS navodi kako je "prisiljena prekinuti saradnju" sa američkom i britanskom ambasadom u BiH.
Entitetske vlasti traži od institucija RS, predstavnika RS na državnom nivou vlasti, lokalne samouprave i drugih institucija "da ne sarađuju sa ambasadama SAD i Velike Britanije".
"Vlada RS je uvjerena da ovakvo djelovanje ambasada SAD i Velike Britanije nije u skladu sa zvaničnim politikama SAD i Velike Britanije prema BiH i stava je da prekid saradnje traje sve dok ambasade SAD i Velike Britanije ne prekinu praksu miješanja u unutrašnje stvari u BiH", obrazloženje entitetskih vlasti.
Mišljenja su kako američke i britanske diplomate "antidejtonski djeluju" u BiH.
Iz američke ambasade stigla je reakcija: "Današnja najava predsjednika Milorada Dodika da će Vlada RS prekinuti kontakt sa službenim predstavnicima SAD i Ujedinjenog Kraljevstva još je jedan korak na opasnom putu koji je odabrao – putu izolacije i autoritarne vladavine."
Britanska ambasada u BiH je odgovorila kako ovakvi Dodikovi potezi samo štete entitetu RS.
"Samo država BiH ima nadležnost da donosi odluke o diplomatskim odnosima zemlje. Britanska ambasada će nastaviti da radi na dobrobit svih građana ove zemlje", stoji u saopštenju.
Zbog antidejtonskog djelovanja, SAD su stavile na "crnu listu" predsjednika RS Milorada Dodika, koji se potpuno okrenuo Rusiji i njenom predsjedniku Vladimiru Putinu.
Dodik je 2017. sankcionisan jer predstavlja prijetnju po Dejtonski sporazum, teritorijalni integritet i suverenitet BiH.
Prošle godine, Velika Britanija je sankcionisala Dodika i njegovu stranačku kolegicu Željku Cvijanović, koja je sadašnji član Predsjedništva BiH.
Pod sankcijama su zbog ugrožavanja mira i sigurnosti u BiH, te poticanja na otcjepljenje RS od BiH.
Ovog mjeseca, State Department je poručio Dodiku kako se moraju poštovati institucije BiH.
„Član 3. Daytonskog ustava jasno kaže da RS mora u potpunosti poštovati odluke institucija BiH, uključujući konačne i obavezujuće presude Ustavnog suda BiH”, navodi State Department.
Dodik je prethodno priče o otcjepljenju RS-a zbog privremene mjere Ustavnog suda BiH od početka marta kojom je van snage stavljen Zakon o nepokretnoj imovini RS.
Od kraja rata, USAID je osigurao nekoliko stotina miliona dolara po raznim osnovama.
Istraživanje: Predsjedniku Bidenu pada rejting

Popularnost predsjednika SAD Joea Bidena u blagom je padu u odnosu na prije mesec dana i približava se njegovom dosadašnjem najnižem rejtingu, pokazuje istraživanje agencije AP i NORK-a.
Njegova administracija pokušava da projektuje osjećaj stabilnosti dok se suočava sa kolapsom banaka i visokom inflacijom.
Biden u novoj anketi ima rejting oko 38 odsto, dok je u februaru bio na 45 odsto popularnosti, a u januaru na 41 odsto.
Njegov rejting je dostigao najnižu tačku tokom prošlog jula - 36 odsto, kada su porasli troškovi za benzin, hranu i drugo.
Odgovori ispitanika u anketi sugerišu da javnost ima pomiješana osjećanja o Bidenu, za koga se očekuje da objavi kandidaturu za reizbor na ljeto.
Biden je preduzeo ambiciozne korake da podstakne američku ekonomiju, prije svega paketom pomoći od 1,9 milijardi dolara tokom koronavirusa, infrastruktrunim investicijama, podrškom za proširenje zdravstvenog osiguranja, borbom protiv klimatskih promjena.
Ali, dosta toga podrazumijeva višegodišnje investicije koje tek treba da se realizuju, a građani se sada suočavaju sa inflacijom od 6 odsto i krahom banaka.
Oko 31 odsto ispitanika odobrava Bidenovo upravljanje ekonomijom, što ie otprilike na nivou od prošle godine. Ekonomija je Bidenova slaba tačka od kraja 2021. kada je počela da raste inflacija - za koju je administracija tada uvjeravala da je trenutna.
Među onima koji odobravaju Bidenovu ekonomsku politiku većina su demokrate, 63 odsto. Prema istraživanju, najmanju podršku Bidenu daju demokrate mlađe od 45 godina, a republikanci po malo kojoj tački odobravaju politiku aktuelnog predsjednika.
Četvrtina Amerikanaca smatra da je nacionalna ekonomija dobra ili da se zemlja kreće u pravom smjeru, pokazuje anketa.
Bidenovu spoljnu politiku i borbu protiv klimatskih promjena odobrava oko 40 odsto ispitanika.
Očekuje se nastavak istrage o Trumpovim isplatama porno zvijezdi pred velikom porotom u New Yorku

Očekuje se da će njujorška velika porota u srijedu nastaviti svoje vijećanje iza zatvorenih vrata o tome da li je Donald Trump nezakonito isplaćivao tajni novac porno zvijezdi, što bi moglo dovesti do prve krivične prijave protiv bilo kojeg američkog predsjednika.
Porota se redovno sastaje ponedjeljkom i srijedom kako bi razmotrila dokaze u jednoj od mnogih pravnih istraga oko bivšeg predsjednika koji je kandidovao za republikansku predsjedničku nominaciju 2024. godine.
Ured okružnog tužioca Menhetna Alvina Bragga istražuje plaćenih 130.000 dolara porno zvijezdi Stormy Daniels u posljednjim sedmicama Trumpove predizborne kampanje 2016. Trampov bivši savjetnik Michael Cohen rekao je da je izvršio uplatu po Trumpovom nalogu kako bi kupio njenu šutnju o Trumpovoj vanbračnoj aferi.
Trump je negirao da se afera dogodila, a drugi su rekli da je Cohen djelovao na svoju ruku.
Obezbjeđenje je bilo visoko oko zgrade suda u kojoj se sastajala velika porota. U utorak, dan kada je Trump predvidio da će biti uhapšen, nije se ništa dogodilo.
Otprilike polovina Amerikanaca vjeruje da je njujorška istraga politički motivirana, ali velika većina smatra vjerodostojnim da je platio tajni novac porno zvijezdi, prema istraživanju javnog mnijenja Reuters/Ipsos zaključenom u utorak.
Cohen je otišao u zatvor nakon što je priznao krivicu po federalnim optužbama koje su proizašle iz isplate, ali tužioci u tom slučaju nisu optužili Trumpa. Manhattan je nekoliko puta pokretao i zaustavljao vlastitu istragu o ovom pitanju.
Ako bi optužnica bila podignuta, Trump bi morao otputovati u New York iz svog doma na Floridi na snimanje i uzimanje otisaka prstiju. Zvaničnici sigurnosti se pripremaju za moguće nemire, ali do sada je malo Trumpovih pristalica poslušalo njegov poziv na proteste.
Velika porota je u ponedeljak saslušala svedoka, advokata Roberta Costella, koji je rekao da je Cohen djelovao na svoju ruku. Cohen je javno rekao da ga je Trump uputio da izvrši isplate i dva puta se pojavio pred velikom porotom.
Trumpovi kolege republikanci kritizirali su istragu Bragga, demokrate, kao politički motiviranu.
Republikanci u Predstavničkom domu pokrenuli su u ponedjeljak istragu o Braggovom uredu pismom tražeći komunikacije, dokumente i svjedočenje u vezi s tim naporima. Braggova kancelarija je saopštila da to neće uticati na njen rad.
Trump i njegovi politički saveznici također se suočavaju s dvije krivične istrage, jednoj u Georgiji i jednoj od strane savezne vlade, koje proizlaze iz njihovih pokušaja da ponište njegov poraz na predsjedničkim izborima 2020.
On se također suočava s još jednom federalnom istragom o njegovom postupanju s osjetljivim vladinim dokumentima nakon što je napustio funkciju, dvije istrage u New Yorku o njegovoj poslovnoj praksi i slučajem klevete od strane žene koja tvrdi da ju je silovao 1990-ih, što Trump poriče.
Trump je više puta izbjegao pravnu opasnost. U Bijeloj kući je izdržao dva pokušaja Kongresa da ga smijeni sa funkcije, kao i višegodišnju istragu o kontaktima njegove kampanje s Rusijom 2016.