Otkako je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu 24. februara u nečemu što je predsjednik Vladimir Putin nazvao "specijalnom vojnom operacijom", sukob je prerastao u rat iscrpljivanja koji se uglavnom vodio na istoku i jugu Ukrajine.
Ali borbe oko nuklearne elektrane Zaporizhzhia na jugu, koju su zauzele ruske snage u početnoj fazi rata, ali kojom još uvijek upravljaju ukrajinski tehničari, povećale su izglede za širu katastrofu.
"Izuzetno sam zabrinut zbog jučerašnjeg granatiranja najveće europske nuklearne elektrane, koje naglašava vrlo stvaran rizik od nuklearne katastrofe", rekao je u izjavi glavni direktor IAEA-e Rafael Mariano Grossi.
Obje strane su se međusobno optuživale za "nuklearni terorizam".
Ukrajinska državna nuklearna firma Energoatom okrivila je Rusiju za štetu, dok je rusko ministarstvo odbrane optužilo ukrajinske snage za granatiranje elektrane.
Sjedinjene Države optužile su Rusiju da je koristi kao "nuklearni štit" dok je rusko ministarstvo obrane izjavilo da je šteta na postrojenju izbjegnuta samo zahvaljujući "vještim, kompetentnim i učinkovitim akcijama" njegovih jedinica.
Grossi, koji vodi UN-ovo tijelo za nadzor nuklearnog oružja, pozvao je sve strane na "najveću suzdržanost".
Granate su u petak pogodile dalekovod visokog napona u postrojenju, što je natjeralo operatere da isključe reaktor unatoč tome što nije otkriveno curenje radioaktivnosti.
Dok je svjetska pozornost bila usmjerena na nuklearnu elektranu, rat je tinjao na istoku i jugu.
Rusija pokušava uspostaviti kontrolu nad većinom ruskim govornim područjem Donbasa na istoku, koje se sastoji od pokrajina Luhansk i Donetsk, gdje su promoskovski separatisti zauzeli teritorij nakon što je Kremlj 2014. pripojio južni Krim.
Ukrajinska vojska priopćila je kasno u subotu da su ruske snage granatirale desetine gradova na prvoj liniji i pokušavale napasti šest različitih područja u regiji Donjecka, pri čemu nisu uspjeli osvojiti nikakav teritorij te su ih ukrajinske snage zaustavile.
Reuters nije mogao provjeriti tvrdnje nijedne strane o razvoju događaja na bojnom polju.
Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskiy rekao je u subotu da su njegove snage tokom proteklog tjedna "postigle snažne rezultate" u uništavanju ruskih logističkih zaliha i pozadinskih baza.
"Svaki udar na neprijateljska skladišta municije, na njihova zapovjedna mjesta i na nakupine ruske opreme spašava živote svih nas, živote ukrajinske vojske i civila", rekao je u kasnonoćnom video obraćanju.
VIŠE BRODOVA
Britanska vojna obavještajna služba rekla je ranije da se ruske snage gotovo sigurno gomilaju na jugu, očekujući protuofanzivu ili pripremajući se za napad, a rat će uskoro ući u novu fazu,uglavnom borbi na gotovo 350 km fronta od Zaporožja do Hersona, paralelno s rijekom Dnjepar.
Ukrajinske snage su sve češće usredotočene na gađanje mostova, skladišta municije i željezničkih veza u južnim regijama, uključujući strateški važnu željezničku prugu koja povezuje Herson s Krimom koji je okupirala Rusija, rečeno je.
Pozitivan razvoj događaja je da je Ukrajina ponovno počela s izvozom žitarica, ublažavajući strahove od globalne krize hrane, u nastojanju koje nadzire Zajednički koordinacijski centar u Istanbulu u kojem rade rusko, ukrajinsko, tursko i osoblje UN-a.
Ukrajinski ministar infrastrukture Oleksandr Kubrakov rekao je da je drugi karavan od četiri broda s ukrajinskim poljoprivrednim proizvodima isplovio iz crnomorskih luka. Prva četiri broda napustila su Ukrajinu prošle sedmice prema sporazumu.
Prije invazije, Rusija i Ukrajina zajedno su činile gotovo trećinu svjetskog izvoza pšenice.
Zelenskiy je pozdravio nastavak izvoza, iako je rekao da rizici i dalje postoje.
"Prijetnja od ruskih provokacija i terorističkih akata ostaje. Toga bi svi trebali biti svjesni", rekao je.
"Ali ako naši partneri ispune svoj dio obveze i zajamče sigurnost opskrbe, to će stvarno riješiti globalnu krizu hrane."
Nakon buke oko izvještaja o ljudskim pravima grupe Amnesty International, koja je optužila ukrajinske oružane snage za ugrožavanje civila stacioniranjem trupa u stambenim područjima tokom invazije, voditeljica AI ureda u Ukrajini dala je ostavku rekavši da se protivila njegovoj objavi.
Izvještaj Amnestyja izazvao je žestoke kritike ukrajinske vlade, a Zelenskiy je predvodio osude, optužujući skupinu da "pokušava prebaciti odgovornost s agresora na žrtvu".
Glasnogovornik Amnestyja rekao je da mu je žao što šef njegovog ureda u Ukrajini odlazi i da grupa priprema daljnju izjavu o spornom izvještaju.
Ukrajinski dužnosnici kažu da poduzimaju sve moguće mjere evakuirati civile s područja fronta. Rusija negira da je ciljala civile.
